POLITIČKI SISTEM BIH – pitanja i odgovori WWW.STUDOMAT.

BA

1. Prva klasifikacija političkih sistema pripisuje se grčkom historičaru Herodotu, koji je na osnovu
političke prakse i teorije svoga doba sve političke sisteme dijelio prema broju onih koji vrše vlast
na:
MONARHIJU, ARISTOKRATIJU I DEMOKRATIJU
2.Aristotel je za svaki od ta tri oblika političkih sistema ustvrdio postojanje dvije podvrste, i to:
KO VLADA I KO IMA KORISTI OD VLASTI
3. Montesquieu je sve političke sisteme podijelio na:
Izvršne, zakonodavne i sudske.

4. Početkom XX stoljeća Max Weber je razvio poznatu i uticajnu podjelu političkih sistema
shodno motivima koji prožimaju ponašanje ljudi koji se pokoravaju vlasti, na:
Weber razlikuje tri čiste vrste političkog vodstva, dominacije i ovlasti: 1. karizmatična
dominacija (obiteljski i vjerski), 2. tradicionalne dominacije (patrijarhizam,
patraimonalizam, feudalizam), i 3. pravne dominacije (moderna prava i države,
birokracija).

5. Bosna i Hercegovina ima dugu historiju. Navedite naziv autora i njegovu titulu, naziv i godinu
objavljivanja djela u kojem se prvi puta pominje ime zemlje Bosna.
BIZANTIJSKI CAR KONSTANTIN PORFIROGENEIT, U SVOM DJELU „DE
ADMINISTRANDO IMPERIO“ (O UPRAVLJANJU DRŽAVOM) NAPISANOM U X
STOLJEĆU (IZMEĐU 948. I 952. GODINE) PO PRVI PUT SPOMINJE IME
ZEMLJE BOSNE.

6. Čija Povelja svjedoči da je Bosna početkom XII stoljeća egzistirala kao samostalna država?
POVELJA BANA KULINA, PISANA 29. AUGUSTA 1189 GODINE

7. Srednjovjekovna bosanska država je imala izgrađenu strukturu centralnog i lokalnog političkog

predstavništva. Centralne institucije vlasti srednjovjekovne bosanske države su bile:
CENTRALNE INSTITUCIJE VLASTI SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE
SU BILE: VLADAR I STANAK (ODNOSNO PARLAMENT).

8. Kada Srednjovjekovna bosanska država gubi svoju samostalnost:

SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA SVOJU SAMOSTALNOST GUBI 1463
GODINE KADA POTPADA POD OSMANSKU VLAST.

9. U Osmanskom carstvu u cjelini, kao muslimanskoj državi, pa tako i u Bosni, postojale su

brojne etničke i vjerske manjine tzv. milleti. Te manjine su u skladu sa islamskim propisima
uživale zaštićeni status. Jedna od tih manjina su bili franjevci, koji su se istakli kao čuvari
uspomene na srednjovjekovnu bosansku državu. Kako se zvao starješina bosanskih franjevaca
koji je je u trenucima pada Bosne izrazio lojalnost sultanu i zatražio slobodu daljeg vjerskog
djelovanja?
RADI SE O BOSANSKOM FRANJEVCU, FRA ANĐELU ZVIZDIĆU.

WWW.STUDOMAT.BA 1
POLITIČKI SISTEM BIH – pitanja i odgovori WWW.STUDOMAT.BA

10. Kako je sultan 1463. godine reagirao na ovaj zahtjev?

SULTAN MEHMED II FATIH, IZDAO JE BOSANSKIM FRANJEVCIMA
AHDNAMU, KOJA JE BILA AKT O SLOBODI VJERSKOG RADA BOSANSKIH
FRANJEVACA U OKVIRU OSMANSKOG CARSTVA, TE ONA PREDSTAVLJA
JEDAN OD NAJSTARIJIH DOKUMENATA O POŠTIVANJU LJUDSKIH PRAVA I
MANJINA.

11. Na kojem međunarodnom skupu je Austro-Ugarska monarhija dobila mandat da upravlja

Bosnom i Hercegovinom?
NA BERLINSKOM KONGRESU, ODRŽANOM OD 13.6 DO 13.7 1878. GODINE U
TAČCI XXV BERLINSKOG KONGRESA.

12. Ko je i kada donio Zemaljski ustav (Štatut) za Bosnu i Hercegovinu?

ZEMALJSKI USTAV (ŠTATUT) ZA BOSNU I HERCEGOVINU DONIO JE
AUSTRO- UGARSKI CAR, FRANJO JOSIP, 17. 02. 1910.

13. Nakon završetka I svjetskog rata i poraza Austro-Ugarske, 1. decembra 1918. godine stvorena
je nova državna zajednica u koju je ušla i Bosna i Hercegovina. Koja je to zajednica?
TO JE KRALJEVINA SHS (SRBA, HRVATA I SLOVENACA)

14. Dana 6.1.1929. godine uvedena je poznata šestojanuarska diktatura, kojom je kralj Aleksandar
ukinuo ustav, raspustio skupštinu i uveo diktaturu. Ubrzo potom je zabranjen rad svim političkim
strankama, a zakonom od 3.10.1929. promijenjen je naziv države u Kraljevina Jugoslavija.
“Zakonom o nazivu i podeli Kraljevine na upravna područja” iz oktobra 1929. godine kralj
Aleksandar izvršio jaku centralizaciju uprave i novu administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje
na devet banovina, čime je teritorija Bosne i Hercegovine razdijeljena između četiri banovine.
Navedite nazive tih banovina:
TO SU BILE VRBASKA, DRINSKA, ZETSKA I PRIMORSKA BANOVINA

15. Navedite naziv sporazuma koji je, kao rezultat zahtjeva za preuređenjem države i srpsko-
hrvatskim namirenjem na račun Bosne i Hercegovine njenom podjelom, postignut 26. augusta
1939. godine između hrvatskih i srpskih političkih vođa.
RADI SE O SPORAZUMU CVETKOVIĆ- MAČEK.
NA SVU SREĆU, OVAJ SPORAZUM ZBOG ZAPOČINJANJA II SVJETSKOG RATA
NIKAD NIJE PROŠAO PARLAMENTARU PROCEDURU, TE SE SLUŽBENO
SMATRA NEPOSTOJEĆIM.

16. Tokom NOB-e i otpora fašizmu BiH je ponovo okupirana. U 1943. godini održava se
historijski skup na kojem je formirano najviše političko predstavničko tijelo Bosne i Hercegovine
U to tijelo su izabrana 173 vijećnika, Prezidijum od 31 člana i Delegacija BiH od 58 vijećnika i 46
zamjenika vijećnika koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a.. Navedite puni
naziv tog skupa, mjesto gdje je održan i datum održavanja?
RADI SE O PRVOM ZASJEDANJU ZAVNOBIH-a (ZEMALJSKOG
ANTIFAŠISTIČKOG VIJEĆA NARODNOG OSLOBOĐENJA BIH) ODRŽANOM U
VARCAR VAKUFU (MRKONJIĆ GRADU) 25. NOVEMBRA 1943. GODINE

17. Navedite naziv, mjesto i datum održavanja narednog historijskog skupa u BiH bitnog za
državnost BiH održanog u 1944. godini, na kojemu je prisustvovalo 107 vijećnika i doneseno 11
odluka?
RADI SE O DRUGOM ZASJEDANJU ZAVNOBIHa, KOJI JE ODRŽAN U SANSKOM
MOSTU OD 30. JUNA DO 2. JULA 1944 GODINE.

WWW.STUDOMAT.BA 2
POLITIČKI SISTEM BIH – pitanja i odgovori WWW.STUDOMAT.BA

18. Koje tijelo i kada je usvojilo Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine?
NA SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE U PERIODU OD 28. DO 31.
DECEMBRA 1946. GODINE DONEŠEN JE USTAV NARODNE REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE, KOJI JE PROGLAŠEN NA SJEDNICI 31. DECEMBRA
1946.

19. Narodna skupština Bosne i Hercegovine je 14. februara 1946. godine donijela Zakon o
imenu Narodne Republike Bosne i Hercegovine, čime je dotadašnji naziv države Federalna
Bosna i Hercegovina promijenjen u:
NARODNA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

20. Izbori za Ustavotvornu skupštinu NR Bosne i Hercegovine održani su:

13. OKTOBRA 1946.

21. U periodu od 1946.g. do 1950.g. odvija se prva faza razvoja NR BiH. To je period tzv.
administrativnog socijalizma ili državnog centralizma. Ova faza započinje sa proglašenjem Ustava
NRBiH, a završava se:
DONOŠENJEM ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA I VIŠIM
PRIVREDNIM UDRUŽENJIMA OD STRANE RADNIH KOLEKTIVA.

22. Novim ustavom od 10. aprila 1963. godine dotadašnji naziv Bosne i Hercegovine promijenjen
je u:
SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

23. Članom 146. Ustava SR BiH iz 1963. godine utvrđeno je: »Skupština Socijalističke Republike
Bosne i Hercegovine (Republička skupština) je najviši organ vlasti i organ društvenog
samoupravljanja u okviru prava i dužnosti Republike». Po tom ustavu Republičku skupštinu
čine slijedeća vijeća (domovi):
REPUBLICKO VIJECE(KAO VIJECE DELEGATA GRADJANA U
OPCINAMA),PRIVREDNO VIJECE,PROSVJETNO-KULTURNO
VIJECE,SOCIJALNO-ZDRAVSTVENO VIJECE I ORGANIZACIONO-
POLITICKO VIJECE(KAO VIJECE DELEGATA RADNIH LJUDI U RADNIM
ZAJEDNICAMA)

24. Prva grupa amandmana na Ustav SR BiH iz 1963.g. donešena je 20. aprila 1967. g.
(amandmani I-V), a druga grupa amandmana donešena je 06. februara 1969.g. (amandmani
VI-XVII). Amandmanom VI na Ustav SRBiH promjenjen je sastav Skupštine SRBiH.
Umjesto Organizaciono-političkog vijeća ustanovljeno je novo vijeće. Koje je to vijeće?
DRUŠTVENO POLITIČKO VIJEĆE

25. Treća grupa amandmana na Ustav SR BiH iz 1963.g. donešena je 15. februara 1972.
godine (amandmani XVIII-XLI). Amandmanom XVIII utvrđuje se nova definicija Bosne i
Hercegovine, i to:

26. Novi Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donešen je 25. februara 1974.
godine, čime Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu ostvarivanja svoje državnosti. Sada Ustav
Bosnu i Hercegovinu definira kao: suverena RBiH

WWW.STUDOMAT.BA 3
POLITIČKI SISTEM BIH – pitanja i odgovori WWW.STUDOMAT.BA

27. Ustavom SRBiH iz 1974. godine određeno je da Republiku predstavljaju njeni organi, i to:

SKUPSTINA SRBIH,PREDSJEDNISTVO SRBIH,IZVRSNO VIJECE

SRBIH,REPUBLICKA UPRAVA,USTAVNI SUD,VRHOVNI SUD,REPUBLICKI
JAVNO TUZILASTVO,TE REPUBLICKI DRUSTVENI PRAVOBRANILAC
SAMOUPRAVLJANJA

28. Ustavom SRBiH iz 1974. godine ustanovljena je trodomna struktura Skupštine, koja se
sastoji od tri vijeća, i to:
VIJECE UDRUZENOG RADA,VIJECE OPCINA I DRUSTVENO POLITICKO
VIJECE

29. Ustavom SRBiH iz 1974.g. ustanovljeno je Predsjedništvo SRBiH, kao posebno važan
kolektivni šef republike kao države. Njega bira Skupština SRBiH, a u miru se sastoji od:
SASTOJI SE OD 7 CLANOVA

30. Amandmanske promjene Ustava SRBiH iz 1974.g. vršene su u više navrata: 12. jula
1976.g. (amandmani I-IV); 21. jula 1981.g. (amandmani V-XII); 27.marta 1984.g. (amandmani
XIII-XIX); 11.aprila 1989. (amandmani XX-LVIII). Međutim, amandmanima na Ustav SRBiH
od LIX do LXXX donešenih jula 1990. g. bitno je izvršena promjena Ustava SRBiH.
Amandmanom LX na novi način je definirana Bosna i Hercegovina, i to:
“DEMOKRATSKA SUVERENA DRZAVA RAVNOPRAVNIH GRADJANA,NARODA BIH –
MUSLIMANA,SRBA I HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA I NARODNOSTI, KOJI U
NJOJ ZIVE”.

31. Prema amandmanu LXX na Ustav SRBiH iz 1974.g. Skupština SRBiH je ustanovljena kao
bikameralni parlament, kojega čine dva vijeća, i to:

32. Prvi višestranački izbori u BiH nakon Drugog svjetskog rata održani su:
18.11.1991.

33. U procesu disolucije SFRJ Skupština SRBiH je politički definirala poziciju Bosne i
Hercegovine sa dva dokumenta: Memorandumom (pismom o namjerama) i Platformom o
položaju Bosne i Hercegovine i budućem ustrojstvu jugoslovenske zajednice. Skupština SRBiH je
ove dokumente donijela na zasjedanju održanom:
14. OKTORBA 1991.

34. Arbitražna komisija za bivšu Jugoslaviju koju su činili predsjednici ustavnih sudova nekoliko
evropskih zemalja, a kojom je predsjedavao Robert Badinter je, ocjenjujući uvjete za
međunarodno priznanje BiH, obvezala BiH da organizira referendum u kojem će se građani BiH,
a ne etničke zajednice svaka posebno, izjasniti jesu li za nezavisnu i suverenu BiH. Referendum je
održan 29. februara i 01. marta 1992. Na referendumu je:
99,44% GLASAĆA BILO „ZA“ SUVERENU I NEZAVISNU BIH, DRŽAVU
RAVNOPRAVNIH GRAĐANA, NARODA BIH – MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I
PRIADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ŽIVE

WWW.STUDOMAT.BA 4
POLITIČKI SISTEM BIH – pitanja i odgovori WWW.STUDOMAT.BA

35. Međunarodna zajednica (članice EZ i SAD) je, na osnovu rezultata referenduma priznala BiH
na sjednici Vijeća ministara EZ u Luxembourgu:
6. APRILA 1992.

36. U Sarajevu, 26. juna 1992.g. Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je usvojilo
platformu za djelovanje u ratnim okolnostima, kao strateški dokument u kojem su dati odgovori
na pitanja kakva je BiH, za kakave međudržavne odnose je zainteresirana BiH, ali i projicirana
slika budućeg političkog sistema BiH, koji ne prihvata stvaranje etnički čistih teritorija ili
regionalnu podjelu BiH na čisto etničkoj osnovi. Naziv ovog dokumenta je:
ODLUKA O RATNOM STANJU

37. Tokom agresije na BiH od strane međunarodne zajednice ponuđeno je više mirovnih planova
za rješavanje sukoba u BiH. Ti planovi su:
- LISABONSKI PLAN
- VENS- OVENOV
- OVEN- STOLTENBERGOV
- WASHINGTONSKI SPORAZUM (FEDERACIJA BIH)
- KONTAKT GRUPA
- NEW YORK-SKI SPORAZUM (KOJI NIJE PRAVI VEĆ SU SAMO NEKI PROPISI
DONEŠENI)
- ŽENEVSKI (TAKODJE)
- DAYTONSKI SPORAZUM

38. Prema Vance-Owenovom planu BiH je trebala biti preinačena u:

DRŽAVU PODJELJENU NA 10 ETNIČKIH PROVINCIJA (PO 3 SRPSKE,
MUSLIMANSKE I HRVATSKE, DOK BI SARAJEVOM UPRAVLJALA SVA TRI
NARODA)
39. Prema Owen-Stoltenbergovom planu BiH je trebala biti preinačena u:
UNIJU TRIJU REPUBLIKA (VEĆINSKI BOŠNJAČKU, VEĆINSKI HRVATSKU I
VEĆINSKI SRPSKU)

40. Uz američko posredovanje krajem februara 1994. godine zaključen je Washingtonski

sporazum, prema kojemu je Federacija BiH ustrojena po modelu kantonizacije. Ustavotvorna
skupština FBiH je na sjednici od 30. marta 1994.g. donijela Odluku o proglašenju Ustava FBiH.
Prema Zakonu o federalnim jedinicama izvršeno je teritorijalno ustrojstvo Federacije na:
(10) KANTONA

41. Opći okvirni sporazum za mir u BiH je dogovoren i parafiran u Daytonu (SAD) 21.
novembra 1995. godine, a isti je potpisan u Parizu 14. decembra iste godine. Sporazum su u
Parizu potpisali Alija Izetbegović, dr. Franjo Tuđman i Slobodan Milošević uz svjedočenje i
potvrdu u ime Evropske unije Felipe Gonzaleza, u ime Francuske Republike Jacquesa Chiraca, u
ime Savezne Republike Njemačke Helmuta Kohla, u ime Ruske Federacije Viktora Cernomirdina,
u ime UK Johna Majora i u ime SAD Williama Clintona. Sporazumom je unutarnji ustroj BiH
preuređen u državu sa:
DVA ENTITETA

42. Parafiranju Daytonskog mirovnog sporazume prethodilo je potpisivanje Osnovnih načela

usaglašenih u:
ŽENEVSKOM MIROVNOM SPORAZUMU

WWW.STUDOMAT.BA 5