PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.

BA

MINISTARSTVO SIGURNOSTI BIH

Ministarstva su organi uprave koja obavljaju upravne i stručne poslove iz nadležnosti BiH u
jednom ili više srodnih područja u kojima u cjelini, ili zakonom odnosno drugim propisom
određenom obimu, neposredno obezbjeđuju primjenu zakona i drugih propisa i odgovaraju za
njihovo izvršavanje.
Ministarstva pripremaju zakone i druge propise i opće akte iz svog djelokruga te obavljaju i
druge poslove određene posebnim zakonima i drugim propisima.
Ministarstvo sigurnosti nadležno je za:
- zaštitu međunarodnih granica, unutrašnjih graničnih prijelaza i regulisanje prometa na
graničnim prijelazima BiH;
- sprječavanje i otkrivanje učinilaca krivičnih djela terorizma, trgovine drogom,
krivotvorenja domaće i strane valute i trgovine ljudima i drugih krivičnih djela sa
međunarodnim ili međuentitetskim elementom;
- međunarodnu saradnju u svim oblastima iz nadležnosti ministarstva;
- zaštitu lica i objekata;
- prikupljanje i korištenje podataka od značaja za bezbjednost BiH;
- organizaciju i usaglašavanje aktivnosti entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u ostvarivanju bezbjedonosnih zadataka u interesu
BiH;
- provođenje međunarodnih obaveza i saradnju u provođenju civilne zaštite, koordiniranje
djelovanja entitetskih službi civilne zaštite u BiH, i usklađivanje njihovih planova za
slučaj prirodne ili druge nesreće koje zahvataju teritoriju BiH, i donošenje programa i
planova zaštite i spašavanja;
- provodi politiku useljavanja i azila BiH i uređuje procedure vezano za kretanje i boravak
stranaca u BiH.

U sastavu ovog ministarstva kao upravne organizacije su Državna granična služba BiH,
Agencija za informacije i zaštitu BiH čija će prava, dužnosti i operativna samostalnost biti
uređene posebnim zakonima, te Kancelarija za saradnju sa Interpolom kao samostalna služba
čija se prava i dužnosti uređuju posebnim propisima.

OSA

Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i

Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. marta 2004. godine, i sjednici
Doma naroda, održanoj 22. marta 2004. godine usvojila je

ZAKON
O OBAVJEŠTAJNO - SIGURNOSNOJ AGENCIJI
BOSNE i HERCEGOVINE

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

WWW.STUDOMAT.BA 1
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Ovim se zakonom osniva Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (u daljnjem

tekstu: Agencija),koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuciju obavještajnih
podataka u svrhu zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni
poredak Bosne i Hercegovine.
Agencija obavlja svoj rad sukladno odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući
odredbe Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinih protokola,
te međunarodne ugovore i sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im je
pristupila.

Članak 2.

Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija, koja će imati status neovisne

administrativne organizacije Bosne i Hercegovine.
Agencija ima status pravne osobe.
U sastav Agencije ulaze civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u
Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i u Republici Srpskoj.
Na teritoriju Bosne i Hercegovine ne mogu se osnivati niti djelovati nikakve druge civilne
obavještajno-sigurnosne strukture.

Članak 3.

Agencija ima ovlasti na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine.

Sjedište Agencije je u Sarajevu.
Unutarnje ustrojstvo Agencije utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kojim se
utvrđuju organizacijske jedinice, uzimajući u obzir ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine.
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu donosi generalni direktor Agencije uz konzultacije sa
zamjenikom generalnog direktora i uz odobrenje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Vijeće ministara).

Članak 4.

Financijska sredstva za rad Agencije u cijelosti se osiguravaju iz državnoga proračuna,

sukladno zakonu koji regulira trezor institucija Bosne i Hercegovine.

DUŽNOSTI I ZADACI AGENCIJE

Članak 5.

Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u svezi s prijetnjama po

sigurnost Bosne i Hercegovine kako unutar tako i izvan Bosne i Hercegovine, njihovo
analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima navedenim u članku 6. stavak 5.
ovoga zakona, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka sa
svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama kako je definirano zakonima o
kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim mjerodavnim tijelima u Bosni i
Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po
sigurnost Bosne i Hercegovine.
U smislu ovoga zakona, pod "prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine" smatrat će se
prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske

WWW.STUDOMAT.BA 2
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu
i Hercegovinu,
uključujući:
a) terorizam, uključujući međunarodni terorizam;
b) špijunaža usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost Bosne i
Hercegovine na bilo koji drugi način;
c) sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na
drugi način usmjerena protiv Bosne i Hercegovine;
d) organizirani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili štetan po sigurnost Bosne i
Hercegovine na bilo koji drugi način;
e) trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po
sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
f) nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti,
kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu
proizvodnju;
g) nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom;
h) radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu;
i) djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih skupina u Bosni i
Hercegovini.
Pri izvršavanju aktivnosti navedenih u st. 1. i 2. ovoga članka, Agencija ima pravo koristiti
operativna sredstva i metode navedene u Poglavlju VIII. i Poglavlju IX. ovoga zakona.

Članak 6.

Agencija vrši razmjenu obavještajnih podataka i ostvaruje druge oblike suradnje s

obavještajnim i sigurnosnim službama u drugim državama i drugim stranim i međunarodnim
institucijama u svrhu obavljanja zadataka navedenih u st. 1. i 2. članka 5. ovoga zakona,
sukladno čl. 70.i 71. ovoga zakona.
Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u svrhu pružanja zaštite institucijama od
posebnog značaja i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama od posebnog značaja i
objektima Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Distrikt), te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inozemstvu, kao i prilikom
državnih posjeta i drugih događaja, kako to odredi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Predsjedništvo) ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna osigurati
fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.
Agencija surađuje s Međunarodnim kaznenim tribunalom za zločine počinjene na teritoriju
bivše Jugoslavije (u daljnjem tekstu: Međunarodni tribunal), inter alia, tako što Tribunalu
dostavlja podatke u svezi s osobama koje su odgovorne za ozbiljna kršenja međunarodnog
humanitarnog prava na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991.
Agencija provodi sigurnosnu provjeru osoba koje se prijave za posao u Agenciji, u svrhu
određivanja stupnja njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih osoba koje traže
državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Kada je to potrebno radi ispunjavanja svojih dužnosti sukladno ovom zakonu, Agencija
pravodobno izvješćuje sljedeće dužnosnike i tijela o obavještajnim pitanjima kako na vlastitu
inicijativu tako i na njihov zahtjev: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (kolektivno) (u
daljnjem tekstu:
Predsjedništvo), predsjedatelja Vijeća ministara, ministra vanjskih poslova, ministra
sigurnosti, ministra obrane, predsjednike, potpredsjednike i premijere Federacije i Republike
Srpske, ministre unutarnjih poslova Federacije i Republike Srpske, predsjedatelja i zamjenike
predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i

WWW.STUDOMAT.BA 3
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Hercegovine, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine

Bosne i Hercegovine, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Narodne skupštine Republike
Srpske, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Zastupničkog doma Federacije,
predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Doma naroda Federacije, kao i Sigurnosno-
obavještajno povjerenstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo).
Informacije se dostavljaju sukladno principu "potrebno da zna", osim ako nije drugačije
propisano ovim zakonom.
Agencija izrađuje i stavlja na raspolaganje javnosti godišnje izvješće o svojim ciljevima,
programima i generalnom težištu svojih aktivnosti, koje je utemeljeno na informacijama koje
nisu povjerljive.

OSOBLJE AGENCIJE

(a) Upošljavanje u Agenciji

Članak 37.

Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuju se na

uposlene u Agenciji.
U slučajevima kada prava i obveze uposlenih i radni odnosi nisu regulirani ovim zakonom,
primjenjuju se odgovarajući zakoni i propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima.
Struktura uposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i
Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
Za prijem u radni odnos u Agenciji nije obvezatan javni natječaj.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu utvrđuju se uvjeti za svako radno mjesto u Agenciji, kao
i posebni uvjeti za upošljavanje u Agenciji.

Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uvjete, i to:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

b) da je starija od 18 godina;
c) da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unutarnjem
ustrojstvu;
d) da je zdravstveno sposobna za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno
mjesto;
e) da ima reguliranu vojnu obvezu;
f) da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpuštena iz državne
službe kao rezultat stegovne mjere na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini;
g) da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv je ne vodi kazneni postupak i
h) da se na nju ne odnosi članak IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

Osobe koje žele stupiti u radni odnos u Agenciji moraju ispunjavati i sigurnosne uvjete koji se
utvrđuju putem sigurnosne provjere. Sigurnosna provjera provodi se uz pristanak osobe o
kojoj je riječ, i također uključuje osobe s kojima ta osoba živi u zajedničkom kućanstvu uz
njihov pristanak, ako se radi o punoljetnim osobama.
Ako kandidat ne pristane na ove sigurnosne provjere, ne može biti primljen u radni odnos u
Agenciju. Opseg i način provedbe sigurnosnih provjera utvrdit će se Pravilnikom o postupku
provedbe sigurnosnih provjera koji donosi generalni direktor.
Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji, pored općih uvjeta za prijem u Agenciju,

WWW.STUDOMAT.BA 4
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

mora ispunjavati i posebne uvjete za prijem i raspoređivanje na pojedine poslove (određena

školska sprema i struka, radni staž, posebne stručne vještine i znanja, posebna zdravstvena
sposobnost i dr.) propisane Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Agencije.
Ako neka osoba nije primljena na rad u Agenciju jer ne ispunjava gore navedene uvjete ili ako
postoje prepreke za njezin prijem, Agencija nije dužna obrazložiti zašto ta osoba nije
primljena u službu.

Prava i obveze

Članak 42.

Uposleni u Agenciji izvršavaju zadatke na koje su raspoređeni sukladno ovom i drugim

relevantnim zakonima i propisima uz poštivanje principa sadržanih u Ustavu Bosne i
Hercegovine.
Uposleni snose osobnu odgovornost za izvršavanje zadataka Agencije, kako je to utvrđeno
ovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici Agencije.
Ako uposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu, svoju zabrinutost u pogledu
nezakonitosti saopćava naredbodavcu. U slučajevima kada naredbodavac ponovi naredbu,
uposleni traži pismenu potvrdu te naredbe. Ako
uposleni i dalje ima određene rezerve, prosljeđuje naredbu neposrednom rukovodiocu
naredbodavca i o tome obavještava glavnog inspektora.
Uposleni može odbiti izvršenje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja kazneno
djelo prema kaznenim zakonima Bosne i Hercegovine.
Zbog poduzimanja radnje iz prethodnoga stavka, uposleni ne može biti stegovno kažnjen,
osim ako glavni inspektor tu radnju ne smatra neutemeljenom.
Ako uposleni u Agenciji smatra da je Agencija ili uposleni u Agenciji prekršio ili krši
relevantni zakon, propise ili politiku, o tome mora izvijestiti glavnog inspektora.

Članak 43.

Kada im to rukovoditelj naredi, uposleni u Agenciji dužni su svoje zadatke obavljati i poslije
redovitog radnoga vremena, ako rukovoditelj smatra to neophodnim za uspješno i pravodobno
obavljanje poslova Agencije.
Za rad iz prethodnoga stavka ovoga članka uposlenima u Agenciji pripada pravo na novčanu
naknadu ili im se određuju slobodni dani, sukladno Pravilniku o radu Agencije.

Članak 44.

Uposleni imaju pravo:

a) na stalni radni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, izuzev onih osoba koje su uposlene
po ugovoru o djelu;
b) na odsutnost sukladno Pravilniku o radu Agencije, kao i na nastavak rada na istom ili
sličnom radnom mjestu po isteku odsutnosti;
c) biti nagrađeni za izvršavnje dužnosti i zadataka kako je utvrđeno ovim zakonom;
d) primati plaću i naknadu sukladno ovom zakonu;
e) na napredak u karijeri i stručno usavršavanje, putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od države tijekom obnašanja službenih
dužnosti;
g) da se rukovoditelji prema njima odnose poštujući ljudsko dostojanstvo i

WWW.STUDOMAT.BA 5
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

h) osnivati ili se učlaniti u sindikat ili profesionalnu udrugu sukladno zakonu, s tim da to ne
predstavlja obvezu.
Uposleni u Agenciji imaju pravo da se prema njima postupa na pošten i pravedan način u
svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na njihovu nacionalnost, socijalno podrijetlo,
entitetsko državljanstvo, prebivalište, vjeroispovijed, politička i druga uvjerenja, spol, rasu,
rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status

Plaće

Članak 50.

Početna osnovica za obračun plaća i koeficijenti platnih razreda uposlenih u Agenciji utvrđuju
se odlukom Vijeća ministara sukladno ovom zakonu.

Članak 51.

Plaća se utvrđuje tako što se osnovica navedena u članku 50. ovoga zakona množi s
koeficijentom platnog razreda. Plaća se uvećava za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog
staža, a najviše do 20%.

Članak 52.

Uposleni u Agenciji, pored plaće utvrđene prema odredbama članka 51. ovoga zakona, imaju
pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada i opasnosti, te odgovornosti u obavljanju
poslova.
Dodatke na plaću iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vijeće ministara u iznosu najviše do 30%
od plaće uposlenog.

Ostale naknade

Članak 53.

Uposleni imaju pravo naknade za sljedeće:

a) troškove prijevoza na posao i s posla;

b) topli obrok;
c) regres za godišnji odmor;
d) financijsku pomoć u slučaju smrti uposlenog ili člana njegove uže obitelji;
e) troškove obrazovanja u svezi sa stručnim usavršavanjem;
f) jubilarne nagrade i
g) otpremninu pri odlasku u mirovinu.

Članak 54.

Uposleni imaju pravo na naknadu troškova u svezi sa službenim putovanjima (dnevnice,

troškovi prijevoza i slično).

Članak 55.

WWW.STUDOMAT.BA 6
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

U slučaju razrješenja s dužnosti nastalog uslijed viška radne snage, razriješeni uposleni ima
pravo na otpremninu u visini njegove plaće u posljednjih šest mjeseci prije prestanka radnog
odnosa.
Otpremnina navedena u stavku 1. ovoga članka pokriva razdoblje od 12 mjeseci kod
uposlenih u Agenciji koji imaju najmanje 15 godina radnoga staža.

OPERATIVNI PRINCIPI

Članak 62.

Agencija mora biti depolitizirana i ne sudjeluje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa
bilo koje političke stranke, ili zakonite političke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog
naroda.
Agencija ne može provesti istragu o djelima protesta, potpore ili neslaganja koji su
organizirani i provedeni na zakonit način.

Članak 63.

Agencija nema ovlasti fizički prisiliti na suradnju niti ovlasti za uhićenje.

Članak 64.

Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili
posredovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

Članak 65.

Unutarnje ustrojstvo i detaljna operativna pravila Agencije, kao i struktura subordinacije i

naređivanja, utvrđuju se na takav način da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.

Članak 66.

Generalni direktor može ovlastiti uposlene da nose oružje tijekom izvršavanja dužnosti
prikupljanja obavještajnih podataka ako postoji sumnja da je ugrožen život ili sigurnost
uposlenih ili drugih osoba. Oružje se može koristiti i upotrijebiti samo u nužnoj obrani.
Uvjeti i način korištenja vatrenog oružja reguliraju se Pravilnikom o nošenju i uporabi
vatrenog oružja koji donosi generalni direktor, a odobrava predsjedatelj i ministar sigurnosti.

Članak 67.

Agencija i druga tijela i institucije Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se

na, Državnu graničnu službu, SIPA-u, entitetska i županijska ministarstva unutarnjih poslova,
poreske i carinske organe, Financijsku policiju, tijela Interpola za vezu, urede za suradnju s
Međunarodnim tribunalom i vojne obavještajno-sigurnosne strukture, obvezni
su međusobno surađivati i pomagati jedni drugima u obnašanju svojih dužnosti i koordinirati
aktivnosti u okviru njihovih ovlasti, sukladno zakonima i propisima vezanim za zaštitu izvora,
metoda i ostalih povjerljivih informacija.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedatelja, s institucijama Bosne i Hercegovine
dogovoriti pružanje tajne obavještajne pomoći.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedatelja i ministra vanjskih poslova, rasporediti

WWW.STUDOMAT.BA 7
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

uposlene u Agenciji da služe kao oficiri za vezu u veleposlanstvima Bosne i Hercegovine u

inozemstvu, kada to bude potrebno radi ispunjavanja dužnosti Agencije sukladno ovom
zakonu.

Članak 68.

Osobe koje smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima Agencije mogu se
obratiti mjerodavnom sudu.
Svaka osoba u Bosni i Hercegovini može podnijeti priziv generalnom direktoru u svezi s
radnjama Agencije.

Članak 69.

Agencija ne može tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavještajne podatke o

međunarodnim organizacijama ili nedomaćim tijelima koja su osnovana sukladno Okvirnom
sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, osim sa svrhom sprečavanja prijetnji usmjerenih
prema tim organizacijama i tijelima. Generalni direktor dužan je izvijestiti šefove spomenutih
organizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i Izvršni obavještajni odbor.

MEĐUNARODNA SURADNJA AGENCIJE

Članak 70.

U svrhu ispunjavanja svojih dužnosti sukladno ovom zakonu, Agencija može, uz odobrenje
predsjedatelja, zaključivati sporazume sa sigurnosnim i obavještajnim agencijama stranih
zemalja.
U svrhu ispunjavanja svojih dužnosti sukladno ovom zakonu, Agencija također može, uz
odobrenje predsjedatelja, nakon njegove konzultacije s ministrom vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine, zaključivati sporazume s institucijom strane države ili nekom međunarodnom
organizacijom države ili nekom njezinom institucijom.
Predsjedatelj informira Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo o postojanju takvih sporazuma.
Na temelju međunarodnih sporazuma, Agencija može surađivati sa stranim sigurnosnim i
drugim odgovarajućim službama u svrhu razmjene podataka, zajedničkog obavljanja
aktivnosti koje spadaju u djelokrug rada Agencije, i u svrhu uspostavljanja tehničke i
obrazovne suradnje.

Članak 71.

Agencija može stranim obavještajnim i drugim odgovarajućim službama dostaviti podatke o

građanima Bosne i Hercegovine samo na temelju informacija da građanin predstavlja
opasnost po sigurnost Bosne i Hercegovine, države primatelja traženih podataka, ili opasnost
širih razmjera po regionalnu ili globalnu sigurnost.
Agencija ne može dostaviti podatke vezane za građane sukladno prethodnom stavku, osim
ako nema osnovane garancije da će primatelj podataka osigurati jednaku razinu zaštite koju su
ti podaci imali u Bosni i Hercegovini.

PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

(a) Opće ovlasti

WWW.STUDOMAT.BA 8
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Članak 72.

Agencija je ovlaštena prikupljati, analizirati, čuvati i distribuirati obavještajne podatke

mjerodavnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu s Ustavom Bosne
i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Članak 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da
su potrebne za obavljanje njezinih dužnosti nabrojanih u čl. 5. i 6. ovoga zakona.

Članak 74.

Tijekom istraga, čije je provedbe odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlasti
prikupljati informacije:
a) iz svih javno raspoloživih izvora;
b) od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, koji su dužni udovoljiti zahtjevima
Agencije osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;
c) mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sustavnog promatranja sa
svrhom prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja
se tiču osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili
u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);
d) mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjeti
utvrđeni u čl. 77. i 78. ovoga zakona;
e) mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni čl.
77. i 78. ovoga zakona;
f) mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz čl. 77. i 78. ovoga
zakona; i
g) uporabom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati informacije koje su
potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz članka 75. ovoga zakona.

Članak 75.

Suradnja s Agencijom, sukladno članku 74. točka g) ovoga zakona, na dragovoljnoj je osnovi.
Ako se moraju uzeti osobni podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome
obaviještena prije nego Agencija uzme njezinu izjavu. Takva obavijest može biti uskraćena
samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

UPRAVLJANJE PODACIMA

Članak 81.

Zakon o zaštiti osobnih podataka Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na osobne podatke

koje prikuplja i obrađuje Agencija.

Članak 82.

Osobni podaci, koji se prikupljaju prema ovom zakonu, moraju:

a) biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji

WWW.STUDOMAT.BA 9
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

je u opreci s tom svrhom;

b) biti ažurirani kada je to potrebno;
c) biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne dulje nego što
je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni i
d) biti proslijeđeni prema principu "potrebno znati" i kada je to utvrđeno ovim zakonom.

Članak 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na temelju njihova nacionalnog ili

rasnog podrijetla, vjerskih uvjerenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u
određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Članak 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a
koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, poduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere
kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao
i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Članak 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njezinih zadataka.

Agencija u redovitim intervalima preispituje postoji li potreba za daljnjim pohranjivanjem s
obzirom na točnost informacija i opravdanost daljnjeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja uređuje se propisom koji donosi generalni direktor.

Članak 86.

Generalni direktor Agencije odgovoran je za uspostavu i provedbu efikasnog sustava

klasifikacije informacija za Agenciju.
Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija
kao i odgovornosti uposlenih u Agenciji u svezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Članak 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti
samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku
generalnog direktora dati ovlasti za donošenje odluke u svezi s pojedinim kategorijama
otkrivanja.
Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži osobne podatke, otkrivanje se
može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih
uvjeta:
a) osoba o kojoj se radi dala je suglasnost za otkrivanje;
b) otkrivanje je od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi; ili
c) otkrivanje je nužno zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug Agencije.

Članak 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi
zahtjev, kao i razlog traženja informacija.

WWW.STUDOMAT.BA 10
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Otkrivena informacija ne smije se koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za

otkrivanje informacija.

Članak 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u

djelokrug Agencije. Ako Agencija dođe u posjed takvih informacija, ona ih bez odgađanja
uništava.

Članak 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u svezi s ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne

i Hercegovine dužnosnicima navedenim u članku 6. ovoga zakona i drugim mjerodavnim
tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.
Ako Agencija dobije informacije u svezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za
koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama izvješćuje mjerodavno
tužiteljstvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Članak 91.

Agencija je dužna izvijestiti građanina, na njegov pisani zahtjev, jesu li pokrenute mjere
prikupljanja podataka protiv njega i vodi li Agencija evidenciju koja sadrži njegove osobne
podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid.
Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su poduzeli mjere
prikupljanja podataka vezanih za treće osobe.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u
stavku 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.
Agencija može biti oslobođena obveze iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;
2. takva informacija može ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.
U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredaba iz stavka 1.
ovoga članka, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavku 3. ovoga članka.
Generalni direktor izvješćuje glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u
arhivi Agencije.
Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u
Bosni i Hercegovini.

WWW.STUDOMAT.BA 11
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

SIPA

Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i

Hercegovine,na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 23. aprila 2004. godine, i na sjednici
Doma naroda,održanoj 4. maja 2004. godine, usvojila je

ZAKON
O DRŽAVNOJ AGENCIJI ZA ISTRAGE I ZAŠTITU

Definicija SIPA-e
(1) SIPA je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo), s operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova, a
na čijem je čelu direktor, i koja se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i
menunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
(2) SIPA djeluje isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći niti
podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili udruženja, bilo
kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u BiH.

Nadležnost SIPA-e
(1) Poslovi iz nadležnosti SIPA-e su:
1. sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Sud), a posebno: organiziranog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine
ljudima i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih menunarodnim
pravom, te teškog finansijskog kriminala.
2. prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima iz tačke 1. ovog stava, te praćenje
i analiza sigurnosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta;
3. pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) u
prikupljanju obavještenja, te izvršavanje naloga Suda i Glavnog tužioca BiH (u daljnjem
tekstu:Tužilac);
4. fizička i tehnička zaštita osoba, objekata i druge imovine zaštićene po ovome zakonu;
5. zaštita svjedoka;
6. provonenje menunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji i drugih menunarodnih
instrumenata u njenoj nadležnosti;
7. kriminalistička ekspertiza;
8. ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom.
(2) SIPA obranuje podatke i vodi evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima
BiH, Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i drugim propisima BiH.

Radni odnosi u SIPA-i

(1) Zaposlenici SIPA-e su policijski službenici, državni službenici i ostali zaposleni u skladu s
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
(2) Policijski službenici su ovlaštene službene osobe na čije se radne odnose primjenjuje
Zakon o policijskim službenicima BiH.

WWW.STUDOMAT.BA 12
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

(3) Na radne odnose ostalih zaposlenika na poslovima za koje je potrebna visoka stručna
sprema primjenjuje se Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, a na namještenike na
poslovima za koje nije potrebna visoka stručna sprema posebni propisi.
(4) Radna mjesta na kojima rade policijski službenici te radna mjesta državnih službenika i
ostalih zaposlenika urenuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Policijska ovlaštenja
Policijski službenici zaposleni u SIPA-i primjenjuju policijska ovlaštenja u skladu sa
Zakonom o policijskim službenicima BiH i postupaju kao ovlaštene službene osobe u skladu
sa zakonima o krivičnom postupku u BiH (u daljnjem tekstu: zakon o krivičnom postupku).

Sastav SIPA-e
SIPA se sastoji od sljedećih odjela i jedinica:
1. Kriminalističko-istražni odjel;
2. Finansijsko-obavještajni odjel;
3. Odjel za zaštitu ličnosti i objekata;
4. Odjel za zaštitu svjedoka;
5. Jedinica za specijalnu podršku;
6. Odjel za unutrašnju kontrolu;
7. niže organizacijske jedinice uspostavljene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Zaštićene osobe
(1) Zaštićene osobe su:
a) članovi Predsjedništva BiH;
b) predsjedavajući Vijeća ministara;
c) ministri u Vijeću ministara;
d) predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH;
e) predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH;
f) predsjednik Suda Bosne i Hercegovine;
g) Glavni tužilac Bosne i Hercegovine;
h) strani zvaničnici u posjeti BiH i druge osobe po odluci Vijeća ministara.
(2) Na obrazloženi zahtjev zaštićenih osoba iz stava 1., alineja d), e), f) i g) ovog člana, SIPA
će pružiti zaštitu i ostalim članovima Parlamentarne skupštine BiH, ostalim sudijama Suda
BiH, odnosno zamjeniku Tužioca i ostalim tužiocima BiH, po odluci direktora, a na osnovu
stručne procjene SIPA-e.
(3) Kada to situacija nalaže, SIPA može pružiti zaštitu osobama zaposlenim u institucijama
BiH, u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u BiH te osobama u posjeti BiH, po
odluci direktora a na osnovu stručne procjene SIPA-e.

Zaštićeni objekti i druga zaštićena imovina

(1) Zaštićeni su objekti i druga imovina kojoj je BiH obavezna pružiti zaštitu prema
menunarodnom pravu ili zakonu.
(2) Drugi objekti i imovina štite se po odluci Vijeća ministara.

WWW.STUDOMAT.BA 13
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Dužnosti Odjela za zaštitu svjedoka

Odjel za zaštitu svjedoka (u daljnjem tekstu: OZS) provodi zaštitu svjedoka u skladu sa
zakonima i drugim propisima BiH o zaštiti svjedoka.

Međunarodna saradnja
(1) SIPA može saranivati sa stranim organima za provonenje zakona i drugim stranim
odgovarajućim tijelima, u cilju obavljanja svojih poslova po ovome zakonu. Saradnja može
uključivati razmjenu podataka i zajedničko obavljanje radnji iz nadležnosti SIPA-e.
(2) SIPA može dostaviti stranim organima za provonenje zakona i drugim stranim
odgovarajućim tijelima podatke o državljanima BiH, ukoliko primi obavještenje da
državljanin predstavlja opasnost za sigurnost BiH, državu u kojoj se nalazi ili širu opasnost za
regionalnu ili globalnu sigurnost.
(3) Saradnja sa stranim organima za provonenje zakona u krivičnim stvarima obavlja se preko
Ureda za saradnju s Interpolom.
(4) Bez obzira na stav 2. ovoga člana, SIPA neće dostaviti podatke o državljanima BiH
ukoliko nema razumno osiguranje da će primalac osigurati isti stepen zaštite podataka koji se
osigurava u BiH.
(5) Ukoliko se podaci odnose na krivični postupak koji se vodi u BiH, razmjena podataka iz
ovoga člana vrši se u skladu sa zakonom o krivičnom postupku.

ZAKON
O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA BOSNE I
HERCEGOVINE

Predmet Zakona
Ovim zakonom reguliraju se policijska ovlaštenja i radnopravni status (radni odnosi
uključujući: dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, rasporenivanje,
činove, procjenu rada i unaprenivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost,
odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa) policijskih službenika Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).

Policijski službenici
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na policijske službenike zaposlene u Državnoj agenciji za
istrage i zaštitu (SIPA) i Državnoj graničnoj službi (DGS) - (u daljnjem tekstu u smislu ovog
zakona: policijski organi).
(2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na policijske službenike na radu u Uredu za
saradnju s Interpolom.
(3) Policijski službenici su oni pripadnici policijskih organa iz stava 1. ovog člana koji
primjenjuju policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom i postupaju kao ovlaštene službene
osobe prema zakonima o krivičnom postupku u BiH (u daljnjem tekstu: ZKP).
(4) Radna mjesta na kojima se zapošljavaju policijski službenici propisuju se prema zakonu
kojim se uspostavlja pojedini policijski organ.
Policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom
(1) Pored dužnosti i ovlaštenja propisanih ZKP-om, policijskim službenicima se, u cilju
sprečavanja krivičnih djela i održanja javnog reda i mira, ovim zakonom daju sljedeća
policijska ovlaštenja:

WWW.STUDOMAT.BA 14
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

1. provjera i utvrnivanje identiteta osoba i stvari;

2. obavljanje razgovora;
3. privonenje;
4. potraga za osobama i stvarima;
5. privremeno ograničavanje slobode kretanja;
6. izdavanje upozorenja i naredbi;
7. privremeno oduzimanje predmeta;
8. korištenje tunih vozila i komunikacijskih sredstava;
9. pregled osoba, stvari i prijevoznih sredstava;
10. snimanje na javnim mjestima;
11. upotreba sile;
12. obrada ličnih podataka i vonenje evidencija;
13. zaprimanje prijava.
(2) Ovlaštenja koja su policijskim službenicima data ovim zakonom, mogu se ograničiti
zakonom kojim se uspostavlja odreneni organ.

Opće dužnosti policijskih službenika

(1) Policijski službenik će se pri vršenju svojih dužnosti rukovoditi općim interesom te
naročito služiti i pomagati javnosti.
(2) Policijski službenik će biti nepristrasan te izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su
nespojivi s dužnostima ili koji krše dužnosti regulirane ovim zakonom.
(3) Policijski službenik će se uvijek uzdržavati od javnog ispoljavanja
političkih uvjerenja, a od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti.
(4) Policijski službenik neće tražiti niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit,
korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
(5) Policijski službenik neće zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjeglice ili raseljene
osobe, niti će zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljena osoba pravno zasnovano
zatražila povrat stanarskog prava, niti će zauzimati stan pod upravom organa zaduženog za
stambena pitanja, a koji bi trebalo da se koristi u svrhu alternativnog smještaja.
(6) Policijski službenik će i tokom i van radnog vremena djelovati na način koji odgovara
interesu i ugledu policijskog organa.
(7) Policijski službenik će se pridržavati i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i
podzakonskim aktima.

Prava policijskih službenika

Policijski službenik ima pravo:
a) na stalno radno mjesto do trenutka dok se ne steknu uslovi za
penzionisanje, ako nije drugačije regulirano ovim zakonom;
b) na odmor kako je odreneno ovim zakonom;
c) da bude nagranen za dužnosti i obavljanje poslova kako je odrđeno ovim zakonom i
odgovarajućim propisima;
d) na plaću i nadoknade u skladu s ovim zakonom i odgovarajućim propisima;
e) na napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način;
f) da osniva i učlanjuje se u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom;

WWW.STUDOMAT.BA 15
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

g) na fer i pravično postupanje bez obzira na spol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo,
religiju, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo mišljenje, ronenje,
dob, imovinski, bračni ili drugi status;
h) da nadreneni i podreneni postupaju s njim uz poštivanje ljudskog dostojanstva te da se
nepotrebno ne dovodi u fizičku opasnost.

Opće osnove za zapošljavanje

(1) Policijski organ zapošljava najbolje prijavljene kandidate te osigurava da se kandidati koji
ne ispunjavaju uslove isključe iz procesa.
(2) Zapošljavanje policijskih službenika zasniva se na:
- raspoloživosti radnih mjesta;
- medijskom oglašavanju kampanje zapošljavanja;
- javnom konkursu;
- prethodnom utvrnivanju uslova;
- transparentnom procesu odabira.
Opći uslovi za kandidate
Da bi bila zaposlena kao policijski službenik, osoba mora ispunjavati sljedeće opće uslove:
a) državljanstvo BiH;
b) životna dob izmenu osamnaest i trideset i pet godina života;
c) najmanje IV. stepen školske spreme za čin policajca, a najmanje VI. stepen školske spreme
za čin mlaneg inspektora;
d) ljekarsko uvjerenje, ne starije od tri mjeseca, kao dokaz o fizičkoj sposobnosti za rad;
e) regulirana vojna obaveza;
f) da nije otpuštena iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u BiH kao rezultat
disciplinske sankcije;
g) da protiv nje nije pokrenut krivični postupak i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora
za krivično djelo, osim za krivična djela protiv sigurnosti saobraćaja, u skladu s krivičnim
zakonodavstvom;
h) da se nije odbila pojaviti pred Menunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju
kao osoba optužena od tog tribunala;
i) da joj nije odbijena certifikacija ili da joj privremeno ovlaštenje nije oduzeto od IPTF-a.

Osnovna obuka za kadete

(1) Odabrani kandidati pohanaju osnovnu obuku kao kadeti u policijskim akademijama ili
drugim odgovarajućim školama i oblicima obrazovanja policijskih kadrova.
(2) Policijski organ usvaja pravilnik kojim se regulira trajanje,nastavni plan i program
osnovne obuke i obaveze kadeta u toku obuke.
(3) Kadeti koji se obrazuju za čin mlaneg inspektora imaju različiti nastavni plan i program od
programa za kadete koji se obrazuju za čin policajca.

Usavršavanje
(1) Policijski službenici dužni su se stalno stručno osposobljavati i usavršavati.
(2) Sadržaj i oblik stručnog usavršavanja utvrnuje podzakonskim aktom ministar na prijedlog
rukovodioca.
(3) Policijski službenici učestvuju u obrazovnim aktivnostima, na kursevima i seminarima.

WWW.STUDOMAT.BA 16
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Raspoređivanje na radno mjesto za koje je propisan niži čin

(1) Rukovodilac može rasporediti policijskog službenika, uz njegovu saglasnost, na radno
mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji službenik ima.
(2) Rukovodilac može rasporediti policijskog službenika na radno mjesto za koje je propisan
niži čin od onog koji policijski službenik ima bez njegove saglasnosti u sljedećim iznimnim
slučajevima:
a) u slučaju da potrebe policijskog ogana nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u
ograničenom vremenskom periodu; ili
b) kada je neophodno pružiti pomoć policijskom službeniku koji obavlja druge poslove i
zadatke ili privremeno zamijeniti odsutnog službenika.
(3) Raspoređivanje iz stava 1. i 2. ovog člana može trajati najduže šest mjeseci i takva vrsta
raspoređivanja može se izvršiti jednom u četiri godine.
(4) Za vrijeme rasporenivanja iz stava 1. i 2. ovog člana, policijski službenik zadržava svoj
čin, plaću, povećanje i naknade u skladu sa zakonom.

Odgovornost policijskog službenika

(1) Policijski službenik obavezan je policijskom organu nadoknaditi materijalnu štetu na
imovini policijskog organa koju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje tokom
obavljanja dužnosti.
(2) Policijski službenik obavezan je policijskom organu nadoknaditi štetu koju policijski
organ mora nadoknaditi oštećenim grananima i pravnim osobama, a koju je, namjerno ili iz
grube nepažnje,prouzrokovao policijski službenik tokom obavljanja dužnosti.
(3) Svaki službenik policijskog organa obavezan je, odmah po saznanju, podnijeti izvještaj o
pričinjenoj šteti.

Odgovornost države za štetu

(1) U skladu sa zakonom, BiH je odgovorna za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim osobama
kao rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka
policijskog organa.
(2) BiH ima pravo zahtijevati od policijskog službenika, za kojeg se utvrdi da je odgovoran za
štetu iz stava 1. ovog člana, da nadoknadi iznos isplaćen trećim osobama, ako je
prouzrokovana šteta posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlaštenih radnji ili
postupaka.

KRIVIČNI ZAKON BIH

KRIVIČNA DJELA
PROTIV INTEGRITETA BOSNE I HERCEGOVINE
Napad na ustavni poredak
Ko upotrebom fizicke sile ili prijetnjom upotrebe fizicke sile pokuša da promijeni ustavni
poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznice se kaznom
zatvora najmanje pet godina.

Ugrožavanje teritorijalne cjeline

Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i
Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznice se kaznom zatvora
najmanje pet godina.

WWW.STUDOMAT.BA 17
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Sprecavanje borbe protiv neprijatelja

Gradanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba sprijecava gradane
Bosne i Hercegovine ili gradane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznice
se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Služba u neprijateljskoj vojsci

(1) Gradanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u
neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili
oružanom sukobu boreci se protiv Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznice se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko vrbuje gradane Bosne i Hercegovine za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim
neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv
Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznice se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Pomaganje neprijatelju
(1) Gradanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provodenju
prinudnih mjera prema stanovništvu Bosne i Hercegovine, kaznice se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Gradanin Bosne i Hercegovine koji u cilju pomaganja neprijatelju politicki ili privredno
saraduje s neprijateljem za vrijeme rata, kaznice se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Podrivanje vojne i odbrambene moci

(1) Ko u namjeri da umanji odbrambenu moc Bosne i Hercegovine uništi, ucini
neupotrebljivim ili omoguci da predu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, objekti,
položaji,naoružanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe
neprijatelju, ili ko u istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere,
kaznice se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko nabavlja sredstva za izvršenje krivicnog djela iz stava 1. ovog clana, kaznice se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Oružana pobuna
(1) Ko ucestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Bosne i
Hercegovine ili protiv njenih najviših institucija, kaznice se kaznom zatvora najmanje tri
godine.
(2) Ko organizuje ili bilo kako rukovodi izvršenjem krivicnog djela iz stava 1. ovog clana,
kaznice se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko nabavlja sredstva za izvršenje krivicnog djela iz stava 1. ovog clana, kaznice se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Špijunaža
(1) Ko državnu, vojnu, ili službenu tajnu saopšti, preda ili ucini dostupnom stranoj državi,
stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kaznice se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko na štetu Bosne i Hercegovine za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu
službu u Bosni i Hercegovini ili njom rukovodi, kaznice se kaznom zatvora najmanje pet
godina.
(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nacin pomaže
njen rad, kaznice se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

WWW.STUDOMAT.BA 18
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

(4) Ko pribavlja državnu, vojnu, ili službenu tajnu u cilju da je saopšti ili preda stranoj državi,
stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kaznice se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ko nabavlja sredstva za izvršenje krivicnog djela iz stava 1. ovog clana, kaznice se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Odavanje državne tajne

(1) Ovlašteno lice koja protivno zakonu ili drugom propisu institucija Bosne i Hercegovine
donesenim na osnovu zakona, drugome saopšti, preda ili ucini dostupnom državnu tajnu koja
mu je povjerena, kaznice se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko drugom licu saopšti ili preda, ili posreduje u saopštavanju ili predaji podatka ili
dokumenta za kojeg zna da je državna tajna, a do kojeg je protivpravno došao, kaznice se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivicno djelo iz stava 1. ovog clana ucinjeno za vrijeme ratnog stanja ili
neposredne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugrožavanja bezbjednosti, privredne ili vojne
moci Bosne i Hercegovine, ucinilac ce se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ovlašteno lice koje ucini krivicno djelo iz stava 1. ovog clana iz nehata, kaznice se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(5) Nema krivicnog djela iz stava 2. ovog clana, ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju
državne tajne cija je sadržina suprotna ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, u cilju da
javnosti otkrije povredu ustavnog poretka ili mecunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema
štetne posljedice za nacionalnu bezbjednost Bosne i Hercegovine.

Upucivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju Bosne i

Hercegovine
Ko na teritoriju Bosne i Hercegovine upucuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste,
špijune, diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal, radi
izvršenja krivicnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznice se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.

Unošenje opasnih materija u Bosnu i Hercegovinu

(1) Ko protivno propisima Bosne i Hercegovine unese u Bosnu i Hercegovinu za život ili
zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpatke, kaznice se novcanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja protivno propisima omoguci da se u Bosnu i
Hercegovinu unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili
otpaci, kaznice se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ubistvo predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine

Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili bezbjednosti Bosne i
Hercegovine liši života službeno lice institucija Bosne i Hercegovine pri vršenju njegove
službe, ili clana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajuceg Savjeta ministara
Bosne i Hercegovine, predsjednika domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine,
predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili
glavnog tužioca Bosne i Hercegovine kada nisu na dužnosti, kaznice se kaznom zatvora
najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Otmica predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine

(1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili bezbjednosti Bosne i
Hercegovine protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi nacin oduzme ili ogranici

WWW.STUDOMAT.BA 19
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

slobodu kretanja službenom licu institucija Bosne i Hercegovine pri vršenju njegove službe, s
ciljem da njega ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznice se kaznom
zatvora od najmanje tri godine.
(2) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili bezbjednosti Bosne i
Hercegovine protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi nacin oduzme ili ogranici
slobodu kretanja clanu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajucem Savjeta
ministara Bosne i Hercegovine, predsjedniku domova Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine, predsjedniku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjedniku Suda Bosne i
Hercegovine ili glavnom tužiocu Bosne i Hercegovine, kaznice se kaznom zatvora od
najmanje pet godina.

Kažnjavanje za najteže oblike krivicnih djela

(1) Za krivicno djelo iz clana 156. (Napad na ustavni poredak), 157. (Ugrožavanje
teritorijalne cjeline), 161. (Podrivanje vojne i odbrambene moci), 162. (Oružana pobuna) i
163. (Špijunaža) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jednog ili više lica, ili je
izazvalo opasnost za život ljudi, ili je praceno teškim nasiljima i velikim razaranjima, ucinilac
ce se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Ako je pri ucinjenju krivicnog djela iz stava 1. ovog clana ucinilac s umišljajem lišio
života jedno ili više lica, kaznice se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.

Osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za izvršenje krivicnih djela iz ove glave
ovog zakona
Ko osnuje udruženje u cilju izvršenja krivicnih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi
sredstva za izvršenje krivicnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznice se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.

WWW.STUDOMAT.BA 20
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

(Vojne snage)
(1) Vojnim snagama, u smislu ovog Zakona, smatraju se sve formacije i jedinice, borbene i za
podršku,
kopnene, zrakoplovne i snage za protuzračnu odbranu organizirane od institucija Bosne i Hercegovine.
Vojne snage ne mogu biti organizirane, obučavane, opremljene ili mobilizirane na teritoriji Bosne i
Hercegovine, osim u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o službi u OSBiH).
(2) Svako vođenje vojne evidencije ili evidencije za potrebe organiziranja ili obučavanja vojnih i
paravojnih
snaga od strane lica i organa koji nisu propisani ovim Zakonom i Zakonom o službi u Oružanim
snagama BiH krivično je djelo i kažnjivo je prema odredbama Krivičnog zakona
(Zadaci Oružanih snaga)
Zadaci Oružanih snaga su:
a) učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani,
uključujući
i borbu protiv terorizma,
b) pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada,
c) pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,
d) protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini,
e) ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH

Parlamentarna skupština BiH sastoji se od Predstavničkog doma i Doma naroda, nadležna je za :
1) proglasi ratno stanje na zahtjev Predsjedništva;
2) proglasi vandredno stanje na zahtjev Predsjedništva;
3) vrši demokratsku parlamentarnu kontrolu nad Oružanim snagama i svim institucijama odbrane na
nivou Bosne i Hercegovine,
4) za donošenje zakona koji se odnose na organizaciju, finansiranje, popunjavanje, obuku,
opremanje,razmještaj i upotrebu Oružanih snaga,
5) potvrđuje postavljenja načelnika i zamjenike načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga,
komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oružanih snaga, komandanta i zamjenike
komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim
snagama,
6)nadzire i istražuje sva pitanja koja se odnose na organizaciju, finansiranje, popunjavanje,
obuku,opremanje, razmještaj i upotrebu Oružanih snaga,
7) donosi propise o čuvanju tajnih podataka tokom istraga i razmatranja.

PREDSJEDNIŠTVO BiH
Predsjedništvo BiH ima vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama BiH.
„Predsjedništvo donosi odluke konsenzusom i nadležno je da:
a) zahtijeva proglašenje ratnog stanja od Parlamentarne skupštine,
b) zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od Parlamentarne skupštine...“(Zakon o odbrani
BiH,Službeni glasnik BiH,broj 88/05,Član12).
Kako predsjedništvo ima vrhovnu komandu nad Oružanim snagama također ima nadležnosti da uputi
vojne snage u mirovne i vojne operacije van zemlje, angažira vojne snage za pomoć civilnim organima
u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, određuje i mijenja veličinu i strukturu Oružanih
snaga u skladu sa zakonom,postavlja i smjenjuje generale u Oružanim snagama, informira
Parlamentarnu skupštinu o strateškim sigurnosnim i odbrambenim pitanjima, usvoji Sigurnosnu
politiku i Odbrambenu politiku Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja strateških smjernica u vanjskim
poslovima i pitanjima odbrane...

MINISTARSTVO ODBRANE BiH

WWW.STUDOMAT.BA 21
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

Ministarstvo odbrane popunjava se državnim službenicima, zaposlenicima i profesionalnim vojnim

licima raspoređenim u Ministarstvo odbrane
Ministarstvo odbrane BiH je nadležno i ima obaveze:
1) stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta
2) predlaganje budžeta za odbranu Bosne i Hercegovine i izdavanje odobrenja za rashode iz
budžeta Bosne i Hercegovine za odbranu
organizaciju, opremanje i snabdijevanje Oružanih snaga(Zakon o odbrani BiH,Službeni glasnik
BiH,broj 88/05,Član13),
te je dužno da izrađuje kriterije o uvjetima i načinu skladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i
vojne opreme i brigu o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u Oružanim snagama,kao i da raspolaža
sredstvima koja su namjenjena Oružanim snagama BiH.
Ima potpunu nadležnost nad Oružanim snagama BiH, planiranje i izvođenje geodetskih,
fotogrametrijskih i kartografsko-reprodukcijskih poslova od interesa za odbranu, provođenje nadzora
nad izvođenjem tih poslova i briga o čuvanju, skladištenju i distribuciji geodetskih, fotogrametrijskih i
kartografskih materijala i dokumenata značajnih za odbranu, donošenje politika,pravila i propisa za
Oružane snage BIH,i ostale nadležnosti definirane Zakonom.

MINISTAR ODBRANE BiH

Ministar odbrane zadužen je za sve organizacione i administrativne nadležnosti, a koje su predmet
vrhovne komande i kontrole Predsjedništva BiH. Neki od tih poslova su.
„a) predlaže i donosi propise, izdaje direktive i naređenja, koja se odnose na organizaciju,
administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu Oružanih snaga kako bi se osigurala
maksimalna interoperabilnost u Oružanim snagama i interoperabilnost sa snagama NATO-a,
b) obavlja ulogu međunarodnog predstavnika Bosne i Hercegovine za pitanja odbrane na
ministarskom nivou,
c) daje preporuke Predsjedništvu vezano za veličinu i strukturu Oružanih snaga...“( Zakon o odbrani
BiH,Službeni glasnik BiH,broj 88/05,Član15).
Ministar odbrane također je dužan predlaže postavljenje, unapređenje i smjenu generala u skladu s
odredbama ovog Zakona, unapređuje, postavlja i razrješava vojna lica ispod čina generala, planira i
vrši nadzor nad provođenjem svih vojnoobavještajnih aktivnosti za Oružane snage i ostale nadležnosti
definirane Zakonom.
Ministar odbrane imat će dva zamjenika: zamjenika ministra odbrane za politiku i planiranje i
zamjenika ministra odbrane za upravljanje resursima.
„(1) Zamjenik ministra odbrane za politiku i planiranje odgovoran je za:
a) politiku i planiranje,
b) međunarodnu saradnju,
c) vojnoobavještajne poslove i sigurnost,
d) komandu, kontrolu i komunikacije.
(2) Zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima odgovoran je za:
a) upravljanje osobljem,
b) finansije i budžet,
c) nabavku i logistiku.
(3) Ministar odbrane i njegova dva zamjenika neće biti iz reda istog konstitutivnog naroda.“( Zakon o
odbrani BiH,Službeni glasnik BiH,broj 88/05,Član 19).
(Sastav Oružanih snaga)
Oružane snage sastoje se od profesionalnog vojnog osoblja, pripadnika rezervnog sastava koji su
angažirani u vojnu službu, civilnih lica i kadeta
(Dan Oružanih snaga)
(1) Dan Oružanih snaga je 1. decembar, kao dan donošenja Odluke o formiranju Oružanih snaga
Bosne i
Hercegovine 2003. godine.
(2) Ministar odbrane propisom utvrđuje dan pukova u Oružanim snagama.
(Zahtjev za proglašenje ratnog stanja)
(1) Predsjedništvo zahtijeva proglašenje ratnog stanja od Parlamentarne skupštine u slučaju direktnog

WWW.STUDOMAT.BA 22
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

napada na Bosnu i Hercegovinu. Vojni napad na bilo koji dio Bosne i Hercegovine bilo kakvim
vojnim
sredstavima i u bilo kojem obliku smatra se napadom na cijelu Bosnu i Hercegovinu.
(2) U slučaju direktnog napada na Bosnu i Hercegovinu, Parlamentarna skupština sazvat će vanrednu
sjednicu što je prije moguće kako bi se razmotrio zahtjev za proglašenje ratnog stanja.
Član 41.
(Zahtjev za proglašenje vanrednog stanja)
Predsjedništvo zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od Parlamentarne skupštine kada postoji
prijetnja
postojanju Bosne i Hercegovine, prijetnja normalnom funkcioniranju ustavnih institucija ili
neposredna ratna
opasnost.
Član 42.
(Proglašenje ratnog ili vanrednog stanja)
(1) Proglašenje ratnog ili vanrednog stanja razmatra Parlamentarna skupština, na zahtjev
Predsjedništva,
ako ona zasjeda u vrijeme zahtjeva.
(2) Ako Parlamentarna skupština ne zasjeda u vrijeme zahtjeva za proglašenje ratnog ili vanrednog
stanja, Predsjedništvo može narediti angažiranje jedinica Oružanih snaga ili njihovu upotrebu.
PRIRODNE I DRUGE KATASTROFE I NESREĆE
(Angažiranje)
(1) Ministar odbrane, po ovlaštenju Predsjedništva, može angažirati Oružane snage u slučaju prirodnih
i
drugih katastrofa i nesreća, na zahtjev odgovarajućih civilnih organa Bosne i Hercegovine ili entiteta o
čemu izvještava Parlamentarnu skupštinu.
(2) Jedinice Oružanih snaga mogu se razmjestiti kao pomoć civilnim vlastima u slučaju prirodnih i
drugih
katastrofa i nesreća, u skladu s uputstvima koja donosi ministar odbrane.
(Sadržaj misije)
Naredba kojom se razmještaju jedinice Oružanih snaga za pomoć civilnim vlastima sadrži:
a) konkretnu prirodu misije,
b) jedinice i broj angažiranog ljudstva,
c) kome su jedinice odgovorne,
d) trajanje misije,
e) zadatak.
SUKOB INTERESA I PROFESIONALIZAM
(Lice na službi)
Lice na službi u Oružanim snagama štiti i održava državnu imovinu i koristi je samo u ovlaštene svrhe.
Dužnost lica na službi je i da iznese na vidjelo prevare i korupciju lica u lancu komandovanja.
(Sukob interesa)
Profesionalna vojna lica na službi u Oružanim snagama neće:
a) imati finansijski interes koji je u sukobu sa savjesnim obavljanjem njihovih dužnosti,
b) imati zaposlenje van Oružanih snaga ili obavljati bilo koje druge aktivnosti koji su u sukobu sa
zvaničnim dužnostima i odgovornostima.
(Političko i javno djelovanje)
(1) Pripadnici Oružanih snaga, uključujući generale, neutralni su u političkim pitanjima i neće se
angažirati
u bilo kojoj vrsti aktivnosti političkih stranaka niti biti izabrani ili imenovani na javnu dužnost.
(2) Ovaj član ne sprečava pripadnike Oružanih snaga da se registriraju za glasanje i glasaju ili da se
kandidiraju za izbore u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04 i 20/04).

(3) Pripadnik rezervnog sastava, koji je izabran ili imenovan na javnu dužnost, nije obavezan dati
ostavku

WWW.STUDOMAT.BA 23
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

na dužnost ako je angažiran na redovnoj obuci, ali ne može za vrijeme boravka u Oružanim snagama
djelovati i nastupati s pozicije stranačke pripadnosti.
(Podržavanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini)
Od vojnih lica očekuje se da podržavaju provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini. Aktivnosti protiv Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i opstrukcija
smatraju se osnovom za smjenu s dužnosti.
(Zabrana službe)
(1) Oficirima s bilo kojim činom nije dozvoljeno da služe u Oružanim snagama ili da budu zaposleni u
Ministarstvu odbrane nakon službe u oružanim snagama druge države.
(2) Pripadnici Oružanih snaga ne mogu pripadati oružanim snagama drugih država ni svim ostalim
vojnim
i paravojnim snagama i ne mogu ih regrutirati druge države.
(3) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na oficire s bilo kojim činom, koji su u profesionalnu
vojnu
službu entitetskih vojski stupili do dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(Zabrana angažiranja državljana Bosne i Hercegovine)
Državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i
one s
dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim
snagama drugih država.
(Kodeks ponašanja)
Ministar odbrane može propisati kodeks ponašanja za pripadnike Oružanih snaga.
ZAKON O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA
BOSNE I HERCEGOVINE
(Lica na službi u Oružanim snagama)
(1) Na službi u Oružanim snagama mogu biti vojna lica, civilna lica i kadeti. Vojna lica su
profesionalna
vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na službi.
(2) Profesionalna vojna lica su:
a) vojnici,
b) podoficiri,
c) oficiri,
d) generali.
Lica u rezervnom sastavu su:
a) rezervni vojnici,
b) rezervni podoficiri,
c) rezervni oficiri,
d) rezervni generali.
(5) Pripadnici rezervnog sastava za vrijeme vršenja vojne službe imaju ista prava i obaveze kao i
profesionalna vojna lica, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(6) Pod vršenjem vojne službe u rezervnom sastavu podrazumijeva se vrijeme provedeno na obuci,
vježbama i u izvršenju misija.
(7) Kadeti su lica koja se u stručnim vojnim školama i akademijama obrazuju za profesionalnu vojnu
službu u Oružanim snagama. Kadeti imaju prava i obaveze koje su propisane ovim Zakonom i
propisima koje donosi ministar odbrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar odbrane).
(Vidovi, rodovi i službe)
Oružane snage sastoje se iz vidova, rodova i službi.
a) Vidovi su:
1) kopnena vojska,
2) zrakoplovstvo i protuzračna odbrana.
b) Rodovi su:
1) pješadija,
2) artiljerija,
3) artiljerijsko-raketne jedinice protuzračne odbrane,
4) oklopno-mehanizirane jedinice,

WWW.STUDOMAT.BA 24
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

5) avijacija,
6) inžinjerija,
7) veza,
8) atomsko-biološko-hemijska odbrana,
9) elektronsko izviđanje i protuelektronska borba,
10) zračno osmatranje i javljanje,
11) vojnoobavještajni.
c) Službe su:
1) tehnička služba,
2) zrakoplovna tehnička služba,
3) služba vojne policije,
4) saobraćajna služba,
5) intendantska služba,
6) sanitetska služba,
7) veterinarska služba,
8) građevinska služba,
9) finansijska služba,
10) pravna služba,
11) geodetska služba,
12) informatička služba,
13) muzička služba,
14) vjerska služba.
PRIJEM U PROFESIONALNU VOJNU SLUŽBU
(Opći uvjeti prijema)
(1) U profesionalnu vojnu službu može biti primljeno lice koje ispunjava opće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
b) da je zdravstveno sposobno za službu u Oružanim snagama,
c) da nije osuđivano na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci,
d) da nije prethodno otpušteno iz državne službe ili pravnog lica zbog povrede službene dužnosti u
posljednje tri godine,
e) da mu pravosnažnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosno
dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane,
f) da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se goni po službenoj
dužnosti,
g) da ima odgovarajuću stručnu spremu potrebnu za obavljanje određene dužnosti,
h) da nije mlađe od 18 godina ni starije od 27 godina u vrijeme prijema, osim ako gornja starosna
granica nije zanemarena u skladu s propisima koje donosi ministar odbrane,
i) da je odslužilo vojni rok ili je na drugi način osposobljeno za dužnost na koju se prima.
(2) Osim općih uvjeta iz stava (1) ovog člana, ministar odbrane utvrdit će posebne uvjete.
PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI LICA
NA SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA
(Dužnosti)
Profesionalno vojno lice u Oružanim snagama ima prava i dužnosti da:
a) štiti suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom Bosne i
Hercegovine i
međunarodnim pravom,
b) pridržava se Zakona o odbrani, direktiva, propisa i naređenja ministra odbrane i Sigurnosne politike
i
Odbrambene politike Bosne i Hercegovine,
c) pridržava se važećih propisa u Oružanim snagama i pravila službe Oružanih snaga kao i drugih
pravila
i propisa važećih u Oružanim snagama i jača vojnu disciplinu,
d) izgrađuje dobre međuljudske odnose u vojnim jedinicama i vojnim ustanovama i propagira humane
etičke principe,
e) stručno se usavršava i pomaže usavršavanju drugih pripadnika Oružanih snaga,

WWW.STUDOMAT.BA 25
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

f) čuva naoružanje i druga materijalna sredstva koja su mu povjerena u službi,

g) profesionalno i besprijekorno obavlja dužnosti i izvršava dobivena naređenja,
h) ličnim primjerom discipline, hrabrosti i samopožrtvovanja utiče na druge pripadnike Oružanih
snaga,
i) iskazuje samoinicijativu i kreativnost u vršenju službe,
j) posjeduje i nosi vojne iskaznice kojim dokazuje pripadnost Oružanim snagama i
k) pridržava se i poštuje sve norme ponašanja u službi i van službe.
(Obaveza obuke za lica u rezervnom sastavu)
(1) Pripadnici rezervnog sastava obavezni su proći planiranu obuku.
(2) Lica u rezervnom sastavu neće biti pozivana na obuku u roku od 12 mjeseci nakon završetka svoje
profesionalne vojne službe.
(3) Ministar odbrane izdat će propise koji reguliraju učestalost, dužinu i sadržaj obaveze za obuku
pripadnika rezervnog sastava.
(Dužnost poštivanja naređenja)
(1) Vojna lica dužna su da izvršavaju naređenja nadređenih starješina koja su u vezi sa službom, osim
naređenja koja imaju obilježja krivičnog djela.
(2) Kad prime naređenje koje ima obilježje krivičnog djela, vojna lica dužna su o tome odmah
izvijestiti
starješinu koji je nadređen starješini koji je izdao naređenje.
(Pravo nošenja i korištenja oružja)
(1) Vojna lica, saglasno pravilima službe, imaju pravo nositi i koristiti oružje.
(2) Pravila službe u Oružanim snagama donosi ministar odbrane kojima se uređuje postupak i uvjeti
pod kojima vojna lica mogu koristiti oružje u vršenju službe.
(3) U izvršenju borbenih zadataka vojna lica koriste oružje prema pravilima o borbenim djelovanjima
koja donosi ministar odbrane.
(Propisi o upotrebi sile)
Ovlašteno vojno lice na službi u vojnoj sigurnosti ili u vojnoj policiji koristi oružje ili druga sredstva
sile u skladu s propisima kojima se uređuje primjena ovih sredstava na službi u Oružanim snagama, a
koje
donosi ministar odbrane.
(Nošenje uniforme)
Vojno lice dužno je nositi propisanu uniformu za vrijeme vršenja službe, u skladu s propisom koji
donosi
ministar odbrane.
(Pravo podnošenja pritužbe)
(1) Vojno lice ima pravo nadređenom podnositi pritužbe i izvještaje u vezi sa svim pitanjima iz rada i
funkcioniranja vojne jedinice, odnosno ustanove u kojoj se nalazi na dužnosti.
(2) Vojno lice koje podnese pritužbu protiv nadređenog komandanta nije oslobođeno od obaveze da
izvrši
dobiveno naređenje, osim izuzetka iz člana 17. stav (1) ovog Zakona.
(3) Na pisane zahtjeve, prigovore, pritužbe, žalbe i druge podneske u upravnom postupku, u vezi sa
službom u Oružanim snagama, ne plaćaju se administrativne takse.
(Udaljavanje u slučaju rata ili vanrednog stanja)
Vojno lice se za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mjera povećane borbene gotovosti i pripravnosti
Oružanih snaga može udaljiti iz vojne jedinice, odnosno ustanove ili iz mjesta službe samo po
odobrenju
komandanta brigade, njemu ravnog ili višeg starješine.
(Putovanje u inozemstvo tokom ratnog ili vanrednog stanja)
U slučaju ratnog ili vanrednog stanja, profesionalno vojno lice može putovati u inozemstvo samo po
odobrenju ministra odbrane.
(Vojne legitimacije)
(1) Vojna lica imaju vojnu legitimaciju kojom dokazuju pripadnost Oružanim snagama.
(2) Ovlaštena službena lica na dužnosti u vojnoobavještajnom rodu i službi vojne policije, osim
legitimacije
iz stava (1) ovog člana, imaju i legitimaciju ovlaštenog službenog lica kojom dokazuju pripadnost

WWW.STUDOMAT.BA 26
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

nekom od ovih sastava.

(3) Oblik, sadržaj i postupak izdavanja vojnih legitimacija i posebnih isprava koje su predviđene
Ženevskim
konvencijama o zaštiti žrtava rata od 12. augusta 1949. propisuje ministar odbrane.
(Strana odlikovanja i priznanja)
(1) Vojno lice može primiti strano odlikovanje koje može nositi u svečanim i drugim prilikama samo
po
odobrenju Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo).
(2) Ostala strana priznanja vojno lice može primiti i nositi u svečanim i drugim prilikama samo po
odobrenju ministra odbrane.
(Sindikalno i političko organiziranje)
Profesionalnim vojnim licima zabranjeno je sindikalno i političko organiziranje..
(Javna istupanja)
(1) Vojnim licima zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama
bez pisanog odobrenja ministra odbrane.
(2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se na vojna lica kada se od njih traži da daju izjavu
parlamentarnoj komisiji ili na sudu.
(3) Vojno lice iz stava (2) ovog člana pridržava se odredbi Zakona o zaštiti tajnih podataka Bosne i
Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 54/05).
(Iste mogućnosti)
(1) Profesionalna vojna lica i lica koja žele biti primljena u Oružane snage tretiraju se s punim
poštovanjem
principa transparentnosti, pravičnosti i istih mogućnosti. Neće biti diskriminacije ni po kojem osnovu,
poput spolne, rasne, zbog boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkih ili drugih mišljenja, etničkog ili
socijalnog porijekla, povezanosti s nacionalnim manjinama, imovnog stanja, odnosno drugog statusa.
(2) Ministar odbrane osigurava da se u Oružanim snagama poštuju obaveze iz stava (1) ovog člana.
(Vjerske aktivnosti i slobode)
(1) Vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi ostvarivanja vjerskih sloboda u skladu sa
specifičnostima svake od vjera.
(2) Organizacija i obavljanje vjerskih aktivnosti iz stava (1) ovog člana zasnivaju se na principu
individualne slobode izražavanja i obavljanja vjerske službe pripadnika Oružanih snaga.
(3) Organizacija vjerskih aktivnosti u Oružanim snagama prvenstveno se zasniva na objektivnim
vojnim
potrebama.
(4) Ministarstvo odbrane BiH, u saradnji sa zakonom priznatim crkvama i vjerskim zajednicama,
propisuje
organizaciju i način funkcioniranja vjerskih aktivnosti u Oružanim snagama i osigurava ostvarivanje
vjerskih sloboda, kako je utvrđeno u stavu (1) ovog člana.
(Krivična odgovornost)
(1) Lica na službi u Oružanim snagama odgovaraju za krivična djela po odredbama krivičnog zakona.
(2) Krivična odgovornost ne isključuje disciplinsku odgovornost lica na službi u Oružanim snagama
ako
djelo predstavlja i kršenje vojne discipline.
(3) Oslobađenje od krivične odgovornosti ne podrazumijeva i oslabođenje od disciplinske
odgovornosti.
(4) Disciplinski postupak pokreće se i vodi bez obzira na tok krivičnog postupka.
(Ovlaštena službena lica za obradu lica na službi u Oružanim snagama)
Ovlaštena profesionalna vojna lica na službi u vojnoj policiji djeluju kao ovlaštena službena lica
prema zakonima
o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini u vezi s operativnom i kriminalističkom obradom lica na
službi u
Oružanim snagama za koja postoje osnovi sumnje da su na službi ili u vezi sa službom počinila
krivično djelo.
(Prekršajna odgovornost)
Lica na službi u Oružanim snagama odgovaraju za prekršaje prema općim propisima o prekršajima.

WWW.STUDOMAT.BA 27
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

(Vojna disciplina i disciplinska odgovornost)

(1) Vojna disciplina je tačno, potpuno i pravovremeno vršenje vojne službe, odnosno obaveza i
zadataka
vojnih lica propisanih ovim Zakonom i drugim propisima, naređenjima nadležnih lica, te poštivanje
pravila i principa ponašanja u vojnoj službi i van nje.
(2) Za povredu vojne discipline vojna lica podliježu disciplinskoj odgovornosti, u skladu s Poglavljem
XVII. ovog Zakona.
(3) Ministar odbrane donijet će provedbeni propis o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku u
skladu s
ovim Zakonom.
(Materijalna odgovornost)
(1) Pripadnik Oružanih snaga dužan je nadoknaditi štetu koju u vezi s vršenjem službe učini Bosni i
Hercegovini, namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Obaveza lica iz stava (1) ovog člana i odgovornost Bosne i Hercegovine za štete koje pripadnici
Oružanih snaga u vezi s vršenjem službe pričine trećim licima utvrđuje se prema općim propisima o
naknadi štete i odredbama člana 8. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02).
(Postupak i naknada)
(1) Naknada štete utvrđuje se prema propisu kojim se uređuju obligacioni odnosi.
(2) Ministar odbrane donosi propis kojim se regulira postupak i nadležnost za odlučivanje.
(3) Konačno rješenje o naknadi štete izvršna je isprava.
STANJA U SLUŽBI
(Stanje u toku službe)
U toku službe profesionalna vojna lica u Oružanim snagama mogu biti:
a) na dužnosti,
b) na pripravničkom stažu,
c) na školovanju ili usavršavanju,
d) na bolovanju,
e) na raspolaganju,
f) udaljena s dužnosti.
ČINOVI I OBILJEŽJA ORUŽANIH SNAGA
(Činovi)
(1) Činovi generala, oficira, podoficira i vojnika u Oružanim snagama su sljedeći:
a) činovi generala
1) Čin: Generalpukovnik NATO oznaka: OF-8 Način obraćanja: General Skraćenica: Gen. puk.
2) Čin: Generalmajor NATO oznaka: OF-7 Način obraćanja: General Skraćenica: Gen. maj.
3) Čin: Brigadni general NATO oznaka: OF-6 Način obraćanja: General Skraćenica: Brig. gen.
b) činovi oficira
1) Čin: Brigadir NATO oznaka: OF-5 Način obraćanja: Brigadir Skraćenica: Brig.
2) Čin: Pukovnik NATO oznaka: OF-4 Način obraćanja: Pukovnik Skraćenica: Puk.
3) Čin: Major NATO oznaka: OF-3 Način obraćanja: Major Skraćenica: Maj.
4) Čin: Kapetan NATO oznaka: OF-2 Način obraćanja: Kapetan Skraćenica: Kap.
5) Čin: Poručnik NATO oznaka: OF-1 Način obraćanja: Poručnik Skraćenica: Por.
6) Čin: Potporučnik NATO oznaka: OF-1 Način obraćanja: Potporučnik Skraćenica: P. por.
c) činovi podoficira
1) Čin: Zastavnik I. Klase NATO oznaka: OR-9 Način obraćanja: Zastavnik Skraćenica: Zast. I. kl.
2) Čin: Zastavnik NATO oznaka: OR-8 ačin obraćanja: Zastavnik Skraćenica: Zast.
3) Čin: Stariji vodnik I. Klase NATO oznaka: OR-7 Način obraćanja: Stariji vodnik Skraćenica: St.
vod. I. kl.
4) Čin: Stariji vodnik NATO oznaka: OR-6 Način obraćanja: Stariji vodnik Skraćenica: St. vod.
5) Čin: Vodnik NATO oznaka: OR-5 Način obraćanja: Vodnik Skraćenica: Vod.
d) činovi vojnika
1) Čin: Kaplar NATO oznaka: OR-3/4 Način obraćanja: Kaplar Skraćenica: Kpl.
2) Čin: Vojnik I. Klase NATO oznaka: OR-2 Način obraćanja: Vojnik Skraćenica: Voj. I. kl.
3) Čin: Vojnik NATO oznaka: OR-1 Način obraćanja: Vojnik Skraćenica: Voj.
(Obilježja činova)

WWW.STUDOMAT.BA 28
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 2 WWW.STUDOMAT.BA

(1) Obilježja čina generala sastoje se od grba Bosne i Hercegovine s mačevima okruženim zlatnim
vijencem
od hrastovih listova i zlatnim zvijezdama sa sedam krakova na epoleti oivičenoj zlatnom prugom.
(2) Obilježja činova oficira (OF-1 - OF-2) sastoje se od srebrenih pruga na početku epolete (na
ramenu)
i srebrenih zvijezda, kako slijedi:
a) potporučnik (OF-1) - jedna zvijezda,
b) poručnik (OF-1) - dvije zvijezde,
c) kapetan (OF-2) - tri zvijezde.
(3) Obilježja činova oficira (OF-3 - OF-5) sastoje se od mačeva na početku epolete oivičenih
srebrenom
prugom i srebrenih zvijezda, kako slijedi:
a) major (OF-3) - jedna zvijezda,
b) pukovnik (OF-4) - dvije zvijezde,
c) brigadir (OF-5) - tri zvijezde.
(4) Obilježja činova podoficira (OR-5 - OR-9) sastoje se od oznake u obliku slova "V" i žute pruge
na početku epolete, kako slijedi:
a) vodnik (OR-5) - jedna uska pruga,
b) stariji vodnik (OR-6) - dvije uske pruge,
c) stariji vodnik I. klase (OR-7) - tri uske pruge,
d) zastavnik (OR-8) - jedna debela pruga i jedna uska pruga,
e) zastavnik I. klase (OR-9) - jedna debela pruga i dvije uske pruge.
(5) Obilježja činova vojnika (OR-1 - OR-4) sastoje se od oznake u obliku slova "V" srebrene boje
kako slijedi:
a) vojnik (OR- 1) jedna uska pruga,
b) vojnik I. klase (OR-2) dvije uske pruge,
c) kaplar (OR-3/4) tri uske pruge.

(Prestanak vojne službe)

(1) Profesionalnom vojnom licu služba prestaje:
a) istekom ugovornog roka o prijemu na službu, ako se ugovor ne produži,
b) zbog trajne zdravstvene nesposobnosti za vojnu službu,
c) zbog ograničene sposobnosti, kada profesionalno vojno lice ne prihvati premještaj
uzrokovan izmijenjenim sposobnostima,
d) istekom vremena raspolaganja u skladu s članom 145. ovog Zakona,
e) ako pet dana uzastopno neopravdano izostane s dužnosti ili sedam dana u toku godine s prekidima,
f) ako je ocijenjeno konačnom ocjenom "loš",
g) ako je tri puta uzastopno ocijenjeno ocjenom "potrebno osposobljavanje",
h) zbog disciplinske kazne oduzimanja čina,
i) zbog disciplinske kazne gubitka službe,
j) ako je pravosnažno osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci,
k) sporazumno,
l) na osnovu ličnog zahtjeva,
m) ako je u vrijeme prijema na službu postojala smetnja za prijem, koju je profesionalno vojno
lice prikrivalo,
n) sticanjem uvjeta za penziju,
o) smrću.

WWW.STUDOMAT.BA 29