SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.

BA

I PARCIJALA – SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA

1. Navedite dva različita vida vezivanja pojma soc.zaštite za pojam

soc.politike na prostorima ex YU?
Na prostorima ex YU pojmovno određenje soc.zaštite se vezuje za pojam
soc.politike i to u dva različita vida ovisno od grupe autora:
-Soc.zaštita se smatra dijelom soc.politike;
-Soc.zaštita se smatra jednim od oblika metoda putem kojih se soc.politika
manifestuje;
2. Navedite izvore socijalno-pravne zaštite u BiH?
- Zakon o osnovama sistema soc.zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite
porodice sa djecom u FBiH
- Zakon o socijalnoj zaštiti u RS
- Zakon o dječijoj zaštiti u RS
- Evropska socijalna povelja
- Međunarodni Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
3. Definiraj soc.zaštitu u skladu sa odredbama Evropske socijalne povelje?
Soc.zaštita se odnosi na obavezu država da promoviraju uspostavu soc.službi
koje bi doprinosile dobrobiti pojedinca i grupa u društvu, korištenjem rada
službenika soc.službi putem kojih se daju savjeti i putem kojih bi se pružala
pojedinačna pomoć. Ovo je najširi pojam koji obuhvata socijalno osiguranje i
socijalnu pomoć.
4. Definiraj soc.zaštitu u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sistema
soc.zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom?
Soc.zaštita u smislu ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji,
usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih građana i njihovih porodica u
stanju socijalne potrebe. (član 11.)
Soc.potrebom smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi građanin ili
porodica, prouzrokovano ratnim događajima, elementarnim nesrećama, općom
ekonomskom krizom, psihofizičkim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se
ne mogu otkloniti bez pomoći drugog lica.
5. Nabrojite načela na kojima se zasniva zakonodavstvo u oblasti
soc.zaštite u FBiH?
1. Zakon u FBiH uređuje samo: osnove sistema soc.zaštite, zaštite civilnih žrtava
rata i zaštite porodice sa djecom
2. Ova djelatnost je od posebnog interesa za državu
3. Ova djelatnost je usmjerena i tako organizirana da obezbijedi socijalnu
sigurnost svih građana i njihovih porodica u FBiH
4. Ova djelatnost je u skladu sa standardima istaknutim u Konvenciji o pravima
djece i svoj se djeci moraju osigurati približno jednaki uvjeti za razvoj njihove
ličnosti
5. U vršenju ove djelatnosti odgovornost snosi i nevladin sektor (npr.
humanitarne organizacije, udruženja građana i vjerske zajednice)
6. Prava iz ove oblasti se ne mogu prenositi na druga lica niti nasljeđivati

WWW.STUDOMAT.BA 1
SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

7. Sredstva za finansiranje se osiguravaju iz budžeta opštine, kantona, ulaganja

osnivača, socijalnih ustanova, ličnog učešća korisnika, poklona i drugih izvora
8. Razrada osnovnih načela ide za tim da kantonalni i opštinski organi efikasno
rješavaju pitanja socijalnih potreba građana izloženih različitim rizicima
6. Objasnite svaki od tri (3) elementa soc.sigurnosti?
-SOC.OSIGURANJE:obavezno ili dobrovoljno, putem kojeg građani, u pravilu
zaposleni dobivaju naknade u slučaju nastupanja definiranog socijalnog rizika.
-SOC.POMOĆ:davanje koje od države ostvaruju građani suočeni sa
ekonomskim teškoćama, a koji nemaju druga davanja ili su im ona nedostatna ua
podmirenje egzistencijalnih soc.potreba. Soc.pomoć se finansira porezima.
-UNIVERZALNA SOCIJALNA DAVANJA:ona pripadaju građanima zato što su
državljani neke države, ili zato što imaju boravak u određenoj državi ili su
pripadnici neke socijalno rizične grupe (npr. dječije invalidnine i dodaci)
7. Šta je zadatak odbora za socijalnu koheziju?
Zadatak odbora za socijalnu koheziju je izrada strategije soc.kohezije Vijeća
Evrope.
8. Naznačite osnovna obilježja soc.zaštite 80-tih godina 20-tog st.?
Javni tj. Vladin sektor imao je centralno mjesto u sistemu soc.zaštite. Osnovni
faktori sistema bile su formalno organizirane profesionalne ustanove, tj. Općinski
centri za socijalni read. Socijalna zaštita je bila gotovo ekskluzivno planirana,
provodila je država, a finansirala se kroz poreze na prihod. Smanjenjem poreznih
osnovica kao i ratna dešavanja zahtijevali su nužne promjene u socijalnoj zaštiti.
9. Navedite nositelje socijalne zaštite?
Zakonom o osnovama soc.zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa
djecom kao nosioci soc.zaštite utvrđeni su: kantoni, ustanove socijalne zaštite i
prvi put članom 4. humanitarne organizacije, udruge građana, vjerske zajednice i
organizacije koje oni osnivaju, građanin pojedinac i strane fizičke ili pravne osobe
9a. Dopuniti:
Propisima KANTONA može se PROŠIRITI krug korisnika soc.zaštite, u skladu sa
POTREBAMA KORISNIKA SOC.ZAŠTITE I MOGUĆNOSTIMA FINANSIRANJA.
10. Navesti definiciju CZSR?
Centar za socijalni rad može biti definiran kao višefunkcionalna ustanova
socijalne zaštite (javna služba) organizirana kao centralna institucija, otvorena za
suradnju sa NVO i drugim organizacijama, na razini jedne ili više općina, koja na
principima savremenog, na znanstvenim osnovama naučnog socijalnog rada, uz
angažiranje potrebnih profila stručnjaka (soc.radnika, pravnika, psihologa, općih i
specijalnih pedagoga, sociologa) i po potrebi drugih stručnjaka (psihijatara,
kriminologa, menadžera i dr.) organizira, supervizira i provodi ciljeve soc.zaštite –
zadovoljavanje osnovnih ljudskih prava i potreba, obezbjeđivanje uvjeta za
preventiranje nastajanja soc.slučajeva i osposobljavanje pojedinaca i soc.grupa
za razvoj i napredovanje u životu.

WWW.STUDOMAT.BA 2
SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

11. Zadaci CZSR?

1. Otkrivaju, prate i proučavaju probleme i pojave iz oblasti socijalne, dječije i
obiteljske zaštite, te da predlažu zakonske i druge, a posebno socijalno - pro-
gramske, aktivnosti države (općine, kantona i Federacije) i društva u cjelini;
2. Iniciraju i organiziraju preventivne aktivnosti koje su usmjerene da ljudima i
grupama u rizičnim životnim periodima, te u posebno teškim situacijama, pomažu
kod sprečavanja njihove materijalne ili funkcionalne ugroženosti;
3. Neposredno pružaju usluge i oblike socijalne zaštite, otklanjaju posljedice
stanja socijalnih potreba i problema građana koji su ustanovljeni kao korisnici
socijalne zaštite;
4. Planiraju i programiraju ostvarivanje i razvoj socijalne zaštite na području
općine;
5. Podstiču, organiziraju i koordiniraju dobrovoljne aktivnosti građana, njihovih
udruženja, vjerskih humanitarnih organizacija, drugih humanitarnih, karitativnih,
invalidskih i drugih nevladinih organizacija i udruženja koja u svojoj aktivnosti
imaju provođenje ciljeva socijalne zaštite;
6. Stručno pomažu, razvijaju i superviziraju mrežu socijalnih ustanova kao i
nevladinih organizacija na području svog djelovanja;
7. Razvijaju i unapređuju vaninstitucionalnu socijalnu zaštitu, samopomoć,
susjedsku pomoć i druge vidove aktivnog demokratsko - civilizacijskog odnosa
građana na preventiranju, sprječavanju i saniranju životnih poteškoća svojih
sugrađana;
8. U nedostatku ili racionaliziranju mreže socijalnih ustanova, centri razvijaju i
druge djelatnosti kao: djelatnost disciplinskog centra, prihvatne stanice za djecu,
omladinu i odrasla lica, djelatnost kućne njege i pomoći u kući i dr.; sami ili u
suradnji sa NVO.
9. Centri organiziraju ili podržavaju organiziranje raznih socijalnih, pedagoških,
psiholoških i pravnih savjetovališta kao: savjetovalište za vaspitni rad sa
mladima, savjetovalište za obiteljske, bračne ili neke druge probleme, a posebno
probleme vezane za posljedice rata kod djece, omladine, roditelja, pa i određenih
socijalnih grupa, kao izbjegličkih, prognaničkih, raseljeničkih i drugih;
10. Kao stručno kompetentne ustanove socijalne zaštite centri sa zdravstvenim i
drugim ustanovama, službama i institucijama pored preventivnog rada,
organiziraju sisteme upućivanja na liječenje, prate tok liječenja i organiziraju
socijalnu rehabilitaciju liječenih alkoholičara i drugih ovisnika, a
posebno narkomana, putem klubova, i na drugi način organiziraju slobodno i
radno angažiranje i uključivanje u zdrave socijalne grupe;
11. Poseban kompleks zadataka imaju centri kada vrše funkciju javne službe
organa starateljstva, odnosno onih pravnih instituta Porodičnog, Krivičnog ili
nekog drugog zakona kroz koje se izražava posebna društvena zaštita:
maloljetne djece bez roditeljskog staranja, i/ili čiji je razvoj ometen porodičnim
prilikama, zatim funkcije staranja o odraslima, poslovno nesposobnim i drugim
licima koja nisu u stanju da štite svoja prava i interese;

WWW.STUDOMAT.BA 3
SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

12. Nabrojati uloge CZSR?

- uloga istraživanja, proučavanja i planiranja socijalne zaštite na području jedne ili
više općina;
- uloga prevencije i sprječavanja nastajanja uzroka stanja socijalnih potreba,
problema i pojava;
- uloga rješavanja nastalih socijalnih slučajeva, problema i pojava;
- uloga razvoja i koordinacije mreže institucija i drugih, a naročito humanitarnih,
karitativnih, neprofitnih i drugih nevladinih nosilaca socijalne zaštite;
- uloga uvođenja managementa u socijalnoj zaštiti i posebno organiziranja i
finansiranja aktivnosti putem projekata;
- uloga razvoja jedinstvenog informacionog sistema u socijalnoj zaštiti;
13. Navedite neke od negativnih strana entitetskih zakona iz oblasti
socijalne zaštite?
1. Postojećim zakonima u BiH ne pruža se jednaka soc.sigurnost svim
građanima, a čitave kategorije lica ne ostvaruju pravo na soc.zaštitu,pomoć;
2. Prava nisu zakonom jasno definisana i razgraničena, međusobno se prepliču;
3. Obuhvata tri odvojene oblasti soc.zaštita, zaštita civilnih žrtava rata, zaštita
porodice s djecom i kao takav nejasno je koncipiran i komplikovan za primjenu u
praksi;
4. Postoji i diskriminacija u sistemu soc.zaštite u BiH, s obzirom da se favorizira
kategorija ratnih veterana iz 90-tih godina, ovo je vidljivo iz odredbi oba entitetska
zakona u kojima stoji da ratni vojni invalidi mogu ostvariti prava sa 20% tjelesnog
oštećenja, a civilne žrtve rata sa 60% tjelesnog oštećenja.
14. Navedite načine financiranja socijalne zaštite?
- Budžetska sredstva opština
- Budžetska sredstva kantona
- Budžetska sredstva entiteta
- Uloge osnivača
- Legate
- Participacija korisnika

15. Osnivačka povezanost CZSR – općinom?

Prva organizacijska i funkcionalna povezanost centara za socijalni rad je tzv.
osnivačka povezanost - povezanost sa općinom kao lokalnom samoupravom,
dakle, skupštinom općine, i njenim tijelima kojma centar podnosi godišnje planove
i godišnje i/ili ad hoc izvještaje. Prema sugeriranim promjenama centar za socijalni
rad će se finansirati prema projektima koje godišnje prezentira skupštini općine i
na osnovu kojih obezbjeđuje finansijska sredstva za realizaciju povjerenih poslova
(finansiranje kadrova i dr.) i sredstva za ostvarivanje socijalne zaštite (novčana i
druga materijalna davanja). Za zaštitu pojedinih kategorija korisnika socijalne
zaštite, cenatr je izložen konkurenciji nevladinih, neprofitnih organizacija i drugih
socijalnih službi.
Na nivou općine postoje posebni institucionalizirani sistemi sa kojima nužno
koordiniraju centri za socijalni rad, kao npr. stanice javne bezbjednosti, domovi
zdravlja, škole idr., bez kojih se politika socijalne zaštite ne može realizirati.

WWW.STUDOMAT.BA 4
SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

16. Povezanost CZSR sa kantonom?

Povezanost centara za socijalni rad i kantona je posebno značajna i odnosi su
već istaknuti u kontekstu organizacije. Tako, na primjer, drugi su odnosi
povezanosti u konceptu kada svaka općina ima centar za socijalni rad; drugi kada
su u pitanju meduopćinski centri, sasvim drugi kada ima organizaciju kantonalnog
centra za socijalni rad i kada imamo organizaciju zavoda za socijalna pitanja
kantona i zajedničkih službi za sve općine. Bez obzira na organizaciju centara za
socijalni rad na nivou kantona, centar ima subordinirajući položaj kako u odnosu
na kantonalne parlamente, tako posebno na kantonalna ministarstva koja u
svojoj nadležnosti imaju socijalnu zaštitu.
17. Povezanost CZSR sa federacijom?
Federacija kao jedan od osnovnih nosilaca socijalne politike, pa prema tome i
socijalne zaštite, prije svega, donosi osnovne zakone i njima određuje i odnose
sa centrima za socijalni rad i posebno u odnosu sa stručnim nadzorom nad
njihovim radom. U tom kontekstu prvo mjesto zauzima Ministarstvo za socijalnu
politiku, izbjeglice i raseljena lica, zatim Ministarstvo za obrazovanje, Ministarstvo
za zdravstvo, Ministarstvo za pravosuđe i dr. Na nivou Federacije, treba da bude
i Zavod za proučavanje pojava i problema u oblasti socijalne zaštite.
...u smislu Zakona o osnovama soc.zaštite...je lice koje se odaje besposličarenju,
skitnji, prosjačenju, prostituciji, alkoholizmu, uživanju opojnih droga i drugim
oblicima društveno negativnog ponašanja.
18. Koja su opšta teorijska stajališta pojmovnog određenja socijalno-
pravne zaštite?
a) Socijalna zaštita je dio socijalne politike
b) Socijalna zaštita je javna djelatnost normativno utemeljena (temelji se ne
zakonu)
c) Socijalna zaštita ima svoju formalnu organizaciju, odvija se preko socijalnih i
drugih stručnih službi primjenom metoda socijalnog i drugog stručnog rada.
Sadržina i ciljevi tog rada su usmjereni ka zadovoljavanju građana koji nisu u
stanju da sami zadovolje svoje potrebe zbog činjenice da su pogođeni nekim
životnim rizikom.
19. Navedite 4 elementa na kojima treba da se temelje pravci reforme
socijalne zaštite?
a) Linija siromaštva koja na osnovu utvrđenih sredstava odvaja one koji su se
kvalificirali za socijalnu pomoć od onih koji nisu.
b) Utvrđivanje sredstava pojedinca tj. porodice: osnova za određivanje onih
koji su siromašni
c) Dopunjavanje sredstava pojedinca tj. porodice do linije siromaštva:
isplata razlike između linije siromaštva i raspoloživih sredstava pojedinca,
odnosno porodice iz državnog budžeta.
d) Utvrđivanje i finansiranje sistema od strane države, građanina koji je u
stanju socijalno-zaštitne potrebe.

WWW.STUDOMAT.BA 5
SOCIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

20. Navedite načine manifestiranja tranzicije socijalno-pravne zaštite i

njene konačne ciljeve?
- reforme rada centara za socijalni rad
- uključivanje nevladinog sektora u socijalnu zaštitu
- promijenjen način finansiranja socijalne zaštite
- socijalna zaštita se ostvaruje kroz svoje ustanove i kroz NVO
- promijenjena struktura korisnika socijalne zaštite zbog ratom nametnutih prilika
KONAČNI CILJEVI:
- da se socijalna zaštita dovede na nivo primjeren financijskim mogućnostima
države,
- da se uz pomoć socijalne zaštite obezbijedi "zadani" nivo socijalne sigurnosti,
- da se približe nositelji socijalne zaštite i korisnici socijalne zaštite,
- da pored državnih institucija u socijalnom zaštičivanju učestvuju i građani putem
NVO;

21. Ustanove socijalne zaštite? (član 48.)

Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona nije drugačije utvrđeno, kao:
1) centar za socijalni rad,
2) ustanove za djecu, i to:
- za djecu bez roditeljskog staranja,
- za odgojno zanemarenu i zapuštenu djecu,
- za djecu ometenu u fizičkom ili psihičkom razvoju,
3) ustanova za odrasla i stara lica,
4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih lica,
5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zaštite.

Ustanove pružaju usluge kojima se u cjelini ili djelimično zadovoljavaju socijalne i

druge potrebe korisnika socijalne zaštite.
Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja određenih kategorija korisnika socijalne
zaštite i obavljanja stručnih i drugih poslova socijalne zaštite.
Rad ustanova socijalne zaštite je javan.

22. Kriterij za klasifikaciju ustanova?

1. priroda i metode zaštite
a) preventivne ustanove (npr.CZSR, ustanove za dnevni boravak djece,
obrazovne institucije)
b) kurativne ustanove (npr. ustanove za djecu ometenu u fizičkom i psihičkom
razvoju, ustanove za odgojno zanemarenu i zapuštenu djecu, ustanove za
pomoć i zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja)
2. oblasti društvene djelatnosti
- oblast soc.zaštite, oblast obrazovanja, zdravstva, oblast rada i radnih odnosa;
3. vrsti korisnika usluga
- ustanove za zaštitu porodice, zaštitu djece, zaštitu žena i materinstva;

WWW.STUDOMAT.BA 6