1

ELEKTROKEMIJSKA
KOROZIJA

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 2

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA
METALA I LEGURA
• Najrasprostranjenija korozija u prirodi do koje dolazi uslijed stvaranja
galvanskih članaka
• Elektrokemijska korozija se javlja na metalima i legurama u dodiru s
elektrolitima kao što su voda i vodene otopine kiselina, lužina i soli, pri čemu
se odvijaju dvije reakcije: oksidacija i redukcija
• Oksidacija je anodna reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari (reducens)
oslobađa elektrone, pri čemu nastaje druga tvar ili skupina tvari (otapanje
metala, stvaranje elektrona)
Me  Me z  z e Fe  Fe 2   2 e 
(metal) (ioni) (elektroni) Al  Al3  3 e 

• Redukcija je katodna reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari (oksidans)
veže elektrone, pri čemu nastaje druga tvar ili skupina tvari (trošenje
elektrona)  
O2  2 H2O  4e  4 OH
(kisik) (vlaga) (elektroni) (hidroksid)

2 H  2e   H 2
(vodikovi ioni) (elektroni) (vodik)
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 3

Cink uronjen u kiselu otopinu

(na primjer, slobodni H+ ioni u vodi)

Dolazi do korozije i stvaraju se mjehurići

Zn  Zn 2  2 e  i 2 H  2e   H 2
ili Zn  2H  Zn 2  H2

H2 – mjehurići vodika

Zn Zn2+

Cink

e- Kisela otopina

e- H+
H2
H+

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 4

Ioni željeza i ioni hidroksida reagiraju zajedno formirajući željezni hidroksid

1
Fe  O 2  H2O  2 OH   Fe 2
2
2 OH   Fe 2  Fe (OH) 2

Željezni hidroksid je jednostavni oblik hrđe koja je nestabilna i oksidira

(reagira s kisikom) stvarajući poznati crveno-smeđi oksid ili hrđu, kemijske
oznake FeOOH ili uobičajeno Fe2O3 · H2O.
Obično ova vrsta hrđe nastaje na zraku, u vodi i zemlji.
4 Fe  3 O2  2 H2O  4 FeO(OH) ili 2 (Fe2 O3 H2O)
O2
(faza u hrđi)
O2

H2O
+ +
_ _ 2H2O  O2  4e-  4 OH  Fe 2
_ Fe
2+
Fe 2  2 OH  Fe(OH)2

+ _ + - -
2e 2e
Fe Anoda Katoda Anoda

Hrđanje i korozija – nisu sinonimi!

Hrđanje se definira kao korozija željeza u vodenoj atmosferi.
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 5

Svaki metal uronjen u neki elektrolit pokazuje izvjesnu težnju ka otapanju.

Metal se otapa u vidu pozitivnih metalnih iona. Pri tom metal poprima izvjesni
negativni potencijal.
Različiti metali poprimaju različite potencijale u različitim elektrolitima.
Ravnotežni potencijal što ga poprimaju pojedini metali u otopinama svojih iona
dati su Nerstovom jednadžbom:

R T
E  E0   lnCM
n F
E – ravnotežni potencijal (V)
Eo – standardni elektrodni potencijal (V)
To je potencijal koji metal poprima u otopini svojih iona u koncentraciji 1
mol/lit na temperaturi od 25 ºC.
R – opća plinska konstanta (8.314 J mol-1 K-1)
T – apsolutna temperatura
n – elektrokemijska valencija metala
F – Faradeyev broj: 965 000 amper sekundi To je broj koji pokazuje kolika
količina elektriciteta reagira s 1 molom tvari ili sa 27,97 g Fe.
CM – koncentracija metalnih iona u mol/lit

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 6

Standardni elektrodni
Reakcije elektrode potencijal, E0 (V)

Povećanje inercije,
(katodno)
PLEMENITIJI METAL

Povećanje aktivnosti,
(anodno)
NEPLEMENITIJI
METAL

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 7

Skala ravnotežnog potencijala određena je time što je kao nula definiran

ravnotežni potencijal vodikove elektrode, tj platinaste žice uronjene u vodenu
otopinu vodikovih iona aktiviteta 1 mol dm-3 kroz koju se provodi vodik pod
tlakom od 101 325 Pa uz bilo koju temperaturu.

Električni potencijal se definira kao korozijska sposobnost (korozivitet) u

specifičnoj sredini.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 8

Galvanski članak Fe/Cu

1) Željezo u jednom molu Fe2+ otopini i
Standardni potencijal Fe2+ = -0,440 V
2) Bakar u jednom molu Cu2+ otopinu
Standardni potencijal Cu2+ = +0,340 V
Željezna elektroda koja se otapa i bakrena
elektroda raste.
Cu2+ + Fe → Cu + Fe2+
E= EK – EA Razlika napona od 0,78 V

Galvanski članak Fe/Zn

Zamijeni li se bakar s cinkom Zn2+ = -0,763 V
Željezna elektroda raste a cinkova elektroda se
otapa.
Fe2+ + Fe → Fe + Zn2+

E= EK – EA Razlika napona od 0,323 V

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 9

Korozijski članak koji sadrži dva metala M1 i M2:

M1 → M1n++ n∙e- s standardnim elektrodnim potencijalom ili emf, E1

M2n++ n∙e- → M2 s standardnim elektrodnim potencijalom ili emf, E2

M1 + M2n+→ M1n++ M2

Potencijal korozijskog članka E= E2- E1

Metal s manjim standardnim elektrodnim potencijalom oksidira (ionizira), dok

metal s većim standardnim elektrodnim potencijalom reducira (depolarizira).
Potencijal korozijskog članka zavisi o temperaturi i koncentraciji iona u otopini.
Na primjer, metali u otopini svojih iona u koncentraciji 1 mol/lit M1 i M2 na
temperaturi T prema Nerstovoj jednadžbi je:
R  T  M1  
E  E   ln  
n F  M2  
Korozijski članak koji sadrži dva metala M1 i M2:
Ravnotežni potencijal što ga poprimaju pojedini metali u otopinama svojih iona
dati su Nerstovom jednadžbom:

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 10

Korozija će teći samo ako postoji afinitet određen maksimalnim korisnim, tj.
reverzibilnim radom ili slobodnom energijom:
Ap,T  n  F  ΔE  n  F  (EK  E A )  0
Ap,T - maksimalan koristan rad
n - naboj nastalog iona = broj elektrona izmijenjen u reakciji
F - Faradeyeva konstanta 96.487 C mol-1
E - elektromotorna sila korozijskog članka
EK - elektrodni potencijal katode
EA - elektrodni potencijal anode

Redoks proces teče tako da se oksidacija (ionizacija metala) i redukcija

(depolarizacija) zbiva na različitim mjestima površine metala.
Proces se odvija uz rad glavanskih članaka.
Anoda je elektroda na kojoj teče ionizacija.
Katoda je elektroda na kojoj se zbiva depolarizacija.
Gubitak metala na anodi (dakle i brzina korozije), prema Faradayevu zakonu,
je razmjeran struji tog članka koja je opet razmjerna elektromotornoj sili, a
obrnuto razmjerna otporima u elektrolitu i u metalu (omski otpori) te otporima
na granicama faza anoda/elektrolit i katoda/elektrolit (polarizacijski otpori).

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 11

Galvanski korozijski članak

u kojem je jedna elektroda
bakar a druga cink uronjene
u sulfatnu kiselinu. Procesi:

Na anodi Zn  Zn2  2 e
Na katodi 2 H  2e   2H H 2

U elektrolitu H2SO 4  2H  SO 4

Zn2  SO4  ZnSO4

Kada su dva metala

različitog elektrodnog
ravnotežnog potencijala
u nekom elektrolitu
međusobno spojena
električnim vodičem,
neplemenitiji metal
korodira, a plemenitiji je
zaštićen od korozije.
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 12

Platina
Zlato
Grafit
Titan
Srebro
Povećanje inercije 316 nehrđajući čelik
katodni 304 nehrđajući čelik
Inconel (80Ni-13Cr-7Fe)
Nikal
Monel (70Ni-30Cu)
Bakar-nikal legure
Bronce (Cu-Sn) legure
Bakar
Mjedi (Cu-Zn legure)
Kositar
Povećanje aktivnosti
Olovo
anodni
Lijevano željezo
Željezo i čelik
Aluminijske legure
Kadmij
Komercijalno čisti aluminij
Cink
Magnezij i magnezijeve legure

Što je viši elektrodi potencijal ionizacije, metal je plemenitiji, tj manje sklon

elektrokemijskoj koroziji.
Metali s nižim standardnim elektrodnim potencijalima ionizacije (npr. Mg, Zn, Al
i Fe) imaju obično niže elektrodne potencijale ionizacije pa prema tome i veći
afinitet elektrokemijskoj koroziji od metala s višim standardnim elektrodnim
potencijalima ionizacije (npr. Cu, Ag, Au i Pt).

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 13

Elektrokemijska korozija u pravilu teče tako da se oksidacija (ionizacija metala)

i redukcija (depolarizacija) zbivaju na različitim mjestima površine metala.

U praksi su najvažniji depolarizatori:

- vodikovi ioni i
- elementarni kisik

pa su stoga najčešći:
- vodikova depolarizacija,
tj. redukcija vodikovih iona iz vodenih otopina i
- kisikova depolarizacija,
tj. redukcija u vodi otopljenog kisika.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 14

VODIKOVA DEPOLARIZACIJA
Do vodikove depolarizacije dolazi uvijek tamo gdje ima vodikovih iona u
dovoljnim količinama, a to je u svim kiselim elektrolitima, kiselom tlu itd.
Ioni vodika iz elektrolita spajaju se sa elektronima na katodi, trošeći ih, pri čemu
vodik prelazi u atomarno stanje a nakon toga u molekularno plinovito stanje.
Dolaskom elektrona sa anode (gdje ih ima u suvišku), katoda se negativno
polarizira.
Vodik iz elektrolita depolarizira katodu,
vraćajući je na pozitivniju vrijednost.
Vodikovi ioni su, dakle, depolarizatori u
ovom korozijskom procesu.

2 H  2e   2H  H 2
Elektroni se “troše” na katodi reakcijom sa vodikovim ionima iz elektrolita
dajući atomarni vodik koji se naknadno vrlo brzo rekombinira u molekularni i u
obliku malih mjehurića izlazi na površinu elektrolita. Time se katoda vraća na
nešto pozitivniji potencijal i time je omogućeno elektronima da sa anode
prelaze na katodu. Kako je sada anoda postala pozitivnija, omogućeno je
daljnje otapanje metalnih iona i stvaranje novih elektrona, dakle nastavak
korozije.
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 15

KISIKOVA DEPOLARIZACIJA
Elektroni sa lokalne katode zajedno sa molekulama vode i kisika stvaraju
hidroksilne ione OH - .  
O 2  2 H2O  4e  4 OH
Stvaranjem hidroksilnih iona troše se elektroni nagomilani na katodi i time
omogućavaju nastavak korozijskog procesa. Kisikova depolarizacija vrlo je česta
u prirodi uslijed velike količine kisika. U moru je kisikova depolarizacija naročito
snažna uslijed prisutnosti velike količine kisika u moru.
Komad čelika neravnomjerne metalografske strukture, koji se sastoji od korozivno
plemenitijeg dijela cementita i neplemenitijeg dijela ferita u dodiru su sa morskom
vodom.
 
Na anodi: 2
2Fe  2Fe  4 e  Na katodi:
O  2 H O  4e  24 OH
2

2 OH  Fe 2  Fe(OH)2
4 Fe  3 O2  2 H2O  4 FeO(OH) ili 2 (Fe2 O3 H2O)
(faza u hrđi)
Reakcija na katodi uz pomoć kisika uzrokuje trošenje elektrona. U blizini povisuje
se pH vrijednost elektrolita bilo da se radi o vodikovoj ili kisikovoj depolarizaciji.
Korozija broda i njegove opreme u moru i vodi zbiva se uglavnom uz kisikovu
depolarizaciju. Procesom truljenja, nečistoćama i slično u brodskim prostorima
mogu nastati kiseli elektroliti koji omogućavaju koroziju uz vodikovu
depolarizaciju.
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 16

UTJECAJ UNUTRAŠNJIH FAKTORA NA FORMIRANJE KOROZIJSKIH

GALVANSKIH ČLANAKA
O2
Korozijski galvanski članak nastaje: KAPLJICA VODE
Zn2

- Na spoju elementa od dvaju metala nejednakih Zn  Zn2  2e 4e   O2  4 H3O   4 H2 0

elektrodnih potencijala ionizacije u prisutnosti
elektrolita Zn Fe
ANODA KATODA

- U porama, pukotinama ili oštećenjima električki vodljivih prevlaka na metalima

Čelični će lim ubrzano korodirati u morskoj vodi uz bakrene zakovice.
Ugljični će čelik točkasto korodirati na Pore cinkove prevlake na čeliku širit
porama niklene prevlake ili prevlake će se korozijom cinka.
Fe2O3 dobivene bruniranjem.
Katoda elektrolit elektrolit

PREVLAKA Anoda PREVLAKA

Anoda Korozijom uništen Korozijom uništen

metal metal Katoda
OSNOVNI METAL OSNOVNI METAL

Točkasta korozija osnovnog metala u pori Korozija neplemenite prevlake oko pore
plemenite prevlake

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 17

- Na površini heterogenih legura u elektrolitu ako pojedine strukturne faze

imaju različite elektrodne potencijale ionizacije zbog čega neplemenite faze
korodiraju
Pri koroziji niskougljičnih čelika obično korodira A
B
feritna anoda (-Fe), na cementitu (Fe3C) kao F
katodi odvija se depolarizacija. F
M
Na sivom lijevu u prirodnim vodama i u tlu
dolazi do grafitizacije, tj do fazno-selektivne A - površina materijala prije korozije
B - površina materijala nakon korozije
korozije koja uništava ferit kao anodu, pa M - višefazni materijal
zaostaje spužvasti grafit (katoda) pomiješana s F - otpornija faza
hrđom.
Različiti vodljivi uključci u metalu mogu djelovati kao katode ili anode.
Interkristalna korozija često se pojavljuje zbog izlučivanja neke plemenitije
faze duž granica metalnih zrna.
- Zbog različitog stupnja nesavršenosti kristalne rešetke na površini metala
Defekti rešetke, kao distorzija, dislokacije, praznine i pogreške slaganja,
osobito su učestali na granicama zrna i na poliranim plohama gdje je metal
gotovo amorfan.
Dijelovi površine s većom gustoćom defekata površine djeluju anodno ili
katodno prema dijelovima sa sređenijom rešetkom.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 18

- Submikroskopska neravnomjernost kristala mješanca monofaznih legura

pobuđuje u prisutnosti elektrolita nastajanje korozijskih članaka izvanredno
malih dimenzija (submikročlanci) uz pojavu komponentno-selektivne korozije
A(B)
Na primjer, decinkacija mjedi u vodi
A - površina materijala prije korozije
B - površina materijala nakon korozije
K - plemenitija komponenta K L
L - jednofazna legura
- Neravnomjerne napetosti i naprezanja uzrokuju također pojavu korozijskih
članaka u prisutnosti elektrolita.
Dijelovi površine na napetijim i napregnutijim redovito postaju anode, što
znači da se pojavljuje napetosna korozija, a kasnije i lom.
Katoda Katoda
Anoda elektrolit
Korozijom uništen
metal F Korozijom F
Anoda uništen metal
Korozijom uništen Katoda
metal metal

Katoda
Katoda
elektrolit
metal
Fino polirano Katoda Grubo brušeno
elektrolit
- Hrapaviji dijelovi površine (anode) često Anoda Korozijom uništen
su skloniji ionizaciji od glađih (katode) metal metal

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 19

UTJECAJ VANJSKIH FAKTORA NA FORMIRANJE KOROZIJSKIH

GALVANSKIH ČLANAKA

Pojavu korozijskih članaka uzrokuje

- Neravnomjernost sastava i koncentracije elektrolita koji je u dodiru s
površinom metala. Pojavljivat će se anodna i katodna područja.
Anodni proces omogućuju aktivatori (aktivni ioni): Cl -, Br -, S2-,
Cijanid ioni CN-, olakšavaju ionizaciju: bakra, cinka, kadmija, srebra i zlata
Hidroksid ioni OH-, olakšavaju ionizaciju: aluminija, olova, kositra i cinka
Amonijak NH3 i amonij-ioni NH4-, olakšavaju ionizaciju: bakra, srebra i cinka
Anodni proces otežavaju kationi metala nastali korozijom i anodni inhibitori,
kao što su nitridi, kromati i benzoati.
Katodni proces omogućuju depolarizatori, npr. vodikovi ioni, elementarni
kisik i različiti oksidansi (npr. Cu+, Fe3+, NO3-, Cl2, H2O2).
Katodni proces otežavaju produkti depolarizacije npr. Atomi ili molekule
vodika ioni i hidroksid ioni itd. i reducensi kao što su natrij-sulfit i hidrazin te
katodni inhibitori arsen (III)-oksid, antimon(III)-klorid i kalcij-hidrogenkarbonat.
- Neravnomjerna pH-vrijednost
Mjesta veće kiselosti (niže pH-vrijednosti) elektrolita djeluju kao katode.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 20

- Neravnomjerna pristupačnost kisika

Mjesta gdje je koncentracija kisika manja djeluju kao anode. Korozijski
članci ovog tipa nazivaju se člancima diferencijalne arijacije.
Pukotinska korozija često nastaje jer je otežan pristup kisika u pukotine ili
procjepe pa metalne površine djeluju kao anode.
Navoji vijaka i matica do kojih teško prodire kisik redovito intezivno korodiraju.
Neravnomjerne raspodjele nevodljivih taloga (kamenca, mulja, hrđe itd.) na
površinama metala nepropusniji talog čini anodu.
Pore i pukotine nevodljivih prevlaka (emajli, boje, lakovi, guma, bitumen i
poliplasti) gdje se korozija širi ispod prevlaka ili oko pora i pukotina.
Hrđa
Zrak

Ispod rahle hrđe na čeliku kada je Katoda Katoda

Anoda Korozijom uništen
izložena vlažnoj atmosferi. čelik
Čelik

Zrnca Kondenzirani
prašine elektrolit

K Katoda K
Uz higroskopsku prašinu Korozijom
Anoda Anoda uništen
čelik

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 21

- Mikroorganizmi koji mijenjaju sastav elektrolita u tlu i vodi

Bakterije koje reduciraju sulfate vodika ubrzavaju vodikovu depolarizaciju uz
njihove kolonije u tlu se nalaze katode korozijskih članaka.
Željezne bakterije koje oksidiraju Fe2+ u Fe3+ olakšavaju anodno otapanje
željeza uz njihove kolonije smještene su anode.
- Razlika relativne brzine gibanja metala i elektrolita
A povećanjem korozija se povećava velika
Što je brže strujanje uz metal, odnosno v brzine korozija brzina kretanja elektrolita

što je turbulencija veća, povećava se raste C razara oksidni film

koncentracija tvari koje se troše

korozijom, dok se koncentracija tvari
B - korozija se smanjuje
nastalih korozijom smanjuje. stvara se oksidni film
Brzina elektrolita

v
- Neravnomjerna raspodjela temperature Iznad 80 ºC zbog slabe topivosti
kisika u vodi, korozija čelika opada
Toplija mjesta obično su anode.

80 ºC temperatura

- Neravnomjerno izlaganje metalne površine radijaciji (vidljivom svjetlu,

ultraljubičastom i rendgenskom zračenju, radioaktivnom djelovanju)
Radijaciji izloženija mjesta redovito su anode.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 22

POURBAIXOV DIJAGRAM
Vrlo je teško reći kada neki materijal u nekom mediju korodira.
Pourbaixov dijagram prikazuje vrijednosti elektrodnih potencijala E
termodinamičkih procesa u odnosu na pH vodenog medija pri koroziji metala.
Pourbaixov dijagram obuhvaća područja: imunosti, pasivnosti i korozije.
Imunitet je stanje E i pH u kojem ne postoje termodinamički uvjeti da do
korozije metala uopće dođe.
Pasivitet područje u kojoj korozija nije moguća zbog zaštitnih osobina
stvorenih korozijskih produkata. E - ravnotežni potencijal
Pourbaixov dijagram za cink pH vrijednost – negativni logaritam koncentracije vodikovih iona
E (V) 2,0 u otopini, neutralna vrijednost iznosi 7,4. pH vrijednost niža od
1,6 P neutralne upućuje na kiselost otopine a viša na lužnatost otopine
O K K
P 1,2 O
A Područje imunosti područje u donjem dijelu slike kada cink uopće
S O
O R R
neće korodirati ako je njegov potencijal niži.
I
T 0,8 O O
V Porastom potencijala metalni ioni napuštaju površinu metala.
Z Z P
E 0,4 I
I
Pri niskom pH (u kiseloj sredini) cink će korodirati dajući topive
T I
N K J cinkove ione u elektrolitu Zn2+.
E J
C 0,0 A
T A Zn  Zn 2  2 e  (1)
I - 0,4 2+ Pri visokom pH, preko 10, cink će korodirati dajući ZnO22+ anione.
J Zn
2
A - 0,8
Zn(OH) 2
2- L
Zn  2 H 2 O  ZnO 2  4 H   2 e  (2)
2
L 1 ZnO Pri srednjem pH uz povišenje elektrodnog potencijala cinka stvorit
- 1,2 3
Zn IMUNITET
2 će se korozijom kruti produkt Zn(OH)2 koji se taloži na površini
- 1,6 metala.
0 7 Zn  2 H 2 O  Zn(OH)2  2 H   2 e  (3)
14
pH-vrijednost
Njegovim taloženjem onemogućit će se dolazak elektrolita do
Najvažniji katodni procesi ispod linija:
površine metala i spriječit će se korozivni proces. Takvo stanje
KL - 2H   2e   H 2 vodikova depolarizacija materijala naziva se pasivitetom.
 
OP - O 2  2H 2 O  4e  4OH kisikova depolarizacija
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 23

Kriterij za koroziju se uobičajeno koristi za primjenjivost nekog metala u

nekom mediju kao ravnotežni aktivitet metalnih aniona i kationa u iznosu od
10 - 4 mol/l.
Razlika između imuniteta i pasiviteta je u tome što u području imuniteta ne
postoji termodinamička mogućnost korozije, dok u području pasiviteta postoji
termodinamička mogućnost korozije, no ona nije moguća zbog zaštitnih
osobina stvorenih korozijskih produkata.
Elektrokemijska ili anodna pasivnost je pojava koja Polarizacijska krivulja anode
se javlja kod nekih metala koji u nekim elektrolitima koja se pasivizira
na svojim površinama formiraju oksidni film (debljine
E e Razvijanje kisika
1-10 nm). Tako se izoliraju od korozivne sredine i korozija u
sporije korodiraju (oko 105 puta). P transpasivnom stanju
O
Pasivnosti su skloni: metali (Ti, Ta, Al, Cr, Ni i Co) T d
E Pasivno stanje spora korozija
koji se pasiviraju na zraku i legure (nehrđajući Cr- N
Porastom potencijala naglo
čelici > 12% Cr, CrNi-čelici > 18% Cr uz > 8% Ni, C
padne gustoća struje,
I
CuNi-legure > 42% Ni). J stvaranje oksidnog filma
Osim kisika pasivnost određenih metala mogu A
c b
L
izazvati i drugi oksidansi npr. HNO3, nitridi, kromati, Porastom potencijala
metala raste gustoća
dikromati itd., koji se nazivaju pasivatori, te OH - ioni, korozijske struje
tj. povišena pH vrijednost, kao i kontakt s plemenitiom a
metalima, odnosno spajanje s pozitivnim polom izvora GUSTOĆA STRUJE, i
električne struje.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 24

pH vrijednosti nekih vodenih otopina pr 25 °C

pH vrijednost – negativni logaritam koncentracije vodikovih iona u otopini,
neutralna vrijednost iznosi 7,4. pH vrijednost niža od neutralne
upućuje na kiselost otopine a viša na lužnatost otopine.
Vodena otopina pH
kloridna kiselina, HCl (c=1 mol dm-3) 0,1
sulfatna kiselina, H2SO4 (c=0,5 mol dm-3) 0,3
octena kiselina, C2H4O2 (c=1 mol dm-3) 2,4
zasićena otopina, CO2 3,8
otopina amonij-klorida, NH4Cl (c=1 mol dm-3) 4,6
cijanidna kiselina, HCN (c=0,1 mol dm-3) 5,1
otopina natrij-hidrogenkarbonata, NHCO3 (c=0,1 mol dm-3) 8,4
zasićena otopina, FE(OH)2 9,5
otopina kalij-cijanida, KCN (c=0,1 mol dm-3) 11,0
otopina natrij-karbonata, Na2CO3 (c=0,05 mol dm-3) 11,6
otopina natrij-hidroksida, NaOH (c=0,01 mol dm-3) 12,0
otopina natrij-hidroksida, NaOH (c=1 mol dm-3) 14,0
mol
Mol (mol) je osnovna SI jedinica za količinu (množinu) tvari.
Mol je količina tvari onog sustava koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0.012 kg
izotopa ugljika 12 (12C).
Elementarne jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, neke druge
čestice ili određene grupe čestica. U jednom molu (0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.022045×1023 atoma
(Avogadrov broj).
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 25

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 26

POURBAIXOV DIJAGRAM ZA ŽELJEZO

2,0
E (V)
1,6

P 1,2 Fe
3+ b -Fe2O3
O 0,8
T
E 0,4 2+
Fe
N PASIVITET
0,0 a
C
I - 0,4 KOROZIJA
Fe3O4
J
A - 0,8 KOROZIJA
L - 1,2 Fe IMUNITET

- 1,6
-2 0 2 4 6 8 10 12 14 16
pH-vrijednost

U dijagramu se razlikuju: područje imunosti, dva područja korozije i

područje pasivnosti.
U kiselom elektrolitu željezo korozijom prelazi u Fe2+ i Fe3+, a u
lužnatom elektrolitu u HFeO2 . Željezo se pasivira slojevima Fe3O4 ili -
Fe2O3.
Ispod linije a moguća je vodikova polarizacija, a ispod linije b kisikova
depolarizacija.

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 27

S obzirom na ovisnost prosječne brzine korozije o pH-vrijednosti razlikuju se

četiri vrste metala:

1. metali otporni na kiseline, neutralne i

lužnate elektrolite (srebro, zlato, platina,
rodij i drugi plemeniti metali).

0 7 pH 14

2. metali neotporni na jako kisele elektrolite, v

a postojani u slabo kiselim, neutralnim i

lužnatim elektrolitima (nikal, kobalt, krom,
nehrđajući čelik, ferosilicij, kadmij, a
redovito i bakar, odnosno njegove
legure). 0 7 pH 14

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 28

3. metali neotporni na jako kisele elektrolite, v

nedovoljno postojani u slabo kiselim,

neutralnim i slabo lužnatim elektrolitima,
a otporni na jako lužnate elektrolite
(ugljični čelik, sivi lijev, magnezijeve
legure). 0 7 pH 14

4. amfoterni metali neotporni na jako v

kisele i jako lužnate elektrolite, a

postojani u slabo kiselim, neutralnim i
slabo lužnatim elektrolitima (aluminij,
olovo, kositar, cink, a u određenim
uvjetima i bakar, odnosno njegove 0 7 pH 14
legure).

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 29

BRZINA ELEKTROKEMIJSKE KOROZIJE

Brzina elektrokemijske korozije razmjerna je elektromotornoj sili korozijskog
članka, a obrnuto proporcionalna otporima koji se suprotstavljaju djelovanju te
sile
d  (m ) _
m _v - brzina korozije

v v
v - prosječna brzina korozije
m - gubitak mase
S  dt S  dt S - početna geometrijska ploština
dt - vrijeme

Količina metala koji korodira može se doznati na osnovi Faradayevih zakona:

K - količina metala koji je korodirao
Q - količina elektriciteta koja je jednaka Ikor (struja po cm2)
Q  M Ikor  t  M Ikor - struja korozijskog članka
K  t - vrijeme
Fn Fn F
M
-
-
Faradeyeva konstanta 96.487 C mol-1
mol metala
n - naboj nastalog iona
m
v
S
brzina
korozije

vrijeme vrijeme

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju

 30

Gubici od korozije bili bi mnogo veći kad metali ne bi tokom procesa mijenjali
svoje potencijale.
Ako se u elektrolit urone dva metala, na primjer Cu i Zn, oni poprimaju svoje
potencijale. Kada ih se kratko spoji, dolazi do nagle promjene potencijala: cink
(anoda) postaje pozitivnija, a bakar (katoda) negativnija i tako se smanjuje
elektromotorna sila članka. Prikaže li se korozijski proces u Evansovom (i,E)
dijagramu ravnotežni potencijale su E0A anode i E0K katode. Elektromotorna
sila glasi:
E0= E0K - E0A
E
EK

EA

Ikor I
Imax je maksimalna korozijska struja koja se postiže kad je otpor strujnog kruga
jednak 0 i tada metal poprimi srednji potencijal E0.
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 31

KOROZIJA LEGURA
Promatra li se korozija legure zlata i bakra u koncentriranoj nitratnoj kiselini,
opaža se da se ta legura do određene koncentracije ponaša plemenito, kao da
je samo zlato, a iza te koncentracije korozija naglo raste, kao da se legura
sastoji od samog bakra.
Slično je ponašanje i nehrđajućih čelika. Korozijska stabilnost postiže se tek pri
sadržaju kroma iznad 18% i nikla iznad 12%. Tumačenje ovog fenomena
zasniva se na postojanju sloja nekorodirajuće komponente na površini nakon
otapanja komponente koja brže korodira. Ta inertna komponenta mora
postojati u dovoljnoj količini, iznad nekog postotka.

v
brzina
korozije

8 karatno zlato korodira 16 karatno zlato ne korodira

Bakar
0
Zlato
50 100 Au %
100 50 0 Cu %

Kisik može djelovati kao depolarizatorpri malim i srednjim koncentracijama, a

pri višim se ponaša kao pasivator zbog stvaranja oksidne opne.
Kromati djeluju inhibitorski na koroziju, no ako ih ima u maloj količini korozija
postaje naročito intenzivna na onim mjestima koje kromati nisu zaposjeli.
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju
 32

Korozija se može usporiti:

o smanjenjem razlika ravnotežnih potencijala
o povećanjem anodne i katodne polarizacija
o smanjenjem vodljivosti, odnosno povećanjem otpora
metalnog i električnog dijela strujnog kruga

Da se smanji razlika ravnotežnih potencijala metala

o treba izbjegavati upotrebu metala različitih elektrodnih potencijala
o treba izbjegavati stvaranje članaka diferencijalne arijacije
Da se poveća polarizacija upotrebom:
o anodnih i katodnih inhibitora
o pasivizacijom
o anodnim prevlakama
o katodnom zaštitom
o upotrebom nehrđajućih čelika

Da se poveća otpor upotrebom:

o organskih premaza
o oblaganjem plastikom
o eloksiranjem
o fosfatiranjem
o primjenom zaštitnih maziva
SVEUČILIŠTE U OSIJEKU – STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Zavod za tehnologiju