Basics of weld design

Osnove oblikovanja zavarenih spojeva

(EWE seminar, tema 3.4)

1/101
 Basics of weld design
Osnove oblikovanja zavarenih spojeva
(EWE seminar, tema 3.4)

Kratka repeticija

2/101
3/101
4/101
5/101
Normalna i smična sila i naprezanja

6/101
Savijanje

7/97
Moment inercije (tromosti), moment otpora

8/101
Torziono naprezanje

9/101
Statički proračun sučeonih i kutnih zavarenih
spojeva..

10/101
 Termini, definicije, formule:
Faktor sigurnosti S = svojstvo OM / djelujuće naprezanje N

Faktor slabljenja zavarenog spoja k,V,E, , ... = svojstvo Z / svojstvo OM

Faktor koncentracije naprezanja , K = maksimalna naprezanja /srednja naprezanja

Dopuštena naprezanja za osnovni materijal dop OM = Re OM ili neko drugo svojstvo / S

Dopuštena naprezanja za zavareni spoj dop ZS = dop OM  V

Pouzdanost konstrukcije / proizvoda

Klase zavarenih spojeva i proizvoda

Rizik / sigurnost za ljude imovinu i okolinu

11/101
 Sučeoni spojevi
• Kod sučeonih spojeva debljina zavara
odgovara osnovnog materijala na mjestu
spoja
• Kod spajanja materijala različite debljine
važan je kontinuirani prijelaz s jedne na
drugu debljinu
• Dolazi do slabljenja zavara koji se
obuhvaća faktorom slabljenja
12/101
 Sučeoni spojevi (Sl. List 41/1964, HRN U.E7. 150/1987.)
• Za debljinu zavara u sučeonom spoju treba uzeti debljinu
limova koji se zavaruju. Ako se spajaju dva lima različitih
debljina, u obzir se uzima manja debljina lima.
• Proračunska duljina zavara u sučeonom spoju je ona na kojoj
je postignuta debljina zavara prema prethodnoj točki. Po
pravilu to je duljina ili širina lima koji se spaja. Prilikom izrade
zavarene konstrukcije mora se osigurati da na cijeloj duljini
spajanja lima bude osigurana debljina sučeonog spoja (prema
zahtjevu u prvoj točki, “nastavne” pločice, ...)
• Proračun sučeonih zavarenih spojeva. Dimenzioniranje
sučeonih zavarenih spojeva po pravilu se ne vrši ako su
ispunjeni uvjeti iz prethodnih točaka.
• Nosivost sučeonog zavara određena je dimenzioniranjem
dijelova i onovnog materijala i odnosom dopuštenih
naprezanja zavara i dopuštenih naprezanja osnovnog
materijala (k - vrijednost iz tablica, tj. faktor slabljenja zavara)
13/101
 Dopuštena naprezanja za osnovni materijal, MPa,
HRN U.E7. 150/1987(HRN EN 1993-1-8:2008)

Vrsta Slučaj Vrsta čelika

naprezanja opterećenja
Č0361 Č0451 Č0561
Č0362 Č0452 Č0562
Č0363 Č0453 Č0563
Vlak I 160 185 240
Tlak
II 180 205 265
Savijanje
Slučajevi opterećenja:
III ... opterećenje za vrijeme montaže i transporta (dop. = Re / 1,2)
IV ... seizmička opterećenja (propisi za projektiranje i proračun u seizmičkim
područjima)

14/101
 Faktor slabljenja zavara (k)
• Proračunska naprezanja zavara moraju
biti manja od stvarnih naprezanja zavara,
tj. dopuštenih naprezanja za osnovni
materijal pomnoženo s vrijednosti “k”.

rač  dop. OM  k , MPa

15/101
Vrijednosti za faktor k, HRN U.E7. 150/1987
Kvaliteta Vrsta Vrijednost k
zavara naprezanja
Č0361, Č0362, Č0363 Č0561
Č0451, Č0452, Č0453 Č0562
Č0563

Specijalna Vlak ili savijanje 1,0 1,0

kvaliteta
Tlak 1,0 1,0
Smicanje 0,6 0,6
Kvaliteta I Vlak ili savijanje 0,8 0,8
Tlak 1,0 1,0
Smicanje 0,6 0,6
Kvaliteta II Vlak ili savijanje 0,72 0,65
Tlak 1,0 0,8
Smicanje 0,55 0,5
Kvaliteta zavara i uvjeti koje određena kvaliteta treba ispunjavati dati su u propisima o kvaliteti
zavarenih spojeva za nosive čelične konstrukcije (Tehnički propisi o kvaliteti zavarenih spojeva
za nosive čelične konstrukcije, Sl. list 41/64) 16/101
Pravilnik o tehničkim propisima o kvaliteti zavarenih spojeva za nosive čelične
konstrukcije (Sl. list 41/1964.)

17/101
 Pojedinačne greške, učestale
greške i gnijezdo grešaka
• Pojedinačne greške (međusobna udaljenost
najmanje jednaka dvadeseterostrukoj veličini
dimenzija najveće pojedinačne greške –slika 1)
• Učestale greške (međusobni razmak je između
osmostruke i dvadeseterostruke veličine najveće
pojedinačne greške u zavaru – slika 2)
• Gnijezdo grešaka (međusobni razmak grešaka
manji je od osmostruke veličine najveće
pojedinačne greške u zavaru – slika 3)

18/101
Pojedinačne greške,
učestale greške i
gnijezdo grešaka

19/101
 Kutni zavareni spojevi
• Kompleksnija problematike (debljina
kutnog zavara ?)
• Faktor slabljenja i koncentracije
naprezanja jače izražen !
• Kompleksnija slika naprezanja !
• ...

20/101
 Predpostavke za proračun kutnih zavara

1. Zaostalih naprezanja nema.

2. Grešaka zavarenih spojeva nema.
3. Koncentracije naprezanja nema.
4. Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokračnog trokuta.
5. Dopuštena naprezanja se uzimaju prema čvrstoći OM (čvrstoća-
Re zavara-velik udio DM je obično znatno viša od OM).
6. Za ekvivalentna naprezanja treba koristiti formulu (MIZ: teorijska
formula + korekcija eksperimentalnim rezultatima):

 uk     1,8( 
2 2
  II )
2
  dop
21/101
Statički proračun kutnih zavarenih spojeva.
- IIW-139-64 (Komisija IIW XV)
Čelične visokogradnje prema DIN 1050 (HRN C.B0.500), a dizalice i kranske staze
prema DIN 120, odnosno DIN 15018 (HRN M. D1.020) računaju se za sljedeća dva
moguća opterećenja:
Opterećenje H kao zbroj svih glavnih tereta. Glavnim teretima pripadaju:
- stalni tereti, kao zbroj nepromjenjivih tereta (vlastita težina, ispuna obloga podova i
sl.), zatim
- pokretni teret, kao promjenljivo pomično opterećenje konstrukcije (osobe, uređaji,
uskladišteni materijal, opterećenja od snijega) i
- slobodne sile inercije.
Opterećenje HZ računa se kao zbroj glavnih i dodatnih tereta. Dodatnim
opterećenjima pripadaju opterećenja od vjetra, sile kočenja, vodoravne sile ( napr. kod
dizalica) i toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski).
Za dimenzioniranje dijelova i zavarenih šavova mjerodavan je onaj način opterećanja
kojim se proračunavaju veći presjeci. Ako je dio, osim vlastitom težinom, opterećen
samo dodatnim opterećenjem, onda najveći teret vrijedi kao glavni teret.

22/101
Dopušteno naprezanje
MPa za zavare u
gradnji čeličnih
konstrukcija

23/101
 Dopušteno naprezanje MPa za elemente čeličnih konstrukcija prema DIN 1050
(visokogradnja) i DIN 15018 (nosači, dizalice).

24/101
Izvor: K. H. Decker, Elementi strojeva, 2006., str 30 i 31.
 Proračun kutnih zavarenih spojeva
• Na osnovi rezultata ispitivanja na Sveučilištu u Deftu (Nizozemska) došlo se
do zaključka da limitirana teorija deformacijske energije (Huber-Henki-Mizes)
ne odgovara za kutne zavare jer se čvrstoća kutnih zavara penje do 0,8  loma,
a ne iznosi 0,58  loma kako bi po hipotezi HHM trebalo biti.

 u                
2

2
II
2

2
¸ II 
• Na sastanku ISO TC 44 (IIW komisije XV) u Helsinkiju 1961. usvojena je
vrijednost  = 1,8 za kutne zavarene spojeve.

 u      1,8      Re OM
2

2
II
2

2
II   dop Z   dop OM V  V
S
• Najavljena je i tendencija da se uvede koeficijent  koji bi obuhvaćao čvrstoću
čelika, a u korijenu bi vrijednost  bila 3.

 u             3    
2

2
II
2

2
II 
25/101
Izvor: Milosavljević M i dr. Osnovi čeličnih konstrukcija, Građevinska knjiga BG, 1986., str 260.
 Proračun kutnih zavarenih spojeva
• Na osnovi rezultata ispitivanja na Sveučilištu u Deftu (Nizozemska) došlo se
do zaključka da limitirana teorija deformacijske energije (Huber-Henki-Mizes)
ne odgovara za kutne zavare jer se čvrstoća kutnih zavara penje do 0,8  loma,
a ne iznosi 0,58  loma kako bi po hipotezi HMH trebalo biti.

 u                
2

2
II
2

2
¸ II 
• Na sastanku ISO TC 44 (IIW komisije XV) u Helsinkiju 1961. usvojena je
vrijednost  = 1,8 za kutne zavarene spojeve.

 u      1,8      Re OM
2

2
II
2

2
II   dop Z   dop OM V  V
S
• Najavljena je i tendencija da se uvede koeficijent  koji bi obuhvaćao čvrstoću
čelika, a u korijenu bi vrijednost  bila 3.

 u             3    
2

2
II
2

2
II 
26/101
Izvor: Milosavljević M i dr. Osnovi čeličnih konstrukcija, Građevinska knjiga BG, 1986., str 260.
 Pretpostavke za proračun kutnih zavara

1. Zaostalih naprezanja nema.

2. Grešaka zavarenih spojeva nema.
3. Koncentracije naprezanja nema.
4. Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokračnog trokuta.
5. Dopuštena naprezanja se uzimaju prema čvrstoći OM (čvrstoća-
Re zavara-velik udio DM je obično znatno viša od OM).
6. Za ekvivalentna naprezanja treba koristiti formulu (MIZ: teorijska
formula + korekcija eksperimentalnim rezultatima):

 u      1,8      Re OM
2

2
II
2

2
II   dop Z   dop OM V  V
S

27/101
Kutni zavareni
spoj

28/97
Kutni zavari

29/97
Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokračnog trokuta.

t II n B II
t D


A
C

0
a
30/97

Vlačna ili tlačna naprezanja koja djeluju okomito na
n ravninu 0AB – ravninu koja prolazi jednom od
istokračnih stranica trokuta upisanog u konturu kutnog
zavarenog spoja.

t II n B II
t D


A
C

0
a
31/97
 Smična naprezanja koja djeluju okomito na dužinu
kutnog zavara (okomito na uzdužnu os zavarenog
t spoja), a leže u ravnini ravnina 0AB – ravnini koja prolazi
jednom od stranica istokračnog trokuta upisanog u
konturu kutnog zavarenog spoja.

t II n B II
t D


A
C

0
a
32/97
 Smična naprezanja koja djeluju u pravcu dužine kutnog zavara
t II (u smjeru uzdužne osi zavarenog spoja), a leže u ravnina 0AB -
ravnini koja prolazi jednom od stranica istokračnog trokuta
upisanog u konturu kutnog zavarenog spoja.

t II n B II
t D


A
C

0
a
33/97
 Vlačna ili tlačna naprezanja koja djeluju okomito na ravninu
 koja prolazi sjecištem istokračnih stranica trokuta i
raspolavlja kut između tih stranica – kateta (ravnina 0CD).

t II n B II
t D


A
C

0
a
34/97
 Smična naprezanja koja djeluju okomito na smjer (dužinu,

 uzdužnu simetralu) kutnog zavara, a leže u ravnini koja

prolazi sjecištem istokračnih stranica trokuta i raspolavlja
kut između tih stranica – kateta (ravnina 0CD).

t II n B II
t D


A
C

0
a
35/97
 Smična naprezanja koja djeluju u pravcu dužine kutnog zavara
 II (u smjeru uzdužne osi zavarenog spoja), a leže u ravnini koja
prolazi sjecištem istokračnih stranica trokuta i raspolavlja kut
između tih stranica –kateta (ranina 0CD).

t II n B II
t D


A
C

0
a
36/97
Proračun kutnog zavarenog spoja

37/101
 Kutni zavareni spoj u smjeru djelovanja sile F
Primjer 1. – Kutni zavar u smjeru djelovanja sile F. Izračunajte potrebnu
duljinu kutnog zavara (l) po formuli MIZ-a, ako se zahtijeva prenošenje
statičke sile F = 660000 N. Poznata je granica razvlačenja za osnovni
materijal, Rt = 240 MPa. Faktor sigurnosti S = 1,5. Kod rješavanja zadatka
uzeti u obzir činjenicu da na početku i na kraju kutnog zavara nisu
postavljene nastavne (ulazno-izlazne) pločice. Debljina kutnog zavara a = 7
mm. Faktor slabljenja zavara V = 1.
L

F = 660000 N

38/101
39/101
40/101
 Kutni zavareni spoj okomito na smjer djelovanja sile F
F/2
F

Varijable: F, L, a

F/2

Primjer 2. Kutni zavar okomito

na uzdužnu os zavarenog
spoja. F
Kolika je minimalno potrebna F/2
debljina kutnog zavarenog spoja l
(a) za prenošenje statičke sile
F = 100000 N, za detalja na
konstrukciji prema slici 2. Duljina F/2
kutnog zavara je l = 100 mm.
Osnovni materijal je Č.0563
(Rt = 360 MPa). Faktor sigunosti
S = 1,5. Faktor slabljenja zavara
V = 1.
41/101
42/101
43/101
44/101
n

45/101
46/101
Kutni zavar opterećen na
smicanje i savijanje
F
L1
F

L2

Varijable: F, L1, L2, a

47/101
Primjer. Kutni zavar opterećen na smicanje i savijanje. Izračunajte maksimalno
dozvoljenu silu statičkog opterećenja (F) detalja zavarene konstrukcije prema slici 3.
Duljina dvostrano zavarenog kutnog zavara je l = 200 mm, a debljina a = 10 mm.
Osnovni materijal je Č.0361 (Rt = 240 MPa). Udaljenost hvatišta sile osnovne ploče L
= 80 mm. Faktor sigunosti S = 1,5. Faktor slabljenjaF zavara V = 1.
L
F

48/101
49/97
50/101
 Kutni zavar pod kutom u
odnosu na silu F
Varijable: F, , L, a

 L
F/2

a F/2

51/101
F = 200000 N   10
F
l = 100 mm
   10 F/2
Rp = 360 MPa l
S = 1,5
V=1 a F/2
= 45°
a=?
Rješenje: Od komponente sile F/2  cos  postoji
 uk   2  1,8  ( 2   II2 )   dop smično naprezanje koje djeluje u
pravcu dužine kutnog zavara tII :
F F
 F sin  90o cos   cos 
2 2 F  sin   cos 
t II  2    II
a
l 2  a  l
F
90o sin 
2 
Od komponente sile F/2  sin  postoji
normalno naprezanje u pomoćnoj ravnini
(ravnina 0AB):
F
 sin 
 2 F  sin 2

n 
a
l 2a l
sin 
52/101
Od naprezanja “n”, prevođenjem u ravninu maksimalnih naprezanja (ravnina 0CD)
pojavljuju se naprezanja  i .
n F  sin 2 
    
2 2al  2
Ukupna naprezanja su:
F  sin 2  2 F  sin 2  2 F  sin   cos  2
 uk  ( )  1,8  ( )  1,8  ( )   dop
2a l  2 2a l  2 2al

Za   45 slijedi: sin   cos

F  sin   cos 2 F  sin   cos 2
 uk  2,8  ( )  1,8  ( )   dop
2 a l  2 2  a  l

F  sin   cos Rp
 uk   3,2   dop  V
2a l S

53/101
Primjer
Na radionički uteg mase 20000 kg su dvostrano zavarene dvije uške za podizanje.
Uteg i uške su od čelika Č 0561 (Rp = 360 MPa). Debljina kutnog zavara na uškama
a = 5 mm, duljina zavara l = 100 mm,  = 45, faktor slabljenja zavara V = 1. Faktor
sigurnosti S = 1,5. Potrebno je izračunati da li su ukupna naprezanja u kutnim
zavarenim spojevima uški za podizanje manja od dopuštenih.

S
Sy
 
L =80
Sx

zavar
G= m g
54/101
  uk     1,8  ( 2   II2 )   dop
2
m = 20000 kg
S
Rp = 360 MPa Sy
a = 5 mm  Određivanje sile u čeličnoj sajli S
l = 100 mm Sx
na osnovu uvjeta statičke ravnoteže
= 45 ( Fy =0):
V=1
S = 1,5 S
 uk=? G
F 0
zavar
y
Rješenje: S Sy
α 2  Sy  G  0
G  m  g  20000  9,81  196200 N
Sx
S x  S y  98100 N G 196200
 Sy   98100 N
2 2
Sy Sy 98100
sin   S    138734,35 N
S sin  sin 45
S x  S  cos  98100 N

55/101
  uk     1,8  ( 2   II2 )   dop
2
m = 20000 kg
S
Rp = 360 MPa Sy
a = 5 mm  Naprezanja od sile Sy:
l = 100 mm Sx

= 45 Sy
n
V=1 2al
S = 1,5 n Sy 98100
      69,37 MPa
 uk=? zavar
2 2al  2 2  5  100  2

Rješenje: Naprezanja od sile Sx:

G  m  g  20000  9,81  196200 N 1) tangencijalna smična komponenta
S x  S y  98100 N Sx 98100
t II   II    98,1 MPa
2  a  l 2  5  100
Rp
 dop  V 2) savojno naprezanje
S S L 3  S x  L 3  98100  80
n x 2    470,88 MPa
al a l2 5  100 2
2
6
n 470,88
     332,96 MPa
2 2
56/101
Primjer
4800
Posudu pod tlakom mase m = 10 000 kg S 3
l3
potrebno je prenositi pomoću naprave sa 1000
donje slike. Provjerite faktor sigurnosti kod S 3
L3
odizanja tereta ako su poznati sljedeći
podaci: duljina dvostrano zavarenih kutnih L2
zavara uški za odizanje l1= l2 = l3=200 mm, l2
debljina kutnih zavara kod svih uški a = 5 S 1

mm, naprezanja tečenja za osnovni materijal

Re = 355 MPa, faktor V =1. Poznate su i S 1
L1
dimenzije L1 = L2 = L3 = 150 mm.
Uvjeti statičke ravnoteže: l1
 Fy 0
2  S1  G  0
2  S1  G
G
S1  ,
2
G  m  g  10000 9,81  98100 N,
98100
S1   49050 N
2
57/97
G=m g .
 Rješenje:  uk     1,8  ( 2   II2 )   dop
2

Faktor sigurnosti za zavar br. 1:

Kod primjera prikazanog na slici javlja se uz tangencijalnu
smičnu komponentu naprezanja tII i savojno naprezanje n. S1

1) tangencijalna smična komponenta

S1
t II    II
2  a  l1
l1
2) savojno naprezanje
S 1  L1 3  S 1  L1 n 3  S 1  L1
n  ,    
a  l1 a  l1 2  a  l1
2 2 2
2
2
6 L1

 3  S 1  L1 
2
 3  S  L 
2
 S1 
2
 Rp
 uk     1,8  

1 1
 
 2  a  l   V
 2  a  l1  2  a  l1 
 1   S
2 2
 

 uk  78,042  1,8  78,042  24,532   134,67 MPa

Rp Rp 355
 uk  V  S  V   1  2,63
S  uk 134,67
58/101
  uk     1,8  ( 2   II2 )   dop
2
Faktor sigurnosti za zavar br. 2:
l2
Budući da sila S1 okomito djeluje na zavar
zavar broj 2, pojavljuje se normalno
naprezanje n.
S1 n S1
  
L2
n , 
2  a  l2 2 2 2  a  l2

2 2
 S1   S1  S1
 uk     1,8  
 2 2 a l
 
  2,8   dop
 2 2  a  l2   2  2 2  a  l2 S1

49050
 uk   2,8  17,34 MPa
2 2  5  200
Rp Rp 355
 uk  V  S  V   1  20,5
S  uk 17,34

59/101
Faktor sigurnosti za zavar br. 3:

4800
100
S3
l3
S3 1000 
.

L3 480

1000 1000
tg       22,62
4800 2400
2
S3
90 -  F y
0

2 2  Sy  G  0
G
G 98100
Sy    49050 N
2 2
90 -  S Sy y Sy Sy 49050
sin  
3
S    127529,28 N
S sin  sin 22,62
 Sx x

60/101
Naprezanja od sile Sy:

Sy n Sy 49050
n       17,34 MPa
2al 2 2al  2 2  5  200  2

Naprezanja od sile Sx:

Sx 117720
t II   II    58,86 MPa
2  a  l 2  5  200
Sx  L 3  S x  L 3  117720  150
n    264,87 MPa
al 2
al 2
5  200 2

2
6
n 264,87
     187,29 MPa
2 2

61/101
 Ukupna naprezanja:

 uk     1,8  ( 2   II2 )   dop

2

 Sy 3 Sx  L 
2
 Sy 3 Sx  L 
2
 Sx 
2
 Rp
 uk      1,8         V
2 2 al 2 a l2   2 2  a  l 2 a l2  2al   S

 uk  17,34  187,29 2

 1,8  17,34  187,29  58,62 2 
2

 204,63 2  1,8(204,63 2  58,62 2 )  354,59 MPa

Faktor sigurnosti za zavar br.3:

Rp Rp 355
 uk  V  S  V   1  1,001
S  uk 354,59

Od izračunatih faktora sigurnosti odabire se minimalni, u ovom slučaju faktor

sigurnosti za zavar broj 3.
Budući se radi o statičkom opterećenju, faktor sigurnosti bi trebao iznositi minimalno
1,5. Prema tome, potrebno je povećati dimenzije zavara br. 3 kako bi se odizanje
željene mase izvelo pouzdano (sigurno) .
62/101
U literaturi postoje razrađene formule za dimenzioniranje
različite jednostavnije slučajeve opterećenja

63/97
Eurocode - 10 europskih standarda za dizajniranje konstrukcija

64/101
 EN 1993 Eurocode 3 – Design of steel structures
• Eurocode 3: Design of steel structures
rules for building
• Eurocode 3: Design of steel structures
• Eurocode 3: Design of steel structures
elements
• Eurocode 3: Design of steel structures
of shell structures
• Eurocode 3: Design of steel structures
• Eurocode 3: Design of steel structures
• Eurocode 3: Design of steel structures
and through thickness properties
• Eurocode 3: Design of steel structures
with tension components
• Eurocode 3: Design of steel structures
- part 1-1: General rules and
- part 1-2: Structural fire design
- part 1-5: Plated structural
- part 1-6: Strength and stability
- part 1-8: Design of joints
- part 1-9: Fatigue
- part 1-10: Material thouhness
- part 1-11: Design of structures
- part 2: Steel bridges
65/101
 Proračun kutnog zavara prema EN 1993-1-8

• Odredbe EN 1993-1-8 primjenjuju se na konstrukcijske čelike koji

zadovoljavaju uvjete EN 1993-1-1 i za debljine materijala 4 mm i više,
dok kod zavara šupljih zatvorenih presjeka to ograničenje iznosi 2,5
mm. Za manje debljine se primjenjuje EN 1003 dio 1.3
• Općenito se podrazumjeva da su svojstva zavara sa aspekta čvrstoće,
žilavosti i duktilnosti najmanje jednaka svojstvima OM
• Efektivna debljina kutnog zavara je visina istokračnog trokuta
upisdanog u kutni zavar
• Efektivna duljina zavara l se umanjuje za 2 debljine zavara ako na
početku i na kraju zavara nije osigurana odgovarajuća debljina zavara
(ulazno-izlazne pločice)
• Zavari čija je duljina manja od 30 mm ili 6 debljina zavara a ne trabaju
se smatrati nosivima
• Zavari mogu biti neprekinuti ili u odsječcima (s tim da se ovi drugi ne
primjenjuju u korozijskim uvjetima) 66/101
PRORAČUN KUTNOG ZAVARA PREMA EN 1993-1-8

• Za proračun kutnih zavara prema EN 1993-1-8

predviđene su dvije metode:
• DIREKTNA METODA, u kojoj se sile na zavar
preračunavaju u naprezanja paralelno i okomito na
smjer pružanja zavara,
• POJEDNOSTAVLJENE METODE, prema kojoj se
proračunski razmatra samo uzdužni posmik

67/101
 Pojednostavljena metoda proračuna
• Prema pojednostavljenoj metodi za sve točke duž zavara, rezultanta svih
sila po jedinici duljine preuzeta zavarom (Fw,Ed) ne smije prekoračiti
proračunsku otpornost zavara po jedinici duljine (Fw,Rd) koja se
pojednostavljeno izračunava kao umnožak posmične čvrstoće zavara fvw,d
i duljine zavara a, tj

68/101
Korelacijski faktor za kutne zavare

69/101
Parcijalni sigurnosni faktor

70/97
Direktna metoda proračuna

71/97
 Primjer

72/101
Prof.dr.sc. Damir Markulak, GF Osijek, Proračun čeličnih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, 2008.
Odabir debljine zavara
amin = 3 mm
- pretpostavljena debljina zavara af = aw = 5 mm > 3 mm

Geometrijske karakteristike zavara zavara

Pretpostavlja se da su svi zavari punom dužinom izvedeni u usvojenoj debljini,
- površina zavara Aw
- hrbat Aws = 31,2 · 0,5 · 2 =31,2 cm3
- ukupno Aw = 31,2 · 2 · 20 · 0,5 + 9,1 · 0,5 · 4 = 69,4 cm3
- moment tromosti oko osi y-y:
0,5  31, 22
I w, y  2  4 15,852  9,1 0,5  2 17, 752  20  0,5  13404, 4cm 4
12
Kontrola naprezanja u zavarima
Kriterij dokaza otpornosti:
36, 0
 2  3  2   2    w, R 
fu f
i    0,9  u ;  w  0,8  w, R  0,8 1, 25  36, 0 kN/cm
2

w   M 2 M2
d
d

- kontrola zavara na gornjoj pojasnici:

- normalno naprezanje
N Ed M Ed
    ymax
Aw I w, y
250 15000 36, 0
   17,5  23, 2 kN/cm2 0,9   25,9 kN/cm 2     23, 2 kN/cm 2  25,9 kN/cm 2
69, 4 13404, 4 1, 25 73/101
Odabrana debljina zavara na gornjoj pojasnici zadovoljava kontrolu naprezanja:
- kontrola naprezanja na sredini hrpta:
- posmično naprezanje:
VEd 280
    9, 0 kN/cm 2     9, 0 kN/cm 2   w, Rd  36, 0 kN/cm 2
Aw 31, 2
Odabrana debljina zavara na gornjoj pojasnici zadovoljava kontrolu naprezanja.
- kontrola naprezanja u točki 1 (gornji rub zavara na hrptu):
- normalno naprezanje
N Ed M Ed 250 15000
    ymax    15, 6  21,1kN/cm 2
Aw I w, y 69, 4 13404, 4

- posmično naprezanje

280
   9, 0 kN/cm2   2  3 2  21, 062  3  8,97 2  26, 2 kN/cm 2
31,3

26, 2 kN/cm 2   w, Rd  36, 0 kN/cm 2

i
36, 0
   21,1kN/cm2  0,9   25,9 kN/cm 2
1, 25
Odabrana debljina zavara zadovoljava kontrolu naprezanja 74/101
Veza čvrstoće čelika,
faktora slabljenja
zavara i oblika
zavarenog spoja.

75/101
Primjer povećane penetracije kod
MAG postupka

emin. MAG
a

76/101
(izvor Fronius G.M.B.H)
Primjeri kutnih zavarenih spojeva

77/97
 DIN 4100 :
povećanja
penetracija kod
EPP i MAG
zavarivanja

78/101
 Primjer: Komponenata građevinskih strojeva, gdje se na velikom broju
sklopova izvodi zavarivanje u kutnom položaju.
U maloserijskoj proizvodnji komponenata građevinskih strojeva potrebno je
izvesti kutni zavareni spoj dimenzije a=7 mm. Ako se zavarivanje izvede
EPP postupkom gdje je veća penetracija u odnosu na REL postupak,
postoji mogućnost uštede u dodatnom materijalu i vremenu zavarivanja,
kada se uzme u obzir dodatna penetracija.
Kod REL postupka
zavarivanja trebao
bi se izvesti kutni
zavar debljine 7
mm, dok bi se kod
EPP postupka
izveo kutni zavar
manje debljine
zbog dodatne
penetracije koja
postoji kod ovog
postupka
zavarivanja.
79/97
Na osnovi eksperimentalnih istraživanja koja je proveo autor
predavanja na čeliku Č. 0563, a u skladu prema standardu DIN 4100,
dobivena je minimalna vrijednost penetracije emin. EPP.= 4 mm.

Detalj "A"

a
REL

Detalj "B"
a'EPP

a EPP = a ' + e = 5 +2 = 7 mm
EPP
min. EPP
e min. EPP = 4/2=2 mm

80/101
Usporede li se dobivene vrijednosti:

7x7 / 5x5 = 1,96

može se uočiti da je potrošnja deponiranog materijala povećana za

96 % u slučaju kada se koristi REL postupak zavarivanja.

81/97
Automatsko zavarivanje “H” nosača – RŽV Čakovec

82/101
Zavarivanje I nosača

83/101
 Povećanje penetracije nakon
Automatskog MAG zavarivanja

84/101
Građevinski
strojevi

85/101
 Građevinski strojevi
1

3
4

Glavni sustavi hidrauličkog bagera

86/101
1 - šaka bagera , 2 - balanser , 3 - predstrijela , 4 - strijela , 5 - pogonski dio
Donje postolje sa centralnim prstenom

87/97
Centralni prsten

88/101
89/101
Povoljnije oblikovanje s obzirom na
naprezanje na savijanje!

90/97
Zadatak. Točkasto zavareni spoj prikazan na slici opterećen je vlačnom
silom F1= 600 N. Smična čvrstoća zavarenog spoja je 250 MPa. Potrebno
je izračunati faktor sigurnosti u zavarenom spoju, ako dopušteno
naprezanje iznose 25% od smične čvrstoće.

4
3

F
91/101
Rješenje:

1. Dopušteno naprezanje zavarenog spoja:

 dop.smik  0,25  smik

 0,25  250 
 62,5 MPa

2. Nosivost zavarenih spojeva:

F  n  Az  dop.smik

d 2  42 
Az    12,57 mm 2
4 4
F  3  12,57  62,5  2356,2N

3. Djelujuća smična naprezanja:

F 600
   15,91 N/mm 2
n  Az 3  12,57

4. Faktor sigurnosti:

 dop.smik 250
s   15,7
 15,91 92/101
Primjeri za proračun kutnog zavara
a
d

Varijable: d, a, F

93/101
Nepravilno zavaren oslonac

94/101
Sučeoni zavareni spojevi

95/101
Sučeoni zavareni spojevi

96/101
Preuzeto iz knjige Decker, Elementi 97/101
strojeva
Preuzeto iz knjige Decker, 98/101
Elementi strojeva
 Preuzeto iz knjige Decker, Elementi 99/101
strojeva, Tehnička knjiga Zagreb, 2006.
Izvršiti proračun čvrstoće sučeljenog zavarenog spoja između dvije trake lima
dimenzija 150 x100 mm, debljine 6 mm, izrađenih od čelika S 235J0 i vlačno
opterećenih silom F = 5000 daN. Vrsta opterećenja II. Redukcijski koeficijent k
iznosi 0,72.

Vrsta Vrsta čelika

opterećenja S 235JRG2, St 42-2,
[kN/cm2] S355J2G3
S 235J0 St 42-3
I 12 14,5 17
II 13,5 16 19
III 15 18,1 21,2

100/101
 u   2   2       3   2   2  , MPa

a = 6 mm - proračunska debljina zavara

Zavareni spoj je izložen vlačnom opterećenju:
  0;   0;  0
F F 5000 101  u   2  83,3, MPa  dop  180, MPa
     83,3, MPa
A a 100 6 100

k = 0,72, z dop = k · dop = 0,72 · 180 = 129,6 , MPa

Kako je u = 83,3 MPa < z dop = 129,6 MPa i kako je

  = 83,3 MPa < z dop = 129,6 MPa (jer sva  i  naprezanja, kao i u moraju biti
manji od z dop ), slijedi da će sučeljeni spoj predstavljen ovim zadatkom izdržati
vlačno opterećenje.

101/101