ali u odnosu na Boga to je dobro®; i taéno je da su sve stvari, u odnosu na Boga, dobre i savrSene, dok u odnosu na nas nije tako. Blud i tisteta izostavljanje ibadeta i njegovo izvrSavanje, nevjerniStvo i Islam, mnogobc (Sirk) i vjerovanje u Jednog Boga (tevhid), sve je to u odnosu na Boga dobro; ali, u odnosu na nas, blud i krada, nevjernitvo i mnogobostvo su lo&i, dok su tevhid, ibadet, dobra djela, u odnosu na nas dobri. Ali, u pogledu Boga, sve je dobro. To je kao kod kralja u Gijem se kraljevstvu nalaze zatvori, vjeSala, darovi, bogatstva, imanja, rasko§, sveCanosti, radost, bubnjevi, zastave. U odnosu na kralja, sve je to dobro, tako Sto su darovi dobri za usavrSavanje njegovog kraljevstva, vjeSala, smrtne kazne i zatvor su takoder potrebni za to usavrSavanje. U pogledu njega, sve je savr¥eno. Ali, za njegove podanike, dar i vjeSala nisu stvari od iste vrste. (Koristi i vrijednosti za njegove podanike.) Sa Imenom Milostivog, Samilosnog Allaha: - Pocinjem! 8. Poglavlje (Ders) Neko upita: "Koje je djelo vrijednije od molitve?" - Mi smo veé odgovorili na to pitanje: unutarnja molitva je bolja od usmene molitve. Drugi odgovor: vjerovanje je iznad molitve, jer molitva je obavezna pet puta svakog dana, a vjera (Iman) u svakom trenutku. Mogu se imati neka opravdanja za neizvr- Savanje molitve, i dozvoljeno je da se odgodi. A vjera (iman) se ne moze potisnuti ni pod kakvim izgovorom, i nikada nije dopuSteno da se odgada. S druge strane, vjerovanje bez molitve nije bezvrijedno, dok molitva bez vjero- vanja, kao kod licemjera, nema nikakve vrijednosti. Molitva se razlikuje prema vjerama, ali vjerovanje se ne mijenja. Ima i drugih razlika koje se pojavljuju u odnosu na prijemtivost sluSaoca.6’ SluSalac je kao bra’no pred onim ko ga mijesi, a rijeé je kao voda. Voda se dodaje u brano u potrebnoj mjeri. Moje o¢i gledaju drugu osobu, Sta da radim? Krivi samoga sebe, jer ti si njihova svjetlost. 66 Mevlana kaze: "Kunem se Bogom, sve dolazi od Njega: ali to je u odnosu na Boga dobro, ane i u odnosu na nas. Kada dervisi govore da je sve dobro, to znaéi u pogledu Boga je sve dobro i savréeno, ane u pogledu nas." - Verz: "U pogledu Boga, bezbostvo je mudrost - Ali u odnosu na nas, bezbostvo je nevolja." 67 Ne postoji ni8ta Ziji trezori nisu kod Nas; mi ih puStamo da se spuste samo u jednoj odredenoj mjeri (Kur'an, XV, 2. 38Moje o@i gledaju drugu osobu: one tra%e nekog drugog sluSaoca. Sta da radim? Ti si njihova svjetlost, jer ti si uvijek sa sobom, ti nisi spaSen od sebe, inaée bi tvoja svjetlost postala sto hiljada puta ti. Bio jednom jedan éovjek jako mrSav, slabaSan i si¢uSan kao vrabac, tako da su ga mali ljudi gledali s visine i zahvaljivali Bogu, mada su se, prije nego Sto su njega vidjeli, Zalili na svoj mali rast. Uprkos svim tim osobinama, ovaj Eovjek je govorio odvazZno i hvalio se velikim podvizima. Bio je ¢lan kraljevog Divana. Vezir je Cuteéi trpio. Ali jednog dana se naljuti i poée vikati: "O judi Divana, ovog smo Covjeka izvukli iz praSine i podigli smo ga; sa nagim noveem, na’im gostoprimstvom, naim dobroéinstvima, postao je neko, do8ao je do ovog poloZaja, i sad mi ovako govori!" OptuZeni se naljuti i uzviknu: "O ljudi Divana i ugledni ljudi, stubovi drZave, on govori istinu. Ja sam doao na ovaj poloZaj zahvaljujuci njegovim dobroéinstvima, njegovom hljebu i njegovom gostoprimstvu. Zato sam mali. Da sam podizan na hljebu i dobrodinstvima nekog drugog, moje bi lice, moje tijelo i moja vrijednost sigurno bili bolji. Izvukao me je iz blata; ipak, ja stalno govorim: "Iz praSine sam uzet." Da me je neko drugi izvukao iz praSine, ne bih bio tako smijeSan." Ako uéenika podize BoZiji Covjek, njegova dua se proci8éava. A onaj koga je odgajao Sarlatan, licemjer, postaje, kao i njegov odgajatelj, malen, slabaSan, nemoéan i tuZan, nesposoban da izbjegne oklijevanja i izoStri svoja Cula. "BezboZnici, njihovi odabrani idoli i oni iz svjetlosti idu u tminu." U ljudskoj prirodi sve su nauke zamijeSane, u pocetku, tako da njegova duSa pokazuje skrivene stvari; kao bistra voda koja otkriva ono Sto pokriva njeno dno - Sljunak, crepovlje - kao i ono Sto se, odozgo, odrZava na njenoj povrsini. U suStini vode, ta priroda nije stetena; ona je urodena. Ali, kada je voda pomijeSana sa zemljom ili drugim bojama, ona je liSena te osobine. Uzviseni Allah je poslao poslanicima i Evlijama takvu obilnu i cistu vodu koja bistri sve male ne€iste vode koje se u nju slijevaju. Mala voda, kada se razbistri, sjeca se sa postojanoséu svoje prvobitne cistoée, koju su pomutile tamne boje koje su se poslije nakupile. Ona se sjeéa svog prvobitnog stanja i kaze: "To jenekad bila naSa hrana". Poslanici i Evlije ne dodaju nista Covjekovoj suStini; oni mu samo otkrivaju njegovo ranije stanje. I, svaka mutna voda koja se ulila u veliku Cistu vodu zna da se vraéa svojoj prvobitnoj Cistoci, onoj sa kojom se tako lahko mijeSa. Ali ona mala mutna voda koja u velikoj Cistoj vodi nije prepoznala elemenat koji je njen, skriva se u bojama i tminama, da se ne bi pomijeSala s morem i da bi 39izbjegla povratak Gistoti.® Poslanik a.s. je rekao: "Oni koji se prepoznaju, ujedinjuju se, a oni koji se ne prepoznaju, razilaze se." Allah dz.8. je rekao: "Jedan poslanik izmedu vas je doSao medu vas". Velika voda je iste prirode kao i mala voda, one dijele istu suStinu (dZevher). To Sto se mala voda ne prepoznaje u suStini velike vode nije nedostatak koji potjece od su&tine vode. Neki lo8 druZbenik ju je oskrnavio svojim odrazom; ona vise ne zna da li njena smetenost pred velikom vodom i morem potjece od njene vlastite sustine ili od pogubnog utjecaja tog loSeg druzbenika sa kojim se tako stopila. Isto tako, onaj ko je jeo zemlju, ne zna da li je to ucinio naveden vlastitom Zeljom ili urodenoj (njegovoj) prirodi, ili usljed slabosti koja je dodata njegovoj prirodi. Svaki ajet, svaki hadis, svaka strofa koja se citira da bi se ne8to dokazalo, moZe se porediti sa dvojicom svjedoka koji stavljaju svoja imena u razlicite ugovore. Tako, dvije osobe koje su svjedoci za vakuf neke kuée, mogu svjedociti i kod prodaje neke radnje, ili prilikom nekog vjen€anja. U svakom od slu€ajeva, oni svjedoée u skladu sa datom situacijom. Oblik svjedoéenja je isti, ali smisao se mijenja. Neka nam Bog da da ih koristimo, mi i vi. Boja je boja krvi, a miris je miris moSusa. as, 2 Sa Imenom Milostivog, Samilosnog Allaha: - Pocinjem! 9. Poglavlje (Ders) Rekosmo® "On Zeli da vas vidi", on ponovi: "Htio bih vidjeti Hodavende- gara (UCitelja)." Uéitelj odgovori: "U stvari, on ne vidi Utitelja, jer je ta njegova Zelja da vidi UCitelja maska pred licem ovoga; i u ovom €asu on ga ne vidi bez maske. Isto tako, sve Zelje, osjecanja, njeZnosti i naklonosti koje ljudi osjeéaju prema ocu, majci, prijateljima, nebesima i zemlji, vrtovima, palatama, naukama, djelima, jelu, picu, oni smatraju razumnim. No, sve su to maske. Kada judi napuste ovaj svijet i vide Cara bez maske, oni tad shvate da su to sve bile maske i velovi. U stvari; njihov ideal je bila sama ta Stvar; sve poteSkoée su rijeSene zahvaljujuci ovom ogoljavanju. Sva pitanja i problemi koje su imali u srcu bice rijeSeni i razotkriveni. Odgovor BoZiji se ne sastoji u tome da On odgovara 68 — Ona ostaje u crnoj magli, ide prema ponorima i udaljava se od mora 69 Meviani. 40pojedinaéno i odvojeno na svaki problem. Sva pitanja Ce biti razja8njena i sve pote’koée razrijeSene, samo jednim odgovorom. Na primjer, zimi svi oblaée toplu odjeéu i krzna; jedni su ispred tople pe¢i, drugi u nekoj pe¢ini u koju su se sklonili od zime. Isto tako, drveée, u strahu od zime, ostaje bez li8¢a i plodova; ono sakriva svoje ukrase. A kada stigne proljece u svome sjaju”, problemi Zivih biéa, ljudi, Zivotinja i biljki, bivaju svi odjednom rijeSeni. Svi podizu glave i prepoznaju uzrok jada koji ih je snaSao. Uzvi8eni Allah je stvorio velove u korisne svrhe; kada bi se bozanska Ljepota pokazala bez veloya, mi je ne bismo mogli podnijeti i ne bismo mogli u njoj uZivati. Zahvaljujuci velovima, nama je lak8e i prijatnije. Sunce, pod Cijom svjetloscu vidimo i hodamo, i koje nam omoguéava da razlikujemo ono Sto je dobro i Sto je loSe, koje nas obasipa svojom toplinom i Cini vrtove i stabla plodnima, koje svojim zracima pretvara zelene, kisele i gorke vocke u zrele i meke plodove, na kome blijeSte rudnici zlata i srebra, rubini i kornalini, ako bi se to sunce, koje proizvodi tolika dobra, vi8e pribliZilo, ono bi izazvalo samo nesreée: cijela zemlja i sva Ziva biéa bi sagorjeli i nestali. (Kur'an). Kada se Allah uzviSeni pokaZe planini pod velom, On Gini lijepima drveée, cvijeée i zelenilo, a kada se pokaze bez vela, On preokreée i pretvara u prah sve. "A kada se njegov Gospodar pokazao planini, pretvorio ju je u prah".”! Neko upita: “Ali, nije li i zimi sunce isto?" - On odgovori: NaSa namjera je bila da napravimo poredenje. Nema ni "deve", ni "jagnjeta". Primjer je jedno, poredenje drugo. Mada to razum ne moZe razumjeti, i pored svojih nastojanja, on ne odustaje, jer kada bi odustao od svojih nastojanja, viSe ne bi bio razum. Razum se sastoji u tome da je, neprekidno, danonoéno, uznemiren i muéen mi&lju, naporom i poku’avanjem da shvati UzviSenog Boga, mada je "On" neshvatljiv. Razum je poput noénog leptira, a Uzvi8eni poput svijece. Kada se leptir baci na plamen, on plane i nestane. Ali, taj no¢ni leptir, iako ¢e biti spaljen imuéen, ne moze podnijeti da bude daleko od plamena. Ako se neko Zivo biée, poput leptirice oduSevi plamenom svijece i baci se u njeg, i ono je noéna leptirica. Ako se leptirica baci na plamen svijece i ne plane, tada ta svijeéa nije svijeéa. Covjek koji nije zanesen Bogom i koji se ne trudi (da Ga dosegne) i nije Covjek. A kada bi Ga mogao dosegnuti, onda to ne bi bio Bog. Covjek je onaj, koji ne moZe biti bez nastojanja i koji se vrti oko svjetlosti bozanske Velicine, bez odmora i poéinka. Bog je onaj koji sagara i poniStava Sovjeka, i nijedan razum ga ne moZe pojmiti. 70 Ida¥ak povjetarca, 71 Dogadaj sa Musa a.s. 41Aa, 2 Sa Imenom Milostivog, Samilosnog Allaha: - Pocinjem! 10. Poglavlje (Ders) Peryana rege: "Mevlana Behauddin Veled (otac Rumijev), prije nego Sto se mogao vidjeti, izvinuo bi se, rekavSi: "Neka emir Pervana ne dolazi da me posjeti i neka se ne uznemirava, jer mi imamo razli¢ita duhovna stanja (hal); éas razgovaramo, a as Sutimo. U jednom "halu" mi moZemo primati ljude, u drugom vise volimo da se povuéemo u usamljenost; nekada dostizemo ekstazu i uranjanje u Boga. Bolje je da emir ne dolazi kada nismo raspoloZeni da diskutujemo i razgovaramo s njim. Bolje je da se pozabavimo nagim prijate- ljima i da ih naucimo neéem korisnom. Zato je poZeljnije da mi odlazimo u posjetu prijateljima." Emir Pervana rece: "Odgovorio sam Mevlana Bahauddin Veledu da ne dolazim zato da bi se Uéitelj bavio sa mnom i razgovarao sa mnom, nego da steknem tu Cast da se ubrojim medu njegove sluge. PoSto je Ucitelj bio zauzet i nije se mogao vidjeti, pustio me je da ga Cekam izvjesno vrijeme kako bih uvidio kako je dosadno i muéno onim muslimanima i dobrim ljudima koji dolaze na moja vrata i kada ih puStam da Gekaju i ne Zelim da ih primim. Uéitelj me je pustio da osjetim goréinu tog isekivanja i tako mi je dao lekciju, da bih izbjegavao priredivati takve neprijatnosti drugima." Uéitelj (Rumi) odgovara: "O ne, mi smo te pustili da éeka¥ iz Ciste nak- lonosti. KaZu da je Allah uzviSeni rekao: "O moj slugo! Ja bih odmah ispunio tvoje molitve i Zelje, ali glas tvoje molitve mi se svida: zato odgadam da ti uslisim molbe, kako bi ti nastavio uzdisati, jer mi se svida zvuk tvog uzdisanja." Na primjer, pred vrata jednog Govjeka dolaze dva prosjaka. Jedan je poZeljan i omiljen, drugi jako omrznut. Domacin kuée kaze svome slugi: "Daj bez odlaganja komad hljeba onom mrskom, da Sto prije ode sa vrata". A onom koga voli kaze: "Hljeb jo8 nije pecen, saéekaj dok naraste i ispede se." Moja najveéa Zelja je da gledam syoje prijatelje, da sa njima nasladujem svoje oi i da oni mene gledaju; jer kada se na ovom svijetu mnogi prijatelji plemenitog porijekla dovoljno nagledaju, kada uskrsnu na drugom svijetu, to poznavanje se pojatava i oni se medusobno brzo prepoznaju; oni znaju da su bili zajedno na ovom svijetu, i rado se druze. Jer, Covjek brzo gubi prijatelja. Zar ne vidi§ da na ovom svijetu, kada simpatiSe8 neku osobu i izgleda ti divna 42