Trgovačko pravo III

Ugovori

Doc dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

Assistant professor of finance law and commercial law
Faculty of Economics – University of Split

Što su ugovori i što se njima može

regulirati?

Ugovor - Svako očitovanje volje dviju ili više ugovornih strana,

usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka.

Ugovor stvara pravne posljedice između ugovornih strana. 

autonomni izvor prava

Ugovor mora nužno biti u skladu sa zakonom 

Ugovorom se mogu regulirati ona pitanja koja pravno nisu predodređena ili
koja su uređena dispozitivnim propisima.
Ugovorom se može raspolagati samo onim pravima koja ugovorne strane
imaju.
 Kako i kada nastaje ugovor?

Ugovor:

Ugovor je sklopljen – kada ponuditelj primi izjavu ponuđenika da

prihvaća ponudu (čl. 252 st. 1 ZOO), pod uvjetom da je prihvaćena
ponuda sadržavala sve bitne sastojke ugovora (čl. 247 st. 1 ZOO).
Iznimno, kada je predodređena forma ugovora, ugovor je sklopljen u
trenutku kada ugovorne strane ispune predmetnu formu (čl. 292 i sl.)
Ponuda – je prijedlog za sklapanje ugovora koji sadrži sve bitne elemente
ugovora (čl. 253 st. 1/254 ZOO). Sporedni elementi ugovora mogu se
ugovoriti naknadno (čl. 253 st. 2). Oglasi, letci, reklame i sl. nisu ponude,
već pozivi na davanje ponude. Osoba koja je izdala poziv odgovara za
nastalu štetu ako ne prihvati ponudu pod uvjetima iz poziva (čl. 256 st. 1).
Prihvat ponude – je izjava volje kojom ponuđenik pristaje na sklapanje
ugovora pod točno onim uvjetima koje je predložio ponuditelj.

Predstavljaju li sljedeći sporazumi ugovor?

Ugovor - Svako suglasno očitovanje volje dviju ili više ugovornih

strana, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka.

Roko i Frano se sporazume da Roko dostavi Frani pola kila kokaina za

10 000 eura.

Roko naredi Frani da mu ode kupit sendvić i sok. Frano ode kupit
sendvić ali ga pojede sam.

Ivo, Josip i Marko se dogovore da zajedno kupe meso i ostale

namirnice za roštilj te Marko krene sa zajedničkim novcem kupit
meso, ali umjesto toga potroši novac na drogu iz prvog primjera.
Obvezuje li ponuda ponuditelja, kako i do
kada?

Ponuda načelno uvijek obvezuje ponuditelja, osim:

1. kada ponuditelj jasno da do znanja u samoj ponudi da se ne smatra
obvezanim za nju, odnosno to proizlazi iz prirode posla (čl. 253 st. 1 ZOO)
2. kada ponuđeniku javi da povlaći ponudu, prije nego je ovaj uopće
zaprimio ponudu (čl. 257 ZOO)
Ponuda vrijedi (čl. 258):
- Ako je predviđen rok u ponudi – do isteka roka ponude
- Ako nije predviđen rok u ponudi, ponuđenik mora odgovoriti na ponudu
odmah ako je ponuda dana u njegovom prisutsvu, a u uobičajenom roku za
davanje odgovora na ponudu ako je ponuda dana poštanskim putem.
Iznimno se uzima da je ponuda dana putem on-line kanala dana kao da je
dana prisutnoj osobi.
- Rok počinje teči kod prisutnih osoba odmah, kod slanja poštom od trenutka
naznačenog u ponudi ili ako u ponudi nije posebno naznačen početak roka,
od trenutka kad je osoba uobičajeno mogla zaprimiti poštu

Što su bitni, a što sporedni elementi

ugovora?

Bitni elementi ugovora – su oni sastojci ugovora koji su

nužni za nastanak nekog tipa ugovora.

Sporedni elementi ugovora – su oni sastojci ugovora

koji se ne moraju, ali mogu ugovoriti pri sklapanju pravnog
posla. Primjerice: ugovorne kazne, rokovi, uvjeti i sl.

Sporedni elementi često služe za „pojačanje” ugovora,

povećanje vjerojatnosti urednog ispunjenja ugovora.
 Jamstvo

Jamstvo – je zaseban ugovor ili posebna ugovorna odredba prema

kojoj se treća osoba (jamac) obvezuje vjerovniku da će ispuniti
obvezu dužnika ako to dužnik ne učini.

Jamac može biti:

a) Obični jamac (odgovara podredno)
b) Jamac Platac (odgovara jednako kao glavni dužnik)

Ugovorna kazna

Ugovorna kazna – je ugovorom unaprijed određena svota

novca ili druga imovinska korist koju se dužnik obvezuje isplatiti
vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu (kazna zbog neispunjenja)
ili zakasni s ispunjenjem (kazna zbog neurednog ispunjenja)
Vjerovnik ne može tražiti i naknadu štete i ugovornu kaznu.
Vjerovnik može tražiti cijeli iznos ugovorne kazne i ako ona
premašuje nastalu štetu.
Iznimno u slučajevima kad šteta premašuje iznos ugovorne
kazne, vjerovnik može tražiti naknadu štete ali samo za onaj
iznos štete koji premašuje ugovornu kaznu
 Predujam i kapara

Predujam (avans) – je iznos novca ili druga imovinska korist koju se unaprijed daje na ime
djelomičnog ispunjenja ugovorne obveze.
Kapara - je iznos novca ili stanovita količina drugih zamjenljivih stvari kao znak da je
ugovor sklopljen.
• Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od
ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem
dvostruke kapare.
• Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana
može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti
naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom
kaparom.
• Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana
može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti
naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.

Zalog i pravo zadržaja

Pravo zadržanja – je ovlaštenje vjerovnika da dužnikovu

stvar koja se nalazi u njegovim rukama zadrži do isplate
potraživanja te da se, ako isplata izostane, naplati iz njezine
vrijednosti.

Zalog - je stvarno pravo na tuđoj stvari kojim založni

vjerovnik dobiva ovlaštenje namiriti se iz vrijednosti založene
stvari ako dužnik ne ispuni svoju dospjelu obvezu.
 Bankarska garancija

Bankarska garancija na poziv - je svaka pisana obveza na plaćanje, bez

obzira kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da će na
pisani zahtjev korisnika ovome isplatiti određeni novčani iznos ako je
udovoljeno uvjetima iz garancije.
Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu
u vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje.

Što je zastara i koji su zastarni rokovi?

Zastara – je gubitak zahtjeva (a ne samog prava) zbog nevršenja

sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme
Zastarni rokovi su:
Opći rok – 5 godina
Rok za povremene tražbine - (godišnje pretplate, kamate, anuitete
i sl.) – 3 godine
Zastara za zakupninu i najamninu – 3 godine
Zastara za naknadu štete – 3 godine od saznanja odnosno 5 godina
od nastanka
Zastara za naknadu štete iz kaznenog djela – duže ako je
previđen duži zastarni rok za samo kazneno djelo
Jednogodišnji zastarni rok – vrijedi za električnu energiju, vodu,
telefon, druge režijske troškove,…
Zastarni rok za sve pravomoćne presude – 10 godina
Prekid zastarnog roka – svaki put kad vjerovnik poduzme određenu
radnju pred sudom ili javnim tijelom, odnosno kad dužnik prizna obvezu.
 Kada ugovor prestaje, a kada se smatra
da nikad nije ni sklopljen?

Postoji niz razloga za prestanak ugovora. Najvažniji je redoviti prestanak

ugovora
Redoviti prestanak ugovora - Ugovor redovito prestaje ispunjenjem svih
ugovornih obveza

Sklapanje ugovora Period trajanja ugovora Prestanak ugovora

(ponuda i prihvat) (postoje obveznopravni zahtjevi (uredno ispunjenje)
između ugovornih strana)

Kada ugovor prestaje, a kada se smatra

da nikad nije ni sklopljen?

Ugovor može biti u startu Ugovor može biti raskinut ako jedna
ništetan ili pobojan ugovorna strana ne izvršava svoje
(potencijalno ništetan) obveze uredno u skladu s ugovorom ili
ako se sve ugovorne strane slože oko
raskida
Ugovori sklopljeni na
neodređeno vrijeme se
mogu otkazati, s učinkom za
budućnost
 Pobojnost, ništetnost, raskid i otkaz
ugovora

Ništetan ugovor – je onaj ugovor koji ne proizvodi pravne učinke koje bi, da
je valjan, trebao proizvesti. Dakle, on nije pravovaljan od samog trenutka kad su
ga strane pokušale sklopiti.

Razlozi ništetnosti mogu biti: poslovna nesposobnost ugovorne strane,

nevaljanost/nesuglasnost očitovanja volje (šala, simulacija, nesporazum o
samome sadržaju ugovora, primjena sile s jedne strane …), nemogućnost
ispunjenja, nedopuštenost, neodredivost sadržaja ugovora ili nedostatak
propisane forme.

Posljedice ništetnosti: uzima se da ugovor nikada nije ni sklopljen, dakle sve

transakcije izvršene prema tako nevažećem ugovoru su bez pravne osnove, i sve
ugovorne strane moraju vratiti odnosno obeštetiti drugu ugovornu stranu (čl.
323 st. 1 ZOO).

Pobojnost, ništetnost, raskid i otkaz

ugovora

Pobojan ugovor – je ugovor koji načelno proizvodi pravne učinke kao i valjani
ugovor, ali ga određena ugovorna strana iz određenih razloga u predviđenim
rokovima može poništiti.
Razlozi pobojnosti: Ograničena poslovna sposobnost, mane volje (Prijetnja,
zabluda o objektu ugovora, bitnim svojstvima ugovra, okolnostima ako su one
prema običajima odlučne, osobu ako se sklapa s obzirom na određenu osobu ili
pobudu kod besplatnih pravnih poslova), prijevara, povreda načela jednakosti
činidbi…
Učinci pobojnosti: Osoba kod koje postoji razlog za pobijanje ugovora, ima
pravo ali ne i obvezu pobijati ugovor. Iznimno kod neskrivljenih mana volje,
druga ugovorna strana može pristati na ispunjenje ugovora onako kako ga je
zamislila osoba koja je bila u zabludi. U suprotnome, te u svim drugim
slučajevima, ugovor postaje ništetan te vrijede pravila ništetnosti uz obvezu
strane koja je odgovorna za nastanak razloga pobojnosti da odgovara za štetu.
 Pobojnost, ništetnost, raskid i otkaz
ugovora

Otkaz ugovora – je jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okončava trajniji

ugovorni odnos na neodređeno vrijeme.
Raskid ugovora – je način prestanka valjanog ugovora koji još nije (u cijelosti)
ispunjen. Ugovorne strane raskod mogu zatražiti sporazumno kada se sve ugovorne
strane slažu da žele odustati od ugovora ili ga jedna ugovorna strana može zatražiti
jednostrano ako druga ne ispunjava uredno svoje obveze (čl. 360-368 ZOO) ili ako
je došlo do bitno promjenjenih – neočekivanih okolnosti (čl. 369 ZOO).

Primjeri neispunjenja obveza:

- Neispunjenje ( npr. jedna strana odbije platiti cijenu, odbije ustupiti sobu koju
je iznajmila drugoj strani, odbije predati stvar i sl.)
- Zakašnjenje kada je rok ugovoren kao bitan element ugovora ili ako nije bitan
element, ako je vjerovnik dužniku dao dodatan primjereni rok (čl. 342 st. 2 ZOO)
Posljedice neispunjenja: vjerovnik može putem suda zatražiti ispunjenje ili raskinuti
ugovor. Dužnik svakako odgovara za štetu.

Tipovi trgovačkih ugovora (nalazimo li ih

u zakonskim propisima)

• Ugovori koji su regulirani zakonom (najčešće

dispozitivnim propisima) – imenovani ili nominatni
ugovori npr. ugovori iz ZOO-a
• Ugovori koji nisu regulirani zakonom –
neimenovani ili inominatni ugovori nastali su u
poslovnoj praksi kao izraz posebnih poslovnih
potreba koje se nisu mogle ostvariti primjenom
važećih tipova
 Tipovi trgovačkih ugovora (nalazimo li ih
u zakonskim propisima)

• Ugovori koji su regulirani zakonom (najčešće dispozitivnim

propisima) – imenovani ili nominatni ugovori npr. ugovori iz ZOO-a
• Ugovori koji nisu regulirani zakonom – neimenovani ili inominatni
ugovori nastali su u poslovnoj praksi kao izraz posebnih poslovnih
potreba koje se nisu mogle ostvariti primjenom važećih tipova
• Tipični inominatni ugovori su se do te mjere ustalili da su dobili ime
• Atipični ugovori nisu sadržajno ustaljeni jer se prilagođavaju
potrebama slučaja
• Npr. leasing, ugovor o kontroli robe (koji je u nas imenovan
ugovor), faktoring, franchising, know-how, joint venture

Tipovi trgovačkih ugovora (podjela

nalazimo li ih u zakonskim propisima)

Drugi tipični inominatni ugovori:

• Ugovor o forfaitu
• Time sharing
• Syndicated loans
• Turn key contracts
• Swap, repo
• Drilling contracts
• Framework contracts (master agreements, framework
contracts)
 Zadatak 1.

Matić d.o.o malo je trgovačko društvo sa sjedištem u Sinju, koje proizvodi i ugrađuje
pvc stolariju. Mate Matić postavio je svoga sina Ivu Matića za direktora društva i dao
mu udio od 25% u društvu. Ivo je zatim odlučio smanjiti cijene za 50% kako bi privukao
nove kupce. Tako je sa Franić d.o.o. iz Splita sklopio ugovor temeljem kojega će u
zamjenu za 10 000 eura dostaviti 30 Alu prozora u roku od 30 dana. Franić d.o.o.
treba predmetne prozore hitno jer ih mora ugraditi u zgradu koju taman završava.
Predmetna transakcija ne bi bila nikako isplativa za Matić d.o.o., te je Mate Matić
odlučio smijeniti Ivu i poništiti ugovor sa Franić d.o.o.

Pitanja: Koje grane prava su obuhvaćene u ovome slučaju? Koje podgrane

trgovačkog prava su posebno obuhvaćene? Kada je riječ o internom a kada o
eksternom odnosu? Što mislite, može li Mate tek tako poništiti interne i/ili eksterne
odnose?
O kojem je ugovoru riječ u ovome slučaju? Bi li bila riječ o drugome ugovoro da Matić
d.o.o. obavlja i ugradnju? Predstavlja li predmetni ugovor imenovani ili neimenovani
ugovor? Koja je razlika između imenovanih i neimenovanih ugovora?