20. svibanj 2020.

K O L I G A T I V N A S V O J S T V A O T O P I N A

Vježba 9.1. : Određivanje molarne mase krioskopskom metodom

CILJ:
Cilj vježbe je odrediti molarnu masu naftalena koristeći krioskopsku metodu.

PRIBOR I KEMIKALIJE:
laboratorijska čaša (100 mL), epruveta, čep za epruvetu, željezni stalak,
hvataljka, stezaljka, azbestna mrežica, tronožac, plamenik, termometar,
mješalica, parafinsko ulje, naftalen, kamfor.

POSTUPAK:
Izvodi se u digestoru.
U tarioniku sam usitnio kamfor i odvagao sam 2,5 grama te sam ga stavio u
epruvetu. U čašu od 100 mL sam stavio oko 30 mL parafinskog ulja, čašu sam
stavio na tronožac i azbestnu mrežicu. Epruvetu sam pričvrstio na stalak i
začepio čepom kroz koji prolazi termometar. Čep sam stavio tako da se vidi
cijela skala termometra. Zabilježio sam početnu temperaturu. Uljnu kupelj sam
polagano zagrijavao plavim plamenom plinskoga plamenika sve dok se otapalo nije
rastalilo. Kada se otapalo r astalilo, termometrom sam očitao njegovu
temperaturu taljenja. Epruvetu sam podigao iznad uljne kupelji, obrisao ubrusom
i ostavio da se ulje malo ohladi. U epruvetu sam dodao 0,3 grama naftalena
(uzorak kojemu određujemo M), homogenizirao sam smjesu i sadržaj epruvete
ponovno polagano i pažljivo zagrijavao. Kad se uzorak naftalena rastalio, očitao
sam temperatura njegova taljenja. Rastavio sam aparaturu i krenuo računati
molarnu masu uzorka te izračunao postotak pogreške.

OPAŽANJA:
Sadržaj epruvete zagrijavao sam polagano kako ne bi došlo do zapaljenja
eksplozije aparature. Kamfor je tvar koja lako sublimira, pa se njegovim
zagrijavanjem oko čepa epruvete počnu stvarati bijeli kristali
(desublimacija).Temperatura taljenja kamfora iznosila je 178 °C, a temperatura
taljenja smjese kamfora i naftalena iznosila je 153 °C.

OPIS PROMJENE:

C10H16O(s) -> C10H16O(l)

C10H16O(l) -> C10H16O(s)

 20. svibanj 2020.

SKICA APARATURE:

EKSPERIMENTALNI PODATCI:
 20. svibanj 2020.

ZAKLJUČAK:
Izvedena vježba temelji se na Raultovu zakonu. On govori kako je tlak para
otapala iznad otopine izravno proporcionalan množinskom udjelu otapala u danoj
otopini. Raultov zakon vrijedi za sve komponente otopine a ne samo otapalo.
Krioskopska konstanta, Kk, naziva se još konstanta sniženja ledišta. Veličina je to
svojstvena svakoj tvari (otapalu), a govori nam za koliko bi se trebala sniziti
temperatura vrenja otopine ako dodamo 1 mol tvari koja ne disocira u 1 kilogram
otapala.