Viktorijansko doba Velike Britanije

1. Ima li današnja hrvatska laburiste? (paziti!)

Laburisti u današnjoj hrvatskoj su Hrvatski laburisti – Stranka rada (skraćeno Laburisti). oni
su politička stranka ljevice koja djeluje u Hrvatskoj. Stranka je osnovana 27. veljače 2010.
godine. Zalažu se za prava svih radnika i društvenu solidarnost.
2. Postoji li danas Irsko pitanje?
Da i danas postoji Irsko pitanje. Zbog nedavnih događanja mnogo Iraca smatra kako bi se
trebali odcijepiti od Velike Britanije. Ovo pitanje je trenutno aktualna tema zbog Brexita,
naime Velika Britanija želi napustiti Europsku uniju, ali nisu previše uzeli u obzir probleme s
graničnim prijelazima između Sjeverne i Republike Irske. Velika je mogućnost da će doći do
sukoba zbog ujedinjenja Sjeverne i Republike Irske.
3. Tko su Buri?
Buri su bili nizozemski kolonisti koji su bili nezadovoljni novom vlašću kada je nakon
napoleonskih ratova bivša kolonija Kapland na jugu Afrike pripala Velikoj Britaniji. Tada su se
počeli naseljavati sjevernije od prijašnjih područja i tamo su osnovali nekoliko neovisnih
republika među kojima su se osobito isticale Transvaal i Oranje. Bogata nalazišta zlata i
dijamanata otkrivena na teritoriju burskih republika ponovno su pojačala interes Britanaca
za njihovo pripajanje. U razdoblju od godine 1899. do 1902. vođeni su tzv. burski ratovi,
tijekom kojih su Britanci zavladali područjem burskih republika i pripojili ih britanskomu
kolonijalnom carstvu.
4. Što je Pariška komuna? (koristi Google)
Pariška komuna (ili Francuska komuna) je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke
revolucije. Komunu je omogućio građanski ustanak svih revolucionarnih tendencija u Parizu
poslije Francusko-pruskog rata koji je završio francuskim porazom. Nakon vijesti o porazu
francuske vojske kod Sedana u ratu s Pruskom, a pod pritiskom građana Pariza,
Zakonodavna je skupština srušila s vlasti Napoleona III. Osnovana je Vlada nacionalne
obrane, koja je trebala nastaviti ratne operacije i suzbiti pruske snage, koje su bile na
području Francuske. I sam je Pariz nekoliko mjeseci bio pod opsadom pruske vojske.
Francuska se predala i prihvatila teške uvjete mira, morala je platiti ratnu odštetu u visini od
5 milijardi zlatnih franaka i prepustiti Pruskoj dvije najbogatije industrijske pokrajine –
Alsace i Lorraine. Teški životni uvjeti i ratni porazi doveli su do nezadovoljstva radnika,
obrtnika, sitnih trgovaca i inteligencije prema politici francuske vlade. Do izbijanja prvih
sukoba došlo je u Parizu u ožujku 1871. godine kad su se vladinoj odluci o razoružanju
Nacionalne garde suprotstavili radnici i siromašno građanstvo. Zauzeli su vladine ustanove,
preuzeli vlast u Parizu i nakon izbora proglasili Parišku komunu. Tijekom kratkotrajne
vladavine, vlasti Pariške komune su nastojale provesti niz mjera o radničkom preuzimanju
uprave nad tvornicama, zabrani noćnog rada i besplatnom pučkom školstvu. Poziv Pariza za
osnivanjem sličnih komuna i u drugim krajevima Francuske nije naišao na odaziv, što je vladi
omogućilo kršenje ustaničkog otpora. Uz pomoć francuskih vojnika puštenih iz pruskog
zarobljeništva, vladine su snage u svibnju 1871. godine ugušile Parišku komunu i okrutno se
obračunale s njezinim pristašama. Iako je formalno ona bila obična Općina Pariz, ipak je zbog
svojih kontroverznih proglasa i dekreta postala jedan od najbitnijih povijesnih događaja za
sve radikalne i revolucionarne socijalističke pokrete. Sve najprisutnije revolucionarne struje
u Pariškoj komuni - anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam su bile socijalističkog
porijekla i iako su one inače u međusobnom konfliktu, u Parizu su svi međusobno surađivali i
nije bilo bitnih internih sukoba. Zbog toga i danas razni anarhisti i marksisti slave Parišku
komunu kao jedan od najvećih i najbitnijih događaja u njihovoj povijesti.