D32 Osnovni Tankerski Za Naftu I Hemikalije 11 PDF

POMORSKI FAKULTET BAR
STCW V/1-1-1 Oil and Chemical Tanker Cargo Operations

Osnovna osposobljenost za rad na tankerima za prevoz nafte I hemikalija (IMO
model kursa1.0 Tanker familiarization)
Bar, 2015
SKRIPTA ZA INT ERNU UPOTREBU
Pripremio: C/E. Lompar Željko Spec.Sci.PSCO

SADRŽAJ
SATI
PODRUČJE STR PREDAVANJA VJEŽBE
1. Uvod 4 1
1.1 O obuci 7 1
1.2 Razvoj tankera 7 1
1.3 Vrste tereta 17 2
1.4 Osnovni pojmovi 18 2
1.5. Pravila i propisi 24 1
2. Svojstva tereta 33 1
2.1. Osnovna fizička svojstva 33 2
2.2. Hemijska svojstva tereta, hemijski elementi i grupe 35 2
2.3. Fizička svojstva ulja, hemikalija i ukapljenih 39 1
plinova
3. Otrovnost i ostale opasnosti 46 1
3.1. Opšte postavke i djelovanje otrovnih materija 46 1

3.2. Opasnosti od požara 48 2
3.3. Opasnosti za zdravlje 49 2
3.4 Opasnosti za okolinu 50 2
3.5. Opasnosti od reaktivnosti 57 1
3.6. Opasnosti od korozije 59 1
4. Nadzor opasnosti 60 1
4.1. Obrasci o sigurnosti tereta 60 2
4.2. Načini nadzora opasnosti na tankerima 69 2
5. Sigurnosna oprema i zaštita osoba 75 1
5.1. Sigurnosni mjerni instrumenti 75 2
5.2. Namjenska oprema za gašenje požara 79 2
5.3. Aparat za disanje, napuštanje tankova, oprema za 85 2
spašavanje i napuštanje
5.4. Zaštitna odjeća i oprema 88 2
2
5.5. Uređaji za oživljavanje 91 2
5.6. Mjere opreza i sigurnosti 93 2
6. Sprečavanje zagađenja 101 1
6.1. Uzroci zagađenja (vazduha i mora) 102 1
6.2. Zaštita od zagađenja 103 1
6.3. Postupci u slučaju izlijevanja 108 2
6.4. SOPEP 109 2
6.5. Veza brod/kopno 111 2
7. Postupci u slučaju opasnosti 113 1
7.1. Mjere u nuždi 113 1
7.2. Komandna organizacija 119 2
7.3. Alarmi 120 1
7.4. Postupci 121 2
7.5. Pružanje prve pomoći 123 1
8. Oprema za rukovanje teretom 132 1
8.1. Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima 135 3
za ulja
za hemikalije
za prevoz ukapljenih plinova
9. Operacije s teretom 219 3
Svjesnost o opasnostima kod izvođenja operacija s 224 3
teretom na tankerima
10. Literatura 225
UKUPNO
75 0
3
1. UVOD
Nafta i prerađevine čine oko polovinu svih tereta koji se prevoze morem. Nosivosti
tankera za sirovu naftu, derivate, ukapljene plinove, čini oko 50% nosivosti svjetske
flote.
Ove tankere (slika 1) prepoznajemo po ravnoj palubi na kojoj se nalaze cjevovodi i
odušnici tereta, pare, goriva, vode, vazduha, inertnog plina te cjevovod za pranje tankova
sirovom naftom, otvorima tankova, glavnim ventilom tereta, ukrcajnom rampom
(manifold) , a na krmi se nalazi nadgrađe sa strojem.
4
Slika 1. Tanker za prevoz sirove nafte (crude carrier)
Na svakom boku imaju samaricu za dizanje i spuštanje cijevi i drugog tereta(hrana,

rezervni dijelovi i sl.). To su brodovi s jednom palubom (single deck ships) , na kojoj se
nalaze manja grotla, cjevovod tereta i mostići preko cjevovoda . Ugrađuju se sistemi za
protipožarnu zaštitu , sistem pranja tankova tereta sirovom naftom ( COW, Crude Oil
Washing) i sistem inertnog plina ( IGS Inert Gas System). Na ovim brodovima ugrađuju
se posebni prazni prostori «koferdami» u svrhu sigurnosti. Ti prostori se nalaze iza
nepropusne pramčane pregrade, ispod tankova tereta, te između strojarnice i tankova
tereta. Tereti i njihove karakteristike uslovljavaju gradnju tankera. Uzdužne i poprečne
nepropusne pregrade dijele tanker u sekcije za prevoz tekućeg tereta u više tankova.
Manji tankeri imali su samo jednu uzdužnu nepropusnu pregradu , a srednji i veliki dvije,
koje cijeli prostor trupa dijele na centralne , lijeve i desne bočne tankove. Tankeri se
grade po uzdužnom sistemu koje karakterišu jaki uzdužni elementi , uzdužno
ukrepljena paluba i nepropusna pregrada s uzdužnim ukrepama , jaka okvirna rebra i
okvirne sponje , koje se postavljaju na svakih 4-5 m udaljenosti.
Najveći brodovi označeni su skraćenicama VLCC-super tanker od 200000dwt do
300000dwt (Very Large Crude Carriers) i ULCC-mamut tanker preko 300000dwt (Ultra
Large Crude carriers).Na njihovu veličinu utiču dubine Panamskog i Sueskog kanala.
Panamski kanal propušta brodove gaza do 12.20 m i širine do 32.2 m . To podrazumijeva
brodove između 65000 i 70.000 dwt ,pa se nazivaju PANAMAX . Brodovi oko 150.000
dwt koji mogu proći Sueskim kanalom nazivaju se SUEZMAX.
Tipični suezmax crude tanker „Silia T“(na slici 2) izgrađen je 2002. godine. Dužina
preko svega 900feet, najveća širina 164feet, gaz 56feet, nosivost 164286dwt, kapacitet
1094000barrels, broj pumpi 3, pretovarni učinci pumpi 75478BBL/hr. ( 1 Bbl =
0.158987m3, 1 m3 = 6.28981 Bbls), 14 sati vremena nominalnog ispumpavanja
Slika 2. Suezmax tanker „Silia T“
5
AFRAMAX tanker je brod manji od 120000m/t nosivosti i ukupnom širinom iznad
32.31m. Pojam se temelji na prosječnoj procijenjenoj stopi vozarine (AFRA-Average
Freight Rate). Aframax tankeri plove na području Crnog, Sjevernog i Kineskog
mora, Kariba i Mediterana. Brodovi uz ulja prevoze i druge terete kao što su: rudača,
rasuti čvrsti tereti a to su tzv.OO (Ore-Oil) brodovi za prevoz rudače ili sirove nafte,
OBO(Ore-Bulk-Oil) ,PROBO(Product-Oil-Bulk-Ore).
Smanjenje naftnih rezervi, potreba za jeftinijom energijom i očuvanjem prirodne
okoline, doveli su do interesa industrijskih zemalja za prirodnim plinom kao energijom
budućnosti. Plin se transportira brodovima u tekućem stanju na niskoj temperaturi i pri
atmosferskom tlaku. Ovi tankeri su izgrađeni od materijala koji moraju zadovoljiti visoke
standarde, gdje se posebna pažnja posvećuje tankovima tereta zbog izrazito niske
temperature tereta, izolacije tankova i opasnosti eksplozivnosti plinova. Tankovi su
obično cilindričnog i sferičnog oblika izgrađeni od legure aluminija.
Poznate su dvije osnovne grupe ukapljenih plinova koji se susreću u pomorskim
prevozima i to : prirodni ukapljeni plin koji se sastoji uglavnom od metana, potječe iz
prirodnih izvora (LNG-Liquefied Natural Gas) i ukapljeni petrolejski plin koji se sastoji
uglavnom od propana i butana , dobija se iz sirove nafte destilacijom.
U posebnu skupinu opasnih tekućih tereta koji se prevoze morem spadaju i hemikalije.
Većina hemikalija koje se koriste u industriji opasne su za brod, posadu i okolinu.
Ovi tankeri prevoze istodobno različite grupe hemijskih tereta koje mogu burno
reagovati, stoga je posebno važno osigurati odvojenost nezdruživih tereta i temeljito
pranje tankova. Opasnosti zagađivanja okoline može biti takvih razmjera da nadilazi
odgovornost pojedinih zemalja i rješava se na međunarodnoj razini donošenjem
zakonskih odredbi vezanih za konstrukciju brodova tankera , mjere sigurnosti i
osposobljenosti članova posade. Međunarodna pomorska organizacija (IMO-International
Maritime Organization) je preko svojih odbora za sigurnost plovidbe (MSC-Maritime
Safety Committee) i zaštitu pomorskog okoline od zagađenja (MEPC-Marine
Environmental Protection Committee) donijela međunarodne propise od kojih su
najvažniji: Međunarodna konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS 1974).
Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađivanja mora s brodova od 1973.god. s
dodatkom-protokolom 1978.god. (MARPOL 73/78). IMO je također usvojio više
rezolucija o obrazovanju pomoraca i sticanju ovlaštenja pod nazivom“Konvencija o
standardima za obrazovanje, ovlaštenja i vršenje brodske straže pomoraca“ (STCW
1978), sve u svrhu sigurnog prevoza opasnih tekućih tereta morem. Slijedom
navodimo neke od velikih nesreća na moru koje su dovele do znatnog zagađenja
pomorskog okoline: m/t“TORREY CANYON“ 1967.god. uz obalu Engleske, m/t
HAWAILAN PATRIOT 1977.god. u blizini Havajskog otočja, m/t „AMOCO CADIZ“
1978.god. na obalama sjeverne Francuske, sudar dvaju tankera „ATLANTIC
EMPIRESS“ i „AEGEAN CAPTAIN“ 1979.god.. m/t „ODYSSEY“ 1988. kod
Newfoundlanda, m/t „EXXON VALDEZ“ 1989god.na obalama Aljaske,sudar
supertankera „AGIP ABRUZZO“ s feribotom „MOBY PRINCE“ 1991.god ispred
Livorna-Italija, m/t „BRAER“ 1992god. u blizini Shetlandskih otoka.
Nesreće se nažalost događaju i u Jadranskom moru i to brod „CAVTAT“ na ulazu u
Otrant, „BRIGITTA MONTANARI“ blizu otoka Kaprija.
6
1.1. O obuci
Posebna ovlaštenja za vođenje i opsluživanje brodova za prevoz tekućih tereta utvrđena
su Rezolucijom br.10 Konvencije o standardima za obrazovanje, ovlaštenja i vršenje
brodske straže pomoraca – Standards of Ttraining,Certification and Watchkeping
for seafarers (STCW) koja obavezuje sve države članice IMO izvršiti dopunsko, stručno
osposobljavanje zapovjednika , upravitelja, oficira i ostalih članova posade prema
utvrđenim propisima programa: protipožarna zaštita, sigurnost na tankerima, rukovanje
uređajima za inertni plin i uređajima za pranje tankova sirovom naftom.
Poglavlje V navedene Konvencije sadrži posebne zahtjeve za tankere. Ovo poglavlje
je usmjereno na oficire i posadu koji imaju specijalne zadatke vezane za teret i opremu
za teret na tankerima. Oni trebaju završiti odgovarajući kurs shore-based fire-fighting
course; imati odgovarajuće iskustvo na brodu ili odobreni osnovni kurs – familiarization
course. Zahtjevi se odnose više na zapovjednike i oficire. Pažnja se ne polaže samo
aspektima sigurnosti nego i sprečavanju zagađenja. Poglavlje sadrži posebne odredbe
koje se odnose na osnovnu osposobljenost ( A- V/1-1 tablica A-V/1-1-1)) za rad na
tankerima za prevoz ulja i tankerima za prevoz hemijkalija te (A-V/1-2, tablica A-
V/1-2-1) -tankerima za prevoz ukapljenih plinova(D 13 A i D 13 B)
Osposobljenost A-V/1-1 tablica A-V/1-1-2 za rad na tankerima za ulja, tablica A-

V/1-1-3 za hemikalije i osposobljenost A-V/1-2, tablica A-V/1-2-2 za rad na
tankerima za ukapljene plinove(D 15)
Crna Gora je ovo pitanje uredila Pravilnikom o sticanjima zvanja i svjedočanstvima o
osposobljenosti pomoraca na temelju odredbi Zakona o sigurnosti pomorske
plovidbe I Izmjena i dopuna STCW konvencije- Manila 2010(Str200)
1.2.Razvoj tankera
1.2.1.RAZVOJ TANKERA ZA PREVOZ ULJA
Prvi prevoznici nafte brodovima bili su Kinezi , što je utvrđeno prema sačuvanim
nacrtima njihovih brodova koji su imali prostor za teret podijeljen poprečnim pregradama
i prostore predviđene za širenje tekućeg tereta. Otkrićem nafte u Pensilvaniji , već 1861.
god. prevezen je prvi teret nafte preko Atlantika do Londona jedrenjakom „Elisabeth
Watts“ u drvenim bačvama. Kako se bačve nisu pokazale dobrim rješenjem 1869. god.
koriste se metalni tankovi zaštićeni drvetom. Ni ovaj način nije prikladan zbog
izgubljenog prostora i iskrcavanja tih spremnika koji su se trebali vraćati u luke
polazišta. Godine
1886. izgrađen je brod „Gluckauf“ koji je u trupu imao osam tankova. Brod je pokretao
parni stroj. Za ovaj brod možemo reći da je preteča današnjih tankera kod kojih je riješen
problem dilatacije tereta kod promjene temperature, nepropusnost priključaka, ispuštanje
plinova i stalne opasnosti od eksplozije i požara. Veličina tankera i njihove nosivosti
stalno se povećavaju pa tako pri kraju drugog svjetskog rata najveći je tanker imao
23.000 dwt, a 1965. god. američki tanker „Manhatan“ od 107.000 dwt. izraelsko
egipatski rat dovodi 1967. godine do zatvaranja Sueskog kanala narednih deset godina,
što je uvjetovalo gradnju najvećih tankera od kojih je jedan od poznatijih „ Globtik
Tokyo“ nosivosti 483.644 dwt,dužine 360m i gaza 28m. Otvaranjem Sueskog kanala
došla su nepovoljna vremena za VLCC i ULCC brodove, koji su većinom završili u
7
rezalištima ili su usidreni u fjordovima Norveške služeći kao skladišta za sirovu naftu.
Danas su za prevoz sirove nafte na najvećoj cijeni tankeri od približno 100.000 barela (1
us barrel = 158.987litre or 42 gallons,) oko 147.000 dwt koji mogu proći Sueskim
kanalom.
Tankere se svrstavaju prema veličini odnosno teretu koji se njima prevozi i to:
1. 10.000 – 60.000 dwt - manji tankeri uglavnom za prevoz derivata (do 200 m)
2. 60.000 – 80.000 dwt – Panamax
Tankeri nosivosti do 80.000 dwt, gaza 12.20 a širine do 32.2 metra i dužine do
240 metara su u skladu sa normama Panamskog kanala (sistema lokova koji se
koriste) pa se kao tip broda zove PANAMAX
1. 80.000 – 120.000 dwt – Aframax
Širina iznad 32.3 m. Dužine do 245 m. Ime se bazira na prosječnoj procijenjenoj
stopi vozarine ( AFRA – Average Freight Rate)
4. 120.000 -160.000 dwt – Suezmax
5. 160.000 – 315.000 dwt – VLCC (Very Large Crude Carriers).
Vidi sliku ispod
6. iznad 315.000 dwt – ULCC (Ultra Large Crude Carrier)
8
Tanker za prevoz sirove nafte- tipični raspored
Tanker s dvostrukim trupom i namjena dvostrukog trupa
9
1.2.2.RAZVOJ TANKERA ZA PREVOZHEM IKALIJA
Nakon drugog svjetskog rata brza industrijalizacija i veliki zahtjevi svjetske

ekonomije za hemikalijama i njihovim transportom morem uslovovali su gradnju
brodova za prevoz hemikalija. Razvojem hemijske industrije SAD prevoz hemikalija
započinje rijekama Missisipi i Rhone u maonama. Sve do 1950. godine hemijski tereti su
se prevozili u bačvama ili manjim kontejnerima. Prvi veći prekooceanski brod te
namjene“MARINE DOW-CHEM izgrađen je 1954. godine. Napretkom u tehnologiji
izrade tankova dolazi do povećanja broja novogradnji i vrsta višenamjenskih hemijskih
tankera“parcel tankers“ koji su slični tankerima za prevoz derivata „product
carriers“(slika 3). Danas se morem prevozi više od 400 vrsta hemikalija brodovima
tankerima za prevoz hemikalija koji mogu istovremeno prevoziti više od 50 vrsta
hemikalija u tankovima međusobno razdvojenim koferdamima. U zadnji deset godina
zabilježen je rast broja brodova za prevoz hemikalija, naročito njihova tonaža.
Slika 3. Tanker za prevoz derivata-product carrier

IMO kodeksom su određene tri vrste brodova za prevoz hemikalija i to:
- Tip I
- Tip II
- Tip III
gdje svaki tip broda odgovara različitom stupnju opasnosti od hemikalija.
Brodovi Tipa I su namjenjeni za prevoz najopasnijih hemikalija, a oni tipa III za
prevoz najmanje opasnih hemikalija. Prikaz hemikal broda na slici ispod.
10
Tanker za prevoz hemikalija ( Chemical tanker )
Ova klasifikacija se temelji na sposobnosti broda da izdrži određena oštećenja i
spriječi/ograniči ispuštanje tereta.
Na odredbe IMO u pogledu tipa broda za prevoz pojedine hemikalije utiču karakteristike
tereta u pogledu:
- opasnosti od požara;
- opasnosti za zdravlje;
- opasnost od zagađenja mora;
- opasnost od zagađenja vazduha;
- opasnost od dva međusobno reaktivna tereta.
Tereti koji se prevoze u tekućem stanju se sastoje od više grupa, to uvjek ne moraju biti
opasne hemikalije ali njima treba posvetiti posebnu pažnju zbog njihovih svojstava u
pogledu opasnosti za ljudsko zdravlje, njihove agresivnosti u odnosu na konstrukciju
broda, tankove, cjevovode i ostalu opremu za rukovanje te opasnosti po okolinu.
Hemikalije koje se prevoze tankerima za prevoz hemikalija su:
- zasićeni ugljovodonici (alkani);
- nezasićeni ugljovodonici (alkeni ili olefini);
- aromatski ugljovodonici;
- razni petrohemijski spojevi;
- supstituirani ugljovodonici - derivati ugljovodonika;
11
- alkoholi;
- glikoli;
- amini;
- halogeni derivati ugljovodonika;
- aldehidi i ketoni;
- karboksilne kiseline;
- esteri;
- kiseline
- lužine.
Hemikalije se dijele prema opasnosti u 4 grupe : “X” ; “Y” ; “Z” i “OS”.
1.2.3.RAZVOJ TANKERA ZA PREVOZ UKAPLJ ENIH PLINOVA
Krajem 1920. godine započinje transport tekućeg plina u rasutom stanju i to propana i
butana u tankovima pod pritiskom( fully pressurised tanks). Kada je kvaliteta čelika
postala bolja a spoznaje o propanu i butanu porasle, započeo je prevoz ovih plinova
pod kontrolisanom temperaturom (semi pressurised tanks). Od sredine 1960. godine
započinje prevoz potpuno podhlađenih plinova (Fully refrigerated liquefied gases)
danas brodovima (gas carrier) zapremnine veće od 200 000m3
Prvi transport ukapljenog plina morem bio je u bocama pod pritiskom učvršćen na palubi
broda. Prvi registrirani namjensko sagrađen brod je m/v“Agnita“1931. godine.
Nakon drugog svjetskog rata prvi veći brod namijenjen prevozu propana bio je“Nathalie
O. Warren“ zapremnine 6050m3 .Sve veća potreba za butanom i propanom, vodila je
prema razvoju specijalnih, malih tankera za prevoz ukapljenog plina. Prvi medu njima
koji je plovio za Sjevernu Europu bio je „Rasmus Tholstrup“ sagrađen u Švedskom
brodogradilištu 1953. godine za kompaniju “Trans Kosan” u Kopenhagenu. Brod je bio
nosivosti 1042 m3, raspoređene u dvanaest uspravnih cilindričnih spremnika i bio je prvi
od 23 tankera za prevoz ukapljenog naftnog plina, sagrađenih za Dansku pomorsku
kompaniju “Tholstrup”. Godinu dana kasnije u M/T “Sorine Tholstrup” (sada
“Kosmogaz”), izgrađen je samo jedan jedini vodoravni spremnik zapremnine 1750 m3, to
je za ono vrijeme bio veliki uspjeh brodogradilišta “Svendborg” iz Danske. Tako je već
od 1970. godine raznim brodovlasnicima isporučeno 132 tankera za prevoz ukapljenog
naftnog plina. Zahtjevi u prevozu ukapljenog plina morem iz dana u dan bili sve veći, a
to je dovelo do toga da se plinovi uređajima na brodu ohlade do temperature
ukapljivanja pri često atmosferskom pritisku. Tako je već1957. godine preuređen brod za
prevoz tekućeg prirodnog plina“Methane Pioneer“(slika 4) u koji je ugrađeno pet
aluminijskih cilindričnih tankova izoliranih balzamovim drvetom U 1982. godini
izgrađena su 162 broda za prevoz tekućeg plina od 20 000 m3 sa ukupnim kapacitetom
od 12 929 000 m3.
12
Kasnije se veća količina LPG tereta prevozi brodovima većim od 25000m3, a
petrohemijski proizvodi kao što su etilen, etan, propilen, viniklorid, butan , amonijak i
drugi prevozili su se brodovima kapaciteta do 15000m3.
Slika 4.Maketa broda „Methane Pioneer“
Ovi tankeri, zajedno sa tankerima za prevoz sirove nafte, naftnih derivata i specijalnim
brodovima za prevoz opasnih hemikalija smatraju se u pomorstvu plovilima izuzetno
velike opasnosti.
Malo tereta koji se prevoze morem ima toliko mnogo opasnih svojstava kao ukapljeni
plinovi (zapaljivost, eksplozivnost, otrovnost, korozivnost, reaktivnost u dodiru sa
drugim materijama).
Ukapljeni prirodni plin (Liquefied Natural Gas - LNG) i ukapljeni naftni plinovi
(Liquefied Petroleum Gases - LPG) su plinoviti ugljovodonici koji se dobijaju u
rafinerijama nafte i na bušotinama plina i nafte.
Kod okolne temperature i pritiska ovi plinovi su u plinovitom stanju, dok sniženjem
temperature i povećanjem pritiska prelaze u tekuće stanje.
Budući da su zahtjevi tržišta bili sve veći, kao i narasle potrebe da se metan prevozi
morem u ukapljenom stanju (koji se ne može prevoziti pod tlakom) tehnički je bilo sve
teže udovoljiti takvim zahtjevima.
Prije tridesetak godina došlo je do razvoja brodova koji uređajima na brodu ohlade
plinove do temperature ukapljivanja često pri atmosferskom tlaku što je u praksi
rezultiralo znatno tanjim stjenkama spremnika.
13
Stoga je izražena podjela LNG brodova obzirom na njihove tankove uglavnom na
brodove s membranskim tankovima-spremnicima (nastale suradnjom i nakon toga
ujedinjenjem dviju francuskih tvornica Technigaz i Gas Transport u GTT korporaciju), te
brodove s samonosivim tankovima osobito tipa B( sferne -Kvaerner-Moss).
Od sredine sedamdesetih veličina LNG brodova se standardizirala na 125.000 m3 do
138.000 m3.
Do 2000. godine broj LNG brodova bio je relativno konstantan, oko 120 brodova.
Nakon toga dolazi do ekspanzije LNG brodova te danas u svijetu plovi oko 285 LNG
brodova.
Veličine i kapaciteti su se također povećali i danas u eksploataciji postoje već takozvani
Q-max ( 266.000 m3 ) i Q-flex ( 215.000m3 ) brodovi.
Dan as se potražnja za gradnjom LNG brodova zn atno povećala zbog sve veće
potražnje za čistim energentima kao što je metan
Razvitkom tehnologije varen ja i materijala kod tako niskih tempe rature razvili su se
sljedeći tankeri za prevoz ukap ljenog plina :
- Tanker za prevoz ukapljenog plina pod tlako m od 1.1 MPa i višim
(Fully pressurized carriers)
14
Ovakvi tipovi tanke ra su malih veličina kapaciteta tereta do 3000 m3, i
jednostavnih konstruktivnih rješenja.
Projektirani tlak tankova, odnosno spremnika je 1.7 MPa i vanjske temperature
vazduha do 45ºC. Prekotlačni ventil na tanku je podešen da rastereti tank na
1.8
MPa.(megap askal ) odnosno 18 bara
- Tanker za prevoz ukapljenog plina pod pritiskom od 0.05 – 1.1 MPa
(Semi pressurised carriers)
Teret se prevozi na način da je u stanju u tanku:
a. tlak je veći od atmosferskog do 11 bara;
b. temperatura niža od temperature okoline.
Ova dva parametra određuju vrstu tankova, opremu i način iskrcaja.
Tankovi kod ovih brodova su većinom cilindrični a mogu biti i sferičnog oblika.
Slika dolje,
- anker za prevoz potpuno poh lađenog plina podpritiskom od 0.025 – 0.07 MPa
(Fully refrigerated carriers)
15
- LPG -Kod ovih tankera teret se prevozi pri slijedećim uslovima u tanku:
a. tlak je približno jednak atmosferskom
b. temperatura niža od 0°C (najniža minus 48°C).
- LNG- Kod ovih tankera tlak je atmosferski a temperature – 163 0C.

Ova dva parametra određuju vrstu tankova, opremu i način iskrcaja.
Slika dolje
Lijevo LNG tanker s membranskim i sferičnim tankovima
IMO konvencija dijeli ukapljene plinove u sljedeće grupe:

- LPG - Liquefied Petroleum Gas (Ukapljeni naftni plinovi)
- LNG - Liquefied Natural Gas (Ukapljeni prirodni plinovi)
- LEG - Liquefied Etylene Gas (Ukapljeni etilenski plin)
- NGL - Naturel Gas Liquid or wet gas (Prirodni tekući plin)
- Ammonia (Amonijak)
- Chlorine (Klor)
16
- Chemical gases (Hemijski plinovi)
Prema vrsti tereta imamo kategorizaciju:
Tankeri za prevoz plinova koji se smatraju najopasnijima kao klorin,

1G konstruirani tako da oštećenje bilo gdje po dužini ne smije predstavljati
opasnost za posadu i brod;
2G Tankeri za prevoz plinova sa manjim stupnjem opasnosti - smiju biti
2 PG oštećeni samo na određenim mjestima što ne smije predstavljati opasnost
3G za posadu i brod; Tankeri za prevoz tereta kao LNG, ethilen i LPG
3G Tankeri kojima je dozvoljen prevoz tekućeg dušika i plinova za hlađenje
1.3.Vrste tereta
Svojstva opasnih tekućih rasutih tereta zahtijevaju posebnu tehnologiju prevoza a to

podrazumijeva određenu posebnu opremu, brodove i terminale za tu skupinu tereta.
1.3.1. ULJA
Ulja koja se prevoze brodovima tankerima su sirova nafta i derivati. Tankeri za prevoz
sirove nafte su najveći brodovi koji plove svjetskim morima (crude carriers) , a brodovi
za prevoz naftnih derivata (product carriers-slika 3.) manje su nosivosti , ali s velikim
brojem tankova , složenijim sistemom cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj tereta, kako bi
istovremeno mogli prevoziti različite vrste tereta. Tankovi su im često zaštićeni
premazima da bi mogli prevoziti neke blaže hemikalije.
Sirovu naftu kao brodski teret obzirom na njenu gustoću i viskoznost dijelimo na tešku,
srednje tešku i laku. Produkte-derivate možemo razvrstati u grupe:
a) Ulja na bazi sirove nafte :laki i teški benzin, petrolej, dizel teško ulje i druga ulja.
b) Ulja na bazi ugljena : benzol, toluol, croesote, katran i druga ulja.
c) Ulja biljnog porijekla : palmino, maslinovo, sojino, suncokretovo, laneno i druga
ulja
d) Ulja životinjskog porijekla : bakalarevo, tuljanovo, kitovo, morskog psa, svinjski
loj itd
Ulja navedena pod c) i d) transportiraju se manjim tankerima ili u tankovima, tank
kontejnerima na teretnim brodovima.
1.3.2.HEMIKALIJE
Tekući hemijski tereti po vrstama mogu biti: ugljovodonici, alkoholi, glikoli, amini,
halogeni derivati ugljovodonika, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline, esteri, amidi,
eteri, kiseline i lužine. Hemikalije su izuzetno reaktivni tereti koji se mogu ukrcavati u
brod samo u skladu s uslovima koje je propisao IMO Code ito:
1.Naziv proizvoda-tereta,
17
2. UN broj(unit number u skladu s IMDG code),
3. Kategorija zagađenja: X,Y,Z i ostali, dodijeljena je svakom proizvod u skladu s Anex
II MARPOL-a.
4.Opasnosti: S znači da je proizvod uvršten u Kod zbog sigurnosnih opasnosti, P znači
da je proizvod uvršten u Kod zbog opasnosti zagađenja, S/P znači da je proizvod uvršten
u Kod i zbog sigurnosti i zbog opasnosti od zagađenja.
5.Vrsta broda: proizvod se obzirom na kategoriju zagađenja može ukrcavati samo na tip
tankera predviđen za njegov prevoz a dijele se u tip I-II i III.
6.Vrsta tanka:1 =neovisan tank, 2=integrirani tank,G=gravitacijski tank P= tank pod
tlakom.
7.Ventilacija tanka :open: otvorena ventilacija, cont: kontrolirana ventilacija, SR:safety
relief valve-sigurnosni ispusni ventil.
8.Kontrola okolinea tanka :inert: inerting, pad:liquid og gas, dry:drying, vent: natural or
forced),
9.Električna oprema : od T1 do T6 klase temperature, IIA,IIB ili IIC grupe električne
opreme, NF:nonflammable product, Yes:točka zapaljenja koja ne prelazi 60 oC.
10.Sondiranje-Gauging : O: otvoreno, R: ograničeno C: zatvoreno I: indirektno.
11.Otkrivanje plinova : F: zapaljivi, T: toksični-otrovni
12.Zaštita od požara :A: pjena otporna na alkohole ili višenamjenska pjena, B: obična
pjena C: vodni sprej D: suhi hemijski prah No: nema specijalnih zahtjeva.
1.3.3.UKAPLJENI PLINOVI
Ukapljeni plinovi su materija kojima je kritična temperatura niža od 50°C, ili im je kod
50°C tlak para viši od tri bara.IMO – IGC (Gas Carrier Code) u poglavlju 19. definira
tekuće plinove kao plinove sapritiskompara iznad 2,8 bara pri temperaturi od 37.8 °C.
Temelje se na točki ključanja, hemijskim vezama, otrovnosti i zapaljivosti. IMO dijeli
tekuće plinove u slijedeće grupe:
1. LPG – liquefied petroleum gas-ukapljeni naftni plin
2. LNG-liquefied natural gas- ukapljeni prirodni plin
3. LEG-liquefied ethylene gas-ukapljeni etilen
1. AMMONIA-NH3-amonijak
2. CHLORINE-CL2-klor
3. CHEMICAL GASES-.hemijski ukapljeni plinovi
1.4.Osnovni pojmovi
Kod prevoza opasnih tekućih tereta o kojima je ovdje riječ postoji stalna opasnost od
eksplozije i požara prilikom operacije ukrcaja i iskrcavanja, pranja tankova , te prevoza
morem. U svrhu preventivne zaštite od požara ovi brodovi imaju ugrađen sistem inertnog
plina (IGS) ili čistog dušika pomoću kojega se atmosfera u tanku i okolo tanka
konstantno drži inertiranom (manje od 5% kiseonika).Uljni tankeri imaju ugrađen
sistem pranja tankova sirovom naftom(COW) pomoću kojega se tankovi peru za vrijeme
iskrcavanja naftom koja se iskrcava. Tankeri za prevoz hemikalija također peru tankove
od ostataka prethodnog tereta, međutim razlikuju se od drugih tankera po premazima
tankova radi zaštite tanka od korozivnih i reaktivnih tereta. Za sve vrijeme konstantno se
mjeri sadržaj kiseonika u tankovima , te zapaljivih plinova u prostorijama. Dakle, na
brodu
18
se nalaze uređaji za mjerenje gore navedenih opasnih koncentracija, uređaji za dojavu,
alarm i automatsko zaustavljanje pojedinih operacija opasnih za sigurnost ljudi i broda.
Odobrena oprema (Approved equipment)
Oprema koja je provjerena i odobrena od nadležne institucije (Vlada, registar isl.) za
upotrebu u okolnostima za koje je provjerena.
Samozapaljenje (Autoignition)
Zapaljenje gorivog materijala, bez prisustva iskre ili plamena, kada mu temperatura
naraste do točke samozapaljenja.
Spajanje (Bonding)
Spajanje metalnih dijelova radi nastavljanja električne provodljivosti.
Katodna zaštita (Cathodic protection)
Zaštita od korozije elektrohemijskom metodom. Na tankerima se može provoditi vanjska
(trup broda) i/ili unutrašnja (površine tankova). Na terminalima se primjenjuje za čelične
stupove i odbojnike.
Zaljepljeni ostatak nafte (Clingage)
Nafta ostala na stjenkama cijevi ili na površinama tankova nakon iskrcaja nafte.
Hladni rad (Cold work)
Rad koji ne može uzrokovati izvor zapaljenja.
Tanker za prevoz kombiniranih tereta (Combination carrier)
Brod koji je napravljen tako da može prevoziti bilo naftu/naftne derivate ili suhi rasuti
teret.
Zapaljivo (Combustible ili Flammable)
Tvar koja se može zapaliti i goriti.
Indikator zapaljivog plina (Combustible gas indicator)
Instrument za mjerenje mješavine ugljikovodičnih plinova i vazduha, obično
pokazuje postotak donje granice zapaljivosti.
Opasno područje (Dangerous area)
Područje na tankeru koje se zbog instalacija i upotrebe električnih uređaja smatra
opasnim.
Suhi hemijski prah (Dry chemical powder)
Prah koji spriječava gorenje te se koristi za gašenje požara.
Uzemljenje (Earthing)
Električno spajanje uređaja na glavno uzemljenje (trup) radi poništavanja razlike naboja
između uređaja i Zemlje.
Dozvola za ulazak (Entry permit)
19
Dokument izdat od nadležne osobe kojim se odobrava ulazak u neki prostor u određenom
periodu vremena.
Eksploziometar (Explosiometar) = Indikator zapaljivog plina
Protiekslozivna/protizapaljiva izvedba (Explosion proof / Flammable proof)
Električna oprema koja je ispitana kao proti - eksplozivna/protizapaljiva, a zatvorena je u
kućište koje onemogućuje kontakt zapaljive mješavine i iskre.
Eksplozivno područje (Explosive range) = Zapaljivo područje
Blokiranje plamena (Flame arrester)
Svojstvo metala, keramike i drugih materijala otpornih na toplinu koji drže zapaljive
smjese ispod temperature paljenja na drugoj strani blokade (pregrade).
Blokiranje plamena (mrežice) (Flame screen)
Prenosiva ili ugrađena oprema sa nehrđajućom mrežicom vrlo malog oka radi
spriječavanja ulaska iskre u tank ili neki drugi prostor, privremeno. Ne brkati sa
pregradom.
Baterijska svjetiljka (Flashlight ili Torch)
Baterijska ručna svjetiljka. Ispitana/odobrena je ona koja se smije koristiti u zapaljivoj
atmosferi.
Točka paljenja (Flashpoint)
Najniža temperatura pri kojoj tekućina stvara dovoljno plinova koji tvore zapaljivu
smjesu pri površini tekućine. Mjeri se u laboratoriju, standardiziranom opremom i
propisanim postupcima.
Pjena (Foam compound)
Rastopina zasićena ugljičnim dioksidom, a koristi se za gašenje požara
Koncetrat pjene (Foam compound)
Koncentrat u tekućem stanju pripremljen kod isporuke, a nakon aktiviranja stvara pjenu.
Razrijeđena pjena (Foam solution)
Mješavina dobivena razrijeđivanjem koncentrata pjene vodom, pripremljena prije
upotrebe.
Slobodni pad (Free fall)
Slobodno padanje tekućine u tank
Nepostojanje plina (Gas free) - Degazacija
Tank, prostor ili spremnik je slobodan od plina kada je dovedeno dovoljno svježeg
vazduha u njega radi smanjenja bilo kakve mogućnosti zapaljivosti, otrovnosti ili
inertnog plina zbog potrebnih uslova, primjera radi ulazak u neki prostor, tank ili “vrući
rad”.
Svjedodžba o nepostojanju plina (Gas free certificate) - Degazacija
20
Svjedodžba izdata od nadležne, odgovorne osobe koja potvrđuje da u vrijeme mjerenja u
tanku, prostoru ili spremniku nije bilo plina koji bi predstavljao bilo kakvu opasnost.
Opasno područje (Hazardous area)
Područje na obali koje se zbog instalacija i upotrebe električnih uređaja smatra opasnim.
Ova područja se mogu stupnjevati prema stupnju mogućnosti nezgode.
“Vrući” rad (Hot work)
Radovi koji uključuju izvor iskre ili povišenje temperature do temperature zapaljenja
mješavine plinova. Obuhvaćaju sve radove zavarivanja, žarenja, lemljenja, alatne strojeve
na vlastiti pogon i prenosne električne uređaje koji nisu sigurnosne izvedbe kao i opremu
za pjeskarenje.
Dozvola za “vruće” radove (Hot work permit)
Dokument izdat od odgovorne osobe kojim se dozvoljava određeni “vrući rad” koji se
smije izvoditi u određenom periodu vremena i određenom prostoru.
Ugljikovodični plin (Hydrocarbon gas)
Plin koji je sastavljen isključivo od ugljovodonika.
Inertno stanje (Inert condition)
Stanje pri kojem je sadržaj kiseonika u cjelokupnoj atmosferi promatranog prostora
smanjen na 8% ili manje dodavanjem inertnog plina.
Inertni plin (Inert gas)
Plin ili mješavina plinova kao u dimu, koji sadrži nedovoljno kiseonika da bi
podržao zapaljenje ugljovodonika.
Sistem distribucije inertnog plina (Inert gas distribution system)
Svi cjevovodi, ventili i pripadajuća oprema radi distribucije inertnog plina, od generatora
inertnog plina do tankova tereta, ventilacije plinova u atmosferu radi zaštite tankova od
prevelikog pritiska ili vakuuma.
Postrojenje inertnog plina (Inert gas plant)
Sva oprema ugrađena radi proizvodnje, hlađenja, čišćenja, tlačenja praćenja i nadzora
dovođenja inertnog plina sistemu tankova.
Sistem inertnog plina
Postrojenje inertnog plina i sistem distribucije inertnog plina zajedno sa uređajima za
zaštitu od povratnih plinova tereta u strojarnicu, ugrađenih i prenosnih mjernih
instrumenata i kontrolne opreme.
Inertiranje (Inerting)
Dovođenje inertnog plina u tank sa svrhom postizanja inertnog stanja.
Izolirajuća prirubnica (Insulating flange)
Spoj prirubnica uključujući izolirajuću brtvu, čahure i podloške radi prekida električnog
spoja između cjevovoda i ukrcajne grane.
21
Detektor spoja (Interface detector)
Električni instrument za određivanje granice između nafte i vode.
Potpuno siguran (Instrinsically safe)
Električni krug ili njegov dio je potpuno siguran ako bilo kakva iskra ili njegov toplinski
učin, nastali normalnom upotrebom ili slučajno, ne može uzrokovati pod određenim
okolnostima zapaljenje određene mješavine plinova.
Sveobuhvatno krcanje (Loading overall)
Krcanje tereta ili balasta “do vrha” kroz otvorene cijevi ili otvorenog šmrka uvedenog u
tank kroz otvor tanka ili drugi otvor na palubi što rezultira slobodnim padom tekućine.
Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Level - LFL)
Koncentracija ugljikovodičnih plinova u atmosferi ispod koje je dovoljno
ugljovodonika da podrže i prošire gorenje. Ponekad odgovara nižem eksplozivnom nivou
LEL.
Izvedba kočenja priteznog vitla (Mooring winch brake design capacity)
Postotak prekidne čvrstoće (novih) konopa i čelik čela veza pri kojoj kočnica popušta.
Ovaj podatak može biti u postotcima ili u tonama.
Snaga priteznog vitla (Mooring winch design heaving capacity)
Snaga kojom pritezno vitlo može pritezati ili opterećenje koje mogu podnojeti
konopi/čelik čela veza. Obično se izražava u tonama.
Otvoreni plamen (Naked lights)
Otvoreni plamen, vatra, upaljena cigareta, lula ili sličan pušački pribor, ili bilo koji
nezatvoreni izvor paljenja, električna i druga oprema, uključujući i žarulje, koja može
uzrokovati iskrenje u upotrebi.
Analizator kiseonika (Oxygen
analyser/meter)
Instrument za određivanje postotka kiseonika u uzorku atmosfere koji je uzet iz tanka,
cjevi ili prostora.
Upakovani teret (Packaged cargo)
Teret u bačvama, pakovanjima ili u drugim vrstama spremnika.
Petrolejski plin (Petroleum gas)
Plin koji se razvio iz petroleja. Glavni sastojci petrolejskih plinova su ugljovodonici
a mogu sadržavati druge materija kao vodikov sulfat ili olovnu lužinu i druge sastojke u
malim količinama.
Točka isparavanja (Pour point)
Najniža temperatura pri kojoj petrolej ostaje tekućina.
Tlačni udar -val (Pressure surge)
Iznenadno povećanje pritiska tekućine u cjevovodu dovodi do nagle promjene u
brzini protoka.
22
Kontrolni ventil pritiska/vakuma (Pressure/vacuum relief valve - P/V
valve)
Uređaj koji omogućuje protok malih količina isparina, vazduha ili mješavina inertnog
plina uzrokovanih promjenama temperature u tankovima tereta.
Pročišćavanje (Purging)
Uvođenje inertnog plina u tank koji je već u inertnim uslovima zbog:
- daljnjeg smanjenja postojećeg sadržaja kiseonika
i/ili
- smanjenja sadržaja ugljovodonika do nivoa ispod kojeg se ne može dogoditi
zapaljenje dovođenjem vazduha u tank.
Odgovorni oficir/osoba (Responsible officer/person)
Osoba imenovana od poslodavca ili zapovjednika broda ovlaštena da donosi sve odluke
koje se odnose na njezine posebne zadatke imajući pritom potrebno znanje i iskustvo za
te poslove.
Aparat za umjetno disanje (Resusciator)
Oprema koja omogućuje uspostavu disanja osobi koja je bila izložena plinovima ili
nedostatku kiseonika.
Samoslagajuće pritezno vitlo (Self-stowing mooring winch)
Pritezno vitlo sa bubnjem na kojeg se konop ili čelik čelo brzo i automatski slažu.
Spontano zapaljenje (Spontaneus combustion)
Zapaljenje materijala do kojeg dolazi zbog stvaranja topline stvorene hemijskom
reakcijom u samom materijalu bez izlaganja vanjskom izvoru zapaljenja.
Statički elektricitet (Static electricity)
Elektricitet stvoren na raznim materijama zbog fizičkog dodira i
odvajanja.
Posušivanje (Stripping)
Završna radnja pri ispumpavanju tekućine iz tanka ili cjevovoda.
Tanker
Brod koji je napravljen za prevoz tekućih tereta uključujući i kombinirane brodove kada
se koriste za prevoz tereta u tekućem stanju.
Natezno vitlo (Tension winch - automated or self tensioning mooring system)
Pritezno vitlo koje automatski održava privezne konope nategnutim.
Terminal
Mjesto gdje se tanker privezuje radi ukrcaja/iskrcaja.
Predstavnik terminala (Terminal representative)
Osoba određena od uprave terminala u pogledu odgovornosti za poslove
ukrcaja/iskrcaja u skladu sa svim normama terminala.
Prag granične vrijednosti (Threshold limit value)
23
Vremensko/težinski izražena prosječna koncentracija materija kojoj, uz ponavljanje,
mogu biti izloženi gotovo svi radnici za trajanja 8-satnog radnog vremena dnevno ili
tjedno 40 sati, dan za danom bez štetnog utjecaja.
Potpuno punjenje tanka (Topping off)
Završavanje ukrcaja tanka na potrebiti nivo ullage.
Dopunjavanje (Topping up)
Uvođenje inertnog plina u tank koji je već u inertnom stanju sa ciljem podizanja pritiska
u tanku radi spriječavanja ulaza vazduha u tank.
Otrovan (Toxic)
Otrovan za ljudski život.
Pravi tlak isparina (True Vapour Pressure - TVP)
Pravi tlak isparina tekućine je apsolutni tlak kojeg uzrokuje plin ispario iz tekućine kada
su plin i tekućina u ravnoteži.
Ullage
Visina prostora iznad tekućine u tanku.
Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit - UFL)
Koncentracija ugljovodonika u vazduhu iznad koje nema dovoljno vazduha za podršku i
širenje gorenja. Ponekad odgovara gornjoj granici eksplozivnosti - UEL.
Sistem brtvljenja isparina (Vapour seal system)
Posebna oprema koja omogućuje mjerenje i uzimanje uzoraka tereta iz inertiranih
tankova bez smanjenja pritiska inertnog plina.
Vodena magla (Water fog)
Lebdeće kapljice vode u atmosferi, obično raspršene pod pritiskom kroz mlaznice
za stvaranje magle kod gašenja požara.
Dozvola za rad (Work permit)
Dokument izdat od nadležne/odgovorne osobe kojim se dopušta određeni posao u
određenom vremenu i prostoru.
1.5.Pravila i propisi
Opasan teret jest svaki teret koji po svojim svojstvima može prouzročiti opasnost po
zdravlje, sigurnosti i dobrima kada se prevozi u komercijalne svrhe. Prevoz opasnih
tereta morem reguliran je odredbama VII glave SOLAS konvencije koja se sastoji od
dijela A,B.C
SOLAS-VII glava- PREVOZ OPASNIH TERETA

A – Prevoz opasnih tereta u spremnicima ili čvrstih rasutih tereta
- International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code
24
- Code for the Safe Carriage of Irradiated Nuclear Fluel, Plutonium and High-Level
Radioactive Wastes in Flasks on Board Ships
B – Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne hemikalije u razlivenom stanju
- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carring Dangerous
Chemicals in Bulk (IBC Code)
C – Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju
- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carrying Liquefied
Gases in bulk (IGC Code)
Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i više

treba uskladiti sve postupke na tankeru s International Safety Managment -
ISM ko deksom radi sigurnosti.
Pod ISM kodeksom procesi sigurnog upravljanja temelje se na mjerama protiv rizika i
tehnikama sprečavanja rizika.To je bitno različit pristup od ranijih zahtjeva koji su se
temeljili na strogom izvršavanju zapovjedi.
Cilj ISM Kodeksa je osigurati međunarodni standard za sigurno upravljanje i
operacije brodovima i sprečavanje zagađenja. Zahtjevi Kodeksa su:
- Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurna radna okolina.

- Postaviti preventivne mjere zaštite od poznatih rizika.
- Stalno poboljšavati vještine sigurnosnog upravljanja osoblja na brodu i obali
uključujući pripremanje mjera koje su povezane sa zaštitom sigurnosti i okolinea .
- Kodeks zahtijeva da kompanija razvije sistem sigurnog upravljanja(SMS
Safety Management System) koji bi trebao uključiti određene funkcionalne
zahtjeve posebno instrukcije i procedure kojima se osigurava sigurno upravljanje
na brodovima i zaštita okoliša. Funkcionalnost sistema zahtjeva provjere kao:
a) dokumentirane procedure i upute
b)dokumentacija se verificira od odgovorne osobe svakodnevno
1.5.1. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PREVOZ

ULJA
Međunarodna konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS 1978.) na osnovu

zaključaka Međunarodne konvencije o sigurnosti tankera i sprečavanju zagađivanja
(Tanker safety and pollution prevention conference – TSPP) zahtijeva da:
1. Tankeri stariji od 10 godina trebaju izvršiti barem jedan međupregled u suhom
doku za vrijeme važenja svjedodžbe o sigurnosti konstrukcije. Pregled treba
obuhvaćati vanjsku stranu dna broda, pumpne postaje, sistem cjevovoda,
ventilacije i protipožarni uređaji.
2. Tankeri veći od 10000bt trebaju imati dva sistema daljinskog upravljanja
kormilarskim uređajem koji se zasebno napajanje energijom.
3. Tankeri trebaju imati glavni kormilarski uređaj koji može otkloniti kormilo za 35o
s lijeve na desnu stranu za najduže 28 sekundi i mora imati zasebno pričuvno
napajanje energijom
25
4. Brodovi za prevoz kombiniranog tereta (OBO-Ore Bulk Oil) ne smiju prevoziti
čvrste terete dok se u potpunosti ne iskrca tekući teret i otklone plinovi tereta.
5. Na brodu mora biti ugrađen stalni uređaj za gašenje požara pjenom i inertni plin
kao preventivno sredstvo
6. Brodovi od 10000BT i više trebaju imati najmanje dva radara i uređaj za
automatsko radarsko ucrtavanje ARPA
7. Tankeri od 20000dwt moraju biti opremljeni tankovima za čisti balast (CBT-
Clean Ballast Tanks), sistemom za pranje tankova sirovom naftom(COW-Crude
Oil Washing) i sistemom za inertni plin (IGS-Inert Gas System)
IMO-ov Komitet za zaštitu morske okoline (Marine Environmental Protection Committee

– MEPC) usvojio je 1992. god. u Londonu dva nova pravila kao amandmane Aneksa I
Međunarodne konvencije o sprečavanju zagađenja s brodova (MARPOL 73/78) a to su
pravila 13F i 13G (danas pravilo 19 i 20). Pravilo 13F odnosi se na zahtjeve koje treba
ispuniti kod gradnje novih tankera za prevoz nafte prema kojem tankeri do 5000dwt
trebaju imati dvostruko dno a preko 5000dwt dvostruki trup ili središnju palubnu
konstrukciju ( mid–deck design). Pravilo 13G odnosi se na zahtjeve koje moraju ispuniti
postojeći tankeri za prevoz sirove nafte. Dakle, radi sigurnosti moraju biti ispunjeni
posebni uslovi zakonodavca i klasifikacijskih društava, koji nalažu:
1. ugradnju dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom – DB)
2. ugradnju dvostruke oplate trupa (double skin – DS , double hull – DH )
3. ugradnju tankova za balast koji su odvojeni od tankova tereta ( segregated ballast
tanks SBT-slika 5) ili tankova za čisti balast ( clean ballast tanks – CBT – slika 6 ).
Slika 5. Tanker s odvojenim balasnim tankovima
26
Slika 6. Tanker s odvojenim tankovima za čisti balast
Pravilo 13F primjenjuje se na gradnju novih brodova čije su kobilice položene na dan 06.
siječnja 1994. god. ili kasnije.
1.Tankeri između 600 i 5.000 t nosivosti moraju imati dvostruko dno. Za tankere ispod
5000dwt nema zahtjeva
2.Tankeri od 5.000 tona nosivosti i više moraju imati dvostruku trup (slika 7) ili središnju
palubnu konstrukciju.
3.Zahtjevi za minimalnom širinom bočnog tanka (W):

a)Za tankere između 5.000 i 10.000 dwt , W mora iznositi barem 1 metar.
b)Za tankere između 10.000 i 30.000 dwt širina tanka se izračunava
po formuli W= 0,5 + dwt / 20.000 (u metrima).
c)Za tankere od 30.000 dwt i više mora iznositi barem 2m.
4. Zahtjevi za minimalnom visinom dvodna (H):

a)Za tankere od 600 dwt do 5.000 dwt H mora iznositi 1/15 širine broda (B/15) ili
. da je minimalni iznos 0,76m
b)Za tankere iznad 5.000 dwt H= B/15 ili 2 metra, ali ne manje od 1m.
5. Zahtjevi za ukupni kapacitet balastnih tankova :

za tankere koji prevoze sirovu naftu 20.000 dwt i više, te za tankere koji prevoze
naftne derivate od 30.000 dwt i više ,ukupni kapacitet bočnih tankova , dvodna,
pramčanih i krmenih tankova ne smije biti manji od kapaciteta tankova za čisti balast.
U svim slučajevima pri ovakvom stanju plovidbe u balastu konstruktivni gaz u sredini
broda (dm) u metrima na smije biti manji od: dm = 2.0 + 0.02L a trim na krmi ne veći od
0.015L i krmenim gazom potrebnim za puni uron vijka
6. Zahtjevi za cjevovode balasta i tereta :

Cjevovodi za balast i teret, cijevi za sondiranje tankova i cijevi za provjetravanje
balasnih tankova ( odušnici) ne smiju prolaziti kroz tankove tereta. Cjevovodi tereta i
drugi koji vode u tankove za teret ne smiju prolaziti kroz balastne tankove.
27
Slika 7. Tanker s dvostrukim trupom
Pravilo 13G stupilo je na snagu 06. srpnja 1995. god. odnosi se na tankere za sirovu naftu
od 20.000 dwt i više te na tankere za prevoz naftnih derivata od 30.000 dwt i više ako
nisu opremljeni s odvojenim balastnim tankovima čime bi se zaštitili bokovi i dno broda
koje obuhvaća najmanje 30% prostora tankova za teret (SBT) i ako nisu stariji od 25
godina , u suprotnom se moraju povući iz upotrebe. Tankeri na koje se odnosi pravilo
13G moraju se podvrći pojačanom programu pregleda i to specijalnih, povremenih i
godišnjih.
1.5.2. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PREVOZ

HEMIKALIJA
Prevoz hemikalija morem u rasutom stanju odvija se u skladu s odredbama VII glave
SOLAS Konvencije i aneksom II- MARPOL Konvencije. Obije Konvencije zahtijevaju
da tankeri građeni nakon 01.srpnja 1986 godine budu u skladu s zahtjevima IBC Code–
Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne hemikalije u razlivenom
stanju- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carring
Dangerous Chemicals in Bulk (IBC Code) skraćeno International Bulk Chemical Code.
Kodeks određuje konstrukcijske standardne i dizajn hemijskih tankera, vrstu opreme koju
treba imati. Hemikalije i opasnosti koje mogu prouzročiti kao i tip broda koji se zahtjeva
za prevoz. Hemijski tankeri izgrađeni prije 01.srpnja 1986 godine, trebaju udovoljavati
odredbama BCH Kodeksa(Code for the Construction and Equipment of Ships Carryng
Dangerous Chemicals in Bulk koji je preteča IBC Kodeksa.
28
Brodovi tankeri za prevoz hemikalija grade se sukladno odredbama SOLAS-a dio B-
IBC kodeks. Posebna pažnja se posvećuje vodonepropusnosti brodova, a time zahtjevi
veličine centralnih, bočnih tankova i njihove udaljenosti od oplate tankera, dvostrukog
dna, koferdama, strojarnice itd. IBC kodeks predviđa tri tipa broda za prevoz
hemikalija: tip 1 , 2 i 3. Klasifikacija se temelji na sposobnosti broda da izdrži određena
oštećenja i da spriječi ispuštanje tereta.
TIP 1: predviđen je za prevoz najopasnijih hemikalija za sigurnost osoba i okoline.
Moraju izdržati oštećenja na bilo kojem mjestu trupa broda. Tankovi se moraju nalaziti
izvan područja mogućeg oštećenja, odvojeni koferdamima i udaljeni najmanje 760mm od
oplate broda odnosno B/5 ili 11.5m što je manje. Visina dvodna mora iznositi od 1.80m
do 2.00m odnosno B/15 ili 6m što je manje. Volumen tanka može iznositi najviše
1250m3 (slika 8.)
Slika 8: Tanker za prevoz hemikalija-TIP I.

TIP 2: predviđen je za prevoz manje opasnih hemikalija za sigurnost osoba i okoline.
Brodovi manji od 150m moraju izdržati oštećenja na bilo kojem mjestu trupa broda osim
na dijelu strojarnice.Tankovi za prevoz tereta moraju ostati neoštećeni i moraju biti
udaljeni najmanje 760mm od oplate broda. Visina dvodna mora iznositi od 1.80m do
2.00m odnosno B/15 ili 6m što je manje. Volumen tanka može iznositi najviše 3000m3
(slika 9.)
Slika 9: Tanker za prevoz hemikalija-TIP II
29
TIP 3: predviđen za prevoz najmanje opasnih hemikalija za sigurnost osoba i okoline.
Brodovi manji od 125m moraju izdržati manja oštećenja na bilo kojem mjestu trupa
broda osim na dijelu strojarnice. Ne postoje zahtjevi za tankove tereta. To su brodovi s
jednostrukom oplatom, ali moraju imati veći broj ugrađenih poprečnih pregrada (slika 10)
Slika 10: Tanker za prevoz hemikalija-TIP III
1.5.3. PRAVIL A I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJ EVOZ

UKAPLJENIH PLINOVA
Brodovi tankeri za prevoz ukapljenih plinova grade se sukladno odredbama SOLAS-a

dio C- IGC Kodeks glava 19.
Brodovi se dijele u tri temeljne grupe i četiri tipa..
Tri glavne grupe su:
1. Fully pressurised carriers ( excess pressure u tanku iznad 11 bara) koji može biti:
a) Fully pressurised LPG carrier
b) Fully pressurised Chlorine carrier(CL2carrier)
2. Semi pressurised carrier ( excess pressure od 0,5-11bara, normalno 3-5 bara) koji
može biti:
a) Semi pressurised LPG/LEG carrier
b) Semi pressurised combined gas/chemical carrier
3. Fully refrigerated carriers ( excess pressure ispod 0,7 bara normalno 0,25-03 bara)
koji može biti:
a) Fully refrigerated LPG carriers
b) Fully refrigerated LNG carriers (slika 11.)
30
Slika 11. LNG carrier
Svaka od ovih grupa dalje se dijeli na tipove brodova ovisno o opasnostima tereta koji
se prevozi. Svi plinski tankeri svrstani su u skladu s IMO IGC CODE glava 19 prema
tipovima: 1G, 2G, 2PG, 3G.
1G je tip koji može prevozi sve terete navedene u glavi 19 IGC kodeksa. Ima najveći
stupanj sigurnosti zaštite od curenja tereta. Njegovi tankovi moraju biti postavljeni B/5
do 11,5 metara od oplate broda, ne manje od dva metra ili B/15 od kobilice(slika 12)
Mora izdržati oštećenje brodske oplate u cijeloj svojoj dužini. Sve informacije o
zahtjevima za različite tipove brodova navedeni su u IMO gas Kodeksu, a svi tankeri ih
moraju imati izvješene na brodu.
Slika 12. Položaj tanka, tankera tipa 1G za prevoz ukapljenog plina
31
2G je plinski tanker koji može prevoziti terete označene kao 2G, 2PG i 3G u glavi 19
IGC kodeksa i zahtijeva obrambenu sigurnost od curenja tereta.
Brodovi do 150 metara dužine trebaju izdržati oštećenje bilo gdje po cijeloj dužini
osim oštećenja neke od pregrada između kojih se nalazi strojarnica smještena na
krmi.
- Brodovi duži od 150 metara trebaju moći izdržati oštećenje bilo gdje po cijeloj
dužini.
2PG je plinski tanker od150m ili manje koji može prevoziti terete označene kao 2PG i 3G
u glavi 19 IGC kodeksa. Zahtijeva obrambenu sigurnost od curenja tereta. Također, gdje
se teret prevozi neovisnim-samonosivim tankovima tipa C koji su izvedeni s sigurnosnim
ventilima MARVS na manje od 7 bara tada se mogu prevoziti tereti do – 55 ili topliji.
Gas tankeri veći od150 metara s istom specifikacijom ka 2PG brodovi moraju imati
proračun kao 2G brodovi.
Smještaj tankova tereta na brodovima 2G, 2PG i 3G
Tip brodova 3G mogu prevoziti terete označene kao 3G u glavi 19 IGC

kodeksa.Zahtijevaju umjerenu zaštitu od curenja tereta. Ovi tipovi su navedeni u
poglavlju 19 IGC kodeksa.
brodovi do 125 metara dužine trebaju izdržati oštećenje bilo gdje po dužini osim
oštećenja koja su duža od razmaka između poprečnih pregrada i oštećenja
pregrada između kojih se nalazi strojarnica smještena na krmi.
- brodovi duži od 125 metara trebaju moći izdržati oštećenje bilo gdje po cijeloj
dužini osim oštećenja koja su duža od razmaka između poprečnih pregrada
Tip broda je naveden u IMO Certificate of Fitness u kojem se također navodi lista tereta
koje brod smije prevoziti. U opisu gas carriera mora biti godina postavljanja kobilice,
udaljenost tanka od stranica broda, stabilitet broda u oštećenom stanju (damage stability),
naplavljivanje broda (floating capability) i vrsta materijala od kojeg je tank napravljen.
32
2.SVOJSTVA TERETA
2.1.Osnovna fizička svojstva
Osnovna fizička svojstva su: gustoća(density), viskozitet(viscosity), vrelište(boiling),

isparavanje(evaporation), čvrstište(pour point),), točka gorenja(flash point), točka
samozapaljenja(auto-ignition point), boja(colour).
Gustoća je omjer mase i volumena (kg/m3) . Određuje se pri temperaturi od 15oC.

m
 =   kg/m3 
V
U Americi se gustoća označava u API (Amercan Petroleum Institute).
Kako se vozarina uvijek računa u tonama zbog diletacije nafte, potrebno je volumen
pretvoriti u masu. Obavlja se pomoću posebnih tablica, primjenjujući pri tome tzv API
gravity i izmjerenu prosječnu temperaturu tekućeg tereta(average temperature) nakon
završenog ukrcaja.
API Gravity je specifična gustoća sirove nafte izražena u API jedinicama proračunatim
po formuli American petroleum institute;
141.5
A.P.I = ------------------------ - 131.5
Spec.gust. pri 60F
Specifična gustoća se dobije tako da se podijeli isti volumen mase nafte masom
destilirane vode pri standardnoj temperaturi od 60 stupnjeva F.
Broj API jedinica sirove nafte dužan je dati brodu vlasnik koji prodaje naftu.
Viskoznost je otpor tekućine pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva. Na viskoznost

goriva utječe temperatura i tlak.
Vrelište je temperatura u stupnjevima pri kojoj gorivo počinje ključati tj. nastupa
promjena agregatnog stanja,
Isparavanje je prijelaz iz tekuće u plinovitu fazu, što je temperatura viša to je

isparavanje veće.
Čvrstište je temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i pretvara se u

čvrstu tvar.
Točka zapaljenja je temperatura pri kojoj se gorivo plamenom zapali i gori najmanje 6
sekunda.
Točka gorenja je temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena.
33
Boja produkata nafte , benzina i uljima se utvrđuje s SAYBOLT kronometrom , ili
usporedbom sa bojom vode. Koriste se dvije skale:
Saybolt skala se koristi za nebojeni benzin i kerozin , kreće se od +30 do –30. Viši broj
na skali odgovara prozirnijem teretu.
ASTM(American Society for Testing and Materials) skala se koristi za dizel i tamnije
produkte, kreće od 0,0 do 8,0 , što je viši broj na skali to je teret tamniji.
Hemijski tekući teret-hemikalija je tvar u kapljevitom-tekućem stanju
Plin je tvar u plinovitom stanju, na temperaturi iznad njegove kritične temperature
Kritična temperatura plina je temperatura iznad koje se plin ne može

kondenzirati(ukapljiti), bez obzira na visinu pritiska. Da bi se mogao kondenzirat -
ukapljiti treba ga ohladiti na temperaturu nižu od njegove kritične temperature.
Para je tvar u plinovitom stanju na temperaturi ispod njene kritične temperature.

Zasićena para pri nekoj temperaturi je para koja je u ravnoteži s tekućim stanjem pri toj
temperaturi.
Nezasićena para pri nekoj temperaturi je para koja nije u ravnoteži s tekućim stanjem pri
toj temperaturi.Tekućina ima tendenciju daljnjeg isparavanja.
Tlak zasićene pare je tlak koji para ima pri nekoj temperaturi
Isparavanje je pojava na površini tekućine kada se molekule veće kinetičke energije
odvajaju od površine tekućine i prelaze u paru.
Vrenje neke tekućine nastupa kada je tlak para unutar cijelog volumena tekućine
izjednačen s vanjskim tlakom. Ako je tekućina u dodiru sa svojim parama u zatvorenom
prostoru, para postaje zasićena, isti broj molekula isparava i vraća se na površinu
tekućine, to je stanje dinamičke ravnoteže.Povišenjem temperature tlak para raste.
Isparavanje i hlađenje. Kada tekućina isparava, dolazi do hlađenja jer površinu
napuštaju toplije molekule(s većom kinetičkom energijom).
Specifična toplina je količina topline potrebne da se jediničnoj masi tekućine podigne
temperatura za jedinični stupanj pri određenoj temperaturi.
Latentna toplina isparavanja je količina topline potrebne da jedinična masa tekućine
ispari(kondenzira) pri stalnoj temperaturi.
Viskozitet je pojava unutarnjeg trenja koja se očituje kada se slojevi fluida(tekućine ili
plina) gibaju različitom brzinom. Povišenjem temperature povećava se kinetička energija
čestica što uslovuje kidanje privlačnih sila među njima time su pokretljivije tj. smanjuje
se viskoznost.
Gustoća je masa jediničnog volumena izražena kg/m3
Relativna gustoća tekućine je omjer gustoće te tekućine u odnosu na gustoću vode,
vrijednost ovisi o temperaturi.
Relativna gustoća plina ili pare je omjer gustoće plina ili pare i gustoće vazduha
na određenoj temperaturi i tlaku.
34
2.2.Hemijska svojstva tereta, hemijski elementi i grupe
Hemijska svojstva spojeva o kojima je ovdje riječ su ugljovodonici, anorganski spojevi i
materija koje izazivaju koroziju. Hemija se dijeli na organsku i anorgansku.U
organsku hemiju spadaju spojevi s ugljikom, a anorganska hemija se bavi spojevima
ostalih elemenata.
2.2.1. UGLJOVODONICI
Karakteristike tekućih
ugljovodonika
Ugljovodonici su spojevi ugljika i vodika koji sadrže samo ta dva elementa.
Zbog svojstva atoma ugljika da se među sobom spajaju tvoreći lance i prstenove, postoji
na stotine različitih ugljovodonika.
Oni se klasificiraju u tzv. homologne redove tj. grupe kojima pojedini članovi imaju
različit broj atoma ugljika a zajedničku opću formulu, istu osnovnu građu i isto hemijsko
ponašanje.
Ugljovodonici kod kojih su svi atomi ugljika međusobno povezani jednostrukom

kovalentnom vezom nazivaju se alkani ili parafini. Najjednostavniji zasićeni
ugljikovodik je metan. Molekula metana sastoji se od jednog atoma ugljika C i četiri
atoma vodika H, svaka od četiri valentne veze ugljika spojena je na vodikov atom(slika
13).
Slika 13. Molekula metana
Molekula metana je zasićena jer je svaka valentna veza atoma ugljika spojena s
odvojenim atomom vodika i time je zadovoljena najveća moguća kombinacija spoja
ugljika (spoj s najvećim brojem atoma). Spojevi koji imaju istu molekulsku formulu, a
različite strukturne formule nazivaju se strukturni izomeri, a izomerija je međusobno
povezivanje atoma ugljika
Zasićeni ugljovodonici: opća formula alkana je Cn H2n+2 , n -označava broj C atoma,

a takav niz se naziva homologni niz. Prva četiri člana takvog niza su Metan CH4, Etan
C2 H6,Propan C3 H8, Butan, C4 H10. Pri standardnim uslovima ova četiri spoja su plinovi.
35
Zasićeni ciklički ugljovodonici nazivaju se cikloalkani.
Cikloalkani s tri (ciklopropancC 3H6) i četiri (ciklobutanC4 H8) atoma ugljika nestabilni
su jer su kutovi između veza njihovih atoma manji od tetraedarskih, pa postoji napetost
prstena.
Prema hemijskim svojstvima slabo su reaktivni, a najstabilniji su metan i etan.
Uz dovoljan pristup kiseonika (vazduha) izgaraju potpuno.
Opasnost kod prevoza tih tereta je jedino zapaljivosti.
Nezasićeni ugljovodonici nazivaju se Alkeni ilil olefini to su oni kod kojih postoji bar
jedna dvostruka kovalentna veza pa nisu ispunjene najveće mogućnosti vezivanja ugljika.
Opća formula alkena je CnH2n .
U ovu grupu spadaju eten ili etilen, propen, buten i penten
Najednostavniji alken je eten (etilen) C2 H4 spoj koji u molekuli ima dva ugljikova atoma
(slika 14), pa dalje Propilen C3 H6 i Butadin C4 H6, Butilen i drugi
36
.
Slika 14. Molekula etena(etilena) i propena(propilena)
Vrlo su reaktivni i jako zapaljivi u spoju s kiseonikom.

Alkeni na vazduhu gore svjetlećim plamenom, zbog velikog sadržaja
ugljika. Temperatura vrenja im je niža nego zasićenim ugljovodonicima.
Mogućnost požara je znatno veća zbog nižeg plamišta.
Ugljovodonici u čijim se molekulama nalazi trostruka veza nazivaju se alkinima.

Opća formula alkina je CnH2n-2. U ovu skupinu spadaju etin i propin, butin ili butilen,
pentin ili pentilen.
Alkini su Etin(acetilen-slika 15) C2 H2 propin(propilen)C3 H4 i drugi.. Alkini su još više

reaktivniji od alkena zbog trostruke veze.
37
Slika 15. Molekula etina(acetilena) i propina(propilena)
Osim prikazanih ugljovodonika postoji još jedna velika grupa ugljovodonika čija se
svojstva bitno razlikuju od ostalih a to su areni (aromatski spojevi, benzenski spojevi).
Zbog karakterističnog mirisa zvali su se aromatski ugljovodonici. Najednostavniji aren je
benzen.
2.2.2.FUNKCIONALNE GRUPE
Ako se s kovalentnom vezom umjesto vodika s ugljikom vežu neki drugi atomi ili
grupe nastaju drugi organski spojevi derivati ugljovodonika poznati kao funkcionalne
grupe. Neki važni derivati ugljovodonika su: eteri (dietil-eter), alkoholi (etanol-etilni
alkohol), aldehidi(acetaldehid), ketoni(aceton), karboksilna kiselina (etanska
kiselina-octena), esteri(etilacetat).
2.2.3. MATERIJA KOJE IZAZIVAJU

KOROZIJ U
Materije koje izazivaju koroziju su kiselina i lužine. Kiseline nisu samo opasne zbog
jačine kiselosti već i zbog otrovnosti. Jake kiseline su: perkloratna , nitratna
(dušična) a dalje opada jakost kao što su: kloridna (solna), sulfatna (sumporna),
fosfatna (fosforna) itd. Kao i kod kiselina tako i kod lužina opasnost nije
karakterizirana samo lužnatošću, lužine
mogu i burno reagovati. Najjače lužine su amini pa dalje hidroksid, karbonat,
amonijak..
38
2.3.Fizička svojstva ulja, hemikalija i ukapljenih plinova
2.3.1.FIZIČKA SVOJSTVA ULJA
Sirova nafta (zemno ulje, petroleum,crude oil) je smeđe zelena do crna, fluorescentna,
kapljevita do polučvrsta prirodna tvar.
Sastav nafte varira ovisno o podrijetlu i nalazištu Elementarni prosječni sastav nafte
izražen u postocima:C-ugljik 83-87, H-vodik 11-14, S-sumpor 0.5-6, N-dušik 0.1-2, O-
kiseonik 0.005-1.5, metali u tragovima među najvažnijima su Fe,Al,Ca,Mg,Ni,V.
Hemijski sastav nafte: zasićeni ugljovodonici (parafini-alkani) s općom formulom

CnH2n+2 otopljeni u nafti ili u ležištima prirodnog plina pretežno : metan, etan, propan,
butan, izobutan.
Gustoća nafte se kreće od 0.72 do 1.0 a vrelište od 24 do 400°C, točka zapaljivosti od 20

do 200°C sve ovisi o porijeklu odnosno hemijskom sastavu nafte.
Po hemijskom sastavu nafta se sastoji uglavnom od ugljovodonika od organskih

spojeva s kiseonikom, dušikom i sumporom.
Pored emulgirane vode nafta sadrži i manje količine suspendiranih anorganskih

materije.
Preradom nafte ne dobijaju se samo naftni derivati već se i hemijskom preradom

nafte dobijaju različiti proizvodi male molekularne mase, kao npr. metan, etilen i
dr. koji služe kao polazne sirovine za sintezu alifatskih i aromatskih baznih
hemikalija kao i raznih finalnih proizvoda.
Iz sirove nafte se najprije otklone plinovi, voda i mineralne soli, a zatim se vrši frakcijska
destilacija pod atmosferskim tlakom.
To je primarna prerada nafte. Frakcije su laki benzin, teški benzin, petrolej i

plinsko ulje (dizel gorivo) i laki ostatak (tzv.ulje za loženje) koji se može dalje
podvrgnuti vakuum destilaciji kojom se dobijaju bazna ulja (vretensko ulje, lako i
teško strojno ulje) i bitumen.
Sekundarnom preradom dobija se širok raspon proizvoda koji odgovaraju uslovima

suvremene potrošnje.
Proces sekundarne prerade naftnih derivata je sljedeći: krekiranje, reformiranje,
polimerizacija, alkilacija, izomerizacija i hidrokrekiranje.
Derivati nafte se ponekad trebaju rafinirati da bi bili prikladni za upotrebu, a metode

dorade su sljedeće: hemijska i katalitička rafinacija, rafinacija otapalima.
39
2.3.2.FIZIČKA SVOJSTVA HEM IKALIJA
Zasićeni ugljovodonici (alkani) su hemijski slabo reaktivni, njihova karakteristična

reakcija je supstitucija atoma vodika s nekim drugim atomom.Opasnost od ovih tereta
primarno potječe od točke zapaljenja i granice zapaljivosti, reakcije s kiseonikom
na povišenoj temperaturi (tablica 1).
Ime Empirijska Temperatura Plamište °K Granica

formula vrenja °K zapaljivosti %V
Pentan C5 H12 309 233 7.8 - 1.5
Oktan C8 H18 399 286 3.2 – 1.0
(tablica 1).
Napomena: od vrijednosti temperature u stupnjevima Kelvina treba oduzeti 273 (273°K= 0°C)da se
dobiju stupnjevi Celzijusa
Nezasićeni ugljovodonici (alkeni ili olefini) su hemijski reaktivni i jako zapaljivi u spoju
s kiseonikom. Opasniji su od zasićenih ugljovodonika zbog nižeg plamišta (tablica 2).

Penten C5 H10 plin 231 8.7 – 1.42
(tablica 2)
Aromatski ugljovodonici (areni) oblika benzena imaju široku primjenu u hemijskoj

industriji. Toksični su, kancerogeni i imaju anestetičko djelovanje. Većinom su zapaljivi i
gore jakim dimnim plamenom (tablica 3).

Benzen C6 H6 353 262 7.10 – 1.40
Toluen C7 H8 384 277 6.75 – 1.27
Ortoksilen C8 H10 417 290 6.00 – 1.00
(tablica 3)
Petrohemijski spojevi u većini slučajeva nisu čisti hemijski spojevi. Dobiveni

frakcijskom destilacijom nafte ili preobrazom materije dobivenih frakcijskom
destilacijom(tablica 4).

Benzin(gorivo) 333 - 373 228 6.00 – 1.30
Petrolej 311 - 333 233
(tablica 4).
40
Supstituirani ugljovodonici – derivati ugljovodonika su spojevi koji se izvode iz
ugljovodonika, a dobijaju se supstitucijom atoma ili grupe atoma na mjestu vodikovog
atoma, npr.zamjenom vodika s hidroksilnom skupinom OH, dobija se alkohol. Priroda
grupe koja supstituira određuje opća fizička i hemijska svojstva spoja novog
homolognog niza. Neki poznati derivati etana prikazani su u tablici 5.
Spoj Funkcionalna Formula Ime

grupa
Alkohol OH CH3CH2OH Etanol(etilni alkohol)
Amin NH2 CH3CH2NH2 Etilamin
Fluorid F CH3CH2F Fluoroetan(etilfluorid)
Klorid Cl CH3CH2Cl Kloroetan(etilni
klorid)
(tablica 5)
Alkoholi imaju nisko plamište, zapaljivi su opasni tereti. Osim etanola, većina su visoko
toksični. Alkoholi manje molekularne težine su topljivi u vodi. Relativna gustoća je veća
od jedinice, a relativna gustoća para je veća od jedinice. Nisu kompatibilni s pjenom
prilikom gašenja požara jer smanjuju pjenušavost(tablica 6).

Metanol CH3OH 338 288 36.5 – 6.0
Etanol CH3CH2OH 351 289 19.0 – 3.3
(tablica 6)
Glikoli su alkoholi koji imaju više plamište i ne smatraju se zapaljivim ali su gorivi. Nisu
toksični-otrovni. Relativna gustoća i relativna gustoća para veća je od jedinice. Topljivi
su u vodi. Mogu smanjiti djelotvornost nekih vatrogasnih pjena(tablica 7).

Etilen-glikol CH2OHCH2OH 470 384 3.2
Glicerol C3H5 /OH/3 563 433
(tablica 7)
Amini nastaju od amonijaka, imaju otrovna svojstva, nisko plamište. Relativna gustoća je
manja od jedinice a relativna gustoća pare veća (osim amonijaka) (tablica 8).

Etilamin CH3CH2NH2 290 255 13.6 – 3.6
Anilin C6H5 NH2 457 349
(tablica 8)
41
Halogeni derivati ugljovodonika su fluor, klor, brom ili jod supstituirani ugljovodonici.
Teško su zapaljivi ali su otrovni. Netopljivi u vodi relativne gustoće i gustoće para veće
od jedinice (tablica 9).

Kloroform CHCl 3 334
Monoklor- C6H5Cl 405 301 7.1 – 1.35
benzen
(tablica 9).
Aldehidi i ketoni imaju nisko plamište, promjenjivu relativnu gustoću kao i topljivost u
vodi. Reaktivni su i umjerene toksičnosti. Ketoni imaju niže plamište od aldehida. Oboje
lako izazivaju požar . Aldehidi su opasniji od ketona, acetaldehid može oksidirati na
vazduhu stvarajući nestabilne perokside koji naglo eksplodiraju, može i polimerizirati, uz
oslobođenje topline(tablica 10).

Acetaldehid CH3CHO 294 235 55 – 4.1
Aceton CH3COCH3 330 255 12.8 – 2.6
(tablica 10)
Karbonske kiseline (organske kiseline) su veoma slabe, imaju visoko plamište,

hemijski su reaktivne i ne izazivaju znatnu koroziju. Metode zaštite od požara iste su kao
i za alkohole, aldehide i ketone (tablica 11).

Propanska kise. CH3CH2COOH 414 327
(tablica 11).
Esteri nastaju reakcijom organske karboksilne kiseline s alkoholima uz izdvajanja

molekule vode. Acetatna (octena) kiselina s etanolom stvara ester, etilacetat. Esteri imaju
ugodan miris i okus pa se primjenjuju u prehrambenoj industriji. Vrlo su zapaljivi (tablica
12).

Etilacetat. CH3C00C2H5 350 269 11.4 – 2.2
(tablica 12)
42
Amidi nastaju reakcijom amonijaka i organskih kiselina. Usporavaju gorenje te se
upotrebljavaju za izradu zaštitne odjeće(tablica 13).

Acetamid CH3CON/C2H5/2 453 350
(tablica 13)
Eteri nastaju reagiranjem molekula alkohola uz izdvajanje molekule vode. Zapaljivi su,
djeluju anestetički i potencijalno su eksplozivni uslijed stvaranja peroksida sa vazduhom.
Gustoća je manja od jedinice a gustoća para veća od jedinice(tablica 14).

Dimetil-eter. CH3OCH3 308 233 48 – 1.9
(tablica 14).
2.3.3.FIZIČKA SVOJSTVA UKAPLJENIH PLINOVA
LPG - liquefied petroleum gas -petrolejski ukapljeni plinovi se dobijaju iz sirove

nafte i prirodnog plina, a to su plinovi butan, propan ili njihova mješavina.
LPG je definiran kao plin koji je proizveden iz sirove nafte. Dobija se frakcijskom
destilacijom sirove nafte i odvajanjem iz prirodnog plina.
Dva plina koja spadaju u ovu grupu su Propan i Butan te njihove smjese.
- Propan( C3H8),spade u zasićene ugljikovodike, bezbojan plin, pod pritiskomje

u ukapljenom stanju, nema specifičan miris, lako je zapaljiv i
eksplozivan. Temperatura zapaljenja je -40°C, a temperature samozapaljenja je
500°C. Granica eksplozivnosti je 2-10 %. Uglavnom opasnost od eksplozije je
velika. Nije reaktivan s vodom.
- Butan (C4H10), spada u zasićene ugljikovodike, bezbojan plin,
podp r i t i s k o m je u ukapljenom stanju, ima sladunjav miris, lako je zapaljiv I
eksplozivan. Temperatura zapaljenja je -20°C, a temperature samozapaljenja je
460°C. Granica eksplozivnosti je 1,8 - 8,4 %. Opasnost od eksplozije je velika. Nije
reaktivan s vodom .
LNG - liquefied natural gas je prirodni plin koji se dobija na izvorištu, sastoji se
uglavnom od metana.
43
Metan ima najveći udio u smjesi (minimalno 70%), dok ostatak čine ostali
plinoviti alkani, i to etan, propan, butan i pentan. Uz njih se u smjesi može
pojaviti i dušik, a u tragovima se pojavljuju ugljični dioksid, sumporovodik, helij i
vodena para
U većini slučajeva (npr. proračun pada pritiska u cjevovodima) se računa s
fizikalnim svojstvima metana kao svojstvima ukapljenog prirodnog plina
Metan, glavni sastojak prirodnog plina, prvi je u nizu alkana, a hemijska formula
mu je CH4
U tekućem stanju metan je bezbojna tekućina, a u plinovitom stanju neotrovan
plin bez boje, okusa i mirisa.
U standardnim uslovima metan je teško ukapljiv plin, pri atmosferskom tlaku (101
kPa) isparava na –161.5 °C, ledište mu je na –182.5 °C, a ukapljen je lakši od
vode i ima gustoću 425 kg/m3.
Gustoća plinovitog metana iznosi 0.554 kg/m3, njegove smjese sa vazduhom
se samozapaljuju na 595 °C, dok je u volumnim udjelima 5 - 15% u vazduhu
zapaljiv.
44
LEG - Liquefied Ethylene Gas- ukapljeni etilen (eten) nije prirodni proizvod dobija se
krekiranjem (cijepanjem) etana, propana i butana ili iz nafte.
LEG je ukapljeni etilenski plin (C2H4), spade u grupu spojeva nezasićenih ugljovodonika,
nije prirodni plin, proizvodi se cijepanjem tekućeg prirodnog plina kao što su Etan,
Propan i Butan. Temperatura vrenja kod atmosferskog pritiska je -103,8°C.
NGL- natural gas liquid je prirodan tekući plin koji se nalazi u sirovoj nafti. Dobija se
frakciskom destilacijom sirove nafte. Sastavni dijelovi tekućeg prirodnog plina su Etan,
Pentan, LPG i teže frakcije ugljovodonika i njihovi sastojci.
AMMONIA-NH3 - AMONIJAK se dobija izgaranjem vodika i dušika pod visokim
tlakom. Bezbojna tekućina oštrog mirisa, zapaljiv, otrovan i visoko reaktivan.
Amonijak je otrovan i iritantan plin, oštrog mirisa- sadržaj od 20 ppm u vazduhu se
osjeća. Reagira u kontaktu s vodom. Temperatura vrenja kod atmosferskog pritiska je -
33°C. CHLORINE-CL2 - KLOR se dobija otapanjem natrij klorida elektrolizom.
Žuta tekućina zelene pare, oštrog iritirajućeg mirisa. Otrovan, ali nije zapaljiv
Zbog svoje toksičnosti ne smije se prevoziti u količinama većim od 1200 m3 . Nije
zapaljiv i eksplozivan, ali može uzrokovati požar u dodiru sa terpentinom. Eterom,
plinovitim amonijakom, vodikom I metalima u prahu. Boja plina je žuto-zelena, oštrog je
I zagušljivog mirisa. Nije reaktivan s vodom.
CHEMICAL GASES - HEMIJSKI PLINOVI koji se najčešće prevoze su: etilen,
propilen, butadien, i VCM(vinil klorid monomer) svi su zapaljivi reaktivni i otrovni
(tablica 15).
Tablica 15. Fizička svojstva ukapljenih plinova
45
3.OTROVNOST I OSTALE OPASNOSTI
Većina tereta koji se prevoze ovim brodovima su otrovni-toksični, stoga treba spriječiti
neposredan kontakt ljudi s opasnim teretom upotrebom zaštitne opreme i dišnog-
izolacijskog aparata. Prisutnost otrovnih plinova utvrđuje se fiksnim i prenosivim
mjernim uređajima. Za vrijeme manipulacije teretom na vidnom mjestu treba biti
izložena tablica s karakteristikama opasnog tereta i uputama za slučaj nezgode.
Otrovi se unose u organizam udisanjem, kroz kožu oči ili probavne organe.Većina
hemijskih tereta veoma su otrovni. . Podaci o sigurnom načinu rukovanja teretom nalaze
se u tablici tereta « Material Safety Cargo Data Sheet « koji obavezno prati teret.
Također o otrovnosti svih pojedinih grupa tereta možemo dobiti informacije u IMO IMDG
Kodeksu.
3.1.Opšte postavke i djelovanje otrovne

materije
Hemijska i fizička svojstva nekih tereta, naporan rad, povećana temperatura okoline,
vlažnost, loša mikroklima, negativno utiču na zdravlje ljudi.
Maksimalno dozvoljena koncentracija štetnih supstanci koja ne smije izazvati
oštećenje zdravlja uz napor osmosatnog rada, te se u vremenu od 16 sati treba
potpuno izlučiti iz organizma označava se MDK-Maksimalno Dozvoljena
Koncentracija ili TLV-Ttreshold Limit Value. TLV se izražava težinski mg/m3 ili
volumenski cm3/m3 u PPM - parts per milion (dio štetne materije na milijun
dijelova npr. vazduha) kako slijedi:
- za plinove i pare, težinski mg/m3 ili volumenski cm3/m3 u dijelovima milijuna -
ppm (parts per milion);
- za otrovne prašine, dimove i magle u mg/m3;
- za mineralne prašine u mg/m3 ili brojem čestica u kubičnom centimetru vazduha.
Štetne materije ulaze u organizam kroz kožu udisanjem, oštećuju dišne organe i krvotok,
uzimanjem hrane oštećuju probavne organe. Obzirom na način djelovanja na ljudski
organizam štetne plinove dijelimo na iritanse-nadražljivce, asfiktansi-zagušljivci,
anestetici-opojni plinovi, sistemni-krvni otrovi(ugljični monoksid CO, ugljični
dioksidCO2, itd).Osim para ugljovodonika, iz sirove nafte isparava vodikov sulfid
(H2S) koji miriše na trula jaja.
Djelovanje štetnih plinova očituje se:
Iritansi ( Nadražljivci)
Nadražuju dišne organe, izazivaju kihanje, kašljanje i suzenje očiju.
Izraziti predstavnici su amonijak i klor.
Asfiktansi (Zagušljivci)
Otežavaju uzimanje kiseonika. Nedostatak kiseonika u krvi i mozgu izaziva
glavobolju, vrtoglavicu i
nesvjeticu. Izraziti predstavnici su LNG, LPG, metan, etan, propan, klor, dušik..).
Anestetici (Opojni otrovi)
To su pare ugljovodonika, etilen i benzen.
46
Sistemski otrovi
Izazivaju oštećenje jetre, oštećenje krvnog sistema - benzen, toulen, kiseline, i
oštećenje nervnog sistema - fenol, metanol.
Ovi plinovi su toksični, izazivaju paralizu dišnih organa. Simptomi su anestetičko

djelovanje (omamljenost) grčevi u stomaku, mučnina, povraćanje, proljev. Iritiraju
sluznicu, oštećuju vid, djeluju na nervni sistem, izazivaju grčenje i paralizu mišića.
Inertni plin je također otrovan i uzrokuje nedostatak kiseonika u organizmu što
stvara otežano-ubrzano disanje, gubitak koncentracije (asifikacija posade).
Trovanje ugljovodonicima može biti uzrokovano direktnim djelovanjem plinova iz
sastava ugljovodonika zbog isparavanja iz tereta i uslijed promjene atmosfere
u zatvorenom prostoru (u tankovima tereta zbog inertiranja) tj. potiskivanjem
kiseonika iz atmosfere u nekom prostoru.
Svi plinovi koji nastaju isparivanjem ugljovodonika štetni su za zdravlje i ne mogu se
izdvojiti iz sirove nafte koja se prevozi.
Otrovnost Inertnog plina
Inertni plin je također otrovan i uzrokuje nedostatak kiseonika u organizmu što
stvara otežano-ubrzano disanje, gubitak koncentracije (asifikacija posade).
Inertni plin nastaje izgaranjem ugljovodonika (teške nafte) u brodskom kotlu (brodovi na
parni pogon) ili u postrojenju za proizvodnju inertnog plina na motornim tankerima.
Inertni plin se nakon prolaska kroz pročistače (scrubber), hlađenja i odvajanja čvrstih
čestica ubacuje u tankove tereta.
Osnovna karakteristika inertnog plina je nizak sadržaj kiseonika (ispod 8 %) a iznad 95
%
volumena sadrži plinove opasne po zdravlje ljudi.
Preventivno se uvodi ventilacija u prostorijama s određenom izmjenom vazduha kako bi

se odstranili plinovi. Prilikom rada članovi posade dužni su koristiti zaštitnu odjeću
i opremu kao aparat za disanje kada je potrebno.
Postojanje otrovnih plinova ili para utvrđuje se aparatom za otkrivanje otrovnih plinova
(tragači plina).
Radi rukovanja teretom na siguran a prikladan način brod mora obvezno imati detaljne
podatke o teretu.
Krcatelj mora uručiti zapovjedniku broda MSDS - Material Safety Data Sheet koji sadrži
sve važne podatke o teretu kao i uputstva o postupcima u slučaju nezgode.
Material Safety Data Sheet mora biti izložen na oglasnoj ploči prije početka ukrcaja
tereta. Svaki MSDS daje široki spektar sigurnosnih informacija, uključujući i podatke o
izlaganju, potrebnoj zaštitnoj odjeći/opremi, medicinskoj prvoj pomoći, postupcima u
slučaju propuštanja, sredstvima za gašenje i sl.
47
3.2.Opasnost od požara
Mogućnost izbijanja požara ovisi o preventivnoj zaštiti tereta i njegovih para,

kiseoniku i izvoru paljenja koji međusobno sudjeluju u stvaranju požara.
Zaštita od požara podrazumijeva ispravnu opremu, sredstva za gašenje i uvježbanu
posadu. Međutim najbolja obrana od požara je poduzimanje preventivnih mjera što znači
pravodobno održavanje i testiranje uređaja za dobavu inertnog plina (dušika) crpki,
cjevovoda, sistema ventilacije, mjernih uređaja, uređaja za dojavu i ostalo.
Otkrivanje požara mora biti omogućeno uz primijenjenu ventilaciju, a zasniva se na
otkrivanju povišene temperature, dima (optički ili s ionizacijskom komorom), detektori
za otkrivanje plina osjetljivi na aerosole, infracrveni i ultraljubičasti detektori.
Ventilacija nema negativnog učinka na infracrvene i ultraljubičaste detektore jer oni
“vide“ određeni spektar plamena pri čemu im ventilacija čak i pomaže.
Da bi došlo do eksplozije i/ili vatre potrebna su tri elementa koji čine trokut
eksplozivnosti iskra – pare ugljovodonika – kiseonik.
Smanjenjem koncentracije kiseonika smanjuje se i potpuno onemogućava
mogućnost eksplozije.
Na brodu se mogu još pojaviti različiti tipovi požara kao npr: namještaja i opreme, dizel
goriva, električni požari, paljenje odjeće, požari u kuhinji. Ručni uređaji za gašenje
vodom ili prahom koriste se za gašenje namještaja i opreme. Ručni uređaj s pjenom
koristi se za gašenje dizel goriva, a mogu poslužiti uređaji s hladnim ili suhim prahom.
Požari električnih instalacija i uređaja gase se ručnim uređajem s ugljičnim dioksidom
(CO2), voda se nikako ne smije koristiti.
48
Ako je odjeća osobe zahvaćena vatrom, zahvaćeni dio treba brzo pokriti odgovarajućim
pokrivalom (plahta, deka i sl), ako je u blizini ručni aparat s pragom tada njega prvog
upotrijebiti.
Izvori paljenja su: pušenje, prenosivi električni uređaji, uređaji za komunikaciju,
zavarivanje, kovanje i sl., rad sa alatnim strojevima , samozapaljenje , spontano izgaranje,
statički elektricitet.
Razmještaj opreme za gašenje prikazan je na požarnom planu „Fire plan“ koji se nalazi u
nadgrađu i van nadgrađa u posebnom spremniku. Posada u slučaju požara postupa u
skladu s rasporedom za uzbunu „Požar na brodu“
3.3.Opasnost za zdravlje
Pristup izbjegavanju opasnosti po osoblje obuhvaća slijedeće radnje: uklanjanje

opasnosti, kontrola opasnosti, pouzdana zaštita osoblja. Opasnosti od tekućih opasnih
tereta i njihovih para mogu se podijeliti u pet grupa: zapaljivost, otrovnost, gušenje,
smrzavanje, hemijske opekotine. Najopasniji aspekt je zapaljivost para i plinova gdje su
izvori zapaljivosti: pušenje, hot, cold work, safety tools, statički elektricitet, električni
instrumenti i oprema od legure aluminija, mobilni telefoni, električni potencijal između
broda i obale rješava se adekvatnom izolacijom (insulating flanges) na prekrcajnoj ruci
(loading arm). Sigurnosna zona za ove brodove može iznositi do nekoliko stotina metara
ovisno o mogućnosti formiranja oblaka plina.
Otrovnost: Uzrokuje oštećenje nervnog sistema. Poznata je industrijska toksičnost
uzrokovana hemikalijama.. Skala otrovnosti definirana je; toksičnost nepoznata
(unknown), nema toksičnosti (no toxicity), lagana toksičnost (slight toxicity), umjerena
toksičnost (moderate toxicity) i teška toksičnost (severe toxicity). ACGIH American
Conference of Governmental Industrial Hygienists definira tri kategorije izloženosti
osoblja:
1. TLV – TWA (Time Weighted Average) Izloženost parama tereta 8 sati dnevno ili
40 tjedno
2. TLV – STEL (Short Term Exsposure Limit) Izloženost do 15 minuta u
maksimalo četiri izlaska s pauzama od jednog sata.
3. TLV – C (Ceiling concentration) maksimalna količina koja se nikada ne smije
premašiti
Gušenje: Osjetljivost na sadržaj kiseonika nastaje na 19%. U razini ispod 16%
nastaje nesvjestica, gdje se u dužem izloženosti oštećuje mozak i nastupa smrt. (Maritime
Safety Card). Respirator treba biti opskrbljen produžnim dijelom od 8 do 15 m. Daje
se 35% kiseonika s protokom od 4 litre u minuti, za one s teškim bronhitisom 24%:
Smrzavanje: Nastaje s jakom boli, šokom i nesvjesticom. Početni simptomi su: koža je
žarko crvena a zatim bijela, kasnije bezbolno i nastupa gangrena..Opečeni dio treba
odmah staviti u vodu na temperaturu od 42 stupnja celzija, ne masirati, dati sredstvo
protiv boli ili morfij ako je potrebno, pokriti sterilnom gazom
Hemijske opekline: Može ih uzrokovati : amonijak, klor, etilen oksid i propilen oksid.
Siptomi su goruća bol sa crvenilom kože, iritirajući osip, mjehuri sa gubitkom kože,
otrovanje. Odmah isprati oči i kožu najmanje 10 minuta obilnom količinom svježe vode i
prekriti sterilnom gazom.
49
Prije transporta na liječenje u bolnicu treba ispuniti Guidance of Medical Officer:
Ime, starost, adresa, ime broda, luka, slijedeća luka, ime i adresa brodara ili agenta,
izloženost kojem plinu koliko vremena i kada , pružena prva pomoć..
3.4.Opasnost za okolinu
Tereti sirove nafte, derivati nafte, hemikalija i raznih plinova su složene mješavine
ugljovodonika u raznim kombinacijama i kao takve predstavljaju opasnost po okolinu
kako slijedi :
- Fizičkim zagađenjem - uništavanje živih bića neposredno
- Otrovnošću - uništavanje živih bića neposredno i odgođeno
- Bioakumulacijom - dugoročno negativno djelovanje na žive organizme
Plaže i obala
Dugoročno ugrožava grane privrede priobalne države, (turizam i ribarstvo), stvara
troškove čišćenja i saniranja posljedica.
Luke i marine
Stvara velike posljedice za sigurnost ljudi i brodova kao i velike štete na brodovima
(troškovi čišćenja i saniranja posljedica)
Industrijska postrojenja
Ova postrojenja mogu imati velike štete posebno ako se morska voda koristi za njihovo
hlađenje, blokiranje usisa rashladne vode, pregrijavanje postrojenja, rad sa smanjenim
kapacitetom, kvarovi i zaustavljanje postrojenja radi saniranja posljedica.
Zapovjednici, upravitelji stroja i časnici moraju dobro poznavati odredbe MARPOL
konvencije 1973/78, konvencije o odgovornosti za štetu od zagađivanja naftom i
konvencije o fondu za naknadu štete kao i ostale propise iz tog područja.
Moraju se poduzeti krajnje mjere opreza u pogledu sprječavanja zagađenja okoline,
pogotovo za vrijeme rukovanja teretom, bunkeranja, i izbacivanju balasta iz broda.
Mjere opreza trebaju se poduzeti da bi se izbjeglo izlijevanje tereta niske temperature
zbog opasnosti za život kao i zbog opasnosti u pogledu povećanja krhkosti
materijala, odnosno promjene (pogoršanja) njegovih karakteristika čvrstoće.
Nezgode koje obuhvaćaju propuštanja (lokve) hemikalija i požar su vrlo opasne.
3.4.1.MEĐUNARODNI PROPISI
Međunarodna pomorska organizacija IMO sa sjedištem u Londonu ima posebne odbore

za sigurnost plovidbe (Maritime Safety Committee) i zaštitu mora od zagađenja (Marine
Environmental Protection Committee). Do danas su donijeti međunarodni propisi a kao
najvažniji su međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja mora s brodova 1973., s
protokolom 1978.god. (MARPOL – International Convention for the Prevention of
50
Pollution From Ships) Cilj ove Konvencije je spriječiti onečišćenje mora bilo kakvim
štetnim materijama (harmfull substances) a odnosi se na zagađenje mora: uljem - aneks 1
, i drugim štetnim tekućim materijama koje se prevoze brodom u rasutom stanju -
aneks 2 , štetne materije koje se prevoze brodom u posebnim pakovanjima- aneks
3,onečišćenje fekalijama s brodova- aneks 4, otpacima s brodova - aneks 5. i onečišćenje
vazduha anex 6 balasne vode –anex 7
ZAHTJEVI PREMA MARPOL-u 73/78
Anex – I – Regulations for the Prevention of Pollution by Oil
- I – General
- II – Requirements for control of operational
pollution
- III – Requirements for minimizing oil pollution
from oil tankers due to side and bottom
damages
- IV – Prevention of pollution arising from an oil
pollution incident
Anex – II – Regulations for the Control of Pollution by Noxious Liquid Substances in
Bulk
Anex – III – Regulation for the Prevention of Pollution by Harmful Substances Carried
by Sea in Packaged Form
Anex – IV - Regulation for the Prevention of Pollution by Sewage from Ships
Anex – V - Regulation for the Prevention of Pollution by Garbage from Ships
Anex – VI - Regulation for the Prevention of Air Pollution from Ships
- I – General
- II – Survey, certification and means of control
- III – Requirements forcontrol of emissions
from ships
Prema MARPOL-u u posebnim područjima a to su: Sredozemnom , Baltičkom , Crnom

Crvenom Karipskom i Sjevernom moru , Arapskom zaljevu i Antarktiku nije dopušteno
ispuštanje nečistoća.
Oprema za sprečavanje zagađenja na brodovima su: separatori ,aspiratori, spalionica
čvrstog otpada (incinerator) , tankovi otpadnih ulja u stroju i na palubi, ODM (oil
discharge monitor) te priručna prijenosna oprema. Smeće se spaljuje i predaje na kopno
a zemlje članice IMOa trebaju omogućiti prihvat nečistoća na kopnu.
ANEX I- ODREDBE ZA SPRIJEČAVANJE ZAGAĐENJA MORA ULJIMA
Odredbe ovog Anexsa odnose se na zagađenje mora s brodova uljem (ugljovodonici ,

sirova nafta , gorivo , mazivo , otpadna ulja , rafinati , teško diesel ulje , kitovo ulje )
Svaki tanker od 150 BT i više , te svaki drugi brod od 400 BT i više moraju posjedovati:
1. „Knjigu ulja“ (oil record book), jednu za stroj i jednu za palubu u koju se unose i
postupci ukrcaj iskrcaj cow itd.
2. „Međunarodnu svjedodžbu o sprječavanju zagađivanja uljem“(Internatinal Oil
Pollution Prevention Certificate IOPP) ,
51
3. „Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem (Shipboard Oil Pllution
Emergency Plan SOPEP) „Međunarodnu svjedodžbu o sprječavanje zagađenja
vazduha“ tzv.IAPP svjedodžba
Preporuka Međunarodne brodarske komore (ICS International Chamber of Shipping)
zahtjeva da na tankeru treba biti „Međunarodni vodić za tankere i terminale“(ISGOTT
International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals. Slika 16)
Slika 16. ISGOTT

Konvencija zahtijeva da se za balast moraju upotrebljavati odvojeni balastni tankovi
(segregated ballast tanks – SBT) ili namjenski tankovi za čisti balast (dedicated clean
ballast tanks –DCBT). Slop tankovi trebaju činiti najmanje 3% korisne nosivosti
broda .
Otpad obavezno davati na kopno (pranje , kaljuže itd.)- reception facilities . Za sve
brodove veće od 20.000 dwt obavezan COW i IGS. Svaki tanker veći od 150 bt treba
izvršiti osnovni , privremeni i izvanredni pregled .
IMO je izdao Priručnik o onečišćenju uljem (IMO manual on oil pollution) koji sadržava
prevenciju tijekom rutinskih operacija , planiranje akcije u slučaju nezgode , spašavanje ,
postupak kod uljnog izljeva. Uslovi ispuštanja za tankere veće od 400BT prema pravilu
34 A i B ovog Anexa(tablica 16):
52
Tablica 16. Uslovi ispuštanja za tankere veće od 400BT
ANEX II- ODREDBE ZA NADZOR ZAGAĐENJA MORA ŠTETNIM TEKUĆIM

MATERIJAMA
Opasnost pojedinih rasutih tekućih materija (hemikalija) procjenjuje se u odnosu

na:
a) biološke grupe u moru,
b) štete po izvore životnih materija (tj.hrana iz mora)
c) opasnost za ljudsko zdravlje kada se uzima na usta
d) opasnost za ljudsko zdravlje pri dodiru na kožu
e) smanjenje prirodne ljepote okoline
Prema gore navedenim kriterijima opasne tekuće materije u rasutom stanju svrstavaju se u
slijedeće kategorije: Kategorija X: štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz
tanka nakon čišćenja ili balastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske
resurse i ljudsko zdravlje, nanose ozbiljnu štetu ljepoti okoline. Zabranjeno ispuštanje van
broda, tekućinu nakon pranja predati u lučki uređaj za prihvat (tablica 17).
Dopušteno je ispuštanje u more samo ostatak ispod propisanog omjera za ovu
kategoriju.Tu spadaju: aceton, cianohidrin, acrolein, ugljični disulfid i drugi.
Kategorija Y: : štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili
debalastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje,
i ljepotu okoline. Količina ispuštanja van broda u more je strogo kontrolirana. Tu spadaju:
akrilonitril, butir-aldehil, ugljični tetraklorid i dr.
53
Kategorija Z: : štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja
ili debalastiranja koje mogu uzrokovati manje opasnosti za morske resurse i ljudsko
zdravlje, i ljepotu okoline. Količina ispuštanja van broda u more je ograničena i
kontrolirana. Tu spadaju: acetaldehid, benzin, cikloheksan i drugi.Kategorija „Ostale“: :
štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja
koje mogu uzrokovati jedva zamjetne opasnosti. Količina ispuštanja je kontrolirana i
nije zabranjena.Tuspadaju:butil-akrilat,izopenten,idr.
Tablica 17. Uslovi ispuštanja za tankere veće od 400BT
ANEX V- ODREDBE ZA SPREČAVANJE ZAGAĐENJA MORA OTPA CIMA

Aneks se odnosi na način odlaganja smeća na moru (tablica 18) njegovog skupljanja na
brodu za vrijeme plovidbe.
Svi brodovi od 400BT i više u međunarodnoj plovidbi moraju imati plan za
rukovanjem smećem (Garbage managemant plan),
knjigu o smeću (Garbage Record Book) te imati nadzor nad obradom i odvajanjem
otpadaka u skladu s odredbama ovog Aneksa tj. plastične materije, sintetičke konope,
itd. treba sačuvati na brodu ili ih spaliti (incinerator), pepeo sačuvati i predati na
kopno. Smeće treba odvajati po grupama kao što su: plastika, hrana, papir, staklo,
limena ambalaža i tako odvojeno predati na kopno. O svemu (paljenje, bacanje u
more ili predavanje na kopno) mora se voditi dnevnik s priloženim potvrdnicama o
predanom smeću.
54
Tablica 18. Propisi o odlaganju smeća na moru
ANEX VI- ODREDBE ZA SPRIJEČAVANJE ZAGAĐENJA VAZDUHA S

BRODOVA
Svi brodovi od 400BT i više u međunarodnoj plovidbi moraju imati Svjedodžbu o

sprečavanju zagađenja vazduha u kojoj se navodi:podaci o opremi koja sadrži materije
koje uništavaju ozon, podaci o brodskim motorima (dušikov oksid ) te moraju imati
svjedodžbu o sprečavanju zagađenja vazduha za motor (tzv.EIAPP svjedodžbe), navode se
obveze broda kad plovi u područjima u kojima se nadzire ispuštanje sumpornog
dioksida, za tankere se propisuju podaci koji se odnose na sistem za prikuplanje para u
cilju sprečavanja zagađenja vazduha hlapljivim organskim spojevima (VOC) i na kraju
propisuju se podaci koji se odnose na brodski spaljivač otpadaka.
3.4.2.NACIONALNI PROPISI
Pomorski zakonik utvrđuje uslove sigurnosti broda , prevencije , onečišćenje , ukrcaj i

opterećenje prema propisima „Hrvatskog registra brodova“ , obaveze zapovjednika i
članova posade. Svaki brod od 50 brt i 110 kw treba imati knjigu o uljima .
55
Zakon o prevozu opasnih materija; predstavlja sažetak svih međunarodnih akata koji nas
obavezuju pri prevozu opasnih materija. Sadrži mjere sigurnosti i sankcije za
njihovo kršenje. Mjesta za ukrcavanje i iskrcavanje eksplozivnih i zapaljivih materija
moraju imati propisane uređaje i opremu, a znak opasnosti mora biti uočljivo istaknut,
zakon dalje određuje : isprave o prevoz u tri primjerka , operacije teretom uglavnom
danju , uvijek spremna požarna oprema , uvijek mjeriti koncentraciju plina,
zabranjeno raditi s plamenom i iskrenjem ( hot work) , sve uzemljeno , motori cestovnog
prometa izgašeni.
Zakon o pomorskom i vodnom dobru , lukama i pristaništima RH; sadrži odredbu da

luka otvorena za međunarodni promet mora imati uređaje za prihvat otpadnih ulja. Zakon
propisuje da Lučka kapetanija treba izvršiti uviđaj nakon dojave o zagađenju, voditi
zapisnik o eventualnom zagađenju. Svi tankeri od 100 dwt i više trebaju imati uređaj za
sprečavanje isticanja i uređaje za prečišćavanje zauljenih voda . Obavezan pregled cijevi
za protok nafte jednom u tri mjeseca. Povreda navedenih propisa predstavlja pomorski
prekršaj.
Pravilnik o rukovanju opasnim materijama u lukama i pristaništima ;kojim se

razrađuju odredbe Zakona o prevozu opasnih materija i to: korisnik luke, terminala
treba predati zapovjedniku upute za rad, a lučkoj kapetaniji se predaje pismena
deklaracija o radovima s opasnim teretom. Rukovanje teretom može započeti nakon
što brod preda pismenu izjavu o spremnosti za ukrcaj, a to je kada su: spremne
sprave i služba za gašenje požara, postavljena mreža na dimnjaku i zabrane o
pušenju, postavljen priključak na vodovodne cijevi, tegalj na pramcu i krmi spušten
metar do mora, brod i cijevi uzemljeni. Za vrijeme rada ističe se danju crvena zastava a
noću crveno svjetlo. Tankovi se mogu degazirati samo uz odobrenje luke i kapetanije.
Pravilnik utvrđuje i posebne mjere za rukovanje uljima: operacije se mogu vršiti samo u
posebnim lukama, cjevovodi i pumpe ispravni, prirubnice nepropusno spojene, savitljive
cijevi dovoljne dužine za rad i kretanje broda, postavljena sredstva za gašenje u blizini
cjevovoda tereta , zatvoriti prostore blizu odušnika , odrediti oficira za prevenciju i
zaštitu od požara , članovi posade osposobljeni za rukovanje uljima i kontrolu uljnih para
mogu rukovati teretom , na palubnom cjevovodu mora biti manometar pritiska ,
ispod palubnih spojeva cjevovoda postaviti drvene podnice i posude za prikupljanje ,
izvršiti razmjenu pismenih informacija brod – kopno ( priroda i količina tereta , radni
postupci , veza između odgovornih osoba na brodu i obali).
Svaka manipulacija teretom odmah se prekida: kod nepovoljnih vremenskih uslova

, grmljavina i atmosferskih pražnjenja , kad se približava tegljač , požar, uljni izljev
, kvar na uređajima za rukovanje.Uvijek mora biti osiguran dovoljan broj tegljača
za eventualne operacije.
56
3.5.Opasnost od reaktivnosti
Teret reagira sa vazduhom formirajući nestabilne spojeve s kiseonikom koji mogu
izazvati eksploziju. Određeni tereti mogu reagovati sa drugim teretima , pa treba spriječiti
mogućnost miješanja odvojenim cjevovodima , ventilima itd. Također, teret može
reagovati u dodiru sa materijalima u sistemu tereta koji nisu kompatibilni s teretom,
može reagovati sam sa sobom a tu pojavu zovemo polimerizacija koja se ubrzava
grijanjem, osvjetljivanjem, vazduhom i produktima korozije, a sprečava se
dodavanjem inhibitora .
Reakcije tereta u praksi mogu biti još sa , vodom , inertnim plinom i vazduhom.
Reakcije tereta mogu dovesti do povišene temperature, otrovnih ili zapaljivih para i
plinova.
Takve međusobne reakcije opasne su za ljude i okolinu, štetne za teret jer mijenjaju
njegova svojstava i kvalitetu.
Reakcija s vodom
Kod tereta koji ostvaruju reakciju sa vodom (kod prevoza plinova) stvaraju se hidrati -
kristali koji nalikuju zdrobljenom ledu.
Voda za stvaranje hidrata može potjecati od para za purgiranje, vode u sistemu tereta ili
vode otopljene u teretu. Kako bi se izbjegli problemi koje hidrati mogu stvarati, posebno
pumpama i opremi tereta, treba dodati antifriz ako je dozvoljeno. Antifriz se dodaje na
mjesta gdje dolazi do ekspanzije (ekspanzioni ventil, mlaznice).
Aditivi antifriza su često zapaljivi i otrovni pa sa njima treba pažljivo rukovati.
Reakcija tereta samog sa sobom (self-reaction)

Neki tereti mogu reagovati sami sa sobom (prevoz hemikalija). Najčešći oblik reakcije je
polimerizacija koja je inicirana prisutnošću malih količina tereta ili odgovarajućih metala.
Polimerizacijom se oslobađa toplina koja ubrzava reakciju.
IMO kodeks zahtjeva da tereti koji mogu reagovati sami sa sobom budu inhibirani prije
otpreme.
Svjedodžba o dodanom inhibitoru, koja se izdaje brodu, sadrži:
- količinu i ime dodanog inhibitora,
- datum kada je dodan i trajanje njegove aktivnosti,
- mjere koje treba poduzeti ako putovanje prijeđe vrijeme djelovanja inhibitora i
temperaturne granice koje označavaju djelovanje inhibitora.
Inhibitor ima svojstvo da ne isparava.
Za neke terete ne postoje inhibitori polimerizacije (etilen oksid) pa se moraju prevoziti
pod inertnim plinom koji stalno mora biti pod predtlakom a sadržaj kiseonika u njemu
ne smije biti veći od 0,2 % volumena.
57
Reakcija sa
vazduhom
- formiranje spojeva s kiseonikom koji mogu izazvati eksploziju,
- IMO zahtjeva da se takvi tereti inhibiraju ili prevoze pod inertnim plinom.
Reakcija s drugim teretima

( kod prevoza hemikalija, kompaktibilnost i inkompaktibilnost )
Pojedini tereti mogu snažno reagovati međusobno.
Potrebno je spriječiti mogućnost mješanja takvih tereta:
- odijeljeni cjevovodi i ventili
- odijeljeni sistemi za pothlađivanje svakog tereta.
Reakcija s drugim materijalima

Podaci o karakteristikama (Data sheets) daju popis materijala koji ne smiju doći u kontakt
s teretom. Materijali koji se koriste u sistemu tereta moraju biti kompatibilni s teretom
(brtve isl.).
Reaktivnost tereta
Prevoz opasnih tereta može izazvati neželjene hemijske reakcije ukoliko dođe do
mješanja pojedinih spojeva međusobno ili s vodom.
IMO Chemical Bulk Code i US Coast Guard Rules propisuju načine smještaja hemijskih
proizvoda i njihovo prevoženje. Zbog mogućih štetnih reakcija tereti su podijeljeni na
međusobno kompatibilne i nekompatibilne.
Kompatibilnost tereta
US Coast Guard je propisao pravila za prevoz hemikalija s ciljem izbjegavanja mješanja
nekompatibilnih tereta u tankovima i cjevovodima jer može izazvati visoku temperaturu,
stvoriti opasne plinove za ljudsko zdravlje i opremu.
Na osnovu podataka National Academy of Science data je tablica tereta čije se mješanje
smatra opasnim.
Prema definiciji opasna reakcija uzrokuje porast temperature za više od 25°C, i/ili
pojavu para prilikom mješanja dvije materije.
U nekim (rijetkim) slučajevima reakcija dviju komponenti može stvoriti proizvod koji je
zapaljiviji i/ili otrovniji od materije koje reagiraju.
Neke materije su slabo reaktivne (aromatski ugljovodonici, parafini) dok neke tvore
opasne kombinacije s mnogo grupa materija (anorganske kiseline).
58
3.6.Opasnost od korozije
Teret i inhibitori mogu dovesti do korozije. IMO kodeks zahtjeva da materijali, koji se
upotrebljavaju u sistemu tereta, budu otporni na koroziju izazvanu teretom.
Korozivne tekućine mogu također štetno djelovati na ljudski organizam, te treba spriječiti
mogući kontakt. Prema potrebi koristiti prikladnu zaštitnu odjeću/opremu.
Prisustvom željeznog oksida (rđe) i plina vodikovog sulfida od sirove nafte u inertiranoj
atmosferi (bez prisustva kiseonika) tanka, dolazi do transformacije željeznog oksida
u željezni sulfid. Eksplozivna oksidacija nastaje izlaganjem željeznog sulfida vazduhu,
kada oksidira u sumpor ili plin sumporni dioksid, pri čemu dolazi do razvijanja visoke
temperature do samousijanja. Ova pojava se češće dešava u kopnenim tankovima ulja.
Mnoge fatalne nesreće nastale su zbog gubitka konstruktivne čvrstoće broda

uzrokovane korozijom. Korozija se pojavljuje na različite načine kako slijedi:
GENERAL CORROSION- - OPĆA korozija: koja vodi do gubitka tvrdoće, napada veće
područja i razvija se relativno sporo od 0.1 do 0.3 mm godišnje.
LOCAL CORROSION -LOKALNA korozija nalazi se na pojedinim mjestima gdje utječe

na čvrstoću tog elementa i razvija se kao iznenadni napad s negativnim učinkom na čelik.
PITTING CORROSION, su točkasta mjesta na oplati gdje korozija prodire u oplatu-metal.
GROOVING COROSION – napredujuća korozija se javlja na strukturalnim
međusekcijama gdje protječe voda posebno na dnu broda (bottom plate) blizu varova.
WELD METAL CORROSION korozija na spojevima varova
MICROBIAL CORROSION uzrokuju je mikrobi koji se nastanjuju u tankovima nafte,

korozija vodi do ozbiljnih problema kada je napadnuto strukturno područje ,treba je
pratiti i voditi prema ESP shemi
GALVANSKA KOROZIJA nastaje kada su u električnom kontaktu razni materijali

uronjeni u elektrolit.
KOROZIJA PASIVNIH METALA otpornost ovih metala zasniva se na zaštitnom

djelovanju oksidnog sloja na površinu.
Vrlo mali kloridni ion prolazi kroz pore oksidnog filma i apsorbira se na površinu metala
odljepljujući zaštitni sloj. Morska voda djeluje korozivno na čelik niskog sadržaja kroma
ili nikla. Morska voda ne smije se koristiti za pranje duže od dva sata ili da temperatura
mora prelazi 70°C.
Posebno izloženo područje koroziji su viseći balasni tankovi. Kombinirani balasni i cargo
tankovi manje su izloženi.. Međutim ispiranje tankova uništava zaštitni sloj . Konačno,
tankovi tereta izloženi su kiseloj vodi na dnu tereta sirove nafte.
59
Lomovi oplate, sekcija, varova, posebno visećih, centralnih tankova i pikova,
uzrokovani su unakrsnim opterećenjem teretom i balastom te utjecajem slobodnih
površina-sloshing. Jake dinamičke sile za vrijeme nevremena mogu dovesti do loma
oplate i prodora vode.
4.NADZOR OPASNOSTI
Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i više treba
uskladiti sve postupke na tankeru s ISM(International Safety Management) Kodeksom
radi sigurnosti.
Pod ISM kodeksom procesi sigurnog upravljanja temelje se na mjerama protiv rizika i
tehnikama sprečavanja rizika.To je bitno različit pristup od ranijih zahtjeva koji su se
temeljili na strogom izvršavanju zapovjedi.
Cilj ISM Kodeksa je osigurati međunarodni standard za sigurno upravljanje i operacije
brodovima i sprečavanje zagađenja. Zahtjevi Kodeksa su:
- Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurnu radnu okolinu.
- Postaviti preventivne mjere zaštite od poznatih rizika.
- Stalno poboljšavati vještine sigurnosnog upravljanja osoblja na brodu i obali
uključujući pripremanje mjera koje su povezane sa zaštitom sigurnosti i okoline .
- Kodeks zahtijeva da kompanija razvije sistem sigurnog upravljanja (SMS Safety
Management System) koji bi trebao uključiti određene funkcionalne zahtjeve
posebno instrukcije i procedure kojima se osigurava sigurno upravljanje na
brodovima i zaštita okoline. Funkcionalnost sistema zahtjeva provjere kao:
b) dokumentirane procedure i upute
c) dokumentacija se verificira od odgovorne osobe svakodnevno
4.1.Obrasci o sigurnosti tereta

Ovi obrasci (Tablica tereta –Material Safety Cargo data Sheet. ) upućuju na sve
karakteristike tereta bitne u procesu manipulacije kao što su: izgled, miris,zapaljivost,
fizikalne i hemijske karakteristike, zdravstvene opasnosti (otrovnost ,dodir sa kožom
očima i sl. postupci pružanja pomoći) postupci u slučaju opasnosti, požarna zaštita,
rukovanje i slaganje itd. Tablica tereta (tablica 19) treba biti izložena na oglasnoj ploči
prije početka ukrcaja .
Zapovjedništvo je dužno osigurati MSDS podatke za svaku opasnu hemikaliju na brodu,

bilo da se radi o teretu ili brodskom potrošnom materijalu.
Članovi posade moraju biti upozoreni o mogućim opasnostima i potrebi stalnog opreza.
Osjetila ukusa, mirisa i kože mogu upozoriti/alarmirati članove posade da je došlo do
propuštanja.
Obojeni oblaci isparina, jako iritirajući ili oštar miris također su znakovi propuštanja.
Neke od hemikalija ne mogu biti otkrivene osjetilima ljudi zbog nepostojanja boje ili
mirisa. Zbog ovih razloga ovakvim hemikalijama smiju pristupiti samo uvježbani članovi
posade opremljeni zaštitnom odjećom i izolacionim aparatom za disanje, čak i kada ne
postoji vidljiva opasnost.
60
Primjer MSDS obrasca za teret metanola:
61
62
63
64
65
66
67
Tablica 19. Tablica tereta –Material Safety Cargo data Sheet
68
4.2.Način nadzora opasnosti na tankerima
Za sve postupke na tankeru predviđena je lista provjere (tablica 20) koja se prethodno
treba ispuniti od strane nadležnih članova posade. Nadzor opasnosti se svodi na
preventivne mjere koje u veliko smanjuju svaku opasnost na tankeru . To znači da uvijek
treba provjeravati cjevovode, sisaljke, sistem COW i IGS , ispravno kalibrirati i postaviti
mjerače nivoa u tanku, mjerače pritiska, kiseonika,otrovnih i zapaljivih para , temperature
Ulazak u zatvorene prostore
Prije ulaska u zatvorene prostore i tankove mora se ispitati sastav atmosfere u njima radi
čega treba mjerenjem utvrditi:
1. Količinu kiseonika;
Atmosfera u tanku mora sadržavati 20.9 % kiseonika.
2. Prisutnost eksplozivne smjese;

Koncentracija eksplozivnih para i plinova mora biti ispod donje granice
eksplozivnostisti (DGE).
Opštenito je prihvaćeno da se zatvoreni prostori moraju ventilirati toliko koliko je
potrebno da se sadržaj para održava ispod 25% DGE.
3. Prisutnost otrovnih materija;

Količina otrovnih materija u atmosferi mora biti ispod MDK (TLV) vrijednosti.
Zbog sigurnosti, preporučljivo je da se ne prelazi granica od 25% MDK vrijednosti.
Sva navedena mjerenja trebaju vršiti osobe koje dobro poznaju mjerne metode i mjerne
uređaje.
Mjerenja se moraju izvršiti na raznim pozicijama istog prostora i na raznim visinama (na
dnu, sredini i vrhu tanka).
Voditi računa da su izmjerene vrijednosti “slika” stanja u jednom trenutku te da do
promjene stanja može doći u kratkom vremenu zbog promjena temperature, ventilacije i
sl. zbog čega gornja mjerenja treba periodično ponavljati.
Prikaz dolje liste provjere za ulazak u zatvorene prostore
ENCLOSED SPACE ENTRY PERMIT
This permit is only for entry into an enclosed space. If hot work, work on pipelines
lines or work aloft is to take place, then another permit will be required.
Before entering any enclosed space, all of the appropriate safety checks listed on this
permit must be completed
69
SECTION 1
of the permit is to be completed and signed by the Officer in Charge of the operation.
Location : _ Date : Time :
Reason for Entry :

If No,
Section 1 Yes No
state why
1.1 Has space been cleaned / prepared
1.2 Has space been ventilated for safe entry
Have arrangements been made for continuous
1.3
ventilation, including during breaks
Is rescue equipment available for immediate use
1.4
beside compartment entrance
Have arrangements been made for a responsible
1.5 person to be in constant attendance at the entrance
to the space
Has a system of communication between the person
1.6 at the entrance and those in the space been agreed
1.7 Have hand held radios been issued
Is access to the work area satisfactory in that
1.8
hazardous areas are highlighted or roped off
1.9 Is access to and from the work area will lit
Have all personnel who are to enter the space been
1.10
briefed on the work and the evacuation procedure
Are connections / valves from other spaces secured
1.11
and hydraulic actuators immobilised
Has a responsible person been informed that the
1.12 space is being entered and has effective
communication been established
Atmosphere Test - Record of Results
Permitted Actual
Gas
Level Level
1% LEL
Hydrocarbon
maximum
Oxygen 20.9 % minimum
Other Gas / Vapour - Specify
70
The Officer who has completed and signed this section shall not sign the
authorisation in Section 3.
Completed by : Signature : _
(print name)
SECTION 2 .
Permit to be completed and signed by the persons entering the space
If No,
Section 2 Yes No
state why
2.1 Has section 1 been completed as necessary
Are you aware that you should leave the space
2.2 immediately in the event of the failure of the
ventilation system
Do you understand the arrangements for
2.3 communication between yourself and the person in
attendance at the entrance
Will you inform the responsible person referred to in
2.4 question 1.12 you are about to enter a space on every
occasion prior to entry
Have you agreed a reporting time
2.5 If yes, state reporting interval (in minutes)
Are you wearing: Emergency escape set
Rescue harness
2.6
Oxygen monitor
Gas monitor
Are sufficient persons entering the space wearing
2.7 oxygen and gas monitoring equipment (refer to Gen
OP 19)
Persons signing below should satisfy themselves that Section 1 is complete and that
they have complied with the requirements of Section 2.
Name : _ ( print) Signature :
71
SECTION 3.
Authorisation is to be completed by an officer not taking part in the enclosed space
entry and who has not completed and signed Section 1.
Authorisation can only be given when Section 1 is completed and signed.
I am satisfied that all the necessary preparations for enclosed space entry have been
completed.
This permit is valid from : _ hrs Date :
to : _ hrs Date :
Maximum duration 12 hours.
ENTRY AUTHORISED
Permit must be authorised by the Master or Senior Officer.
Name : _ Signature :
(print)
If the person authorising the permit above wishes to subsequently enter the space, the
permit must be countersigned below by the Master or another senior officer, as
applicable.
The person entering the Enclosed Space cannot authorise the permit.
Name : _ Signature : _
(print)
SECTION 4.
Record of Continuing Gas Tests
On going gas tests must be carried out at intervals not exceeding 2 hours.
Tests must be carried out following any work break.
Other
Other Gas
Time Hydro- Oxygen Gas / Signed
Location / Vapour
carbon Vapour
72
Section 5. Cancellation
This permit has been cancelled.
Time: Date: _
Cancelled by :
Name: Rank:
Prikaz dolje liste provjere za rad sa električnim uređajima
WORK ON ELECTRICAL ISOLATION REPORT

SECTION 1
To be completed by the person carrying out the work.
Location : System : _
Description of Work : _
SECTION 2
Electrical circuits to be worked on and isolation method
Circuit -description and isolation Circuit Isolation by: Checked By:
SECTION 3
To be completed by the person(s) carrying out the work
I am satisfied that:
The circuits described above are isolated

OR
The circuits cannot be isolated but the special precautions are adequate and that
it is safe for work to commence
Name : _ Signed :
Name : _ Signed :
73
SECTION 4
Authorisation to be completed by a Chief Engineer or Electrician.
A person cannot authorise his own permit.
I am satisfied that the circuits described in Section 2 are in fact isolated and that
it is safe for the work outlined in Section 1 to commence
OR
I am satisfied that the circuits described in Section 2 cannot be isolated for the
work to take place but it is safe for work to take place provided that the
precautions listed as special conditions are complied with
Special Conditions:
Permit valid from:
Date : Time . To : Date : Time :
Name : _ Signed :
SECTION 5
Cancellation / Re-commissioning
The work is complete and equipment has been re-commissioned.

OR
The work is not complete and equipment must remain isolated.
Reason :
The permit is cancelled by :
Name : _ Signed :
Date : Time : _
74
Tablica 20. Lista provjere-checking list
5.SIGURNOSNA OPREMA I ZAŠTITA OSOBA
5.1.Sigurnosni mjerni instrumenti
Na brodu može doći do pojave opasne smjese plinova i para koje mogu izazvati požar,
eksploziju ili trovanje ljudi. Također se može dogoditi da u nekim prostorima nema
dovoljno kiseonika potrebnog za normalan život i rad. Stoga se koriste razni uređaji koji
mjere prisutnost para i plinova u postotku njihovog volumena ili u ppm jedinicama.
Uređaji su prijenosni i ugrađeni, često imaju ugrađen alarm (zvučni i optički) koji se
75
uključuje pri nekoj graničnoj vrijednosti. Među sigurnosne mjerne instrumente na brodu
spadaju:
1. uređaj za otkrivanje i dojavu požara , ručni i automatski javljači
2. požarni paneli na zapovjedničkom mostu , kontrolnim postajama te zvučni i svjetlosni
alarmni uređaji
3. uređaji za mjerenje i kontrolu prisutnosti para i plinova dijele se na prijenosne i
stacionarne (ugrađene) instrumente.
4. uređaji za mjerenje temperature i pritiska
5. uređaji za mjerenje postotka kiseonika i otrovnih materija u volumenu vazduha,
Ručni detektor plina (tragač otrovnog plina) služi za brzo otkrivanje prisutnosti
određenog plina
6. uređaji za mjerenje sadržaja plina u nekom prostoru.Tankscope uređaj pokazuje donju
granicu zapaljivih plinova (LFL Lower flamabel limit) i donju granicu eksplozivnih
plinova LEL(Lower explosion limit)
Prikaz nekih od važnijih instrumenata :
- Tragač otrovnog plina

- Mjerač kiseonika
- Tankoskop ili eksplozimetar
Ručni detektor plina – tragač plina
Tragač otrovnog plina je instrument koji uz upotrebu ispitnih cjevčica, za različite

plinove se koriste različite cjevčice, otkriva postojanje i količinu otrovnih plinova.
Služi za otkrivanje prisutnosti određenog plina u određenom prostoru. Sastoji se od

kućišta s mijehom i staklenih ispitnih cjevčica s hemijskim reagensom za određeni plin
(slika 17) . Krajevi cjevčice se odlome prije upotrebe, nakon određenog broja usisavanja
mijeha reagens u cjevčici promjeni boju u određenoj dužini. Na mjestu do kojeg se
promijenila boja očita se udio plina u ppm jedinicama.
Tragač i priprema za rad sa tragačem otrovnih plinova
76
Slika 17: Ručni detektor plina
Mjerač
kiseonika
To je instrument koji mjeri postotak kiseonika u prostoru. Pored brojčanog pokazatelja
ovaj instrument mora imati i zvučni alarm koji se mora aktivirati ako je postotak
kiseonika manji od 21%. Instrument može biti ugradbenog ili prijenosnog tipa.
77
Mjerač kiseonika može biti napravljen u kombinaciji sa eksplozoimetrom gdje
pored postotka kiseonika mjeri donju koncentraciju eksplozivnih plinova (LEL
%).Instrument ima dvije skale, a prijenosnog je tipa.Postoji također i kombinirana
izvedba gdje se mjeri kiseonik, donja granicu eksplozivnih plinova (LEL %),
ugljični monoksid CO i sumporovodik H2S.
Kombinirani prjenosni instrument

Tankoskop
Tankoskop je uređaj koji mjeri koncentraciju para odnosno plinova ugljovodonika. Mjeri
donju koncentraciju eksplozivnih plinova u (%LEL) i donju koncentraciju zapaljivih
plinova u (%LFL). Uobičajeno, ovaj instrument se još naziva
“Eksplozimetar”.Eksplozimetar ima mogućnost mjerenja 100 različitih eksplozivnih
plinova u atmosferi. Za pravilan rad eksplozimetra, vrlo je važno prije upotrebe izvršiti
kalibraciju instrumenta prema uputama koje su propisane od strane proizvođača.Na brodu
za prevoz hemikalija, za kalibraciju instrumenta se koristi metan.
Ekspozimetar (tankoskop)
78
BW Defender je univerzalan mjerni uređaj koji mjeri četiri vrste stanja tj. atmosfere u
tanku.Mjeri postotak kiseonika (20.9%), donju granicu eksplozivnosti (1%), količinu
ugljičnog monoksida CO (ppm) i količinu sumporovodika H2S (ppm).
UVJEK provjeriti postojanje plinova u tankovima i zatvorenim prostorima
prije radova u njima!
NIKADA ne ulaziti u zatvorene prostore bez provjere atmosfere u njima!
5.2.Namjenska oprema za gašenje požara

Svaki tanker mora biti opremljen uređajima za gašenje požara u skladu sa zakonskim
odredbama države pod čijom zastavom brod plovi.
Sve države temelje svoje zakone na međunarodnoj konvenciji o sigurnosti ljudskih života
na moru SOLAS 1974. i njenim dodacima te se namjenska oprema i sistemi za gašenje
požara na tankerima projektiraju se i ugrađuju na osnovu njenih odredbi i pod nadzorom
klasifikacijskih društava i izboru naručitelja broda.Brodovi od 500 BT i više moraju imati
najmanje jednu međunarodnu priključnicu s kopnom, a na raspolaganju se moraju nalaziti
pomoću kojih se priključnica može koristiti na obje strane broda.Dobro poznavanje vrste
požara i opasnosti je neophodno kako bi se pristupilo pravilnom gašenju.
5.2.1.NAMJENSKA OPREMA ZA GA ŠENJE POŽARA NA TANKERIMA ZA

PREVOZ ULJA
Na tankerima za ulja mora postojati fiksni sistem za gašenje pjenom određene vrste , kao
i fiksni sistem za gašenje morskom vodom. Prenosni aparati za gašenje moraju se nalaziti
na svim mjestima na brodu gdje je nužno njihovo prisutstvo prema požarnom planu,
uključujući hidrante, požarna crijeva , mlaznice i priključke. Kao najvažniji preventivni
sistem koristi se sistem inertnog plina IGS(Inert Gas System).
Na tankerima za ulja mora postojati fiksni sistem za gašenje pjenom određene vrste, kao
i fiksni sistem za gašenje morskom vodom.
Fiksni sistem za gašenje pjenom/vodom
79
Prijenosni aparati za gašenje moraju se nalaziti na svim mjestima na brodu gdje je nužno
njihovo prisutstvo prema požarnom planu, uključujući hidrante, požarna crijeva, mlaznice
i priključke.
Prijenosni aparati za gašenje požara

Požar koji obuhvaća zapaljive hemikalije se uglavnom gase na način da se pjena za
gašenje prska na površinu tekućine koja izgara.
Koncentrat pjene za gašenje mora biti kompatibilan sa materijalom koji izgara, izmješan
sa vazduhom i vodom u pravom omjeru te pažljivo nanešen (kao pokrivač) na površinu
materijala koji izgara.
Posebno je važno znati da postoje dvije vrste pjene za gašenje:
1. Obična pjena
Primjeri obične pjene su protein, fluoroprotein te pjena koja formira vodenasti film.
Požare nekih zapaljivih hemikalija kao benzin i većinu naftnih proizvoda može se
gasiti sa običnom pjenom.
2. Pjena otporna na alkohol.
Hemikalije kao alkohol ili ketoni moraju gasiti sa pjenom otpornom na alkohol pa
brodovi koji prevoze ovakve hemikalije moraju biti opremljeni pjenom otpornom
na alkohol
Požar ovakvih materijala se ne gasi lako te zahtjeva veću količinu pjene.
80
Sistem za gašenje požara pjenom
Još se za gašenje na palubi kod hemikal tankera koristi se fiksni sistem vodenog spreja
srednje brzine koji se nalazi oko ukrcajno-iskrcajne rampe.
Sistem ima detektorske glave na izdvojenim cijevima, ispunjenim komprimiranim
vazduhom, spojene na ventil za vodu koji se automatski otvara u slučaju propuštanja ili
pada pritiska. Sistem mora imati i ručni ventil kojeg može aktivirati svatko tko primijeti
požar.
Ponekad je nemoguće dati posebnu preporuku za gašenje požara zapaljivih hemikalija
koje imaju otrovna i korozivna svojstva.
Plan izvanrednih situacija, dokumenti o prevozu, MSDS podaci moraju sadržavati i
telefonske brojeve za slučaj nezgode putem kojih treba, što je brže moguće, kontaktirati
nadležne ustanove/osobe radi uputstava.
U zatvorenim prostorima se ne koristi sistem vodenog spreja jer izaziva zračenje topline,
a uz to se požar može proširiti ako je goriva tvar lakša od vode. Stoga su ugrađeni stabilni
sistemi za gašenje sredstvima kao što su: CO2, para, pjena, suhi prah.
5.2.2.NAMJENSKA OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA NA TANKERIMA ZA

PREVOZ HEM IKALIJA
Za gašenje na palubi ovih brodova koristi se fiksni sistem vodenog spreja srednje brzine
koji se nalazi oko ukrcajno-iskrcajne rampe. Sistem ima detektorske glave na izdvojenim
cijevima, ispunjenim komprimiranim vazduhom, spojene na ventil za vodu koji
se automatski otvara u slučaju propuštanja ili pada pritiska. Sistem mora imati i ručni
ventil kojeg može aktivirati svatko tko primijeti požar.
U zatvorenim prostorima se ne koristi sistem vodenog spreja jer izaziva zračenje topline,
a uz to se požar može proširiti ako je goriva tvar lakša od vode. Stoga su ugrađeni stabilni
sistemi za gašenje sredstvima kao što su: CO2, para, pjena, suhi prah.
81
5.2.3.NAMJENSKA OPREMA ZA GA ŠENJE POŽARA NA TANKERIMA ZA
PREVOZ UKAPLJENOG PLINA
Bilo kakvo curenje tekućeg tereta vodi do opasnog plinskog oblaka.
Glavne opasnosti su velika hladnoća, oštećivanje strukture broda, povređivanje osoba,
toksične pare koje truju osoblje i okoliš i konačno možda najgora od svih vatra.
Gašenje vodom
Na svim brodovima za ukapljene plinove, kao prva linija obrane mora biti sistem zaštite
raspršenom vodom s mlaznicama postavljenim na najmanju međusobnu udaljenost od
500 mm za zaštitu vertikalnih površina.
Možemo je koristiti za hlađenje rubnih prostora te može pružiti vodenu zaštitu
protipožarnoj grupi pri prilazu izvoru plamena.
Fiksni sistemi zaštite na principu vodene zavjese ugrađuju se na brodove za ukapljeni
plin pri zaštiti nadgrađa, tankova, čamaca za spašavanje i slično.
Druga linija obrane je korištenje vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama na slabije
štićenim prostorima. Slika dolje.
Vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama
Voda se ne bi smjela usmjeravati u požar koji je uzrokovan ukapljenim plinom jer ona
predstavlja dodatnu toplinu koja uzrokuje jače isparavanje plina te može pojačati snagu
požara ali voda zbog prisutnosti te određenih karakteristika nikako nije medij koji ćemo
odbaciti u slučaju požara ukapljenog plina.
Gašenje prahom
Prah kao protipožarno sredstvo je propisan od strane pravilnika Međunarodne Pomorske
Organizacije te se nalazi kao fiksni sistem na svim brodovima za ukapljeni plin.
82
Sistem za gašenje prahom mora biti dizajniran da se može doseći svaki dio prostora za
teret te mora udovoljavati zahtjevu da kroz ručnu sapnicu na gumenoj cijevi izbacuje
najmanje 3.5 kg/sek praha.
Spremnici praha trebaju biti raspoređeni po cijelom brodu a prah može biti pripravljen da
je topljiv ili pak ne-topljiv u vodi te kao takav može prodirati kroz vodenu zavjesu.
Također prah se upotrebljava pri gašenju požara na manifoldu te se može uporabiti u
slučaju požara na odušniku tankova tereta. Slika dolje.
Sistem gašenja prahom
Gašenje pjenom
Visoko ekspanzivna pjena, kad se usmjeri prema gorućem spremniku ukapljenog
prirodnog plina vrlo učinkovito smanjuje veličinu plamena i topline te smanjuje i
isparavanje. Upravo sposobnost da smanji isparavanje je vrlo djelotvorno u
ograničavanju nastalog požara.
Nedostatak ovog načina protipožarnog djelovanja je da se mora stalno djelovati pjenom i
stvoriti i do metra visok pokrivač da bi se obuzdala vatra i širenje plamena.
Ostali načini gašenja i zaštite
Novi Q-max i Q-flex brodovi su izbacili gašenje požara uporabom CO2 kao prvi LNG
brodovi i usmjerili se na gašenje požara Hi-Ex pjenom (visoko ekspandirajućom pjenom i
gašenje vodenom maglicom (Hi-fog water).
Na LNG brodovima, nehrđajući čelik, aluminijum ili zaštita od drva ponekad se koriste
oko manifolda da zaštite oplatu od izljeva plina.
Iz istog razloga uobičajeno je da se voda pusti da teče sa strane broda kraj manifolda za
vrijeme operacija teretom.
Na svim tim brodovima postoji rašireni sistem promatranja atmosfere da bi se dao rani
znak bilo kakvog curenja.
83
Senzori su smješteni oko tanka, u praznim prostorima (void space) i u cargo control
room-u. Ako se otkrije curenje oglasit će se alarm.
Tamo gdje je teret zapaljiv kiseonik se eliminira inertiranjem prostora a curenje tereta se
eliminira sekundamom barijerom.
Za vrijeme opercija uvijek postoji ESD koji se može aktivirati ručno ili automatski
pomoću senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina tanka ili pomicanje
broda.Ako dođe do curenja ESD će zaustaviti dovod plina.
Ako dolazi do curenja stvara se oblak kojeg nosi vjetar, LPG pare su teže od vazduha,
amonijaka lakše, LNG je lakši kad je toplo a teži kad je hladno. Te će se pare raspršiti
brzo pod vjetrovitim okolnostima ali u mirnim područjima se mogu akumulirati i mogu
naći put u mašinske prostore ili u prostore posade.
Na svim brodovima za ukapljene plinove, kao prva linija obrane mora biti sistem zaštite
raspršenom vodom s mlaznicama postavljenim na najmanju međusobnu udaljenost od
500mm za zaštitu vertikalnih površina. Druga linija obrane je korištenje vatrogasnih
cijevi za vodu sa mlaznicama na slabije štićenim prostorima. Daljnja oprema za gašenje
je aparat sa suhim prahom, koji kroz ručnu sapnicu na gumenoj cijevi izbacuje najmanje
3.5kg/sek praha.Spremnici praha trebaju biti raspoređeni po cijelom brodu a parah može
biti sačinjen na osnovi soda-bikarbone koji je topljiv u vodi te prah koji se bazira na
potaši i nije topljiv u vodi te može prodirati kroz vodenu zavjesu.Bilo kakvo curenje
tekućeg tereta vodi do potencionalno opasnog plinskog oblaka. Glavne opasnosti su
intezivna hladnoća, oštećivanje strukture broda, povređivanje osoba, toksične pare koje
truju osoblje i okoliš i konačno možda najgora od svih vatra. Upravljanje rizikom je baza
svemu tome a rizik se ne može u potpunosti eliminirati.Sve se radi da bi se spriječio
rizik, da bi se spriječilo curenje, i da se otkrije rano, a kad se dogodi, tada treba imati
odgovarajući plan (response plan) i opremu da bi se brzo djelovalo.
Na LNG brodovima , nehrđajući čelik, aluminijum ili zaštita od drva ponekad se koriste
oko manifolda da zaštite oplatu od izljeva plina. Iz istog razloga uobičajeno je da se voda
pusti da teče neprestalno sa strane broda kraj manifolda za vrijemo operacija teretom. Na
svim tim brodovima postoji rašireni sistem promatranja atmosfere da bi se dao rani znak
bilo kakvog curenja. Senzori su smješteni oko tanka, u obližnjim void space i u cargo
control room-u. Ti sistemi su postavljeni za vašu zaštitu i moraju se provjeravati i
održavati kako preporuča proizvođač. Tamo gdje su hold space ispunjeni dušikom ili
inertnim plinom, uzorci tih prostora se prate za bilo koji plin tereta. Ako se otkrije
curenje oglasit će se alarm. Tamo gdje je teret zapaljiv kiseonik se eliminira inertiranjem
hol spacea, curenje tereta se eliminira sekundarnom barijerom, a zapaljenje se
eliminira uspostavljanjem zona opasnog plina. Na svim ovim brodovima pušenje je
zabranjeno osim u posebno označenim prostorijama. Šibice i mobilni telefon, radio i cd
player ne smiju se iznositi izvan prostorija posade. Za vrijeme opercija uvijek postoji
ESD koji se može aktivirati ručno ili automatski pomoću senzora koji otkrivaju probleme
kao što je visoka razina tanka ili pomicanje broda.Ako dođe do curenja ESD će
zaustaviti dovod plina. Ako netko vidi curenje mora odmah javiti u cargo control
room. Uobičajeni su taljivi dijelovi u slučaju požara koji uzrokuju zaustavljanje pumpi.
84
5.3.Aparat za disanje , napuštanje tankova, oprema za
spašavanje i napuštanje
Svi brodovi moraju imati dva kompleta aparata za disanje.

Dišni ili izolacijski aparat s komprimiranim vazduhom štiti dišne organe od otrovnih
para i plinova te štetnih materija u vazduhu.
Aparat se sastoji od jedne ili dvije boce s komprimiranim vazduhom prirodnog sastava.
Udisanje se vrši preko redukcijskog i plućnog automatskog ventila smještenog na maski.
Uz bocu postoji manometar i alarm koji upozorava da je tlak u boci pao na približno 45-
50 bara, odnosno da je u boci preostala količina vazduha dovoljna za 10 minuta disanja.
Predtlak kod ovih aparata spriječava ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u slučaju
oštećenja maske ili lošeg pristajanja na usta/nos korisnika (brada isl.)
Aparat treba periodično pregledavati (nadležne osobe na brodu) te atestirati (nadležne
institucije).
Dišni ili izolacijski aparat s komprimiranim

vazduhom
Samostalni aparat za disanje s bocama komprimiranog vazduha (slika 20) čiji volumen
ne smije biti veći od 120 litara, s najmanjim vremenom upotrebe od 30 minuta ,
upotrebljava se kao mjera sigurnosti prije ulaska u zatvorene prostore i za gašenje požara.
Dišni ili izolacijski aparat se sastoji od jedne ili dvije boce komprimiranog vazduha
prirodnog
85
sastava , redukcijskog ventila kroz koji prolazi vazduh iz boce i ulazi u fleksibilnu
cijev.
Slika 20. Dijelovi dišnog aparata
Jedna boca ima volumen od 6 litara vazduha i tlak punjenja od 300 bara što čini
količinu vazduha od 1800 litara (volumen boce x tlak punjenja). Dvije boce imaju
volumen od po 4 litre spritiskompunjenja od 200 bara svaka boca, što daje ukupno 1600
litara vazduha. Ta količina je dovoljna za 40-45 min , ovisno o težini posla. Težina
aparata s dvije boce je oko 16 kg.Obvezno postoji predtlak u maski koji sprječava
ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u slučaju oštećenja maske ili kada korisnik ima
bradu.
U pravilu se ne ulazi u zatvorene prostore i tankove bez dišnog aparata i ostale opreme ,
osim ako je utvrđeno da je atmosfera u tom prostoru sigurna za normalan život i rad što
utvrđujemo slijedećim mjerenjem :količina kiseonika u tanku treba iznositi
21% volumena, eksplozivnih para i plinova manje od 1% DGE-LEL, ostaci bilo
koje otrovne materije u atmosferi tanka ispod MDK-TLV .Mjerenja mora obaviti
stručna osoba na raznim mjestima istog prostora i na raznim visinama uzimajući u
obzir eventualnu ventilaciju u tom prostoru. Dobivene vrijednosti su stanje tog
trenutka. Promjena stanja može uslijediti odmah nakon izvršenog mjerenja zbog promjene
temperature, uslova ventilacije i sl. stoga mjerenja treba periodično ponavljati.Prije
mjerenja tank se inertira a nakon toga se obavi ventiliranje tanka – degazacija tanka(gas
free). Kada se mjerenjem utvrde gore navedene vrijednosti zapovjednik može izdati
dozvolu za ulazak u zatvoren prostor“Enclosed space entry permit“ „(tablica 21).
Ako ipak osoba treba ući u tank koji nije siguran (non gas free tank) tada treba biti
adekvatno opremljena s zaštitnim odjelom, dišnim aparatom, sigurnosnim pojasom i
užetom, osobnim detektorom plina i mogućnošću komunikacije-dojave alarma. Ova
specijalna dozvola se može izdati samo onda ako se posao ne može obaviti na drugi
način. Straža mora biti na ulazu tanka a sastoji od grupe za spašavanje (rescue party) i
osobe zadužene za komunikaciju. Sigurnosni pojas, uže, nosila i komplet dišnog aparata
trebaju biti na raspolaganju skupini za spašavanje i spremni za upotrebu .
86
Tablica 21. Dozvola za ulazak u zatvoreni prostor
87
5.4.Zaštitna odjeća i oprema
Uređaj za disanje i odjeća koja omogućava potpunu zaštitu mora se koristiti pri ulasku u
prostor u kojem je moguć kontakt s teretom.
Tipovi odjeće zavise o tome da li štite od tekućina ili su odjela potpuno nepropusna za
plinove. Komplet normalno sadrži kacigu, rukavice i čizme.
Neki tipovi zaštitne odjeće moraju biti otporni, pored ostalog i na niske temperature.
Odjeća potpune zaštite je neophodna pri ulasku u prostore koji su zagađeni otrovnim
plinovima poput amonijaka, klora, propilen oksida ili butadiena. Slika dolje.
Odjeća potpune zaštite
Na tankerima postoji zajednička i osobna sigurnosna oprema i zaštitna odjeća.
U zajedničku opremu spadaju:

- Čamci za spašavanje;
- Splavi za spašavanje;
- Sistemi protipožarne zaštite (ugrađeni i prenosni);
- Ugrađeni sistemi za otkrivanje plina;
- Sistem Inertnog plina itd.
U osobnu opremu spadaju:

- Aparat za disanje;
- Zaštitno odjelo sa kacigom;
- Rukavice;
88
- Čizme;
- Sigurnosni pojas;
- Sigurnosno uže;
- Svjetiljka;
- Sjekira;
- Uređaji za otkrivanje i mjerenje kiseonika i plinova itd.
Osnovna mjera sigurnosti posade i broda su održavanje i provjera zajedničke i osobe

zaštitne opreme.
Pojedinu opremu održava posada na brodu o čemu se mora voditi uredna evidencija dok
dio opreme održaju servisne službe na kopnu koje su specijalizirane i ovlaštene za tu
vrstu usluga.
Pored pregleda i održavanja opreme posada mora izvoditi vježbe prema rasporedu vježbi
radi uvježbavanja svakog člana posade kako bi što učinkovitije djelovao u bilo kojoj od
izvanrednih situacija pri čemu treba voditi računa da se uloge u svakom timu mjenjaju iz
vježbe u vježbu kako bi se izbjegla pojava “nezamjenjivih“.
U osobnu opremu opštenito spada :

a) zaštitna odjeća od vodootpornog materijala koji štiti kožu od vanjskih utjecaja
b) čizme i rukavice od gume ili drugog materijala koji ne provodi električnu energiju
c) čvrsta kaciga koja štiti od mehaničkog udara
d) sigurnosna ručna svjetiljka odobrenog tipa koja gori najmanje 3 sata
e) sigurnosno uže i pojas.
Zaštitna oprema na tankerima specijalizirana je za zaštitu od opasnosti koje se mogu

očekivati na takvom tipu tankera i od tereta kojeg prevozi.
Na svim tankerima u osobnu opremu spada i osobni detektor s alarmom koji na vrijeme
upozorava člana posade na opasnosti koje mogu slijediti zbog smanjenog sadržaja
kiseonika u atmosferi ili prisutnosti plina .
Hemijski tankeri moraju imati najmanje 4 potpuna seta sigurnosne opreme na brodu.
Svaki set mora omogućiti članu posade obavljanje posla u kontaminiranom prostoru(gas
filled compartment) u trajanju od najmanje 20 minuta. Oprema mora biti u skladu s
SOLAS regulation II-2/10.10 i ne smije se koristiti za ulaske u zatvorene prostore. Set
sigurnosne opreme se mora sastojati od: dišnog aparata s komprimiranim vazduhom (self
contained air breathing apparatus), zaštitno odijelo-kombinezon, čizme, rukavice i
naočale koje čvrsto prijanjaju za lice (slika 21), pojas i vatrootporno uže otporno na terete
koji se prevoze, izolirana lampa .
89
Slika 21 Hemijsko zaštitno odijelo (Chemical protective suit)
Oprema na svim tankerima mora se nalaziti na jasno obilježenom i dostupnom mjestu.

Odjeću treba presvlačiti u prostorijama između prostora tereta i nastambi.
Dekontaminacijski tuševi i postaje za ispiranje očiju (slika 22) trebaju biti lako dostupni
na palubi i jasno označeni. Oprema za bježanje sadrži set za disanje(emergency escape
breathing set) u trajanju od 15 minuta.
Slika 22. Dekontaminacijski tuševi i postaje za ispiranje očiju na tankerima za hemikalije
90
Osobna oprema na plinskom tankeru također sadržava: zaštitnu odjeću, rukavice, čizme,
naočale, štitnike za lice od PVC-a i aspirativnu opremu kada se izlažemo parama. Kada
se prevoze otrovni tereti na brodu moraju biti maske za disanje s posebnim filtrima kao
zaštita od otrovnih para i plinova tereta. Ova oprema ima rok trajanja, ne smije se otvarati
prije upotrebe i zamjenjuje se promjenom tereta. Nakon isteka roka trajanja opremu treba
uništiti.
SIGURNOST OSOBLJA zaštitna oprema osoblja se uvijek mora koristiti prema

pravilima broda i terminala. Tamo gdje se prevoze hemijski plinovi nose se aparati za
disanje i može biti potrebno i hemijsko odjelo . Mnogi teretni prostori su inertirani.
Inertni plin dolazi od gas generatora, tanka s dušikom ili generatora dušika. Morate znati
o tim sistemima i biti svjesni opasnosti od inertiranih prostora. Ulazak u zatvorene
prostore uvijek treba biti u skladu s procedurama kompanije itd.
Akomodacijski blok(nadgrađe) je dizajniran da bi bio siguran u slučaju curenja tereta.

Osoblje može ostati unutra dok nije sigurno za evakuaciju. Za vrijeme operacija teretom
sva vrata i otvori moraju biti zatvoreni. Nadgrađe je zaštićeno vodenim zidom koji se
uključuje u slučaju vatre. Na nekim brodovima postaje sa brodicama za spašavanje se
također zaštićuju vodenim zidovima kada je potrebno napustiti brod. Područje unutar
nadgrađa održava se iznad atmosferskog pritiska da ne može ući plin. Za vrijeme operacija
s teretom ventilacijski otvori su zatvoreni a ventilatori su postavljeni na recirkulaciju.
Mala količina svježeg vazduha koju je potrebno usisati mora doći iz sigurnog područja.
5.5.Uređaji za oživljavanje
Svi terminali i posade broda trebaju biti upućen u postupak reanimacije radi pomoći
osobama koje su bile izložene otrovnim plinovima / parama ili čije je disanje prestalo
zbog udara električne struje ili utapanja.
Aparat za reanimaciju treba držati na lako dostupnom mjestu, nezaključan.
Uputstva za njegovu upotrebu trebaju biti istaknuta na slijedećim mjestima:
- na mjestu gdje se aparat nalazi,
- u prostorijama oficira
- u bolnici ili apoteci.
Aparat i sadržaj boca treba provjeravati periodično. U pričuvi treba imati dovoljan broj
punih boca kiseonika.
91
Prijenosni uređaj za reanimaciju
Respiratori :
To su uređaji koji se upotrebljavaju za umjetno disanje i u oksigenoterapiji (slika 23).

Koriste se na ručni pogon , komprimirani vazduh (kiseonik) i na električni pogon. Ovi
uređaji služe za davanje kiseonika i za vršenje umjetnog disanja običnim vazduhom.
Količina vazduha , odnosno kiseonika , daje se otprilike 0,5 litre sa svakim udisajem ,
što se regulira puhaćim mijehom. Osim toga služe i za aspiraciju , tj. za usisavanje i
uklanjanje sline i ostalih sadržaja koji se nalaze u ustima , ždrijelu i dušniku tako da se
dišni putovi oslobode za prolaz vazduha u pluća. Uređaj se sastoji od čelične boce
, komprimiranog kiseonika , manometra koji pokazuje tlak i količinu kiseonika u
boci , redukcijskog ventila kojim se snižava tlak iz boce , rebrastog mijeha koji se
rasteže i tako ostvaruje cirkulacija kiseonika , odnosno vazduha. Ako se ne želi vršiti
umjetno disanje kiseonikom nego vazduhom iskopča se cijev koja spaja mijeh sa
bocom za kiseonik, pa se mijehom dovodi bolesniku običan atmosferski vazduh.
Ovaj uređaj se koristi za aspiraciju tako da se uz to koristi prozirna boca za sakupljanje
aspiriranih sadržaja iz dišnih putova unesrećenog . Boca je spojena gumenom cijevi
sa sistemom za kiseonik , a na drugoj njezinoj strani nalaze se nastavci koji se uvlače u
usta , nos i dušnik osobi iz koje se uklanja sadržaj koji joj je začepio dišne putove.
92
Slika 23. Respirator (Oxigen resuscitator).
5.6.Mjere opreza i sigurnosti
Radi otklanjanja mogućnosti zapaljenja/eksplozije na tankerima se mora izbjeći

istovremeno postojanje zapaljive smjese i iskre u istom prostoru. Nemoguće je uvjek
potpuno nadzirati oba ova elementa ali se jedan od njih mora otkloniti.
U svim prostorima gdje se mogu očekivati zapaljivi plinovi (prostori tereta, pumpne
stanice a ponekad i dijelovi palube) mora se otkloniti bilo kakva mogućnost iskre.
U prostorima gdje postoji mogućnost iskre/otvorenog plamena (nastanbe, strojarnica,
kuhinja isl.) mora se onemogućiti pristup zapaljivih plinova.
Potrebno je dobro kontrolirati mogućnost pristupa plina i otvorenog plamena/iskre u
radionicama, skladištima, provenom, središnjem i krmenom nadgrađu kao i skladištima
suhog tereta ako postoje.
Postojanje postrojenja inertnog plina i njegovog ispravnog rada predstavlja dodatnu
mjeru sigurnosti ali ne smanjuje potrebu rada na siguran način i mjere prevencije u
pogledu zapaljenja/eksplozije.
5.1.1.Potencjalni uzroci požara i mjere prevencije
Pušenje
U plovidbi se pušenje dopušta u vremenu i prostoru kojeg odredi zapovjednik broda.
Pušenje mora biti zabranjeno na palubi tankova i na svim mjestima gdje bi se
zapaljivi/eksplozivni plinovi mogli pojaviti.
Šibice i upaljači
Upotreba upaljača i šibica izvan nastambi je zabranjena osim u prostorima gdje je
pušenje dozvoljeno. Šibice i upaljače se ne smije nositi izvan ovih prostora niti se smiju
93
nositi na palubu tankova ili bilo koji drugi prostor gdje postoji mogućnost pojave
zapaljivog/eksplozivnog plina.
Šibice koje se smiju koristiti na tankerima moraju biti sigurnosne.
Otvoreni plamen
Otvoreni plamen mora biti zabranjen na palubi tankova i na svim mjestima/prostorima
gdje postoji mogućnost pojave eksplozivnog/zapaljivog plina.
Upozorenja
Prenosna i stalna upozorenja u pogledu zabrane pušenja i upotrebe otvorenog plamena
moraju biti postavljena na skali broda, izlazima iz nastambi i na mjestima koja se
smatraju prikladnim.
Sva upozorenja moraju biti jasno uočljiva, a noću prikladno osvjetljena.
Kuhinja
Osoblje kuhinje mora znati upotrebljavati uređaje kuhinje na siguran način.
Nenadležne i neiskusne osobe ne smiju koristiti kuhinjske uređaje.
Kuhinjske nape i cjevovodi moraju biti uvijek čisti. Svi toplinski električni uređaji
moraju imati termostat radi zaštite od pregrijavanja.
Kuhinja mora biti opremljena prikladnim protipožarnim aparatima i pokrivačima, a
osoblje kuhinje uvježbano za slučaj požara u kuhinji.
Prenosne lampe i električna oprema
Sva prenosna električna oprema, uključujući i lampe, mora biti odobrenog tipa i
provjerena prije svake upotrebe. Posebno provjeriti moguće oštećenje izolacije kablova i
dobru pritegnutost spojnih mjesta kablova.
Lampe i ostali električni uređaji na produžnim kablovima
Upotreba prenosnih električnih uređaja s produžnim kablovima je zabranjena u
tankovima tereta i obližnjim prostorima i na palubi tankova osim u periodima:
a. - kada je prostor u kojem i preko kojeg se koristi uređaj i kabel “gas free” (bez
zapaljive smjese plinova) u pogledu radova sa iskrom;
- kada su obližnji prostori također “gas free” i sigurni za radove sa iskrom ili su
očišćeni od ugljovodonika na ispod 2% volumena u atmosferi i inertirani ili
potpuno napunjeni balastom ili kombinacijom ovih dviju metoda;
- kada su svi zatvori koji vode u prostore ,a nisu “gas free” dobro zatvoreni ili
b. kada su kablovi i uređaji sigurnosne izvedbe
c. kada su uređaji ugrađeni u kućišta protieksplozivne izvedbe.
Svi pokretni kablovi moraju biti odobreni za upotrebu u posebno teškim uslovima te imati
vodič za uzemljenje i biti spojeni na protieksplozivno kućište prema sigurnosnim
standardima.
Postoji dio opreme koja je tipski odobrena samo za upotrebu na palubi tankova.
94
Pokretni kablovi za signalna ili navigacijska svjetla i telefone odobrenog tipa trebaju biti
odobreni za tu namjenu.
Ručne baterije i uređaji na baterije
Na tankerima se smiju koristiti samo ručne baterije odobrenog tipa u pogledu korištenja u
zapaljivoj atmosferi.
Prenosni UHF/VHF primopredajnici moraju biti sigurnosne izvedbe.
Uređaji kao satovi, pojačala sluha i pacemakers ne predstavljaju izvor značajnijeg
iskrenja.
Prenosni radioprijemnici, kasetofoni, elektronički kalkulatori, fotoaparati, blicevi, kamere
i reflektori moraju biti odobrenog tipa ukoliko se koriste na mjestima gdje postoji
mogućnost pojave zapaljivog plina.
Ugrađeni električni uređaji
Električni uređaji ugrađeni u prostore gdje postoje zapaljivi plinovi ili mogućnost njihove
pojave moraju biti odobrenog tipa te se moraju uredno održavati i provjeravati.
Sintetička odjeća
Sintetička odjeća pod normalnim okolnostima ne predstavlja značajniji izvor iskrenja.
Svojstvo sintetičke odjeće da omekšaje i da se otapa pri visokim temperaturama tvoreći
jak izvor topline koji predstavlja opasnost za tijelo korisnika te nije prikladna za osobe
koje pri radu mogu biti izložene plamenu ili vrućim površinama.
Antene odašiljača
Elektromagnetska energija odašiljača može uzrokovati iskrenje na izolatorima antena
ukoliko su nečisti ili imaju posolicu.
Odašiljanje nije dozvoljeno kada postoji mogućnost pojave plina u okolini (antene
odašiljača uzemljiti).
Odašiljači malih snaga (satelitski i VHF uređaji) ne predstavljaju značajniji izvor iskre.
Upotreba alata
U plovidbi prije početka piketavanja, pjeskarenja ili upotrebe bilo kojeg strojnog alata
izvan kotlovnice, strojarnice ili nadgrađa nadležni oficir se mora uvjeriti da je prostor
“gas free” i da će ostati “gas free” za cijelo vrijeme rada te da je izdata dozvola za “Hot
work”.
Ručni alati
Ručne alate koristiti samo za njihovu namjenu. Mogućnost iskre pri ispravnom
korištenju takvih alata je mala ali voditi trajno računa o pravilnoj upotrebi alata.
Odobrenje za radove sa iskrom “Hot work”

Prije izdavanja dozvole za “Hot work” nadležni oficir se treba uvjeriti u slijedeće:
95
- da ne postoji otrovan ili zapaljiv plin na mjestu rada kao i da je sadržaj
kiseonika u atmosferi 21%;
- da ne postoji stupa, krpe ili drugi materijali natopljeni uljem na mjestu rada koji
mogu stvarati zapaljive ili otrovne plinove čak i pri zagrijavanju;
- da ne postoji zapaljiv materijal na mjestu rada kao ni u obližnjim prostorima;
- da su obližnji prostori “gas free”;
- da su cjevovodi isprani, posušeni i izolirani od prostora u kojima će se raditi;
- da je prostor u kojem se radi dobro ventiliran te da se vrši provjera sastava
atmosfere za vrijeme rada;
- da je pripravna prikladna protipožarna oprema;
- ne čistiti prostor razrijeđivačima bilo koje vrste;
- “Hot work” na sekciji cjevovoda se može dozvoliti samo ako je ta sekcija “na
hladno” odvojena od sistema cjevovoda i dovedena u “gas free” stanje za vruće
radove.
Pisana dozvola za “Hot work” se izdaje za svaki rad posebno.
Dozvola sadrži period za koji vrijedi (najviše 12 sati), mjere opreza, postupak za gašenje
požara, način spašavanja i komunikacije.
HOT WORK PERMIT FORM

VESSEL: DATE: -
Checklist for Hot Work

This permit to work relates to an y work involving temperatures which are likely to be of sufficient intensity to
cause ignition of combustible gases, vapour or liquids in or adjacent to the area involved.
If in doubt refer to ISGOTT
.
Location of hot work: _
Reason of work :
Personnel carrying out hot work : _
This permit is valid from: hrs to : _ hrs
Work completed : hrs
96
The shadowed area applies to hazardous work not involving naked flame or continuous spark production and would
include use of electrical equipment, use of mechanically powered tools, sand or gritblasting, hammering or
mechanical chipping.
YES N/A
Is presence of flammable or toxic gas checked in the vicinity and confirmed to be absent.
1.
(Gas reading on the combustible gas detector should read less than 1% LEL).
Are all oil soaked scales or materials likely to give HC-gas removed from the area or
compartment where work is to be done. (All sludge, scale and sediment should be
2.
removed from an area of at least 3 meters around the area of work, including reverse sides
of frames, bulkheads, etc.)
Are adjacent compartments gas free for hot work, or in an inert condition, or water filled,
3. and confirm no possibility of any gas from other compartment be introduced by way of
common lines
4. Are flammable material which might catch fire removed from the area of work.
Are all flammable material present in any adjacent space which might ignite by the
5.
transmission of heat through the bulkhead removed.
Are possible sources of HC-gas or liquid eliminated from entering in areas where work is
6.
in progress
7. Are fire extinguishers ready for immediate use.
8. Is the fire main pressurised, fire hoses rigged and ready for immediate use.
Are piping, valves, heating coils, or other equipment where work is required first flushed
9.
and opened to ensure that they are gas free.
10. Has equipment / pipeline been isolated by blank or b y valves.
11. Is the equipment isolated electrically.
Are all operations such as ballasting, tank washing and an y other operations which could
12.
produce flammable gas on deck stopped.
Is combustible gas detector ready for monitoring presence of flammable gas at regular
13.
intervals.
14. Is special personal protection worn as applicable
Signature of Responsible Officer :
Signature of Master :
Certificate of completion
The work has been completed and all persons under my supervision, materials and equipment have been withdrawn
Person in charge (date/signature) : _
In case of work involving naked flame or continuous spark production all questions have to be considered.
Dozvola za “Hot work”
Mjere opreza u pogledu elektrostatske iskre

Posebnu pažnju treba posvetiti svakom dijelu električne opreme na tankerima kao i
alatima koji se koriste za rad u tankovima.
97
Važno je provjeriti uzemljenje na ručnim sondama, posudama za uzimanje uzoraka tereta
itd.
Sva oprema se najprije vizualno pregleda u pogledu mogućih mehaničkih oštećenja a
zatim provjeri mjernim instrumentom ili test-priborom, uzemlji na metalni dio broda (čist
metal
- ne preko boje) nakon čega se može spustiti u tank.
Nakon priveza broda na terminal potrebno je brod uzemljiti kabelom terminala radi
izjednačavanja moguće razlike u nabojima.
Katodna zaštita
- Magnezij - Anode od magnezija se ne smiju koristiti u prostorima gdje može biti
zapaljivih plinova jer sa hrđom željeza mogu uzrokovati iskru.
- Aluminij - Aluminijske katode se smiju ugraditi samo na odobrena mjesta u
tankovima. Voditi računa da su vrlo slične cink anodama. Preporučljivo je
aluminijske anode ugrađivati u stalne tankove balasta.
- Cink anode ne uzrokuju iskru sa hrđom željeza te se mogu ugrađivati u tankove
tereta.
Vrsta i raspored anoda trebaju biti odobreni od klasifikacijskog društva.
Spontano zapaljenje
Neki materijali kada se natope uljem, posebno biljnim, skloni su zapaljenju bez
dovođenja topline jer sami oksidacijom stvaraju toplinu.
Stupu, krpe, platno jutene i slične materijale ne držati blizu ulja, boje, na palubama ili
oko cjevovoda. Ako se natope uljem treba ih očistiti ili uništiti.
Neke od hemikalija koje se koriste za tretiranje kotlova mogu se spontano zapaliti ako im
se dopusti isparavanje.
Samozapaljenje
Naftne tekućine kada se dovoljno zagriju će se zapaliti bez prisustva iskre / plamena.
Ulja za podmazivanje ako padnu na vruću površinu će se također zapaliti.
Sve cjevovode stalno kontrolirati u pogledu propuštanja.
Strojarnica i kotlovnica
Poduzeti sve mjere u pogledu održavanja ispravnim sistema plamena u dimnjaku, iskre
plamenika, cijevi ispuha i hvatača iskre.
Ukoliko postoji plamen ili iskra iz dimnjaka promjeniti kurs kako bi se izbjeglo padanje
iskri na palubu tankova. Bilo kakve radnje sa teretom, balastom ili čišćenja tankova treba
zaustaviti i zatvoriti sve otvore tankova.
Tekućine za čišćenje
Preporučljivo je ne koristiti otrovne, zapaljive i lako isparljive tekućine.
Zapaljive tekućine držati u zatvorenim, nelomljivim posudama uredno označene i
spremljene na prikladno mjesto.
98
Tekućine za čišćenje se smiju koristiti samo u prostorima koji imaju dobru ventilaciju,
vodeći računa o isparljivosti tekućine. Izbjegavati dodir sa tekućinom ili zagađenje
odjeće.
Prolijevanje i propuštanje ulja
Propuštanje i prolijevanje ulja u strojarnici i kotlovnici predstavlja opasnost u pogledu
požara kao i opasnost za sigurno kretanje posade.
Osobno ponašanje
Zbog štetnosti za zdravlje izbjegavati dodir sa naftom/uljem/hemikalijama i/ili
zagađenom odjećom.
Sigurnost bunkeranja
Voditi računa o točki paljenja.
Za naftu je uobičajeno da je točka paljenja iznad 60oC međutim često se naftom rukuje
pri temperaturama blizu točke paljenja.
Nikada ne smatrati da su prostori gdje mogu biti isparine nafte sigurni zbog visoke točke
paljenja.
Mjere preventive u uslovima hladnog vremena
Za vrijeme hladnog vremena provjeravati rad preko/pod tlačnih i brzih ventila.
Voditi računa o mogućnosti zamrzavanja kondenzata čime bi se mogla onemogućiti
ventilacija.
Na brodovima sa sistemom inertnog plina voditi računa o dovođenju vode na palubnu
brtvu, spriječiti zamrzavanje i pregrijavanje vode.
Osigurati da je glavni protipožarni sistem ispravan.
Ulazak u zatvorene prostore
Zatvoreni prostor je svaki prostor bez izravne ventilacije u koji se ne ulazi svakodnevno.
To su najčešće tankovi tereta, balasta, goriva, vode, skladište boja i slično.
U tim prostorima se mogu pojaviti različiti spojevi koji mogu biti otrovni, zagušljivi,
zapaljivi i eksplozivni.
Pored ovih opasnosti postoji i opasnost od nedostatka svjetla, mogućih oštećenja
stepenica, rukohvata isl.
Ulazak u zatvorene prostore se uvjek mora izvoditi u skladu sa postupcima nikad
pojedinačno, uvjek organizirano uz nazočnost nadležnog oficira.
Zbog mogućnosti nedostatka kiseonika kao i prisustva ugljovodonika ili otrovnih plinova
u tankovima tereta, koferdama, tankova dvodna ili bilo kojeg zatvorenog prostora
zapovjednik je dužan odrediti takve prostore i postupke za ulazak u njih.
Dozvolu za ulazak u zatvoreni prostor potpisuju nadležni oficir i zapovjednik broda a
ona vrijedi samo za jednokratni ulazak u zatvoreni prostor, što mora biti uočljivo
označeno na dozvoli.
Pumpne postaje
99
Opšte mjere opreza
Zbog položaja, izvedbe i njihovog rada u njima je povećan nivo opasnosti pa su potrebne
i posebne mjere opreza.
Podnice uvjek držati čistim i suhim.
Svu opremu treba dobro održavati, posebno u pogledu
propuštanja.
Ventilacija
Moguće postojanje plinova ugljovodonika u pumpnoj stanici zahtjeva dobru ventilaciju.
Prije bilo čijeg ulaska pumpnu stanicu treba dobro proventilirati a atmosferu u njoj
provjeriti u pogledu postojanja opasnih
plinova.
Posebnu pažnju posvetiti nivoima ispod donje platforme gdje se mogu nakupiti plinovi.
Dobro održavati sistem izoliranja pumpne stanice za slučaj požara.
Ulazak u pumpnu postaju
Nitko ne smije ulaziti u pumpnu stanicu bez dozvole nadležnog oficira.
Nadležni oficir se dužan uvjeriti u bezopasan ulazak u pumpnu stanicu, provjeriti
atmosferu, osigurati ventilaciju i potrebne komunikacije.
Na ulasku u pumpnu stanicu mora biti istaknuto upozerenje “Zabrana ulaska bez
dozvole”.
Sredstva i oprema za evakuaciju trebaju biti pripravna.
Na prikladnom mjestu trebaju biti aparati za disanje i reanimaciju.
Otvaranje pumpi, ventila i opreme
Prije bilo kakvih radova koji zahtjevaju rastavljanje pumpi, ventila tereta, cjevovoda ili
električne opreme slijediti slijedeći postupak:
1. provjeriti atmosferu u pogledu ugljovodonika i otrovnosti;
2. odgovorni oficir se mora uvjeriti da su radni uslovi na mjestu rada sigurni;
3. treba izdati dozvolu za rad sa svim pojedinostima;
4. sistem tereta isprati vodom prije rastavljanja. Kada se sekcije odvoje treba ih isprati
vodom radi odstranjenja ostataka tereta. Površine uvjek očistiti prije radova na
njima.
Osvjetljenje u pumpnoj postaji
Posebnu pažnju posvetiti kako bi se sistem rasvjete održavao u cjelosti ispravnim kakav
je odobren od klasifikacijskog društva.
Ukoliko je potrebna dodatna rasvjeta koristiti samo odobrenu opremu.
Ukoliko postoji sumnja u ispravnost rasvjete onda prije uključenja treba proventilirati
prostor.
Opšte mjere opreza
Život i rad na brodu sadrže brojne opasnosti.
100
Poznavanje broda i vrsta nezgoda koje se mogu dogoditi pri pojedinim radovima ili u
pojedinim prostorima je vrlo bitno za svakog člana posade, a posebnu pažnju treba
posvetiti novim članovima posade.
Oficir za sigurnost, prvi oficir palube, mora upoznati prije isplovljenja svakog novog
člana posade sa njegovim dužnostima u slučaju opasnosti kao što su požar, napuštanje
broda, onečišćenje mora itd.
Upoznavanje sa brodom, vježbe i kursevi u pogledu sigurnosti se upisuju u knjižicu
koju treba imati svaki član posade.
Knjižica je jedan od dokumenata svakog člana posade.
Zapovjednik broda je dužan odrediti osobu za sigurnost u bilo kojem procesu

plovidbenog pothvata. To podrazumijeva plovidbu i operacije u luci. Oficir plovidbene i
strojarske straže je ujedno i odgovorna osoba za sigurnost plovidbe. U luci pored
redovne straže treba biti određen oficir za sigurnost (Safety Officer) s posebnim
zaduženjem ( kao npr.nadgledanje određenog procesa i pravovremeno izvješćivanje).
Oficir za sigurnost je dužan svakog član posade upoznati sa njegovim dužnostima i
obvezama na brodu (radne obveze, korištenje zaštitne opreme i sredstava u procesu rada),
postupcima u slučaju opasnosti i opremom, skupnim i osobnim sredstvima za spašavanje,
obvezi sudjelovanja u svim propisanim vježbama određenim zakonom i zahtjevima
brodara. O svemu navedenom oficir za sigurnost potpisuje knjižicu (Safety training
record book-slika 24) novom članu posade. Knjižica o obavljenim vježbama ima rok
trajanja od 6 godina i član posade je dužan imati na brodu.
Slika 24. Knjižica člana posade o izvršenim vježbama na brodu
6.SPREČAVANJE ZAGAĐENJA
Onečišćenje okoline u današnjim uslovima tehnološkog razvoja predstavlja problem
življenja na zemlji. Obzirom na tako značajnu važnost, međunarodne udruge donose
pravne norme kojima se reguliraju odnosi i sprečavaju bilo kakvi oblici zagađenja
okoline sa brodova. Kao najvažniji čimbenik u svrhu te zaštite je svjesnost o zagađivanju.
101
Stoga, svaki član posade mora biti svjestan svoje uloge u tom procesu kako za svoje tako
i za opšte dobro.
6.1.Uzroci zagađenja (vazduha,
mora)
Onečišćenje s brodova utječe na:
- kvalitetu morske vode (prijenos sedimenata balastnim vodama, izljevanje ulja,
otpad s brodova.),
- klimu (emisija ispušnih plinova),
- morske organizme - bioraznolikost (prijenos invazivnih vrsta balastnim vodama,
toksini iz protiv obraštajnih premaza, izljevanje ulja...),
- hranu i zdravlje ljudi (prijenos patogenih organizama balastnim vodama, izljevanje
ulja.),
Uzroci zagađenja okoline (mora ,

vazduha...)
Buka s brodova - smeta prirodna divlja staništa.
Upotreba brodske sirene na terminalu je zabranjena osim za slučajeve koji su propisani
odredbama terminala (požar, onečišćenje mora).
Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i sediment
Protivobraštajne boje za zaštitu podvodnog dijela trupa broda - ispuštaju toksine koje
mogu štetiti organizmima u moru
Ispušni plinovi (sumpor, dušik i ugljik dioksidi)
Smeće s brodova – od organskog otpada (ostaci hrane) do plastike, zauljenih krpa...
Ostaci tereta s bulk carriera i izljevi hemikalija s chemical tankera - mogu zagaditi luke,
vodene tokove i oceane
Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova
Kasnih 1970-ih je u more dospijevalo 400.000 tona nafte godišnje s brodova - danas
prosječno 27.000 tona (2000/05) – pad od 93%.
Smanjenje je posljedica međunarodnih sigurnosnih mjera vezanih za operacije
pomorskog transporta (International Convention for Prevention of Pollution from Ships -
MARPOL).
Zagađenja uzrokovana havarijama su rjeđa nego ona koja nastaju kao posljedica
svakodnevnih operacija na brodovima, ali imaju štetniji učinak - veliki katastrofalni
izljevi usprkos očiglednim posljedicama i velikoj pažnji koju privlače inferiorni su
naspram drugim izvorima onećišćenja prema opsegu i stupnju prijetnje okolišu – opasnija
su stalna curenja malog opsega
Emisija ispušnih plinova s brodova
U ispušne plinove koji zagađuju vazduh ubrajamo ugljični dioksid, ugljični
monoksid, sumporni dioksid, dušični oksidi, čvrste čestice i štetne organske komponente.
102
Brodovi su veći zagađivači vazduha od kopnenih zagađivača, jer ne podliježu strogim
zakonskim regulativima - gorivo koje se koristi za pogon brodova ima visok udio
sumpora i jeftinije je nego gorivo za upotrebu na kopnu.
U Europi je emisija SO2 s brodova veća od količine koju zajedno emitiraju svi automobili
i tvornice zajedno- brodovi ispuštaju 50 puta više sumpora nego kamion po toni
preveženog tereta
Do 2012. s brodova će potjecat 40 % zagađenja vazduha na Zemlji (povećanje
trgovine).
Načini borbe za spriječavanje i saniranje katastrofa:

- Međunarodni propisi
- Podjele odgovornost za sprječavanje katastrofa između naftnih kompanija,
brodovlasnika i brodograditelja
- Efikasni načini zadržavanja (ograđivanja) i uklanjanja/tretiranja naftne mrlje
- Prevencija šteta uvođenjem sistema Fast Oil Recovery (FOR) s olupina između
SAD i Kine
Pomorski promet nije obuhvaćen protokolom iz Kyota o smanjenju emisije o štetnih
plinova.
Brodovi postaju sve veći, a međunarodni promet morem je u usponu, pa se Međunarodna
Pomorska Organizacija (IMO) - Odbor za zaštitu okoline zauzela za rješavanje tog
problema.
1997 donesen Annex VI. MARPOL konvencije 73/78:
- ograničava udio SOx i NOx u ispušnim plinovima koje ispuštaju brodovi
- regulira količinu Sumpora u gorivu koje upotrebljavaju brodovi za pogon
- regulira emisije ostalih štetnih plinova koji uništavaju atmosferu i ozonski omotač
(halon i klor-flor-karbonat)
Vazduh se onečišćuje sa brodova nekontroliranim većim ispuštanjem plinova tereta i

inertnog plina iz tankova tereta kao i ispusnim plinovima-dimom iz brodskog dimnjaka
(air pollution). Onečišćenje mora sa brodova nastaje nekontroliranim ispuštanjem
zauljenih i otrovnih tekućina koji negativno utiču na morske organizme, pomorski okoliš i
teško se razgrađuju. More se također onečišćuje raznim drugim čvrstim materijama.
Najveći zagađivači su industrijska postrojenja na kopnu (približno 70%) a slijede ih
brodovi s približno 15%) itd.
103
6.2.Zaštita od zagađenja
Zaštita morskog okoline, kad je riječ o tankerima za prevoz sirove nafte, se provodi
kroz:
- Konstrukcijske zahtjeve
- Zahtjeve u svezi opreme
- Zahtjeve u svezi izvođenja operacija
- Nadzor i uslovi za sticanje certifikata
- Kazne
- Zahtjevi u svezi obuke (izobrazbe)
Svrha konstrukcijskih zahtjeva je želja da se spriječi kontakt balastnih voda s teretom
sirove nafte, te da se na taj način onemogući stvaranje zauljenih voda, te da se spriječi
njihovo izlijevanje u more.
Konstrukcijskim zahtjevima se također želi osigurati brodu veću mogućnost
preživljavanja, kao i zaštite tankova u slučaju nesreće (dvodnima).
Također su kapaciteti tankova limitirani, te u slučaju oštećenja tanka isticanje će biti
limitirano.
Svrha zahtjeva u svezi opreme je da se omogući brodu da udovoljava operativnim
zahtjevima
Odvojeni balastni tankovi (SBT)
Svi novi tankeri za prevoz sirove nafte preko 20.000 BT-a i svi product tankeri preko
30. 000 BRT-a moraju imati odvojene balastne tankove, dovoljnih kapaciteta za plovidbe
u svim uslovima. Oni imaju odvojene pumpe i cjevovode.Jedino se kod nevremena može
koristiti tank tereta za balast (“heavy ballast tank”). Od opreme, koju brod mora
posjedovati da nebi došlo do zagađenja mora na način koji smo gore naveli su slijedeći :
- ODME( Oil Discharge Monitor Equipment)
104
- OWS ( Oil water separator)
- STU ( Sewage treatment unit)
105
- Spaljivač smeća i taloga goriva i ulja ( Incinerator)
Brod mora voditi dnevnik o postupcima u vezi sa smećem, paljenjem, bacanjem u more
ili predavanjem na kopno te čuvati potvrde o predanom smeću ovlaštenoj lučkoj službi.
Hrvatski Registar Brodova
SAŽETAK PRAVILA O ODLAGANJU SMEĆA U MORU

DODATAK V. MARPOL 73/78
ISPUŠTANJE ZA SVE BRODOVE, OSIM
ZA PLATFORME xxx
PLATFORME I
VRSTA SMEĆA xx UNUTAR OPSKRBNI
IZVAN POSEBNIH
POSEBNIH BRODOVI
PODRUČJA
PODRUČJA
PLASTIKA- UKLJUČUJUĆI I
SINTETIČKE KONOPE I MREŽE
ZABRANJENO ZABRANJENO ZABRANJENO
ZA RIBOLOV I PLASTIČNU
AMBALAŽU
106
DOPUŠTENO OD
PLIVAJUĆE ZAŠTITNE
KOPNA: 25 MILJA ZABRANJENO ZABRANJENO
OBLOGE I AMBALAŽA
I VIŠE
PAPIR, KRPE, STAKLO, DOPUŠTENO OD
METAL, BOCE, POSUĐE I SL. KOPNA: ZABRANJENO ZABRANJENO
OTPACI 12 MILJA I VIŠE
OSTALE VRSTE SMEĆA
DOPUŠTENO OD
UKLJUČUJUĆI PAPIR, KRPE, ZABRANJENO
KOPNA : ZABRANJENO
STAKLO ITD.-USITNJENI ILI ZABRANJENO
3 MILJE I VIŠE
PREŠANI
DOPUŠTENO OD DOPUŠTENO OD
OSTACI HRANE –
KOPNA: KOPNA: ZABRANJENO
NEUSITNJENI /NEPREŠANI
12 MILJA I VIŠE 12 MILJA I VIŠE
DOPUŠTENO OD DOPUŠTENO OD DOPUŠTENO
x OSTACI HRANE – USITNJENI
KOPNA : KOPNA: 12 MILJA I OD KOPNA :12
ILI PREŠANI 3 MILJE I VIŠE MILJA I VIŠE
VIŠE
MIJEŠANI OTPACI xxxx xxxx xxxx
x - USITNJENI I PREŠANI KOMADI MORAJU BITI U MOGUĆNOSTI PROĆI KROZ MREŽU

VELIČINEOKA NE VEĆE OD 25 M
xx - POSEBNA PODRUČJA SU: SREDOZEMNO, BALTIČKO, CRNO, CRVENO I SJEVERNO
MORE.“ZALJEVSKA“ PODRUČJA, ANTARKTIK I ŠIRE KARIPSKO PODRUČJE UKLJUČUJUĆI
MEKSIČKI ZALJEV I KARIPSKO MORE
xxx - ODNOSI SE NA SVE FIKSNE I PLUTAJUĆE PLATFORME ZA BUŠENJE I
EKSPLOATACIJU PODVODNIH MINERALNIH IZVORA I NA BRODOVE UZ PLATFORMU ILI
UDALJENE MANJE OD 500M OD NJE.
xxxx - AKO JE SMEĆE MIJEŠANO S DRUGIM ŠTETNIM MATERIJAMA KOJI ZA
ODLAGANJE U MORE IMAJU STROŽE USLOVE ONDA SE TI STROŽI USLOVI UZIMAJU U
OBZIR
Sažetak pravila o odlaganju smeća na moru
Onečišćenje je obuhvaćeno slijedećim Konvencijama:
1. SOLAS 74, sa izmjenama i dopunama
2. MARPOL 73/78 sa izmjenama i dopunama
Međunarodnim propisima uređuju se obaveze u svrhu zaštite okoline. Tako nije

dopušteno ispuštanje plinova iz tankova u atmosferu nego ih je potrebno povratnim
cjevovodom slati na kopno u tijeku operacije na terminalu ili ih sačuvati u praznim
tankovima. Ispuštanje u more se može vršiti samo prema odredbama MARPOL-a ,
zauljene vode i čvrste otpatke treba predati na kopno ili neke čvrste otpatke spaliti na
brodu a pepeo-zgarež sačuvati i prikazati na kopnu. Zapovjednik je uvijek odgovoran za
zaštitu okoline od zagađivanja. Kada je brod vezan, prije početka manipulacije treba
biti ispunjena lista provjere (Check list) kako bi se uvjerili da su obavljene sve preventivne
radnje kojima se sprečavaju ili smanjuju posljedice koje bi mogle nastati od izljeva.
Lista provjere obavezno sadržava sljedeća pitanja:
1. Da li su odvodni otvori glavne i krmene palube hermetički zatvoreni?
2. Da li su palube čiste od slatke i slane vode ?
107
3. Da li je prije odstranjivanja zapora razvodne cijev očišćena?
4. Da li su svi neupotrebljavani zapori, razvodne cijevi za teret-bunker uključujući i
krmene i ostale ispuste, postavljeni na mjestu i potpuno zatvoreni?
5. Da li su instrumenti za mjerenje pritiska na svom mjestu?
6. Da li su ukrcajni «drop» ventili zatvoreni-otvoreni?
7. Da li su svi van brodski ventili na obali ili moru zatvoreni i zapečaćeni ?
8. Da li su posudice za sakupljanje tekućine na svom mjestu?
9. Da li postoji koordinacija između obale i broda za početak manipulacije teretom
ili ukrcaja bunkera ?
10. Da li su postupci zaustavljanja u slučaju opasnosti utvrđeni i da li su jasni ?
11. Da li su balastni tankovi čisti?
12. Da li na palubi postoje uređaji za sprečavanje zagađenja u slučaju izljeva ?
13. Da li će palubna razvodna cijev biti pod stalnom kontrolom osoblja za vrijeme
operacija ukrcaja , odnosno bunkera ?
14. Da li je postignut dogovor o kontroli izljeva u trenutku završetka manipulacije
teretom – bunkera?
15. Da li je određen dovoljan broj ljudi pod rukovodstvom oficira za kontrolu ventila
za teret-bunker?
16. Da li su u potpunosti upoznati s procedurom priključivanja tankova?
17. Da li će dovoljno mjesta biti ostavljeno u zadnjim tankovima da se isprazne
ukrcajne cijevi?
18. Da li se ventili za teret-bunker mogu pravovremeno zatvoriti ili otvoriti?
19. Da li su indikatori na ventilima ispravni ?
20. Da li će se za vrijeme operacije ukrcaja-bunkera kontrolirati «ullage-innage» u
svim tankovima?
21. Da li će tank za prihvat završnog dijela tereta iz cijevi biti pod specijalnom
kontrolom osoblja? Itd.
6.3.Postupci u slučaju izlijevanja
U slučaju zagađenja brod mora odmah prekinuti sve radnje koje su u tijeku, ukrcaj
tereta, iskrcaj tereta, uzimanje goriva, balastiranje ili debalastiranje, pranje tankova i sl.
Aktivira se alarm za onečišćenje, poduzimaju radnje u pogledu ograničavanja širenja
zagađenja i čišćenja zagađenja.
Ukoliko onečišćenje nije dospjelo u more (zagađena paluba) radnje navedene gore
ukoliko su u tijeku se također prekidaju, palubu treba očistiti zatim nastaviti sa
prekinutim radnjama.
U slučaju zagađenja brod treba izvjestiti terminal o akciji čišćenja kao i lokalne vlasti,
agenta predstavnika osiguratelja P&I, vlasnika i managera/operatora broda.
O svim radnjama prije i poslije zagađenja treba voditi dnevnik.
Ukoliko se brod nalazi u američkim teritorijalnim vodama ili luci zapovjedništvo mora
slijediti upute OPA 90. koje točno utvrđuju postupak javljanja dolaska broda u luku,
adresu nadležnog primatelja poruke i sadržaj poruke.
Istim aktom određeni su svi postupci za slučaj zagađenja okoline.
108
Odmah treba aktivirati alarm predviđen za slučaj zagađenja. Rukovanje teretom i sve
druge aktivnosti odmah se obustavljaju u slučaju znatnijeg zagađenja odnosno izlijevanja.
Primjenjuju se planovi akcije za izvanredne prilike. Plan odobrava nadležno tijelo a
sadržava popis ključnog osoblja , njihov razmještaj i brojeve telefona za hitno
povezivanje. Sadrži pojedinosti o smještaju važne opreme i materijala , te kome se treba
javiti da bi to nabavili. Brzina zaustavljanja izlijevanja i akcije čišćenja je od
prvorazredne važnosti zato posada mora biti uvježbana , a isto tako treba biti uvježbano
osoblje na terminalu (uvježbani odred). Tako za svaki vez ili za nekoliko vezova mora
postojati plan akcije za slučaj izlijevanja ulja koji je usklađen sa planovima izvanrednih
akcija za cijelo područje luke.
U slučaju izlijevanja količine od 100 tona ili veće , izvještaj se treba pripremiti u IMO
formi . Treba se uputiti vlastima obalne države , vlastima zastave broda ako se brod
nalazi na otvorenom moru. U svakom slučaju izvještaj se mora uputiti IMO-u u skladu sa
njenim internim uputama za izvještavanje o nezgodama sa štetnim materijama.
6.4.SOPEP
Svaki konvencijski brod mora imati plan postupanja za slučaj opasnosti zagađivanja
uljem SOPEP koji mora biti u skladu sa odredbama MARPOL konvencije 1973. i njenim
dodacima 1978. Plan mora biti odobren od nadležne/ovlaštene ustanove tvrtke.
Plan se izrađuje sa ciljem da pomogne posadi prilikom iznenadnog ispuštanja ulja te
sadrži sve neophodne radnje potrebne da se zaustavi ili što je više moguće smanji
ispuštanje ulja čime se postiže manji negativni učinak na okoliš.
Plan sadrži temeljne upute za sve predvidive slučajeve ispuštanja ulja.
Budući da je nemoguće predvidjeti okolnosti svakog slučaja plan omogućuje
uvježbavanje raznih situacija čime se postiže bolje snalaženje i poduzimanje pravih radnji
u nekoj od stvarnih situacija.
Sastavni dio ovog plana je i raspored za uzbunu za slučaj opasnosti od zagađivanja kojim
su određene dužnosti pojedinih članova posade.
Ovaj plan mora biti izložen na istaknutim mjestima po brodu uključujući zapovjednički
most, strojarnicu i nastanbe posade.Svi članovi posade se moraju upoznati sa svojim
dužnostima, a časnici ga moraju proučiti što potvrđuju potpisom.
Svaki tanker za prevoz hemikalija od 150 BT i više treba imati SMPEP (Shipboard
Marine Pollution Emergency.
SOPEP se može kombinirati s SMPEP-om tako da je SOPEP sadrzan unutar SMPEP-ai
nosi naslov SMPEP.
Knjiga ulja (Oil record book)

Svaki tanker veći od 150 BRT te svaki brod veći od 400 BRT mora voditi knjigu ulja.
Na brodovima postoje dvije knjige ulja, za stroj gdje se upisuju sve radnje uzimanja
goriva i maziva, te knjiga ulja za palubu.
109
Svi podaci upisani u knjige ulja se strogo kontroliraju od strane nadležnih službi na
kopnu.
Prikaz naslovnice knjige za stroj Part 1 i palubu (Tankeri za ulja) Part 2
Svaki tanker od 150BT i svaki drugi brod od 400BT i više moraju na brodu imati
„Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem“(SOPEP“Shipboard Oil Pollution
Emergency Plans“ (tablica 22) u skladu s MARPOL73/78 –Anex I. pravilo 26
(International convention for the prevention of pollution from ships 1973 as modified by
Protocol of 1978 ) U Brodskom planu za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem se
navodi: postupak i izvještavanje , popis osoba i organizacije koju treba izvijestiti , mjere
koje treba odmah poduzeti za sprječavanje isticanja i postupak suradnje s državnim ili
lokalnim vlastima na kopnu u skladu sa listom koja mora uvijek biti ažurirana u svrhu
davanja izvješća ( List of national operational contact points rensponsibile for the receipt,
transmission and processing of urgent reports on incidents involving harmful substances
including oil from ships to coastal states). Svrha ovog plana je spriječiti širenje uljne
mrlje dalje od broda intervencijom nadležnih centara na kopnu i same posade. Za vode
USA umjesto SOPEP-a na snazi je OPA 90 (Oil Pollution Act)
Temeljem pravila 16. Anex II MARPOL-a od 01.01.2002 godine, svaki tanker za
prevoz hemikalija od 150BT i više treba imati SMPEP(Shipboard Marine Pollution
Emergency Plan) koji treba :
1. Biti napisan na jeziku ili jezicima koje razumije zapovjednik i časnici
2. Procedure trebaju slijediti upute koje zahtjeva MARPOL 73/78, Protokol 1 članak 8
3. Imati listu kontakata organizacija ili osoba u postupku zagađenja otrovnim tekućim
materijama
4. Sadržavati radnje koje treba poduzeti odmah da bi se spriječilo i kontroliralo ispuštanje
štetnih tekućih hemikalija
5.Postupci i kontaktne točke za koordiniranje radnji na brodu s nacionalnim i lokalnim
organizacijama
Tamo gdje se također zahtjeva SOPEP može se kombinirati s SMPEP-om tako da je
SOPEP sadržan unutar SMPEPA i nosi naslov SMPEP
110
Tablica 22. Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem – SOPEP
6.5.Veza brod/kopno
Radi sigurnosti broda na vezu uz obalu/terminal treba:
- primjeniti sve odredbe sigurnosti
- osigurati dobre veze
- održavati dobru suradnju brod - obala/terminal
Za vrijeme svoje službe kao prije i za vrijeme ukrcaja svaki član posade treba obratiti
pozornost na:
- komunikacije;
111
- podatke o teretu;
- podatke o terminalu;
- vez;
- uže za teglenje (za slučaj nužde);
- glavnu skalu;
- protipožarnu opremu;
- rasvjetu;
- osobe koje nemaju pravo pristupa;
- oznake i natpise;
- čamac uz brod;
- odušnike;
- vremenske uslove/upozorenja;
- spojeve cijevi tereta, balasta;
- sigurnosnu opremu i zaštitnu odjeću;
- vrata i otvore;
Sve odredbe i pravila terminala za slučaj opasnosti trebaju se uskladiti između posade
tankera i osoblja terminala. Nakon priveza tankera , predstavnik terminala treba stupiti u
vezu s odgovornim oficirom broda radi:
1. pružanja obavijesti vezanih za pravila terminala i mjesnih odredbi
2. pružanje obavijesti i davanje tablice podataka o opasnostima tereta kojeg treba
ukrcati
3. dogovora o mjestima određenim za pušenje
4. davanje obavijesti o postupcima za dobijanje «dozvole za rad» i «dozvole za
opasan rad»
5. obavijesti o načinu pozivanja u pomoć: požarne , liječničke službe , policije i
drugih za slučaj opasanosti
6. međusobnog obavještavanja o raspoloživosti protipožarne opreme na terminalu i
tankeru
7. dogovora o preuzimanju akcija u slučaju požara, izljeva i drugih opasnosti
Predstavnik terminala i nadležni oficir broda trebaju prije početka protoka tereta
provjeriti:
Vez : mora biti siguran od utjecaja vanjskog mora s dovoljnim uporištima za
privezivanje.
Rasvjeta: osvijetljen spoj pretovarnih ruku i cijevi , ventila , vez i prilaz i prekidač za
hitno obustavljanje operacija.
Uređaj za rukovanje teretom : prekrcajna luka od materijala kompatibilnog s teretom
koja omogućava kretanje tankera u vertikalnom i horizontalnom smjeru s alarmom za
prekomjerno pomicanje. Sve cijevi unutrašnjeg promjera većeg od 75 mm ili 3 incha
trebaju podnijeti 4 puta veći tlak od onog koji je podešen sigurnosnim ventilom ili
pritiska
112
pumpi za teret. Na svakoj cijevi trebaju biti neizbrisive oznake : za ulje , datum izrade,
maksimalni tlak, radni tlak , datum testiranja , tlak pri testiranju , datum sljedećeg
testiranja.
Uređaj za hitno obustavljanje protoka tereta: utvrditi nadzorno mjesto , komande
ovog uređaja trebaju biti osvijetljene i pristupačne , uređaj treba podnijeti hidraulični
udar.Nadzor nad operacijama i veze: telefon , radio veza , dvosmjerna brod – terminal i
dalje terminal kopneni tank ulja .
7.POSTUPCI U SLUČAJU OPASNOSTI
7.1.Mjere u nuždi
Plan za slučaj nužde

Prema SOLAS Konvenciji svaki brod od iznad 150 BT mora imati, na nekoliko mjesta
izložen, Plan za slučaj nužde (Muster list- raspored za uzbunu, TABLICA 23 ) i to na
zmostu, strojarnici, palubi oficira i palubi posade.
Plan sadrži dužnosti svakog člana posade u slučaju napuštanja broda, požara na brodu,
zagađenja, čovjek u moru kao i signal koji se tom prilikom daje putem alarmnog
sistema broda i brodske sirene.
Dužnosti svakog člana posade u planu za nuždu moraju biti ovjerene od strane
klasifikacijskog društva / Registra.
Plan sadrži:
- Mjesto okupljanja u slučaju nužde;
- Zatvaranje vodonepropusnih vrata, vrata za zaštitu od vatre, ventila, čepova na
palubi, ventilacijskih otvora, zaustavljanje ventilacije;
- Zaduženja za pneumatske splavi i spuštanje istih u more;
- Zaduženja za spuštanje čamaca za spašavanje u more;
- Zaduženja u pogledu komunikacijske opreme;
- Posada zadužena za borbu s vatrom u strojarnici, na palubi u pumpnoj stanici,
u prostorijama namjenjenim za boravak posade i sl.
- Posada zadužena za pomoć nastradalima i ranjenima.
Svi članovi posade moraju biti upoznati sa planom za nuždu prije isplovljenja broda iz
luke.
Sva nova posada, nekoliko dana nakon ukrcaja na brod, mora biti upoznata sa svim
uredajima koji se koriste u nuždi, gdje im je mjesto, gdje se nalazi protipožarna oprema,
kako se koristi i slično.
113
TABLICA 23.Plan za slučaj nužde (Muster list)
Primjeri postupa nja u situacijama nužde
Požar u prostorijama posade

- Zaustaviti radnje sa teretom;
- aktivirati alarm za požar;
- stupiti u vezu sa vatrogasnom postrojbom na kopnu;
- odmah započeti gašenje raspoloživim sredstvima;
- provjeriti nazočnost svih članova posade;
- proširiti gašenje na široki plan u skladu sa uputstvima;
114
- pomagati obalnoj vatrogasnoj postrojbi
Požar na palubi
- Aktivirati sistem za brzo zatvaranje;
- aktivirati alarm za slučaj požara;
- zatvoriti sve ručne ventile teret;
- izolirati prostore i izvore goriva;
- pozvati kopnenu vatrogasnu postrojbu;
- odmah započeti gašenje raspoloživim sredstvima;
- započeti štrcanje vodom sa mosta;
- započeti ohlađivanje tereta;
- proširiti gašenje na široki plan u skladu s uputstvima;
- pomagati obalnoj vatrogasnoj postrojbi;
- spremnost u stroju.
Požar u kompresorskoj stanici za teret i prostoru elektromotora

- izolirati prostorije i izvore goriva, isključiti dovod električne struje;
- pozvati obalnu vatrogasnu postrojbu;
- započeti gašenje priručnim sredstvima;
- zaustaviti ventilaciju u kompresorskoj stanici i prostoru elektromotora;
- aktivirati sistem za gašenje požara;
- započeti gašenje na širokom planu (ako potrebno);
- stalno hlađenje prostora vodenom maglom;
Prekid veza pri ukrcaju/iskrcaju tereta

- Zaustaviti ukrcaj/iskrcaj tereta;
- stanje pripravnosti u pogledu mogućeg curenja tereta;
- pripravno stanje na vatrogasnoj stanici uz mjesto prolaza cjevovoda za teret ka
obali;
- pokušati osigurati vez;
- spremnost za obaranje sidra;
- pripravnost u stroju;
115
- upozoriti tegljače na spremnost
Prskanje cjevovoda, savitljivih cijevi ili curenja tereta

- započeti prskanje vodom (ukoliko dođe do curenja tereta);
- sva vrata za ulaz u nastambe zatvoriti, zaustaviti ventilaciju;
- zabraniti na cijelom brodu pušenje i upotrebu otvorenog svijetla;
- pripremiti opremu za gašenje požara i aparate za disanje, ekipe za nuždu u
pripravnosti;
- uputiti pomoćnu pumpu za gašenje požara te LPG pumpu za pumpanje vode;
- ukoliko potrebno prestati sa radom na brodu, zaustaviti sve strojeve.
Curenje tereta u prazne (skladišne) prostore
- aktivirati sistem za brzo aktiviranje;
- prepumpati teret u neoštećena skladišta ili na obalu;
- zatvoriti sve ulaze u prostorije posade te prekinuti ventilaciju;
- zabraniti na cijelom brodu pušenje i upotrebu otvorenog svjetla;
- pripremiti opremu za gašenje požara i aparate za disanje, ekipe za nuždu u
pripravnosti;
- pokrenuti balast u tankovima ispod oštećenog tanka radi spriječavanja zamrzavanja,
loma cjevovoda ili oplate broda;
Požar
Detaljan protipožarni plan mora postojati na komandnom mostu, u strojarnici i
unastambama a mora sadržavati:
- zvono za uzbunu uslijed požara;
- sakupljanje grupe za gašenje;
- osiguranje svih prostora od opasnosti;
- prvi početni korak gašenja;
- proširenje postupka gašenja (ukoliko je potrebno)
- pripremu čamaca i splavi za spuštanje
- ostale prikladne postupke.
Sudar
Potrebno je, prema okolnostima, učiniti/razmotriti slijedeće:
- aktiviranje opšteg te požarnog alarma ako je potrebno;
116
- sakupiti ekipu za nuždu;
- podijeliti zaštitna odijela i maske članovima posade ako je potrebno;
- pripremiti/primjeniti prvu zaštitu od požara;
- pod nadzorom držati sva odijeljenja u opasnosti;
- zatvoriti sva nepropusna vrata;
- spustiti čamce (ako je potrebno);
- proširiti gašenje požara (ukoliko potrebno);
- provjeriti oštećenja trupa broda i stabilitet;
- provjeriti stanje tereta i
- ostale prikladne radnje (prema okolnostima).
Nasukanje broda
Potrebno je, prema okolnostima, učiniti/razmotriti slijedeće:
- zvoniti na opću uzbunu;
- manevrirati brodom radi odsukanja (kako bi brod ponovo zaplivao);
- zatvoriti sva vodonepropusna vrata;
- provjeriti oštećenja trupa i stabilitet broda;
- odrediti dubinu plićaka, sastav (vrstu) dna te smjer u kojem se dubina povećaje;
- zavisno o veličini nasukanja razmotriti mogućnost izbacivanja tereta;
- pripremiti čamce (po potrebi);
- ostale prikladne radnje (prema okolnostima).
Propuštanje vode u skladišta ili međuskladišne prostore

Prodor vode u skladišta ili međuskladišne prostore može oštetiti instalacije, povećati tlak
i temperaturu, radi čega ove prostore treba često provjeravati. Nakupljenu vodu treba
ispumpavati iz kaljuža i ostalih prostora.
Prskanje savitljivih cijevi, prskanje sistema cjevovoda te curenje tereta

Do ovih kvarova dolazi uslijed prevelikog pritiska, velikih mehaničkih
opterećenja cjevovoda posredstvom naprezanja trupa broda (posrtanje, valjanje, vibracije
isl.) te oštećenih savitljivih (prijenosnih) cijevi.
Ukoliko dođe do nekog od ovih događaja potrebno je:
- zaustaviti svako rukovanje sa teretom, zatvoriti sve ventile za tekućinu na brodu i
obali;
- aktivirati alarm;
117
- zatvoriti sva vrata i prozore prostora za posadu, zaustaviti ventilaciju (osim
zatvorenih sistema);
- zabraniti pušenje na cijelom brodu;
- zabraniti upotrebu otvorenog svijetla, što manje koristiti električne prekidače;
- pripremiti ekipe za nuždu sa vatrogasnom opremom i aparatima za disanje;
- vatrogasne cijevi za vodeni oblak rastegnut po palubi radi ispiranja tekućine sa
palube i hlađenja palube.
Curenje tankova
Ispuštanje tankova može se uočiti detektorom pare sa neprekidnim mjerenjem
koncentracije para.
Promjena omjera pare u vazduhu pokazati će količinu ispuštanja. Svako propuštanje
odmah prijaviti zapovjedništvu broda.
Treba pažljivo slijediti posebna uputstva za svaku situaciju te razmotriti slijedeće:
- ispumpati teret u skladište ili međuskladišni prostor pazeći na kompatibilnost tereta
i zapreminu;
- grijati limove trupa, ako je potrebno, radi mogućeg pucanja trupa;
- upotrebiti sistem za likvifakciju kako bi se smanjio tlak. Voditi računa o ulasku
vazduha u tank radi stvaranja zapaljive smjese.
Izbacivanje tereta u more

Ukoliko bilo koji tank propušta najprije utvrditi mogućnost prebacivanja tereta u drugi,
dovoljno velik, tank posebno vodeći računa o kompatibilnosti tereta.
Ako to nije moguće teret se izbacuje u more pri čemu treba:
- koristiti krmeni izljev ili savitljivu, dovoljno dugu, cijev za izbacivanje po boku;
- obavjestiti sve okolne brodove da se udalje;
- brod usmjeriti tako da smjer vjetra i mlaza izbacivanog tereta budu isti;
- koristiti što veću snagu pumpi kako bi se teret odbacio što dalje od broda te
slijediti sva upozorenja/uputstva za taj brod.
Nesretni slučaj u kojem su uključeni članovi posade

Ukoliko član posade dođe u dodir sa opasnim teretom postupiti po uputama za taj teret i
uputstvima u poglavlju “Pružanje prve pomoći” ovog priručnika.
U slučaju da se osobe nađu u zatvorenom prostoru pod utjecajem tereta, član posade koji
prvi to utvrdi treba aktivirati alarm.
Grupa za nuždu treba postupati u skladu sa postupcima za takve situacije.
Nesreća tijekom ukrcaja/iskrcaja tereta
118
Postupak oficira u straži:
- aktivirati sistem za brzo zatvaranje
Ukoliko situacija nije stavljena pod kontrolu primjeniti postupak za slučaj nužde:
- aktivirati alarm požara;
- primjeniti prskanje vodom na palubi ispred mosta;
- primjeniti prskanje vodom nad područjem tankova;
7.2.Komandna
organizacija
Prema planu za nuždu “Muster List”, utvrđuje se mjesto za upravljanje, organizira se

grupa za intervenciju na mjestu nesreće, pričuvna grupa i grupa koja mora biti u strojarnici
(osoblje stroja).
Svi postupci moraju biti ranije isplanirani, prvi koraci su :
1. davanje alarma
2. lociranje nezgode i utvrđenje štete
3. organizacija ljudstva i opreme .
Zapovjednik broda, Upravitelj stroja - treba biti na mjestu s

Stožer za upravljanje
kojeg će upravljati u nuždi.
Ova grupa je prva ekipa na mjestu nesreće. Javljati će
Grupa na mjestu nesreće stožeru za upravljanje veličinu nezgode, potrebne postupke
i vrstu pomoći koju traži.
Ova grupa treba pomagati grupi na mjestu nesreće a po
Pomoćna grupa za nuždu
nalogu stožera za upravljanje.
Ova grupa, pod nadzorom upravitelja stroja, gasi požar u
Grupa strojarnice strojarnici i pomaže ekipi na mjestu nesreće po nalogu
stožera za upravljanje.
Osoba koja primjeti nezgodu aktivirati će alarm i izvjestiti nadležne osobe u što je
moguće kraćem vremenu.
Priroda i mjesto nesreće se dojavljuje nadležnom oficiru nakon čega svi timovi
preuzimaju svoje uloge kako je unaprijed utvrđeno
Kako bi brodske posade bile što učinkovitije za slučaj bilo kakve nezgode potrebno je
redovito održavati vježbe prema pravilima države čiju zastavu brod vije.
Slika dolje, okupljanje posade na po planu predviđenom mjestu za okupljanje ,potpuno
opremljeni ovisno o datom alarmu.
119
Posada na mjestu okupljanja u slučaju nužde
7.3.Alarmi
Alarmni sistem na brodu mora emitirati znak za uzbunu audio i vizuelno, pomoću
brodske sirene ili električnim zvonom.
Sistem pored glavnog napajanja mora imati i napajanje u nuždi.Aktiviranje je omogućeno
s zapovjedničkog mosta ili s ostalih važnih mjesta na brodu.
Alarm se mora čuti u svim nastambama i u svim prostorijama za svakodnevni boravak.
Generalni alarm se daje u slučajevima:
- požar;
- sudar;
- nasukanje;
- čovjek u moru;
- puknuće cijevi tereta;
- veće propuštanje
- svaka opasna situacija gdje je potrebna hitna akcija
Druge vrste alarma se daju u slučaju:
120
- visoke koncentracije otrovnih ili zapaljivih isparina;
- nepovoljnog stanja u tankovima tereta ili u sistemu tereta;
- nepovoljno stanje pomoćnih sistema tereta;
- kvar uređaja za rukovanje teretom i/ili pomoćnim sistemom
- kvar u strojarnici
Svaki član posade mora znati prepoznati svaki alarm, poznavati plan za nuždu i
vlastitu ulogu u radnjama koje slijede nakon alarma.
Alarmni sistem na brodu mora emitirati znak za uzbunu pomoću brodske zviždaljke ili
sirene, ali i električnim zvonom ili klaksonomom. Sistem pored glavnog napajanja mora
imati i napajanje u nuždi. Aktiviranje je omogućeno s zapovjedničkog mosta ili s ostalih
strategijskih mjesta na brodu. Alarm se mora čuti u svim nastambama i u svim
prostorijama za svakodnevni boravak. Poziv na uzbunu i okupljanje na zborna mjesta za
slučaj neposredne opasnosti ili napuštanja broda oglašava se s najmanje sedam kratkih
signala-zvižduka, nakon čega slijedi jedan dugi signal-zvižduk, a zatim neprekidnom
zvonjavom električnog zvona. Požar na brodu oglašava se ponavljanjem kratkog i dugog
zvučnog signala-zvižduka.
7.4.Postupci
Nakon oglašavanja alarma:
1 Posada se sakuplja na mjesta prema rasporedu za uzbunu .
2 Ovisno o vrsti nužde formiraju se se interventne grupe
3. Zatvaraju se svi otvori, ventili , vodonepropusna i požarna vrata .
4. Zaustavlja se ventilacija i zatvaraju se ventilacijski otvori.
5. Posada zadužena za brodice za spašavanje i pneumatske splavi preuzima svoj
zadatak oko istih.
6. Posada zadužena za komunikaciju i ostalu opremu priprema i donosi je u skupna
sredstva za spašavanje.
Brodice za spašavanje na tankerima za ulja su prema SOLAS konvenciji od
vatrootpornog materijala, potpuno zatvorene sa sistemom prskanja ili zalijevanja morem
uz pomoć pumpe koja ima usis ispod brodice , a sve to u svrhu zaštite od zapaljene nafte
na moru.
Stoga brodice moraju najmanje 8 minuta štititi dopušteni broj osoba u njima dok su
izloženi neprekidnom djelovanju vatre.
Najčešće se spuštaju u more slobodnim padom (free fall) a u slučaju prevrtanja uvijek se
sami vraćaju u uspravni položaj
Zapovjednik u slučaju opasnosti kod nasukavanja, sudara, požara i eksplozije treba

poduzeti sljedeće radnje:
121
- odaslati poziv i poruku o pogibelji
- upozoriti brodove u blizini
- izvršiti popis osoblja
- poginulih i ranjenih
- započeti s internom potragom za nestalim osobama.
Upravitelj i prvi oficir trebaju:
- provjeriti veličinu nastale štete

- stalno nadzirati strojarnicu zbog pojave zapaljivih plinova
- pripremiti brodice za spašavanje
- izvršiti procjenu bunkera
- vode za piće i pranje
- pripremiti izvještaj brodovlasniku
Posebne radnje za slučaj nasukanja/sudara

- utvrditi koji su tankovi oštećeni;
- ustanoviti koji tankovi imaju najviše praznog prostora;
- prebaciti teret iz oštećenih tankova u tankove sa najviše praznog prostora (najveća
brzina pumpanja).
Nasukavanje
- Što češće provjeravati stanje visine praznog prostora u oštećenom tanku;
- smanjivati brzinu pumpanja;
- provjeriti mogućnost potapanja odijeljenja čime bi se omogućilo podizanje
oštećenog dijela broda;
- zatvoriti sve otvore, P/V ventile, ventilacione kanale koji vode u oštećeni tank;
- provjeriti propuštanje ulja;
- razmotriti drugi način prebacivanja tereta: prijenosne pumpe, ejektori.
Sudar
- Razmotriti potapanje suprotne strane kako bi se oštećeni dio podigao iznad vode;
- neprekidno pratiti stabilitet broda;
- pomaknuti brod dalje od uljnih mrlja (ako je moguće);
- razmotriti drugi način prebacivanja tereta: prijenosne pumpe, eduktori.
122
7.5. Pružanje prve pomoći
Svaki brod koji prevozi opasne terete/materije mora imati plan djelovanja za slučaj
hitne medicinske pomoći koji sadrži:
- Popis osoba osposobljenih za pružanje medicinske prve pomoći;
- Postupke i metode reagiranja za slučaj nezgode kao i popis opreme (svaki brod
posebno zbog mogućih razlika);
- Smještaj osobnih zaštitnih sredstava i sredstava za prijenos/prevoz unesrećenih;
- Sadržaj programa obuke i raspored vježbi;
- Smještaj “Material Safety Data Sheet” -a i drugih dokumenata koji mogu olakšati
određivanje svojstava opasne materije prisutne u nezgodi.
Kod dolazaka na mjesto nezgode spasitelj NE SMIJE:

- Ući u zatrovani/zagađeni prostor bez zaštitne opreme (izolacioni aparat za disanje,
zaštitna odjeća);
- Ući u zatrovani/zagađeni prostor osim ako je član tima za spašavanje koji poznaje i
primjenjuje potrebne postupke;
- Dozvoliti nepotrebno zatrovanje/zagađenje uređaja/opreme;
- Premještati/spašavati brodske dokumente, manifest iz zatrovanog prostora osim ako
je prikladno zaštićen;
- Izlagati se opasnosti pristupajući, moguće, zatrovanom prostoru;
- Pokušavati spašavanje ukoliko nije uvježban i propisno zaštićen prikladnom
zaštitnom opremom za datu situaciju.
Uspostava opasne ili ”vruće” zone

Prvi spasitelj treba uspostaviti zonu koja obuhvaća zatrovane/zagađene prostore ne
izlažući sebe opasnosti.
Nitko ne smije pristupiti u označenu “vruću” zonu bez odgovarajuće zaštitne opreme
(aparat za disanje, zaštitna odjeća).
Prosudba, dekontaminacija i prvi postupak s unesrećenim(a)

- Odrediti izloženost ozlijeđenog(ih) opasnoj materiji;
- Premjestiti unesrećenog(e) iz “vruće” zone;
- Medicinska pomoć unsrećenom(ima);
- Zabranjuje se bilo kakva terapija u “vrućoj” zoni osim temeljnih radnji u
pogledu spašavanja života;
123
Dekontaminiranje unesrećenog(ih)
Koža manje upija od otvorenih rana, membrana sluznice i očiju. Dekontaminaciju
započeti od glave prema dolje posebno pazeći na oči i rane.
Za vanjsku dekontaminaciju koristiti najmanje agresivne metode. Izbjegavati mehaničko
ili hemijsko iritiranje kože. Svu zatrovanu/zagađenu odjeću i ostale predmete (sat, lančić,
narukvice, prstenje isl.) staviti u prikladnu vrećicu sa natpisom.
Postupanje s unesrećenim(a)
Kada je posljedicama nezgode izloženo više osoba postupiti na slijedeći način:
a. Ukoliko je samo jedna osoba onesvješćena (bez obzira na broj unesrećenih):
- pružiti onesvješćenoj osobi pomoć i
- poslati po pomoć.
b. Ukoliko je više osoba onesvješćeno:
- poslati po pomoć i
- pružiti pomoć osobi u najgorem stanju po redu:
1. osobi koja ne diše
2. osobi u nesvjesti.
Premještanje unesrećenih
Ukoliko unesrećeni može/mogu hodati izvesti ga/ih iz zatrovanog/zagađenog prostora.
Ukoliko unesrećeni ne može/mogu hodati prenijeti ga/ih na nosilima ili prikladnim
daskama.
U slučaju da ne postoji druga mogućnost premještanja ozlijeđenog/ih onda ga/ih treba
pažljivo nositi do zone sigurnosti.
Opremu koja je bila o kontaktu sa unesrećenim(a) pripremiti za dekontaminiranje.
Medicinska prva pomoć

Kako bi se pružila najbolja medicinska prva pomoć što prije doznati/utvrditi:
- način izlaganja opasnosti;
- vrstu opasne materije i
- simptome/znakove ponašanja unesrećenog.
Unesrećeni ne diše, srce radi

Najvažnije je uspostaviti slobodan protok vazduha, primjeniti metode umjetnog
disanja;
- usta na usta
- usta na nos (kada je nemoguće otvoriti usta unesrećenog)
Unesrećeni ne diše, srce ne radi
124
Zajedno primjeniti
- masažu srca (vanjsko pritiskanje grudi)
- umjetno disanje.
Pritiskanje grudi 80-100 puta u minuti,upuhivanje vazduha jednom na svakih 5
pritiskanja grudi.
Gušenje
Do gušenja može doći zbog:
- zatvoreni dišni putovi (krv, izlučevine);
- grč dišnih putova zbog gutanja ili iritiranja nekim parama;
- plućni edem (tekućina u plućima);
- trovanje krvi (ugljični monoksid, cianidi, );
- mehanizam zatvaranja procesa disanja u plućima (organofosfati, insekticidi) ili u
mozgu
- plinovi koji ne podržavaju život a zamjene kiseonik u atmosferi (ugljični
dioksid, dušik).
Simptomi gušenja su:

- poteškoće pri disanju, u početku ubrzano pa sve sporije do prestanka disanja;
- puls ubrzan (iznad 100 u minuti);
- koža poplavi, usne i jezik postanu ružičasti;
- rastrešenost, apatija, slabost u mišićima, moguća nesvjestica,
- zjenice reagiraju na svjetlo u početku. Ukoliko se zjenice jako prošire a ne reagiraju
na svjetlo život je ugrožen.
Davanja kiseonika unesrećenom koji ne diše:

- započeti što prije;
- uređaj koristiti u skladu s uputstvima proizvođača;
- količina kiseonika 8 litara u minuti;
- vrećicu stisnuti i otpustiti oko 12 puta u minuti
- stalno provjeravati puls.
Otrovne materije
Otrovne materije mogu djelovati na zdravlje čovjeka na tri načina:
125
1. Mogu uzrokovati lokalne opekline, nadraženost ako dođu u dodir sa kožom ili
očima.
2. Mogu biti unijete u tijelo te uzrokovati unutarnja oštećenja ili trovanje.
3. Mogu uzrokovati alergijske reakcije koje mogu ugroziti život.
Otrovne materije mogu ući u tijelo:
- kroz dišne putove udisanjem;
- kroz usta gutanjem i
- kroz kožu ili oči.
Mnoge hemikalije stvaraju isparine koje nadražuju pluća čime stvaraju poteškoće u
disanju što odmah upozorava na njihovo postojanje(klorin).
Postoje i plinovi bez mirisa kao ugljični monoksid, ugljični dioksid, vodik i neki plinovi
uređaja za hlađenje.
Glavni simptomi izlaganja ovim plinovima su:

- poteškoće u disanju;
- mučnina, glavobolja, vrtoglavica;
- zbunjenost, halcunacije, izgubljenost u vremenu i prostoru (osigurati trajan nadzor
zbog mogućnosti skakanja u more), ponekad i nesvjestica;
Postupak s osobama koje su disanjem bile izložene otrovnim materijama / plinovima

- izvesti na čisti vazduh, otkopčati odjeću oko vrata, osigurati da su dišni
putovi slobodni. Dati kiseonik ako je moguće;
- ukoliko osoba ne diše dati umjetno disanje. Koristiti zaštitu usta (koristiti masku u
slučaju trovanja razrijeđivačima, cianovodik i proizvodi od nafte). Dati kiseonik ako
je moguće.
- ako srce ne radi primjeniti masažu srca.
U slučaju trovanja cianovodikom (osoba diše, puls postoji) slomiti ampulu amyl nitrata,
namočiti njime čistu maramicu ili tkaninu te staviti tako da osoba preko toga diše.
Ne davati morfij. Tražiti medicinski savjet.
Postupak s osobama koje su progutale otrovnu tvar

Mnoge progutane materije će uzrokovati hemijske opekline usta, ždrijela i stomaka. Među
te materije spadaju izbjeljivači, čistila, dezinfekcijska sredstva, kiseline, lužine,
nagrizajuća sredstva, nafta i naftni derivati.
Glavni simptomi gutanja otrovne

materije
- plikovi usta,
- usnica i jezika,
126
- bol u prsima i stomaku,
- zadah jako zaudara.
U slučaju da je unesrećeni progutao otrovnu materiju ne smije se izazivati povraćanje!
Ukoliko je osoba pri svjesti, a bolovi postoje, dati čašu mlijeka.
Ne davati sredstva protiv bolova kroz usta.
Materije kao arsen, olovo, fungicidi i pokvarena hrana mogu uzrokovati jake bolove
u trbuhu uz povraćanje.
U tim slučajevima osobu udobno smjestiti, što prije zatražiti medicinski savjet .
Postupak s osobama čija je koža bila u dodiru s otrovnim materijama

- direktni dodir kože s otrovnim materijama može uzrokovati crvenilo i
nadraživanje kože, a u težim slučajevima i opekline:
- upijanje kroz kožu uzrokuje pojavu mučnine, povraćanja, pospanosti, slabosti i
ponekad nesvjesticu;
- zatrovanu odjeću i obuću odmah skinuti;
- isprati hemikaliju vodom najmanje 10 minuta, po potrebi nastaviti još 10 minuta;
- opekline tretirati kao opekline.
Postupak s osobama čije su oči bile izložene dodiru s otrovnim materijama

- odmah ispirati oči vodom najmanje 10 minuta držeći pritom kapke otvorenima, po
potrebi
- nastaviti još 10 minuta;
- za smanjenje bolova dati tablete svakih 4 sata (zavisi o vrsti - proučiti uputstva);
- daljnji postupak kao kod terapije oštećenja oka.
SVOJSTVA NEKIH OTROVNIH MATERIJA

Mate Svojstva i utjecaji na organizam
rije
Simptomi se pojave nakon udisanja, a mogu biti pospanost,
mučnina, vrtoglavica ponekad i povraćanje. Ako je izlaganje bilo
Razrijeđivači,
naftni derivati duže može doći do nesvjesti.
U slučaju gutanja daju obično iste simptome ali sa jačim
povraćanjem i vrtoglavicom
Plin ove kiseline se koristi za fumigaciju brodova. Cianovodik u
čvrstom ili plinovitom stanju je vrlo otrovan.
Cianovodična Simptomi se javljaju vrlo brzo. U kontaktu sa kožom grize a
kiselina nakon gutanja uzrokuje opekline usta i jaki bol u stomaku.
Pacijent nema vazduha, osjeća muku/tjeskobu do gubitka
svijesti i grča.
127
Smrt nastupa za nekoliko minuta
Do gušenja ovim plinom bez mirisa može doći za vrijeme

gašenja požara u strojarnici ili skladištu. Teži je od vazduha te
Ugljični dioksid se taloži u donjim dijelovima prostora
Simptomi trovanja su vrtoglavica, poteškoće u disanju
glavobolja i moguća nesvjestica
Plin bez mirisa, proizvod izgaranja ili eksplozije (gorivo naftnih
derivata) ili kvarenja hlađenog mesa. Lakši od vazduha, vrlo
Ugljični otrovan.
monoksid Simptomi trovanja ovim plinom su vrtoglavica, slabost mišića,
otežano disanje i ubrzo nesvjestica. Usne svjetlo crvene, koža i
lice ružičasti
Jako nadraživanje, kašalj, suzenje očiju pri niskim
koncentracijama.
Isparine
U slučaju velikih koncentracija jako nadraživanje, nagrizanje
amonijaka
cijelog dišnog sistema, dahtanje (nedostatak vazduha),
klonulost i smrt
Dodir kože:
Methanol - skinuti odjeću te kožu isprati vodom i sapunom.
(Methyl Gutanje:
alcohol) i etilen - bez obzira na simptome odmah tražiti medicinski savjet,
glikol - dati 25 ml ethylalcohol u 250-300 ml vode ili soka,
- unes rećenog što prije odvesti u bolnicu.
Metil klorid Bezbojan plin miriše na eter.

Simptomi su slabost, zbunjenost, mučnina, koma, povraćanje,
klonu lost i smrt
Trikloretilen Isparljiv plin koji uzrokuje slabost, zbunjenos t, klonulost,
povraćanje, komu, a može doći i do smrti
Krvarenje uzrokovano hemikalijama

Simptomi koji ukazuju na ovu vrstu nezgode su krvarenje iz nosa, desni, krv u mokrači,
povraćanje krvi, povraćanje ”crnila”, katranasta stolica (proljev).
Postupak sa ozlijeđenom osobom
Premjestiti unesrećenog u brodsku bolnicu, tražiti medicinski savjet, pripremiti ga za
evakuaciju.
Žutica uzrokovana hemikalijama
128
Simptomi žutice su žutilo kože i očiju, bol i/ili osjetljivost u gornjem desnom dijelu
trbuha,mokrača tamno smeđa, stolica blijeda - bez boje.
Postupak s osobom koja ima gornje simptome

Unesrećenog smjestiti u brodsku bolnicu, tražiti medicinski savjet, držati ga u toplom
krevetu, davati 2 žličice šećera u čaši vode svakih dva sata, ne dopustiti uzimanje
alkohola.
Kada se na moru zahtijeva medicinska prva pomoć za bolesnu ili povrijeđenu osobu treba
nadležnoj službi na kopnu dati podatke koji sadržavaju: ime pacijenta, dob, spol,
državljanstvo i jezik koji govori.
Disanje pacijenta, otkucaje bila, temperaturu i krvni tlak, područje gdje osijeća bol,
prirodu oboljenja ili povrede, uključujući uzrok , povijest bolesti i simptome. Vrstu,
vrijeme,oblik i količinu svih datih lijekova.
Kad je poslijednji put uzimao hranu i njegova sposobnost da uzima hranu, pije, hoda ili
se pomiče.
Ima li brod apoteku, platformu ili pogodnu površinu za slijetanje helikoptera, adresu
agenta i slijedeću luku i vrijeme pristajanja (ETA).
U slučaju trovanja parama ugljovodonika ili inertnim plinom, ponekad je potrebno

primijeniti umjetno disanje , masažu srca i uređaj za reanimaciju koji je opskrbljen čistim
kiseonikom u bocama 10 do 20 l.
Prethodno se aspirira slina ili sekret, a nakon toga se pristupa davanju čistog kiseonika.
U vezi sa tablicom tereta i deklaracijom koja prati teret mora biti naveden postupak
u slučaju trovanja , odnosno bilo kojeg drugog dodira sa opasnim teretom.
Ako je brod u luci odmah se nazove služba koja će unesrećenom pružiti adekvatnu
liječničku pomoć. Za to vrijeme potrebno je postupiti prema uputama za pružanje prve
pomoći navedenim u tablici tereta , odnosno deklaraciji o teretu.
Prije transporta na liječenje u bolnicu treba ispuniti Guidance of Medical Officer:

Ime, starost, adresa, ime broda, luka, slijedeća luka, ime i adresa brodara ili agenta,
izloženost kojem plinu koliko vremena i kada , pružena prva pomoć.
Kod ukrcaja opasnih tekućih tereta u rasutom stanju, na vidnom mjestu treba biti izložena
tablica s karakteristikama tereta koji se ukrcava, uputama za postupak u slučaju
nezgode(tablica 24)
129
130
131
Tablica 24. Tablica s karakteristikama tereta koji se ukrcava - MSDS
8.OPREMA ZA RUKOVANJE TERETOM
Zajednička oprema
Pumpe za teret
Na svim tipovima tankera koristimo sljedeće vrste pumpi za teret:
- Centrifugalne pumpe ( parne, hidraulične ili električno pogonjene za iskrcaj tereta
ili balast)
- Stapne pumpe (za iskrcaj, kao vakum pumpe ili za posušivanje)
- Mlazne pumpe (posušivanje tankova)
Uporaba pojedinih pumpi data je u daljnjem tekstu ovisno o tipu tankera i vrsti tereta.
Cjevovodi
Na svakom tankeru postoji više vrsta cjevovoda kako na palubi, pumpnoj stanici,
tankovima tereta i strojarnici.
Cjevovodi se razlikuju po namjeni i dimenzijama.
Cjevovodi prema namjeni mogu biti:
- cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta;
- cjevovod balasta
- za pogonsko gorivo;
- za gašenje požara;
- za inertni plin;
- za pranje tankova;
- za posušivanje tankova, pumpi i cjevovoda (Marpol linija);
132
- za potrebe hidrauličnih strojeva (hidraulična linija);
- cjevovod slatke vode;
- cjevovod sanitarija itd.
Vrste cjevovoda na pojedinom tankeru zavise o namjeni tankera.
Sistemi cjevovoda moraju biti napravljeni tako da se u potpunosti onemogući zagađenje
dva susjedna tanka, olakšaju čišćenje te da omoguće istovremeni iskrcaj iz više tankova.
U sistemu cjevovoda gdje postoji međuveza između tankova moraju se ugraditi slijepe
prirubnice.
Za normalnu segregaciju tereta ugrađuju se jednostavne, a za segregaciju
nekompatibilnih tereta dvostruke slijepe prirubnice ili pomični spojni komadi.
Na tankerima za prevoz hemikalija nije dozvoljena upotreba ekspanzionih brtvenica.
Cjevovodi moraju biti propisno vođeni i usidreni.
Fleksibilne cijevi
Fleksibilne cijevi su najslabiji dio sistema za rukovanje teretom te sa njima treba
postupati vrlo oprezno.
Pri korištenju ovih cijevi voditi računa o slijedećem.
- koristiti ih samo u slučaju ako čvrste ili zglobne nisu na raspolaganju;
- moraju biti tipski odobrene za radni tlak/temperaturu/vrstu tereta;
- postaviti ih tako da se ne mogu micati, izbjeći trenje i gnječenje zbog mogućih
oštećenja.;
- ne smiju biti izložene hidrauličnom udaru;
- prije rastavljanja utvrditi da nisu pod tlakom;
- cijevi koje nisu pročišćene se ne smiju spremati u zatvorene prostore.
Ukoliko se spremaju na palubi krajeve cijevi treba zatvoriti zbog mogućeg ulaska
vode.
-
Ventili
Svim ventilima tankova tereta mora se upravljati sa palube.

IMO je odredio slijedeći raspored ventila:
1. Jedan prekidni ventil sa ručnim upravljanjem na svakoj liniji za ukrcaj/iskrcaj.
Ukoliko su pumpe uronjenog tipa onda se ne zahtjeva prekidni ventil na iskrcajnoj
liniji.
2. Prekidni ventil na svakom spoju prenosne cijevi.
3. Daljinski uređaj za isključivanje svih pumpi tereta.
Ventili mogu biti zasuni, kuglasti, leptirasti isl.

Kod ventila i cijevi od nehrđajućeg čelika važno je da se nakon svake upotrebe isperu
slatkom vodom radi opasnosti od korozije.
133
Ekspanzioni spojevi
Ekspanzioni spojevi (mjehovi) se ugrađuju zbog kompenzacije termičkih stezanja i
rastezanja.
Zbog zaštitne funkcije ugrađuju se u slijedeće sisteme i uređaje:
- cijevni sistemi, za kompenzaciju vertikalnih i aksijalnih pomaka;
- izmjenjivači topline,
- brtve pregrada;
- brtvenice ventila;
- oprema za automatsku kontrolu i za preuzimanje pomaka bez gubitaka pritiska
Kod definiranja ekspanzionih spojeva posebnu pažnju treba posvetiti radnom tlaku,
temperaturi, promjerima, rasporedu i pomicanju cijevi te osloncima cijevi.
Izmjenjivači topline
Mogu se koristiti:
- kao isparivači (tekući teret, dušik);
- kao grijači (tekućine, pare);
- kao kondenzatori (teret, rashladni plin);
- kao sušionici (inertnog plina, para tereta, komprimiranog vazduha);
- kao hladnjaci (voda, ulje za podmazivanje).
Posebnu pažnju obratiti na:
- održavanje protoka toplog i hladnog medija u pravilnom odnosu (isparivači tereta

grijani morskom vodom mogu se začepiti i oštetiti u slučaju da preveliki protok
tereta zamrzne vodu);
- ukoliko je moguće, bezopasan medij treba držati pod višimpritiskomnego teret
kako
bi se izbjeglo prodiranje tereta u drugi, inače siguran, sistem;
- u predviđenim vremenskim intervalima ispitati nepropusnost izmjenjivača topline.
- sva pripadajuća oprema treba funkcionirati ispravno;
- rashladni sistem održavati čistim.
134
8.1.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za ulja
Tankeri za prevoz sirove nafte imaju cjevovode za ukrcaj/iskrcaj:

- teške nafte (heavy crude oil);
- srednje teške nafte (medium crude oil)
- lagane nafte (light crude oil)
Na palubi postoje dvije linije (lijeva i desna) za ukrcaj / iskrcaj tereta (manifold) koje se
spajaju sa ukrcajnom/iskrcajnom linijom sa kopna (terminala).
135
Prikaz manifold
Pored glavnog cjevovoda u tankovima postoji i cjevovod za posušivanje tankova

(stripping line).
Cjevovodi tereta i balasta najviše se koriste. Njihov je promjer kod manjih brodova
između 150 i 200 mm a kod većih tankera 300 mm i više.
Na pregradama koje odjeljuju tankove, ugrađeni su daljinski upravljani hidraulički ventili
koji dopuštaju da teret teće u odgovarajuće tankove.
Brodovi mogu prevoziti više vrsta tereta, pa je neophodan odgovarajući broj pumpi ( npr.
jedan teret , jedna pumpa radi a druga u pričuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju tri
pumpe od kojih dvije rade a jedna je u pričuvi itd.
Sljedeće vrste brodskih pumpi koristimo kod manipulacije tereta:
- Centrifugalne sisaljke
- Stapne sisaljke
- Mlazne sisaljke
Najviše je zastupljena centrifugalna turbinska parna pumpa, kapaciteta do 7.000 m3,
136
Na slici lijevo, pumpa prikazana u pumpnoj stanici a desno turbinski dio,
pogonski koji se nalazi u strojarnici
“ Framo “ hidraulična uranjajuća pumpa
137
Stapne pumpe za posušivanje
Mlazne pumpe ili eduktori za posušivanje, shematski prikaz rada
Inert gas kod velikih tankera je pročišćen i ohlađen plin dobiven od Generatora pare,
(Kotlovi), prikaz distribucije IG na shemi dolje:
138
Distribucija Inert Gasa
Kod Product tankera i Hemikal tankera koristimo Inert Gas Generator, prikaz na slici
dolje
Inert Gas Generator
Osnovni razlog za instaliranje ovog sistema na tankeru je smanjenje opasnosti od požara.

IG ne gori i ne podržava gorenje.
Glavni dijelovi sistema su:
- pročistač,
- ventilatori,
- glavni zaporni ventil,
- palubna vodena brtva,
139
- sistem cjevovoda
- mjerni instrumenti
Dimni plinovi se usisavaju pomoću ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina.
Ti plinovi se dalje odvode u pročistač .
U prvoj fazi prolaska plina u pročistaču, čvrste čestice nečistoće se pod utjecajem mlaza
vode odstranjuju dok u drugoj fazi plinovi prolaze u suprotnom smjeru od rashladne
vode, miješaju se s vodom, tako da se čiste i hlade.
Na vrhu pročistača prije izlaza nalazi se odvajač kapljica vode.
IG se obično ohladi na temperaturu za 5°C veću od temperature mora u pročistaču.
Obrađen plin, preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog ventila,
koji je podešen da se automatski zatvara u slučaju nestanka pritiska.
Prije glavnog zapornog ventila(regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda odvaja
se recirkulaciski cjevovod na kojem je recirkularni ventil.
Ovim cjevovodom plin se vraća natrag u pročistač . Njegov zadatak je održavanje stalnog
pritiska u sistemu ili u slučaju kada je potrebno manje plina.
Zbog neprekinutog toka dovodenja plina pomoću ventilatora, u sistemu raste pritisak tako
da ventil za recirkulaciju automatski propušta određenu količnu plina, time sprečava
pritisak, omogućava bolji učinak pročistača i ventilatora.
Prije nego što inertni plin dođe do razvoda palubnog cjevovoda mora proći kroz palubnu
vodenu brtvu i nepovratni ventil (Non-return valve).
Njihov je zadatak spriječiti povratni tlak plina iz tankova tereta prema ventilatoru i
kotlovima u svrhu zaštite od požara i pada pritiska u sistemu u trenutku kada prestanu
raditi ventilatori.
Iz palubne vodene brtve plin odlazi kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u
tank.
Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati predtlak
200-600 mm stupca vode , manje od 5% O2 i temperaturu do 50° C.
Imamo dva načina inertiranja tankova i to tako da se inertni plin dovodi u gornji prostor
tanka (dilution) ili donji prostor tanka (displacement), istiskivajući vazduh van tanka
u atmosferu, kroz otvor na palubu, slika dolje
140
Dilution Inertiranje tankova Displacement
Pojedine vrste sirove nafte potrebno je, za vrijeme putovanja, u tankovima grijati.
Ugovor o prevozu tereta sadrži i podatke vezane za grijanje tereta.
O grijanju tereta se mora voditi dnevnik.
Teret se grije kako bi bio u tekućem stanju pri iskrcaju, međutim grijanje ne smije
negativno utjecati na kakvoću tereta.
Koriste se dva sistema grijanja tereta/tankova:
1. Serpentine uronjene u tankove kroz koje prolazi para. Regulacijom protoka pare
održava se potrebna temperatura tereta u tankovima. Slika dolje.
2. Grijanje tereta pomoću grijača na tankovima (svaki tank ima zasebne grijače) gdje se
teret pumpom podiže do grijača (Heat exchanger) grije i vraća u tank.
Slika grijača u poglavlju 8.3.
141
Za vrijeme iskrcaja radi se pranje tankova sirovom naftom, tj. teretom - Crude Oil
Washing.
Dio tereta koji se iskrcava, provodi se kroz sistem za pranje gdje se snažnim mlazovima
ispire površina tankova, stoga nije potrebno naknadno ispiranje vodom.
Nedostaci ovog sistema očituju se:

- u neprikladnosti nekih vrsta tereta za COW obzirom na viskoznost i skručivanje
- produženo vrijeme iskrcavanja
Prednosti ovog sistema pranja su:
- smanjeno zagađivanje mora,
- manje vrijeme trajanja čišćenja tankova i ručnog čišćenja koje obavlja posada,
- manje tereta ostaje na brodu,
- bolja kvaliteta iskrcajnog tereta, manja korozija
Na malim tankerima tankovi tereta se i dalje peru hladnom ili toplom morskom vodom
koja se posebnom sisaljkom vodi do grijača .
Nakon pranja tankovi se prazne a emulzija vode i ulja se prebacuje u slop tankove te
opremom, Marpol, Annex 1, dio pročišćen ide u more a ostatak na prihvat sa kraja.
8.1.1 SISTEM CJEVOVODA I PUMPI
Cjevovodi tereta i balasta najviše se koriste (slika25). Njihov je promjer kod manjih
brodova između 150 i 200 mm a kod većih tankera 300 mm i više . Pomoću cjevovoda,
ventila na palubi, u pumpnoj postaji možemo spojiti svaku cijev i tank s pumpom
određenog prostora tereta.
142
Slika 25. Sistem cjevovoda na VLCC
Na pregradama koje odjeljuju tankove, ugrađeni su daljinski upravljani hidraulički ventili

koji dopuštaju da teret teče u odgovarajuće tankove. Brodovi mogu prevoziti više vrsta
tereta, pa je neophodan odgovarajući broj crpki ( npr. jedan teret , jedna crpka radi a
druga u pričuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju tri crpke od kojih dvije rade a jedna je u
pričuvi itd.). Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne crpke tereta, koje
služe i za isušivanje tankova tereta (stripping). Isušivanje se može vršiti i ejektorom , koji
je vezan za glavni cjevovod iskrcavanja tereta. Ukupni kapacitet teretnih pumpi kreće se
oko 5% korisne nosivosti tankera na sat.
143
Slika 25a-Drop lines
Slika 26. Centrifugalna pumpa na tankeru za prevoz sirove nafte
144
Većina su centrifugalne (slika 26) zauzimaju manje prostora od stapnih istog kapaciteta i
mogu se pokretati parnom turbinom ili elektromotorom. Kapaciteta su od 2.000 t/h kod
manjih tankera , a od 5.000 do 7.000 t/h kod VLCC i ULCC. Koriste se još vijčane i
stapne koje zauzimaju veliki prostor, složene su izrade, pa se izbjegavaju kao teretne.
Isušivanje tankova vrši se dodatnim stapnim pumpama i dodatnim cjevovodom
(pomoćni sistem cjevovoda) manjeg kapaciteta do 25% kapaciteta glavnog cjevovoda.
Slika 27. Interface detektor utvrđuje razliku između nivoa ulja i vode u tanku
Količina i masa tereta u tanku određuje se na osnovi mjerenja «ullage» pomoću
electronic tape (slika 27) , ili sistema elektromagnetskih valova (slika 28), te upotrebom
tablica za gustoću tereta pri određenoj temperaturi.
Slika 28. Mjerenje ullage pomoću radara
8.1.2.PRANJ E TANKOVA TERETA

Zbog isparavanja ugljovodonika iz tereta, što se događa u operacijama ukrcaja-iskrcaja
,
pranja tankova te u tijeku samog prevoza prijeti opasnost od požara ili eksplozije .
145
PRANJE TANKOVA MORSKOM VODOM
Na malim tankerima tankovi tereta se i dalje peru hladnom ili toplom morskom vodom ,
koja se posebnom sisaljkom vodi do grijača . Nakon pranja tankovi se prazne pumpama, a
emulzija vode i ulja iskrcava se u slop tankove.
Slika 29. Dvostruka mlaznica s tzv. Sedlom

Stroj za pranje se sastoji od mehaničke mlaznice i gumene cijevi koja se kroz otvor na
palubi spušta u tank , obično do polovine visine tanka(slika 29). Mlaznice se okreću u
vertikalnom i horizontalnom smjeru i tako ispiru površinu unutarnjih stijenki tanka ,
medijem pri temperaturi od 75-85° C i dovoljnim tlakom. Najpoznatiji je Butterworthov
sistem (slika 30) za pranje tankova vodom koji se koristi i na tankerima za prevoz
hemikalija.
146
Slika 30. Butterworth metoda pranja tankova
PRANJE TAKOVA SIROVOM NAFTOM (COW-crude oil washing)

Dio tereta koji se iskrcava, provodi se kroz sistem za pranje gdje se snažnim mlazovima
ispire površina tankova, stoga nije potrebno naknadno ispiranje vodom. Nedostaci ovog
sistema očituju se : u neprikladnosti nekih vrsta tereta za COW obzirom na viskoznost i
skrućivanje, produženo vrijeme iskrcavanja , isparavanja lakših frakcija sirove nafte.
Prednosti ovog sistema pranja su: smanjeno zagađivanje mora , manje vrijeme trajanja
čišćenja tankova i ručnog čišćenja koje obavlja posada , manje tereta ostaje na brodu ,
bolja kvaliteta iskrcajnog tereta , manja korozija , manja količina morske vode u emulziji.
IMO specifikacija za pranje tankova sirovom naftom (uslovi za dobijanje certifikata o

čistoći tankova) :
1.broj i raspored strojeva za pranje treba biti takav da su 85 % stranica i 90 % dna tanka
izloženi neposredno kontaktu medija iz strojeva za pranje,
2.nakon programiranog pranja treba napuniti tank morskom vodom te izvršiti sondiranje
zauljenog sloja,
3.količina nafte u zauljenom sloju ne smije prijeći 0,00085 ukupnog volumena
4.količina nafte u čistom balastu koji se iskrcava ne smije prijeći 15 ppm (parts per
milion)
Za nesmetan rad COW , MARPOL zahtijeva:

1. viskoznost ne smije biti veća od 600 mm2/s
2. teret kod iskrcavanja treba biti zagrijan na temperaturu 10° C iznad točke tečenja
tereta
3. poduzeti mjere da se nafta ne sčvrsti u sistemu cjevovoda COW
147
Oprema za pranje sirovom naftom sastoji se od strojeva i cjevovoda. Strojevi mogu biti
ukrepljeni na palubi (fiksni i prenosivi) te strojevi u tankovima (slika 31)
Slika 31. Prenosive mašine za pranje s dvostrukom mlaznicom
Njihov kapacitet se kreće od 18 m3/h do 170 m3/h s time da ukupni postotak očišćenih
površina svih tankova ne smije biti ispod 85-90% .
Strojevi na palubi imaju ulaznu cijev dužine oko 3,5m ispod palube , a pogonski dio
stroja smješten je iznad palube. Mogu imati jednostruku ili dvostruku mlaznicu (slika 32)
Slika 32. Učvršćene mašine za pranje sirovom naftom
148
Jednostruka mlaznica (slika 33) je efikasnija za čišćenje u kraćem vremenu s manjim
protokom nafte , raspona od 150° mjereno od vrha prema dnu do 30° poslije vertikale.
Pranje se može programirati obzirom na promjenu i izbor granice vertikalnog luka
operacije.
Slika 33. Jednostruka mlaznica
Cjevovod za pranje treba biti fiksan i spojen na iskrcajni cjevovod tereta te nezavisan od
drugih brodskih sistema. Jedan dio sistema cjevovoda može biti povezan s cjevovodom
slop tanka. Cjevovod dovoda nafte kroz strojeve za pranje treba imati zaporni ventil i
manometar za mjerenje pritiska koji ne smije biti manji od 8 bara. Operacije pranja
tankova mogu biti jednostupnjevito i višestupnjevito pranje. Prva metoda se koristi kad je
tank sasvim prazan , što traži rad ejektora za vrijeme cijele operacije pranja.
149
Slika 34. Pranje vrha i stijenki tanka
Druga metoda sastoji se od odvojenog i sukcesivnog pranja vrha (slika 34) bočnih
stijenki i dna tanka (slika 35). Pranje započinje od vrha tanka dok se u tanku nalazi oko
1/3 tereta. Kapacitet strojeva za pranje mora odgovarati ejektoru, čiji je kapacitet 25 %
veći od kapaciteta svih strojeva koji se koriste u jednom ciklusu pranja.
Slika 35. Pranje dna tanka
Obzirom da se mjesta usisa nalaze u krmenom dijelu dna tanka , na kraju pranja dna
tanka brod treba imati dovoljan krmeni trim.
150
8.1.3. SISTEM INERTNOG PLINA (IGS- inert gas system)
Osnovni razlog za instaliranje ovog sistema na tankeru je smanjenje opasnosti od požara.
IG ne gori i ne podržava gorenje. Za njegovu proizvodnju na brodu koriste se generator
inertnog plina, ispušni plinovi dizel motora, parnih kotlova, plinskih turbina i pomoćnih
strojeva. Uz sve to treba koristiti uređaj za dogorijevanje ako se ne može postići 5%
kiseonika u volumenu IG(tablica 25). Glavni dijelovi sistema su pročistač, ventilatori,
glavni zaporni ventil, palubna vodena brtva, sistem cjevovoda i mjerni instrumenti (slika
36).
Tablica 25. Sadržaj inertnog plina
Sistem eksploatacije inertnog plina radi tako da se ispušni plinovi iz ispušnih cijevi kotla
usisavaju pomoću ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina. Ti plinovi se dalje
odvode u pročistač .U prvoj fazi prolaska plina u pročistaču, čvrste čestice nečistoće se
pod utjecajem mlaza vode spajaju u veće te se drenažom odstranjuju U drugoj fazi
plinovi prolaze u suprotnom smjeru od rashladne vode, miješaju se s vodom, tako da se
čiste i hlade. Na vrhu pročistača prije izlaza nalazi se odvajać kapljica vode. IG se obično
ohladi na temperaturu za 5°C veću od temperature mora u pročistaču. Obrađen plin,
preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog ventila, koji je
podešen da se automatski zatvara u slučaju nestanka pritiska.Prije glavnog zapornog
ventila(regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda odvaja se recirkulaciski
cjevovod na kojem je recirkularni ventil. Ovim cjevovodom plin se vraća natrag u
pročistač . Njegov zadatak je održavanje stalnog pritiska u sistemu ili u slučaju kada je
potrebno manje plina. Zbog neprekinutog toka dovođenja plina pomoću ventilatora, u
sistemu raste pritisak.Ventil za recirkulaciju automatski propušta određenu količinu plina,
time sprečava pritisak, omogućava bolji učinak prečistača i ventilatora. Prije nego što
inertni plin dođe do razvoda palubnog cjevovoda mora proći kroz palubnu vodenu brtvu
i nepovratni ventil (Non-return valve). Njihov je zadatak spriječiti povratni tlak plina iz
tankova tereta prema ventilatoru i kotlovima u svrhu zaštite od požara i pada pritiska u
sistemu u trenutku kada prestanu raditi ventilatori. Iz palubne vodene brtve plin odlazi
kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u tank.
151
Slika 36. Glavni dijelovi sistema inertnog plina
Ventilatori( slika 37): u sistemu najmanje dva ventilatora, svaki treba imati ventil na
usisnoj i tlačnoj strani. Na usisu treba biti oznaka na klapni zatvoreno-otvoreno.Tlak
plina koji stvara ventilator iznosi 600mm H20, kapacitet je 1.25 od kapaciteta pumpi
tereta.Svaki ventilator treba imati 100% kapaciteta. Treba biti isključen ako nije
zadovoljavajući protok vode u pročistaču, temperatura plina veća od 5o C i ako rashladna
pumpa nije u pogonu.
Glavni zaporni ventil: isključuje plin između palube i strojarnice. Pokreće se pomoću
pneumatskog cilindra i u slučaju pada pritiska zatvara se automatski.Također se zatvara
automatski ako je postotak kiseonika u plinu veći od 5% i temperatura preko 50 °C.
Palubna vodena brtva(slika 38): nalazi se na palubi i ne dozvoljava protok plina iz
tankova tereta u strojarnicu.
152
Slika 37. Ventilator u sistemu inertnog plina
Tlak ventilatora mora biti veći radi savladavanja otpora vode u brtvi.Treba biti grijač radi
zamrzavanja vode u brtvi.
Slika 38. Palubna vodena brtva „Polusuha“
Sistem cjevovoda:ventilator usisava ispušne plinove iz bojlera i tlači ih u cjevovod.

Mjerni instrumenti: mjerači temperature, pritiska i postotka kiseonika.
Mjerač temperature IG na izlazu iz ventilatora. Ne više od 50°C, oglašava se alarm i
otvara se recirkulacijski cjevovod pa se plin vrača u prečistač.Ako temperatura raste do
80C sistem je neispravan i automatski se zaustavlja.
Mjerač pritiska: postavljen je na palubi ispred glavnog zapornog ventila i iza zapornog i
nepovratnog ventila. Kada u tankovima dođe do podpritiska od 200mmH20 aktivira
se alarm.
Analizator kiseonika (slika 39): analizira magnetska svojstva kiseonika u magnetskom

polju, jer je otpor kiseonika različit u magnetskom polju i van njega. Alarm je na 5 i 8%
vizuelni i zvučni.
153
Slika 39. Analizator kiseonika
Ostali mjerni instrumenti i alarmi u sistemu IGS nadziru se na oglednom operativnom

panelu (slika 40 ):
1.Analizator kiseonika u cjevovodu postavljen ispred ventila za ulaz u pročistač i
glavnog
regulacijskog ventila.
2.Daljinski upravljan ventil ispušnih plinova na ulazu u pročistač.
3.Alarm niskog odnosno visokog vodostaja u pročistaču plina.
4 Mjerač protoka s indikatorom.
5.Daljinski upravljani ventil na usisnoj strani ventilatora.
6.Daljinski upravljani ventil na tlačnoj strani ventilatora.
7.Termostat na izlazu iz pročistača plina, kojim je moguće uzbunjivanje.
8.Glavni zaporni ventil automatski upravljan, ili ventil za blokiranje glavnog cjevovoda
sistema zbog porasta ili pada pritiska.
9.Indikator temperature i pritiska povezan s ventilatorima (radom ventilatora).

10.Bajpas ventil (recirkulacijski) se automatski regulira o ovisnosti o tlaku temperaturi i
količini kiseonika u inertnom plinu.
154
Slika 40. Ogledni IGS radni panel
Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati predtlak
200-600 mm stupca vode , manje od 5% O2 i temperaturu do 50° C.Inertiranje tankova
može biti potiskivanjem i miješanjem. Kod prvog slučaja inertni plin se uvodi u tank
malom brzinom , a budući je lakši od plinova u tanku , potiskuje ih pa tako eksplozivne
pare izlaze iz tanka(slika 41).
Slika 41. Inertiranje potiskivanjem

Kod drugog slučaja inertni plin ulazi u tank velikom brzinom i miješa se tako da nastaje
homogena smjesa inertnog plina i zapaljivih para koja izlazi iz tanka (slika 42).
155
Slika 42. Inertiranje mješanjem
Inertiranje miješanjem teče brže nego potiskivanjem. U ovom procesu svakako

kontinuirano treba mjeriti sadržaj kiseonika i eksplozivnih para.
Prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga nadolazeći tekući teret
istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi. Za vrijeme prevoza mora postojati predtlak
(tlak veći od atmosverskog) inertnog plina. Međutim ako predtlak padne ispod 0,2 bara
automatski se aktivira sistem inertiranja tako da se uključuje alarm , a ventilator
automatski tlači inertni plin u tank do pritiska od 0,06 bara kada se smatra da je
tank zadovoljavajuće inertiran. U tijeku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku.U procesu
iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno veća nego kod ukrcaja tereta , što znači da
za to vrijeme uređaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom. Treba provjeriti sistem
inertnog plina i da li je dovod svježeg vazduha potpuno zatvoren pri korištenju ventilatora
inertnog plina.
Međunarodni propisi koji se odnose na IGS: SOLAS poglavlje II-2, odnosi se na mjere
sigurnosti za slučaj požara na tankerima.Primjenjuje se na tankere koji prevoze sirovu
naftu i njene derivate s plamištem tereta do 60°C ip r i t i s k o m para ispod
atmosferskog. Prema pravilu 60, na tankeru preko 20000dwt mora se nalaziti IGS, koji
održava5% za starije tankere 8% volumena kiseonika u tankovima s pozitivnim
tlakom. U glavnom kolektoru IG (cjevovodu) sadržaj kiseonika do max 5%. Sistem
mora dobavljati plin kapacitetom 25% većim od kapaciteta crpki.
156
8.1.4. Ispravak gustoće tekućine za razliku temperature
Kako se vozarina uvijek računa u tonama zbog diletacije nafte, potrebno je volumen
pretvoriti u masu. Obavlja se pomoću posebnih tablica, primjenjujući pri tome tzv API
gravity i izmjerenu prosječnu temperaturu tekućeg tereta(average temperature) nakon
završenog ukrcaja.
API Gravity je specifična gustoća sirove nafte izražena u API jedinicama proračunatim
po formuli American petroleum institute;
141.5
A.P.I = ------------------------ - 131.5
Spec.gust. pri 60F
Specifična gustoća se dobije tako da se podijeli isti volumen mase nafte masom
destilirane vode pri standardnoj temperaturi od 60 stupnjeva F.
Broj API jedinica sirove nafte dužan je dati brodu vlasnik koji prodaje naftu.
Opći izrazi koji se koriste kod proračunavanja težine tekućeg tereta sirove nafte:
(BS and W) = bottom sediments and water
Observed temperature= srednja izmjerena temperature (na tri nivoa)
Standard temperature = temperatura 15o metrički sistem ili 60oF američki sistem
VCF = volume correction factor
WCF = Weight Correction Factor
TOV= Total observed volume = ukupni volumen nafte + sediment + slobodna voda na
srednjoj izmjerenoj temperaturi
GOV =Gross observed volume = TOV – Free water
NOV= Net observed volume = GOV – BS and W
GSV =Gross standard volume = GOV x VCF ili GOV at 15oC/60oF
NSV =Net standard volume = NOV x VCF ili NOV at 15oC/60oF
TCV= Total calculated volume = GSV + Free water
Odnos između barrels i cubic meters;

1 Bbl = 0.158987m3
1 m3 = 6.28981 Bbls
Free water = m3 x 1.025T/m3 = M/T (more)
8.1.5.Ukrcaj- iskrcaj tereta tekućina
OBAVLJANJE OPERACIJA
Ukrcaj počinje polako: Pri tome se utvrđuje da nema propuštanja , da cijevi nisu
opterećene velikimpritiskom, da teret teče predviđenim cijevima do predviđenih
tankova , te da nema tragova ulja na boku broda.
U tijeku operacija treba provjeravati: curenje iz opreme , vodova, prostora pumpi ,
međuprostora i trupa tankera , tlak u sistemu , položaj pretovarnih ruku , vez broda , te
usporediti količinu ulja u tankovima sa onim primljenim na terminalu.
157
ZAVRŠETAK OPERACIJE
Treba u tanku ostaviti dovoljno mjesta za pražnjenje cijevi pretovarnog sistema. Glavni
vodovi se trebaju isprazniti , ispumpati na obalu kroz cjevovod manjeg promjera koji je
za to predviđen.
Nakon odvajanja pretovarnih ruku predvidjeti izljev iz cijevi ako nisu posušene. Na kraju
provjeriti da li su ventili i otvori tankova zatvoreni.
ZAUSTAVLJANJE OPERACIJA UKRCAJA-ISKRCAJA
Sistem će se zaustaviti u slučaju: prekomjernog pomicanja tankera , smetnje u vezi
tanker-terminal , isticanje ulja , opasnost od požara , slaba rasvjeta na ključnim mjestima
, nejasne razlike u teretu , pad pritiska , razne neispravnosti i
oštećenja .
UPOZORENJA
Istaknuti jasno lokalne propise , plan terminala , upute za obavljanje operacija , plan za
akciju u slučaju izlijevanja , raspored osoblja na terminalu u slučaju izvanrednih prilika ,
priručnik o sprječavanju zagađenja , dnevnik operacija uljima , evidencija svih prekršaja i
operacija čišćenja.
Raspored tankova i sistem teretnog cjevovoda s četiri sisaljke
158
8.1.6. Raspored težina tekućeg tereta po tankovima i proračun
Kada tanker stigne na odredište, prvi oficir treba utvrditi kvantitetu tereta na tankeru.
Volumen i težina tereta računat će se tank po tank. Kapacitet svakog tanka je poznat
određen u brodogradilištu, a nalazi se u tablicama poznatim kao“ ullage tables“
(kalibracijske tablice).Ullage je udaljenost od površine tereta do mjerne točke na palubi.
Svaki tank ima SAAB radar transmitter sistem koji digitalno prikazuje ullage u cargo
control room.
Prije se ručno izmjeri ullage pomoću electronic ullage tape- mjerač na traku UTI –
(ullage,temperature,oil water interface) na način da vazduh ne uđe u tank. Kada
senzor dotakne vrh tekućine čuje se steady signal i tada se očita izmjereni ullage..
Mjerač na traku UTI – ullage,emperature,oil water interface
Sa izmjerenim ullage ulazi se u ullage tables za taj tank vodeći računa o trimu broda i
dobija ukupni volumen tekuće nafte TOV
159
Ako brod ima bočni nagib (list) tada je potrebno izvršiti ispravak (ullage correction)
Treba izmjeriti prosječnu temperaturu tereta mjereći je na tri nivoa tanka ( ¼, ½, ¾) na

pramčanom i krmenom dijelu tanka tereta.
160
Potrebno je volumen tereta sa srednje izmjerene temperature npr. 85 oF dovesti na
standardnu temperaturu 60 oF odnosno 15 oC a za to treba koristiti Petroleum
measurement tables ASTM tablice (American Society for Testing and Materials).
Volumen na temperaturi 85 oF zove se TOV-(ukupni volumen) a kada se odbije voda
dobije se GOV bruto volumen na istoj temperaturi.. Vodu u tanku mjerimo pomoću
sonde premazane pastom koja reagira na vodu promjenom boje iz bijelo u crveno. Za
odrediti volumen vode treba koristiti tzv. Innage table.
Zahtjevi mogu biti da se teret računa pomoću API na tem. 60oF(američka metoda) ili
pomoću specifične gustoće (density )na tem od 15 oC.(metrički sistem).
PRIMJ ER:
Dakle, treba bruto volumen GOV na srednjoj izmjerenoj temperaturi 85o F, pretvoriti u
bruto volumen GSV na standardnoj temperaturi od 60oF koristeći ASTM table
6A.(američka metoda)
U tablice se ulazi s API i srednjom izmjerenom temperaturom.
Npr.
TABLE 6A:
GOV = 23003.6m3 ili 144688.3bbls API = 27 - srednja izmjerena temperatura 85oF.
U tablice ulazimo gore s API= 27 i lijevo s 85oF te nalazimo VCF = 0.9892(faktor
ispravke volumena)
161
Računamo: GSV = GOV x VCF na standardnoj temperaturi 60oF u m3
GSV = 23003.6 x 0.9892

GSV = 22755.16m3
(1m3 = 6.28981 Bbls-barrels )
GSV = 143125.64Bbls
Dobiveni volumen treba pretvoriti u težinu koristeći tablice 11 u koje ulazimo u kolonu
L/T for barrels za 60oF i sa API te nalazimo (faktor ispravke težine) WCF= 0.13955.
Weight in air = GSV x WCF = 143125Bbls x 0.13955 = 19973.1 LT
Drugi način;
Opći ispravak (general factor) = VCF x WCF = 0.13804286
Weight in air = GOV x gene ral factor
= 144688Bbls x 0.13804286
= 19973.2 LT
Ako želimo znati težinu u metričkim tonama pomnožimo L/T sa faktorom 1.01605 i
dobijemo 20293.7 MT.
162
Npr.
TABLE 54A (metrički sistem):
Koristeći specifičnu gustoću (density) 894.0 kg/m3 i temperaturu 29.4oC . Trebamo

volumen korigirati na temperaturu od 15oC koristeći tablice 54A .
Ulazimo sa gustoćom gore i sa temperaturom lijevo(29.5) i vadimo VCF = 0.9888.
GSV = GOV x VCF

GSV = 23003.6 x 0.9888
GSV = 22745.95m3
Weight in vacuo = GSV x density

= 22745.95 x 0.894
= 20334.8 MT
Dalje koristimo tablice 56. Ulazimo sa density i čitamo u koloni kilograms per cubic mtr
te dobijamo interpolacijom WCF = 0.8923.
Weight in air = GSV x WCF
= 22745.95 x 0.8923
= 20296.21 MT
Drugu način;
163
Opći ispravak (general factor) = VCF x WCF
0.9888 x 0.8923
0.8823.
Weight in air GOV x gen.factor
23003.6 x 0.8823.
20296.1 MT
stabilnosti tankera
Zahtjevi za proračun stabiliteta tankera utvrđeni su IMO Rezolucijom A.167

1.Površina ispod krivulje stabiliteta broda (krivulje poluga stabiliteta broda) do kuta
bočnog nagiba 30 stupnjeva, mora biti veća od 0.055 metar radiana.
2. Površina ispod krivulje stabiliteta broda do kuta bočnog nagiba 40 stupnjeva ili
kuta naplavljivanja ako je manji od 40stupnjeva, mora biti veća od 0.09 metar radiana
3. Površina ispod krivulje stabiliteta broda između kuta bočnog nagiba 30 stupnjeva i
40 stupnjeva ili kuta naplavljivanja ako je manji od 40 stupnjeva mora biti veća od 0.03
metar radiana.
4.Poluga stabiliteta pri bočnom kutu nagiba 30stupnjeva mora biti veća od 0.20m
5.Poluga stabiliteta ne smije postići svoju najveću vrijednost prije 30stupnjeva bočnog
nagiba broda.
164
8.2.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za
Hemikalije
Ovi se brodovi razlikuju od drugih tankera po premazima tankova, pumpama,

cjevovodima, ventilima i ventilaciji. Prikaz manifolda na hemikal tankeru slika dolje
Manifold na hemikal tankeru
Konstrukcija ventilacijskog sistema može biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa

sigurnosnim ventilom.
Otrovni i isparljivi tereti moraju se ukrcavati sa povratnom linijom para na obalu.
Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi
(stupanj opasnosti, gustoća i masa tekućine, viskozitet, korozivnost i samoreaktivnost )
Svaki tank tereta treba imati zasebnu pumpu, sistem ventilacije, teretni cjevovod za
ukrcavanje i iskrcavanje tereta.
Ugrađuju se uronjene centrifugalne pumpe s električnim ili hidrauličkim pogonom.
Zbog bolje pouzdanosti i veće snage koristi se centralni hidraulički sistem (FRAMO) koji
napaja sve potrošaće na palubi od pumpi preko vitala, dizalica, pramčanog propelera itd.
Vijčane sisaljke se koriste na manjim tankerima.
Pored već prikazane Framo hidraulično pogonjene pumpe na slici dolje električno
pogonjene centrifugalne deep well pumpe.
Lijevi prikaz dolje kada je tlačni dio odvojen a na desnoj slici tlačni vod prikazan u
zajedničkom cjevovodu.
165
Deep pumpe pogonjene elektromotorom
Cjevovod tereta izgrađen je od nehrđajučih čelika s priključkom za propuhivanje parom,

vazduhom ili inertnim plinom
166
Postoje tereti koji se moraju grijati, hladiti ili miješati (recirkulacija) u tijeku plovidbe da
bi se u luci mogli iskrcati.
Grijanje tereta
Sistem grijanja se sastoji od grijača tereta spojenih paralelno sa iskrcajnom linijom tereta
što omogućava pumpanje tereta kroz grijač natrag u tank. Slika dolje.
Grijač smješten na palubi broda

Hlađenje tereta
Hlađenje koristi sekundarni medij mješavinu vode i glikola koja cirkulira pomoću pumpe
kroz sklop za hlađenje tereta.
Rotor pokretan hidrauličnim motorom s palube diže teret s dna te ga potiskuje preko
cijevi sklopa za hlađenje prema vrhu tereta. Shema hlađenja tereta na slici dolje.
1. Pumpa za morsku vodu

2. Isparivač( hladnjak tekućine)
3 Kompresor za hlađenje
4. Pumpa za mješanje vode i glikola
5. Kondezator
6. Sklop za hlađenje tereta s cjevima za hlađenje
167
7. Rotor pogonjen pomoću motora s palube
Inertiranje tankova
Za inertiranje tankova, ovisno o vrsti tereta, se koriste Inert gas generator,. ili generator
za dobijanje dušika čistoće 95 – 99.9 %.
Prikazana shema dobijanja dušika na slici dolje.
Shema dobijanja dušika
Odvajanje dušika od ostalih plinova iz vazduha odvija se prolaskom komprimiranog

vazduha kroz porozna vlakna.
Pri prolasku komprimiranog vazduha kroz porozna vlakna, plinovi od kojih se vazduh
sastoji, difundiraju kroz vlakna različitim brzinama, ovisno o njihovoj molekularnoj
strukturi.
Kiseonik kroz vlakna difundira većom brzinom od dušika te zbog toga brže napušta
unutrašnjost vlakana koja je pod višimpritiskomi prelazi izvan poroznih vlakana, u
unutrašnjost metalnog kućišta.
Kvaliteta komprimiranog vazduha koji ulazi u uređaj za dobijanje dušika vrlo je važna za
besprijekoran rad uređaja.
Da bi se spriječilo oštećenje poroznih vlakana, vazduh se prije ulaza u uređaj mora osušiti
te se iz njega moraju izdvojiti eventualne kapljice ulja. U slučaju da je vazduh
kontaminiran uljem, ulje će bokirati pore u vlaknima te će se smanjiti učinkovitost uređaja.
Potpuno blokirana i kontaminirana vlakna su uništena i ne mogu se regenerirati te se
moraju zamijeniti.
168
Pranje tankova
Specifična operacija kod hemikal tankera je pranje tankova.
Nakon iskrcaja tereta potrebno je tankove očistiti i pripremiti za sljedeću vrstu tereta.
Prvi oficir palube mora razraditi plan čišćenja tankova, uzimajući u obzir sljedeće
faktore:
- konstrukciju i veličinu tanka,
- vrstu premaza odnosno zaštite tanka,
- karakteristike zadnjeg tereta u tanku,
- karakteristike sljedećeg tereta koji će se krcati,
- karakteristike sljedećeg tereta koje će se krcati u susjedni tank,
- koji medij će se koristiti za pranje tanka,
- vrijeme, broj mlaznica i broj posade uključenih u pranje tanka
Fiksne(a prema potrebi i prijenosne) naprave za pranje tankova
Priprema pranja tankova mora biti dobro isplanirana i izvedena, koristeći sljedeća
uputstva koja su obuhvaćena u:
- Procedures and arrangement manual,
- Tank cleaning manual,
- Marine coatings manual,
- Marpol Annex „I“ and „II“,
- Tank cleaning guide,
- Ship tank cleaning record
169
Mjere predostrožnosti kod pranja tankova s hemikalijama
- Broj strojeva za pranje u jednom tanku mora biti uvijek ograničen na najviše 4
mlaznice od kojih svaka ima protok od 35 m³/h,
- broj pranja tanka kod kategorije tereta “X“ je ograničen na 2 puta, a kod kategorije
“Y“ tereta je 1 put,
- strojevi za pranje sa protokom iznad 60 m³/h smiju se koristiti samo u inertiranoj
atmosferi,
- kod pomičnih cijevi za pranje, mora se kontrolirati električna vodljivost pomoću
Ohm-metra niske voltaže,
- recirkulacija se ne smije koristiti za pranje i nesmiju se u vodu dodavati aditivi,
osim ako tankovi nisu degazirani ispod 1% donje granice eksplozivnosti,
- ne smije se tank propuhivati parom koji nije bio degaziran (gas free) ispod 1%
donje granice eksplozivnosti,
- za vrijeme pranja tanka, razina vode u tanku ne smije rasti,
- električki nevodljiva oprema bez metalnih dijelova, može se koristiti, ali se mora
redovito pregledavati i čistiti,
- konopi za spuštanje opreme u tank moraju biti od prirodnog vlakna, tj. moraju biti
antistatički.
Mješavina tekućine s kojom se vrši čišćenje tanka i tereta, sisaljkom za iskrcaj tereta se
odvodi u slop tanka visoke razine, gdje se djelomično taloži.
Zatim prolazi u lijevi slop tank gdje se taloži dalje, i konačno se preljeva u desni slop
tank, gdje se taloži preostala nečistoća.
Čista voda se iskrcava u more preko uređaja za kontrolu zauljene vode, prema propisima
Marpola 73/78, aneksa I.
Hemikalije ili aditivi koji se dodaju u vodu za čišćenje tankova, djeluju na principu
deterđenata i olakšavaju pranje tankova, pogotovo kod tereta koji nisu topivi u vodi.
Obično se sastoje od sintetičkih sapuna, deterđenata i emulgatora (taj proces se zove
emulgacija).
Saponifikacija je druga metoda čišćenja tankova.
To je proces koji bazične ostatke pretvara u spoj sapuna koji je topiv u vodi.
Ta metoda je najbolja za čišćenje životinjskih i biljnih ulja.
Obavezno prije upotrebe hemijskih aditiva mora se konzultirati proizvođač premaza

stranica tankova.
Ovi se brodovi razlikuju od drugih tankera po premazima tankova(coatings), crpkama,

cjevovodima, ventilima i ventilaciji (slika 43). Konstrukcija ventilacijskog sistema može
170
biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa sigurnosnim ventilom. Otrovni i isparljivi tereti
moraju se ukrcavati sa povratnom linijom para na obalu.
Slika 43. Brod za prevoz hemikalija

Posebni zahtjevi koji se odnose na brodove za prevoz hemikalija očituju se obzirom na:
nekompatibilnost-nezdruživost tereta, izboru materijala za gradnju i konstrukcijska
rješenja, odgovarajuće crpke i cjevovodi te sistem ventilacije i sigurnost. Karakteristični
su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze više različitih hemikalija. Posebnu
pažnju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti očišćeni brzo i kvalitetno od
ostataka prijašnjeg tereta. Čišćenje tanka može biti direktno(slika 44), mašinama za
pranje(slika 45) a obavlja se u više faza i to: predčišćenje(morskom vodom),
čiščenje(hemikalije za čišćenje), ispiranje slatkom vodom, propuhivanje parom,
iscjeđivanje i posušivanje.
Slika 44. Direktno pranje tanka sredstvom za čišćenje
Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi
(stupanj opasnosti, gustoća i masa tekućine, viskozitet, korozivnost i
samoreaktivnost).Tipovi tankova za prevoz pojedinih tereta mogu biti: ugrađeni tankovi
koji čine dio strukture brodskog trupa, gravitacioni tank koji može biti samostalni ili
171
ugrađeni ali s proračunatim pritiskom od najviše 70 kPa, tank pod pritiskom koji
je samostalni tank s proračunatimp r i t i s k o m većim od 70 kPa. Tankovi tereta su
odvojeni s dvije neprekinute uzdužne pregrade i podijeljeni na centralne i bočne
tankove.Vertikalne pregrade koje se koriste mogu biti: vertikalne valovite, horizontalne
valovite, glatke i strukturne. Međutim, nekompatibilni tereti moraju biti međusobno
odvojeni koferdarmom, praznim tankom i teretom koji je sa oba kompatibilan, sve u
skladu s tablicom kompatibilnosti.
Slika 45. Strojno pranje tanka sredstvom za čišćenje
Svaki tank tereta treba imati zasebnu crpku, sistem ventilacije, teretni cjevovod za
ukrcavanje i iskrcavanje tereta. Ugrađuju se uronjene centrifugalne crpke s električnim ili
hidrauličkim pogonom(slika 46). Vijčane sisaljke se koriste na manjim tankerima a
stapne sisaljke uglavnom služe za posušivanje tereta.
172
Slika 46. Uronjena crpka Marflex deepwell
Zbog bolje pouzdanosti i veće snage koristi se centralni hidraulički sistem (RING) koji
napaja sve potrošače na palubi od crpki preko vitala, dizalice, ventilatore do potiskivača
pramca itd. Cjevovod tereta izgrađen je od nehrđajućih čelika s priključkom za
propuhivanje parom, vazduhom ili inertnim plinom te mora imati pad
minimalno3°(slika47)
Slika 47. Cjevovod tereta tankera za hemikalije
173
Ventili su kuglasti i leptirasti od nehrđajućeg čelika, hidraulički upravljani iz kontrolne
postaje.
Nehrđajući čelik je najpogodniji materijal za gradnju tankova dok se čelični tankovi
premazuju zaštitnim premazima ili se oblažu specijalnim oblogama. Premazivanjem
tankova sprečava se korozija, kontaminacija tereta, omogućuje se lakše čišćenje i pregled
tankova. Najčešće upotrebljavani specijalni premazi su: epoksi premazi(kod prevoza
lužina, glikola, životinjskih i biljnih ulja), premazi na bazi cinkovog silikata (kada se
prevozi benzin, toluen, alkohol itd) , poliuretanski premazi, fenolni premazi i gumene
obloge(kada se prevoze vrlo korozivne supstance kao fosforna i klorna kiselina).Teretni
tankovi moraju biti opremljeni mjeračima razine tereta koji mogu biti: otvoreni,
djelomično zatvoreni(spuštaju se u tank), zatvoreni(nalaze se u tanku) i indirektni(nisu u
tanku i nezavisni su od tanka, npr. mjerači protoka). Inertni plin proizvodi generator a
koristi se za inertiranje tankova tereta, čišćenje tankova tereta nakon iskrcavanja.
Generator inertnog plina (slika 48) kontrolirano izgara plinsko ulje i proizvodi inertni
plin visoke kvalitete, a nekada je potrebno koristiti čisti dušik za visoko reaktivne terete.
Slika 48. Generator inertnog plina
Neki se tereti moraju grijati, hladiti ili miješati(recirkulacija) u tijeku plovidbe da bi se u

luci mogli iskrcati. Sistem grijanja se sastoji od grijača tereta spojenih paralelno sa
iskrcajnom linijom tereta što omogućava pumpanje tereta kroz grijač natrag u tank.
Hlađenje koristi sekundarni medij mješavinu vode i glikola koja cirkulira pomoću pumpe
kroz sklop za hlađenje tereta. Rotor pokretan hidrauličnim motorom s palube diže teret s
dna, potiskuje ga preko rashladnih cijevi sklopa za hlađenje prema vrhu tereta.
Recirkulacijom (slika 49) se sprečava taloženje tereta na dnu tanka .Za recirkulaciju služe
uronjene crpke tereta, a difuzori za povratak tereta u tank.
174
Slika 49. Recirkulacija tereta
Tankovi tankera za prevoz hemijskih tereta izrađuju se od različitih materijala i prevlaće
različitim vrstama premaza (coating-a) radi zaštite materijala od kojeg je tank izgrađen ali
i sprečavanja kontaminacije tereta.Poznato je da su nepremazani tankovi uljnih tankera
podložni koroziji i oštećivanju zbog galvanskih struja, a kod hemijskih tankera do
izražaja dolazi i korozivno djelovanje tereta i kontaminacija tereta zbog mogućnosti
zaostajanja tereta u rđi unutar tanka. Zbog toga važnost materijala od kojeg se tankovi
izrađuju i održavanje premaza tankova u dobrom stanju igra presudnu ulogu kod tankera
za hemikalije.
Nehrđajući čelici (stainless steel) bez obzira o kojoj je vrsti riječ, smatraju se
najboljim materijalom za izradu tankova tereta na hemijskom tankeru. Iako se misli da su
oni vise-manje otporni na sve hemikalije postoji ozbiljan problem kada se u njima
prevoze “Chlorinated ili Brominated produkti”. Te hemikalije uzrokuju “pitings”
tankova od nehrđajućeg čelika, vise nego sve druge hemikalije. (nešto slično uzrokuju
galvanske struje na vanjskoj oplati broda pa se zato vanjska oplata broda zaštićuje “cink
protektorima”.) Problem je u tome sto se jednom nastali “pitting” produbljuje i dalje
tijekom normalne eksploatacije broda, pa ga je što prije potrebno zapuniti električnim
varenjem koristeći elektrode od nehrđajućeg čelika. Nakon varenja “udubine” mjesto
varenja treba izbrusiti i poravnati sa tankom nastalo izbočenje vara. Takve terete ne treba
krcati u “stainless steel tankove”, a ukoliko se ipak krcaju tankove treba prethodno
pasivizirati.
Vruća morska voda (poput drugih klorida) razara pasivirani sloj na nehrđajućem čeliku i
na taj ga način čini manje otpornim.
Epoksi premaz se najčešće upotrebljava za premaz tankova i šiti tank od slabih kiselina,
lužina, glikola, biljnih i životinjskih ulja morske vode, svih produkata nafte i biljnih ulja,
175
a djelomično je otporan i na djelovanje aromatskih ugljovodonika, nekih vrsta alkohola,
nekih estera i ketona.
Metanol i neki ugljovodonici omekšavaju premaz pa nakon iskrcavanja tankove se
ne smije prati vodom nego ih treba 48 sati ventilirati da metanol koji je penetrirao u
premaz može ispariti. Teret koji je penetrirao u premaz uslijed omekšavanja premaza
(na pr. toluen) može kontaminirati sljedeći teret (na pr. metanol). Debljina premaza je
oko 250 mikrona.
Fenolne smole kao premaz otporne su na veliki broj hemikalija i jaka otapala.
Poliesterske smole su slabije otporne prema otapalima ali su otporne na slabije kiseline i
luzine.
Poliuretan ima glatke povrsine i teret se bolje ocjedi kod ove vrste premaza. Inaće je
sličan epoksi premazu.
Cinkov silikat je takodjer vrlo čest premaz tankova, a koji je otporan na jaka otapala
poput aromatskih ugljovodonika, alkohola i ketona medjutim u tankove premazane
cinkovim silikatom nesmije se krcati kiseline i luzine, a ne koristi im ni morska voda.
Iako minimalna ipak postoji mogucnost kontaminacije tereta cinkom. Prilikom prevoza
tereta prisutnost vode u teretu moze kreirati kiselinu koja negativno utjece na premaz.
Zbog toga je izuzetno vazno da su tankovi dobro osuseni prije ukrcaja. Debljina premaza
je oko 75 mikrona.Ima i drugih metoda zastite tankova tereta ali su ti premazi rijetki.
Prevlačenje tankova specijalnom gumom debljine 5 milimetara moguce je kod brodova
koji prevoze samo odredjene vrste pogodnog tereta za koji su namjenjeni. Butil guma je
otporna na kiseline, alkalne spojeve, parapropilen, okside i fenole, ali je djelomicno
otporna na ugljikovodike.Nitril guma dobro podnosi slabe kiseline, slabe alkalije, lale
ugljikovodike, aromate, alkohole ali je umjereno otporna na jake kiseline.Kloropren
(neopren/baypren) guma je pogodna za slabe kiseline, slabe alkalije, alkohole i teze
ugljikovodike ali je slabije otporna na lagane ugljikovodike.Prirodna guma nije pogodna
za ugljikovodike ali dobro podnosi slabe kiseline i luzine. Fluor guma podnosi kiseline,
luzine, aromate, alkohole i ugljikovodike, a slabo je rezistentna prema aceticnoj kiselini,
etil acetatu, cikloheksanonu, metiletilketonu (MEK), acetonu i ketonima uopce.Propilen
guma dobro podnosi fenol, aromate i propilen oksid.
8.2.1. Reaktivnost i kopmaktibilnost tereta hemikalija
Ukoliko nezdruživi tereti pomiješaju dolazi do burnih reakcija. Naročita opasnost prijeti
od samoreaktivnih tereta, najčešće monomera koji imaju tendenciju stvaranja polimera.
Zbog sprečavanja takvih hemijskih procesa samoreaktivni tereti se prevoze inhibirani.
Inhibitor smanjuje mogućnost samoreakcije. Međutim zbog neučinkovitosti inhibitora,
utjecaja svjetlosti, onečišćenjem tereta ili uslijed značajnog povišenja temperature tereta
može ipak doći do polimerizacije, pri čemu se temperatura tereta još vise povisuje, a to
uzrokuje ubrzavanje procesa i razvijanje još vise temperature. Dodatni problem uzrokuje
činjenica da su inhibitori lakše isparljivi produkti od samog tereta pa se količina
inhibitora u teretu uslijed zagrijavanja može smanjiti i tako pospješiti egzotermni proces
polimerizacije.Proces polimerizacije može biti vrlo buran, pa na i na najmanje sumnjivo
povišenje temperature takvih tereta treba početi hladiti teret prelijevanjem palube morem,
punjenjem balastnih tankova oko tereta. Navedeno se može učiniti i preventivno da bi se
176
spriječio početak polimerizacije na gornjem dijelu tanka uslijed utjecaja suncem zagrijane
palube.
8.2.2. Mjere sigurnosti na brodu kod ukrcaja-iskrcavanja
Pripreme za ukrcaj započinju prije dolaska broda u ukrcajnu luku analizom opasnosti
koje mogu nastupiti tokom ukrcaja, a nakon toga treba učiniti plan ukrcaja te periodične
račune stabiliteta i stressa tokom ukrcaja. Plan ukrcaja zahtjeva terminal iz sigurnosnih
razloga prije početka ukrcaja.Treba vidno istaknuti podatke o svim teretima koji će se
krcati skupa s planovima operacija s teretom i balastiranjem na za to predviđenim
mjestima, obično u salonima posade, na zapovjedničkom mostu i ispred kontrolne sobe.
Svi članovi posade trebaju biti upućeni u opasnosti koje pojedini teret može
uzrokovati, te kakva je zaštitna oprema potrebna. Zaštitna oprema i odjeća,
protipožarna i oprema za sprečavanje zagađenja mora treba biti spremna, pregledana i
smještena na za to predviđena mjesta na brodu. Po potrebi treba pripremiti i
antitoksični kit prve pomoći. Svi članovi posade uključeni u operacije s teretom moraju
biti instruirani i međusobno uigran tim.Neposredno nakon privezivanja treba
pripremljene čepove na palubi (scuppers) postaviti na mjesto, provjeriti da li
gangway propisno postavljen i sigurnosna mreža zategnuta, postaviti propisno
tegalj(firewires) na pramcu i krmi oko 1 metar iznad mora, utvrditi jesu li privezni
konopi dobro pritegnuti, testirati internu komunikaciju i komunikaciju s
terminalom. Važno je ponovo provjeriti da li je protipožarna oprema i oprema za
sprečavanje zagađenja mora pravilno smještena na palubi. Brod mora biti sposoban u
svakom trenutku isploviti sa terminala svojim strojem ukoliko se za to ukaže potreba ili
nužnost. Popravci i održavanje vitalnih dijelova broda ne smiju se vršiti na terminalu iz
sigurnosnih razloga. Sve detalje ukrcaja treba analizirati sa “loading masterom”,
ugovoriti postupke u slučaju incidenta, dogovoriti da li će ukrcaj zaustaviti terminal ili će
to biti brod kada se popune brodski tankovi, testirati komunikaciju s terminalom,
provjeriti da li su tankovi za ukrcaj pravilno spojeni na cjevovod, a ostali tankovi
blindirani dvostrukim slijepim prirubnicama, pregledati spoj na manifoldu i da li je
konektiran koristeći sve vijke i matice, provjeriti P/V ventile i odušnike, ustanoviti da li
je potrebna linija za povrat para (vapour return line) i da li je ispravno spojena, da li je
brod uzemljen, ukoliko je to zahtjev terminala (bonded wire), da li su alarmi na 95%
i 98% ispunjenosti tankova testirani, da li su fleksibilne teretne cijevi otporne na teret
za koji ce se koristiti, je li posada upoznata sa operacijama i mogućim opasnostima, da li
su svi dijelovi cjevovoda propisno blindirani, utvrditi da li su nepotrebni grijači tereta
blindirani, tankovi zatvoreni. Pismo spremnosti predano, svjedodžba o čistoći tankova
izdana, svjedodžba o inhibitoru ili instrukcije za grijane terete primljene itd.Zabranjeno je
započeti bilo koju operaciju s teretom prije nego sto je Check lista ispunjena .Nakon
početka ukrcaja koji treba biti polagan, treba provjeriti linije, pumpe i ventile u
pogledu curenja, uzeti uzorke tereta na manifoldu, provjeriti da li brod prima
teret u određeni tank, da li se poštuje dogovorena rata ukrcaja i provjeriti
temperaturu tereta ukoliko se radi o grijanom teretu ili o osjetljivim
teretima.Po završetku ukrcaja teretne linije treba propuhati ili drenirati u
tankove jer u teretnom cjevovodu ne smije ostati teret, zatvoriti odušnike i P/V
ventile postaviti u normalan položaj ukoliko su tokom ukrcaja bili otvoreni,
provjeriti da li su primljeni uzorci
177
tereta za brod i primaoca, i konačno provjeriti je li sve na palubi zatvoreno i
blindirano. Tijekom operacija s teretom potrebno je prilagođavati potrebama trim i nagib
broda, a ponekad se balastiranje i debalastiranje čini zbog očuvanja stabiliteta i
sprečavanja opterećenosti brodskog trupa – stress-a. Naročito je važna upotreba balasta u
lukama i terminalima gdje postoji na vezu ograničenje gaza broda p a brod treba držati na
ravnoj kobilici kako ne bi “sjeo na dno” ili se oštetio propeler i kormilo. Zbog toga se sve
aktivnosti u pogledu operacija s teretom i balastima izvode iz kontrolne sobe tereta (cargo
control room). Najčešće su operacije s balastom rutinska operacija koja se provodi kao i
na svim ostalim brodovima. Međutim, iako rijetko, ponekad je potrebno balastom
napuniti čisti bočni tank tereta da bi se održao brod uspravno ukoliko je potrebno ukrcati
samo jedan boćni tank s teretom. Takvu operaciju tijekom ukrcaja ili iskrcavanja treba
zapisati u “Cargo record book” kao ukrcaj mora u tank tereta i kasnije kao iskrcaj mora
ali se u praksi to ne čini. Sva čista morska voda ukrcana u tank tereta može se bez
ograničenja i iskrcati. Takvu “operaciju” treba dogovoriti sa Loading Masterom jer iako u
Marpol konvenciji postoji “rupa” u propisima koja to dozvoljava, može se desiti da
terminal ili lučke vlasti takav iskrcaj mora ne odobravaju. Pripreme za iskrcaj započinju
analizom opasnosti koje mogu nastupiti tokom iskrcavanja i posušivanja tankova, a
nakon toga treba učiniti plan iskrcavanja te periodične račune stabiliteta i stressa tokom
iskrcavanja. Svi članovi posade trebaju biti ponovno upućeni u opasnosti koje pojedini
teret može uzrokovati, te kakva je zaštitna oprema potrebna. Zaštitna oprema i odjeća,
protipožarna i oprema za sprečavanje zagađenja mora treba biti spremna, pregledana i
smještena na za to predviđena mjesta na brodu. Po potrebi treba pripremiti i antitoksicni
kit prve pomoći. Svi članovi posade uključeni u operacije s teretom moraju biti instruirani
i međusobno uigran tim.Prije dolaska u luku treba testirati “emergency stops-ESD”
za hidrauliku, funkcionalnost ventila, prisutnost slijepih prirubnica, ispravnost pripreme
cjevovoda za iskrcaj (lining up), propuhati koferdame hidrauličnih pumpi, pregledati
pressure/vacuum ventile i odušnike, provjeriti alarme, mjerne instrumente i opremu, te
utvrditi da li je grijani teret na traženoj temperaturi,Neposredno nakon privezivanja treba
pripremljene čepove na palubi (scuppers) postaviti na mjesto, provjeriti da li gangwway
propisno postavljen i sigurnosna mreža zategnuta, postaviti propisno firewires na pramcu
i krmi oko 1 metar iznad mora, utvrditi jesu li privezni konopi dobro pritegnuti, testirati
internu komunikaciju i komunikaciju s terminalom, te
prikopčati uzemljenje ukoliko to terminal zahtjeva (bonded wire). Spojevi cjevovoda
moraju biti spojeni propisno koristeći sve predviđene vijke i matice, naziv tereta označen
na pripadajućem manifoldu, eventualno po potrebi spremna linija za povrat para tereta u
slučaju “zatvorenog transfera tereta”, te predvidjeti procedure ukoliko se iskrcaj tereta,
koji se na temperaturi vazduha može sčvrstiti, treba zaustaviti. Naročito je neugodno
pri transferu parafina, fenola i nekih drugih tereta zaustavljanje operacija jer teret blokira
iskrcajne cijevi. I para i vazduh moraju biti spremni. Nakon uzimanja uzoraka tereta radi
analize treba poklopce tankova zatvoriti. Prije početka bilo kakvih
operacija s teretom treba ispuniti “safety check liste”, završiti računanje količine tereta i
uvjeriti se u sigurnost posade i broda.Kada je analiza tereta završena i terminal zatraži
iskrcaj tereta treba uzeti uzorak tereta s manifolda jer primatelj tereta može optužiti brod
za kontaminaciju tereta iako ona može nastupiti krivnjom terminala i zagađenosti
cjevovoda na terminalu. Početkom iskrcavanja treba započeti ispumpavanje polagano,
pregledati da li negdje teret curi na spojevima cijevi, provjeriti da li terminal prima teret u
178
kopneni tank, te nakon toga tek postupno ubrzavati pumpe kako bi se spriječio hidraulički
udar u cjevovodu terminala. Ukoliko se iskrcava grijani teret, grijanje treba postupno
smanjivati kako se smanjuje količina tereta u tanku, a balastnu vodu ne treba krcati ispod
tanka sa grijanim teretom, da se teret ne sčvrsti i onemogući ispumpavanje. Ako je
potrebno ručno grijati teret pri kraju ukrcaja, prije ulaska posade u tank treba zaustaviti
grijanje tereta, provjeriti postotak kiseonika i napisati “Tank entry permit”. Brod mora biti
sposoban u svakom trenutku isploviti sa terminala svojim strojem ukoliko se za to ukaze
potreba ili nužnost. Popravci i održavanje vitalnih dijelova broda ne smiju se vršiti na
terminalu iz sigurnosnih razloga. Koliko je najviše moguće treba prilikom iskrcavanja
tereta i balastiranja broda slijediti pripremljeni plan, kako bi se izbjegla iznenađenja.
Ukoliko postoji zatvorena prostorija pumpi potrebno je uključiti ventilator. Tokom
iskrcavanja treba svakoga sata izračunati iskrcajnu ratu tereta, pa ukoliko dođe do
značajne promjene brzine iskrcavanja treba utvrditi razlog. Neprestano treba provjeravati
gangway i zategnutost konopa jer iskrcajna ruka terminala može biti oštećena uslijed
pomicanja broda na vezu. Tankove je potrebno dobro posušiti i iskrcati sto je moguće
vise tereta u svrhu dobijanja svjedodžbe da je sav teret iskrcan i tank prazan, ali i zbog
smanjivanja nepotrebnog zagađenja mora. Teretne pumpe i cjevovod treba propuhati
vazduhom (ponekad, ovisno o teretu – dušikom) i tako isprazniti teret iz njih. Surveyor
treba pregledati tankove i izdati “Empty tank certificate” (dray tank certificate) kojim se
potvrđuje da je sav teret iskrcan. Tek nakon toga se može odspojiti iskrcajna ruka
terminala, jer se može dogoditi da surveyor zatrazi temeljitije posušivanje tanka. Prije
odspajanja mora se provjeriti da li je ventil manifolda zatvoren. Grijanje iskrcanog tereta
treba biti zaustavljeno, ali treba sprijeciti smrzavanje tereta u cjevovodu i pokraj usisa
pumpi tereta, a tankovi nakon inspekcije zatvoreni.Ponekad nakon iskrcaja terminali žele
drenirati iskrcajnu ruku terminala ili svoje fleksibilne cijevi u brodski tank, što brodu u
praksi ne predstavlja problem ali uzrokuje nepotrebno i nedozvoljeno zagadjenje mora
tokom pranja tankova.
8.2.3. Mjere sigurnosti na terminalu
Brod i terminal trebaju uskladiti sve postupke koje će se primijeniti u slučaju

opasnosti. U slučaju hitnosti i u pogledu operacija s teretom način komunikacije je
primaran za dogovor. Terminal će informirati brod na koji će se način pozvati vatrogasci,
hitna pomoć, policija u slučaju potrebe, a za to postoji vise solucija, putem
operatora na terminalu, lučkih vlasti ili kontrole luke i lučke kapetanije
Za slučaj nužde brod ce moći aktivirati alarm na terminalu kojega je prekidač obično
smješten uz "skalu" ili pokraj manifolda i ukrcajnih cijevi terminala. U slučaju da je
potrebno prekinuti operacije s teretom, to se može zatražiti od operatora na terminalu koji
ce tada zatražiti od "kontrolne sobe" terminala da zaustavi pumpe i potom zatvoriti ventil
na terminalu.Brod će primiti od terminala napisano uputstvo o procedurama, propisima i
informacijama o terminalu, a tu će se nalaziti naznačeni dani i vrijeme kada terminal
održava vježbe što je važan podatak kako se vježba
179
.
terminala ne bi protimačila na brodu kao stvarna opasnost. Navedeni su načini

alarmiranja koje koristi terminal u slučaju različitih opasnosti, važni brojevi telefona,
komunikacijski VHF kanali i detaljna uputstva o akcijama koje treba po potrebi poduzeti.
U slučaju veće opasnosti prekidaju se sve operacije s teretom i balastima, terminal
odspoji ukrcajne cijevi, zatvaraju se svi otvori na tankovima i brod se priprema za
napuštanje veza. U slučaju zagađenja mora prvo se poduzimaju mjere sprečavanja
polucije, zatim informira terminal i slijedi upute terminala koji ce sve
180
organizirati. Ne smije se koristiti "dispersant" ulja prije nego sto se dobije odobrenje od
terminala. Terminal zahtjeva da na brodu bude prisutan dovoljan broj članova posade
kako bi moglo zajednički intervenirati u slučaju hitnosti. U pogledu lijekova, droga i
alkohola obično postoji zabrana uživanja tijekom boravka broda na terminalu, pa si
terminal zadržava pravo obustaviti operacije s teretom ukoliko se opazi da se neki član
posade nenormalno ponaša. U to nenormalno ponašanje spada i agresivnost, pa treba biti
kooperativan sa posadom terminala, naročito u današnje vrijeme "popularnog" terorizma.
Ukoliko se brod ne pridržava propisa o sigurnosti, terminal će privremeno ili čak trajno
prekinuti operacije s teretom. Budući da se pušenje dozvoljava samo u salonima posade i
oficira razlog za prekidanje operacija može biti i pušenje u brodskoj kontrolnoj sobi. Na
palubu se ne smiju nositi šibice i upaljači, ne smiju se koristiti električni uređaji i radio
predajnici, i treba se pridržavati propisa u pogledu brodske kuhinje. Posada broda mora biti
upoznata sa procedurama terminala u slučaju hitnosti, te mora vršiti sigurnosne obilaske
broda (safety rounds/security rounds). Danju brod ističe crvenu zastavu "B" a noću jedno
crveno svjetlo vidljivo sa svih strana (all round red light). Prije spajanja ukrcajnih cijevi
terminala, na brod se spoji uzemljenje (ako je potrebno). Također i kompletna
protipožarna oprema broda mora biti u stanju pripravnosti. Pokraj manifolda se
postavljaju dva protipožarna aparata i dvije protipožarne cijevi sa mlaznicama.
Protipožarni topovi za pjenu okreću se prema manifoldu, međunarodna konekcija
(international ship/shore connection) spremna za upotrebu, protipožarni planovi
postavljeni blizu gangwaya. Potrebno je postaviti upozorenja kao:
WARNING DANGEROUS CARGO, NO VISITORS,, NO OPEN LIGHTS, NO
NAKED LIGHTS / PAS DE FLAMMES NUES , NO SMOKING / DÉFENSE DE
FUMER", and NO UNAUTHORIZED PERSONS / ACCÈS INTERDIT AUX
PERSONNES NON AUTORISÉES , WARNING HAZARDOUS CHEMICALS /
ATTENTION PRODUITS CHIMIQUES DANGEREUX , SAFETY FIRST, MARPOL
SECOND.THERE CAN BE NO COMPROMISE WITH THE SAFETY
Čelik-čela za tegljenje (wire-rope tow ili "fire-wire") postavljaju se prema propisima na
pramcu i na krmi. Svi otvori kao vrata, prozori nadgrađa i strojarnice trebaju biti
zatvoreni (prostorija pumpi i prostorija kompresora mogu biti otvoreni), svi tankovi tereta
trebaju ostati zatvoreni. Ventilacija i air-condition tijekom svih operacija s teretom (i
pranja tankova) treba prebaciti na recirkulaciju kako pare s terminala ne bi ulazile u
nadgrađe. Ventilacija sobe pumpi treba neprestano biti uključena kako bi se u svakom
trenutku moglo ući u pumproom te obavljati kontrolu vazduha radi mogućih
eksplozivnih para u njemu. Terminali pri ukrcaju upaljivih i toksičnih materija zahtijevaju
zatvoren način ukrcaja (closed loading) kako je i predviđeno IBC Kodeksom. Sve
konekcije teretnog i balastnog sistema koje se ne koriste moraju biti propisno zatvorene
slijepim prirubnicama (blanked and fully bolted). U slučaju oluje, grmljavine ili jakog
vjetra terminal može donijeti odluku o prekidu operacija. Brod i stroj moraju biti cijelo
vrijeme spremni za isplovljenje ukoliko se za to ukaze potreba.
Unatoč tome često se zahtjeva da je čamac za spašavanje na suprotnoj strani od one
kojom je brod privezan, bude spušten na ukrcajni nivo i spreman za spuštanje u more i to
se naziva "Emergency exit". Ili brod ili terminal postavljaju sigurni gangway koji je u
dobrom stanju, nije sklizak, uz njega spremni kolut za spašavanje s užetom dužine 30
metara i svjetlećom plutačom i dobro osvijetljen. Privezni konopi trebaju biti dovoljno
181
nategnuti da se uslijed pomicanja broda ne ošteti ukrcajna ruka tereta i gangway. Svi
odljevni otvori (scupper holes) na palubi moraju biti zatvoreni zbog
isticanja tereta koji se "našao" na palubi u more. Brodski strojevi ne smiju emitirati
previše dima.Na terminal iz sigurnosnih razloga ne smiju dolaziti neovlaštene osobe. Isto
vrijedi i za brod, pa se svaki posjetitelj mora identificirati i objasniti sto traži na brodu.
Ukoliko je balastiranje broda započelo prije operacija s teretom to se ne smije istinito
napisati jer je teoretski moguć spor s terminalom da brod nije bio spreman za ukrcaj zbog
operacija s balastom. Sve Check-liste moraju biti ispunjene, brod pregledan u pogledu
sigurnosti, ugovoren plan i način operacija s teretom prije samog početka operacija. Brod
mora zadovoljiti propise terminala i zahtjeve oficira sigurnosti (safety officer). Na nekim
je terminalima zabranjena upotreba brodskih fleksibilnih cijevi za teret, kao i degazacija
tankova i pranje tankova.Statički elektricitet može izazvati iskru odnosno eksploziju
upaljivih para tereta pa se u tankove ne smije unositi metalne predmete tijekom operacija
s teretom i još 30 minuta nakon završetka operacija. Sintetski konopci ne smiju se
koristiti za uzimanje uzoraka tereta iz tankova.
8.2.4. Opasnost zdravlju ljudi i okolišu
Različite hemikalije imaju različite utjecaje na ljude. Opasnosti po zdravlje zbog kontakta
s hemikalijama analiziramo s četiri pristupa njihovog djelovanja:
- kontakt s kožom
- kontakt s očima
- utjecaj na organizam zbog udisanja
- utjecaj na organizam zbog gutanja
Svaki brodar je dužan opskrbiti brod propisanom količinom zaštitne opreme za posadu i
omogućiti članovima posade zdrave uslove rada te sprečavanje povreda na radu uslijed
otrovanja, hemijskih opeklina i vatre. Takva je oprema skupa investicija brodaru i on se
trudi da izdatci za nju budu što manji, da se skupa oprema manje troši ali da brod
zadovoljava propise. Izolacijska odijela otporna na hemikalije su skupa zaštitna odjela
koja se koriste samo prilikom izuzetno opasnih tereta, (Phenola, Hexametilene diamina)
ali bi se mogla koristiti i u slučaju krcanja kiselina, hemikalija koje prodiru kroz kozu itd.
Brodar će brod opskrbiti propisanom opremom ali će se potruditi da se ta oprema štedi .
Osim otrovnih tereta moguću opasnost za zdravlje predstavljaju korozivni tereti kontakt s
kojima treba izbjegavati. Valja napomenuti da su neki korozivni tereti ujedno i zapaljivi
pa osim hemijskih opeklina uslijed kontakta s kožom ili udisanja para tereta mogu
prouzročiti i požar.
Hemijski tanker prevoze terete čiji učinci na čovjeka nisu još dovoljno ispitani, kao i na
okolinu. Osim zagađivača poput ulja, smeća i drugog otpada i štetnih materija, hemikalija
i drugih korozivnih materija postoje tako zvani “mutanti” čiji utjecaj na gene dovodi do
nasljednih i nepredviđenih mutacija gena.Kakav je njihov utjecaj na pojedine morske
organizme još je manje poznato. Opasnost pojedinih materija odnosno tereta hemikalija
procjenjuje se u odnosu na:
182
Prema gore navedenim kriterijima opasne tekuće materije u rasutom stanju svrstavaju
se u
slijedeće kategorije:
Kategorija X: štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili
balastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje,
nanose ozbiljnu štetu ljepoti okoline. Zabranjeno ispuštanje van broda, tekućinu nakon
pranja predati u lučki uređaj za prihvat .
Dopušteno je ispuštanje u more samo ostatak ispod propisanog omjera za ovu
kategoriju.Tu spadaju: aceton, cianohidrin, acrolein, ugljični disulfid i drugi.
Kategorija Y: : štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili
debalastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje,
i ljepotu okoline. Količina ispuštanja van broda u more je strogo kontrolirana. Tu spadaju:
akrilonitril, butir-aldehil, ugljični tetraklorid i dr.
Kategorija Z: : štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja
ili debalastiranja koje mogu uzrokovati manje opasnosti za morske resurse i ljudsko
zdravlje, i ljepotu okoline. Količina ispuštanja van broda u more je ograničena i
kontrolirana. Tu spadaju: acetaldehid, benzin, cikloheksan i drugi.Kategorija „Ostale“: :
štetne tekuće materije koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja
koje mogu uzrokovati jedva zamjetne opasnosti. Količina ispuštanja je kontrolirana i
nije zabranjena.Tu spadaju:butil-akrilat,izopenten,idr.
8.3.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za

prevoz ukapljenih plinova
Oprema za rukovanje teretom na ovim brodovima sastoji se od:

cjevovoda, ventila, sistema za automatsku obustavu manipulacije teretom ESD
(Emergency Shut Down ), crpki , grijaća tereta,izmjenjivača temperature, sistema
za pothlađivanje tereta.
Za vrijeme operacija teretom ESD se može se aktivirati ručno ili automatski pomoću
senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina tereta u tanku ili pomicanje
broda. Ako dođe do curenja ESD če automatski zaustaviti dovod plina.
Jednostavni sistem hlađenja tereta sastoji se od kompresora , kondezatora, tekučinskog
spremnika i termoexpanzionog ventila (slika 55)
183
Slika 55. Jednostupni direktni sistem pohlađivanja
Sistem za hlađenje može biti indirektni sistem i direktni sistem (jedno-više stupnjevit,
kaskadni i sistem za ukapljivanje metana na LNG tankerima)
Mnogi brodovi su opremljeni sistemom inertnog plina i sistemom dušika za inertiranje
prostora oko tanka (hold space).
8.31. Cjevovodi
184
185
186
Prikaz cjevovoda na LNG tankeru
187
Prikaz cjevovoda na desnom manifoldu LNG broda
8.3.2. Ventili
188
Sigurnosni ventil na tanku
8.3.3. Filteri
Kako ukapljeni plinovi u tankovima isparavaju, da bi se tlakovi i temperature održavali

unutar dozvoljenih granica, brodsko postrojenje mora raditi i tijekom plovidbe.
189
Kompresori usisavaju pare iz tankova preko izmjenjivača u kojem se griju protistrujom
iz kompresora, tlače te ukapljuju u kondenzatoru odakle se tekući plin vraća u tank.
Povrat ukapljenog plina u tank ide preko sapnica na vrhu tanka čime se ispareni plin
tušira hladnom tekućinom čime se smanjuje temperatura tereta, odnosno isparavanje.
Pojam održavanja tereta za vrijeme prevoza se odnosi na:
- održavanje količine tereta bez većih gubitaka,
- održavanje pritiska u tankovima tereta unutar projektnih granica,
- održavanje ili mjenjanje temperature prema zahtjevima.
Ventili koji se koriste na brodovima za prevoz ukapljenih plinova se razlikuju od ventila
za druge vrste tankera zbog različitih temperatura i tlakova pri kojima rade.
Na mjestima gdje bi teret mogao ostati zatvoren u cjevovodu između dva ventila, moraju
biti ugrađeni sigurnosni ventili, kako bi se mogao smanjiti pritisak do kojega dolazi
isparavanjem tereta.
Ventil za ograničavanje prevelikog protoka mogu se ugraditi na cjevovode tereta,
naročito na izlazu iz tankova pod tlakom.
Nepovratni ventili mogu se ugraditi zbog sprečavanja povratnog pritiska mogućeg
oštećenja kompresora, pumpi, i druge opreme, te za sprečavanja povratnog pritiska para
tereta kroz cjevovod inertnog plina u strojarnicu.
Zbog toga je naročito važno da su brtve ovih ventila čiste i neoštećene.
Za vrijeme operacija teretom ESD ( emergency shut down valve ) se može se aktivirati
ručno ili automatski pomoću senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina
tereta u tanku ili pomicanje broda.
Ako dode do curenja ESD će automatski zaustaviti dovod plina. Prikaz ESD ventila na
slici dolje.
ESD ventil
190
8.3.4. Sistem ukapljivanja i kontrole isparavanja
191
192
Slika 61 višestupnjeviti sistem ukapljivanja
193
194
(Slika 64)
Slika 64 Ukapljivanje prirodnog plina (metana)
195
195
Da bi se razumjela tehnologija prevoza ovih tereta i vrste brodova, treba poznavati
svojstva tekućih plinova koje prevoze.
Ima nekoliko vrsta tih plinova, kao LPG (propan, butan), LNG (metan) i hemijski plinovi
(amonijak, klor i dr.).
Ova grupa uključuje i ugljikovodikove plinove kao: etilen, propilen, butadien.
Svaki od ovih plinova ima različita svojstva i potencijalne opasnosti za osobnu sigurnost.
Ona su opisana u MSDS-u.
Oprema ovisno o načinu prevoza tereta:
a) Brodovi za prevoz ukapljenih plinova pod pritiskom
(Fully pressurized carriers)
Ovi tan keri ne moraju imati sisaljke za iskrcaj tereta, ve ć koriste po stojeći tlak u
tankovima koji je do 1.7 MPa.
Neki od ovih tankera imaju booster sisaljke na palubi broda.
Ove sisaljke se koriste za iskrcaj u slučaju da je povratni tlak veći od pritiska u
samom tanku.
Vertikalna i horizontalna booster pumpa
b) Brodovi za prevoz ukapljenih plinova pod djelomičnim pritiskom

(Semi pressurised carriers)
Ovi brodovi su opremljeni uronjenim centrifugalnim pumpama u tanku, sistemom
hlađenja, izmjenjivčima topline (cargo heat exchanger) i booster pumpom.
Tereti koii se prevoze ovim brodovima su petrohemijski plinovi: propilen.butadien,
etilen. amonijak ali i plinovi propan, butan.
196
196
Semi pressurised combined gas-chemical mogu hladiti i grijati teret stoga su
najfleksibilniji tankeri koii mogu prevoziti plinove i hemikalije.
c) Brodovi za prevoz plinova ukapljenih pri atmosferskom tlaku
(Fully refrigerated carriers)
Pored prevoza prirodnog ukapljenog plina ( LNG ) koji se ukapljuje na – 161°C još se
imamo brodove ovog tipa za prevoz LPG i amonijaka.
Oni prevoze tekućine na atmosferskom tlaku na minimalnoj temperaturi od – 48°C.
Opremljeni su uranjajućim centrifugalnim pumpama, pogonjenim elektromotorom, za
iskrcaj tereta te sistemom za ponovnim ukapljivanjem plinova.
Presjek glavne pumpe

Brodovi za prevoz ukapljenih plinova imaju specifičan prostor za teret i sisteme za
rukovanje teretom. Kao što pokazuje njihova temeljna konstrukcija, razvili su se od
uljnih tankera .Međutim ima mnogo razlika među ovim brodovima kao npr. na tankerima
za ulja oplata često čini dio tanka tereta, a kod brodova za prevoz ukapljenih plinova
tankovi tereta su odvojeni od oplate broda. Druga važna razlika je da tankeri za prevoz
ulja uvijek imaju inertiranu atmosferu iznad tereta u tanku, a kod brodova za prevoz
ukapljenih plinova nema inertnog plina ili vazduha iznad tereta , već samo pare
tereta. Izgled i gradnja brodova za prevoz ukapljenih plinova mora odgovarati
zahtjevima IMO IGC Kodeksa. IGC Kodeks zadire u detalje u dizajnu broda i tankova
tereta. Specificira maksimalni tlak određenog sistema tereta,određuje materijale koji se
koriste u strukturi tanka, vrste izolacije i opremu koja je potrebna za različite terete.
Sekundarna barijera se može zahtijevati da bi se zaštitila oplata broda od curenja tereta
iz tanka. To ovisi o izabranoj vrsti zadržavanja tereta i temperaturi tereta koji se
prevozi.Svi brodovi
197
197
koji prevoze terete hladnije od – 10 trebaju imati sekundarnu barijeru koja mora zadržati
iscureni teret najmanje 15 dana pod statičkim kutom broda do maximalno 30°.
Brodovi koji prevoze terete toplije od – 55 moraju imati oplatu broda kao sekundarnu
barijeru, a brodovi koji prevoze terete hladnije od -55 moraju imati sekundarnu barijeru
u ovojnici tanka. Svi tankovi se testiraju prije ukrcaja i moraju biti otporni na velika
termalna opterećenja.
Za vrijeme putovanja u balastu tankovi se drže na niskoj temperaturi zadržavajući mali
dio tereta (heel)u tanku. Neki brodovi imaju specijalnu opremu za ukapljivanje tereta.
Da bi se razumjela tehnologija prevoza ovih tereta i vrste brodova, treba poznavati
svojstva tekućih plinova koje prevoze. Ima nekoliko vrsta tih plinova, kao LPG(propan
butan), LNG(metan) hemijski plinovi(Amonijak.VCM,Klor i dr.) ova grupa uključuje i
ugljikovodikove plinove kao: etilen, propilen, butadien. Svaki od ovih plinova ima
različita svojstva i potencijalne opasnosti za osobnu sigurnost. Ona su opisana u tablici
tereta koja mora biti ispravno vidno izložena na brodu.
Plinovi se prevoze posebno dizajniranim brodovima, a svim plinovima je zajedničko da
su pod normalnim atmosferskimpritiskomi temperaturom plinovi. Plinovi se ukapljuju za
prevoz jer tako zauzimaju nekoliko stotina puta manje prostora što čini prevoz
komercijalno isplativim. Znanje o fizikalnim svojstvima plinova pomaže razumijevanju
rada sistema tereta na brodu. Najvažnije je razumjeti kako se ti plinovi ponašaju na
različitim temperaturama i tlakovima.
To je često prikazano grafikonom(slika 56) gdje se na x(apcisi) osi nanosi temperatura a
na y(ordinati) osi tlak(tlak zasićene pare). Mjere pritiska su u kg/m2 ili ekvivalent
u barima. Svaki plin ima određenu krivulju na grafu, a za primjer uzmimo krivulju butana.
Pod uslovima s lijeve strane krivulje butan je tekućina, a pod uslovima s desne
butan je plin.
198
198
Slika 56.Dijagram krivulja plinova pod određenim temperaturama i tlakovima
Ako idemo gore po krivulji možemo vidjeti da je tlak od 3 bara dovoljan da se butan
održi u tekućem stanju na temperaturi do 30°. Tako je tlak u upaljaču dovoljan da održi
butan u tekućem stanju, a ako se otvori ventil upaljača tlak se smanjuje i izlazi plin.
Dakle, smanjenjem pritiska na istoj temperaturi butan iz tekućeg prelazi u plinovito stanje.
Ako pogledamo u krivulju za propan vidimo da se u teoriji može prevoziti na

atmosferskom tlaku pri temperaturi hladnijom od - 43st°C ili se može prevoziti na
temperaturama do 40°C ako je podpritiskomod 10 bara ili više.
Razmatrajući krivulju za metan prirodni plin, vidimo da ga stalno treba hladiti. Da bi ga

na tlaku od 40 bara zadržali u tekućem stanju, moramo ga ohladiti na – 90°C.
Ponekad se prevoze mješavine plinova. Tlak zasićene pare miješanih plinova ima
proporcije dva plina u sebi. U običnoj mješavini metana i etana krivulja će ležati negdje
između ta dva plina. Mogućnost prevoza hemijskih plinova vidljiva je pod uslovima
prikazanim na dijagramu (slika 57).
Slika 57. Dijagram krivulja plinova pod određenim temperaturama i tlakovima
Izbor sistema tereta određuje temperatura i tlak koji zahtijeva plin u prevozu i cijena
koštanja odgovarajuće opreme. Tereti koje može prevoziti pojedini tanker navedeni su u
199
199
Certificate of fitness. Reaktivnost određenih hemijskih plinova zahtijeva posebne
materijale za gradnju tankova. IMO dijeli tankove tereta u 4 grupe:
1. Integrirani tankovi
2. Membranski tankovi
3. Polumembranski tankovi
4. Neovisni-samonosivi tankovi tipa A.B.C
Karakteristike tankova 1,2, i 3 su u tome što oni prenose težinu i pritisak tereta tanka na
oplatu broda (static stress). Neovisni tankovi prenose težinu tereta na oplatu ali ne i
pritisak (static pressure) .
Samonosivi tank tipa A zahtjeva slabiju konstrukciju ali treba imati potpunu sekundarnu
barijeru. Građen je od aluminijuma ili od3.5% niklovanog čelika.Talak u tanku do 0.7
bara iznad atmosverskog. Samonosivi tank tipa B ima jaču konstrukciju od tipa A i
zahtjeva djelomičnu sekundarnu barijeru. Može biti prizmatičnog ili sveričnog oblika.
Tlak u tanku do 0.7 bara iznad atmosferskog. Samonosivi tank tipa C je tank
podpritiskomnajače konstrukcije koji ne zahtijeva sekundarnu barijeru koristi se na
pressure vessels. Tankovi tereta i cjevovodi trebaju biti od ugljikomanganskog čelika
kada se prevoze tereti temperature do – 55, od niklovanog čelika za terete temperature
između -56 i -105, za terete temperature hladnije od – 165 od 9% niklovanog čelika,
austenitic stainiess steel, legure aluminija , 36% niklovani čelik npr.INVAR. Kada je
temperatura tereta hladnija od -10 tank mora imati izolaciju.Koriste se više uobičajenih
tipova brodova u prevozu ukapljenih plinova . Započinjemo sa fully pressurised
carriers koji prevoze teret podp r i t i s k o m na ambijentalnoj(okolnoj) temperaturi,
obično su manji u usporedbi s drugim brodovima za prevoz ukapljenog plina. Ne
trebaju sisaljke u tanku za iskrcaj tereta jer tlak u tanku koji je veći od
atmosferskog(excess pressure)može iskrcati teret. Neki su opremljeni crpkama na
palubi (booster)koje mogu povećati tlak na iskrcajnoj liniji do 9bara i tako iskrcati
teret ovisno o tlaku obalnog tanka(back pressure) Imaju cilindrične tankove za teret
koji mogu izdržati tlak do 18 bara, a na nekim brodovima maksimum je deset
bara(slika 58). To su samonosivi tankovi tipa C prema određenju IMO IGS Kodeksa.
Kao i svi tankovi opremljeni su sigurnosnim ventilima, dizajniranima tako da očuvaju
strukturu tanka. Neovisni-samonosivi tankovi tipa C su testirani na tlak, vrlo su
pouzdani, tako da prostor oko tanka ne zahtjeva zaštitu tj. sekundarnu barijeru.
200
200
Slika 58.Neovisni samonosivi tank tipa C (Fully pressurised carrier 3000m 3)
Kao što se vidi iz grafikona pod normalnim omjerom temperature od 0 do 45 stupnjeva

ipritiskomod 10 do 20 bara ovi brodovi mogu prevoziti čitav niz tereta, uključujući LPG
i neke hemijske plinove kao npr. propilen i amonijak. Fully pressurised chlorine carriers
moraju zadovoljiti posebnim uslovima navedenim u glavi 14, 17 i 19 IGC Kodeksa zbog
velike otrovnosti klora
Semi pressurised carriers su opremjeni uronjenim centrifugalnim crpkama u tanku,
sistemom hlađenja imjenjivačima topline (cargo heater-heat exchanger) i booster
pumpom.Tankovi i cjevovodi su izolirani poliuretanom i polistirenom. Imaju cilindrične
ili sferične neovisne-samonosive tankove tipa C koji podnose tlakove do 11 bara. Obično
su napravljeni od niklovanog čelika za niske temperature. Iz grafa vidimo da ovi brodovi
mogu prevoziti pri temperaturi od 0°C do -50°C i tlaku od 5 do 7bara ukapljene plinove
kao što su LPG i propilen, ali ako prevoze terete hladnije od -48°C moraju imati direktni
kaskadni sistem hlađenja da mogu prevoziti i etilen na temperaturi od – 104°C. Sistem za
hlađenje(cooling plant) isparene pare(boil off) vraća u tank kao tekućinu. Aktualni tereti
koji se prevoze ovim brodovima su petrohemijski plinovi: propilen,butadien, etilen,
amonijak ali i plinovi propan, butan. Semi pressurised combined gas-chemical mogu
hladiti i grijati teret stoga su najfleksibijni tankeri koji mogu prevoziti plinove i
hemikalje.
Fully refrigerated carriers -ima nekoliko različitih vrsta ovih brodova, obično se koriste
za prevoz LPG i amonijaka. Oni prevoze tekućine na atmosferskom tlaku na
minimalnoj temperaturi od – 48st.C. Oskrbljeni su prizmatičnim neovisnim-samonosivim
tankovima tipa A i B ili membranskim tankovima. Tankovi su izolirani poliuretanom ili
polistirenom a neki stariji koriste perlit(slika 59)..
201
201
Slika 59. Neovisni samonosivi tank tipa A (Fully refrigerated carrier 75000m 3)
Najuobičajeniji tip ima prizmatičan tank. Ti tankovi nisu okrugli nego imaju ravne
stranice. Ponekad koriste oplatu kao sekundarnu barijeru ali često imaju inertiran hold
space kao zaštitu od posljedica curenja tereta. Tank je samonosiv od čelika niskih
temperatura i dobro izoliran sa hold spaceom. Imaju pregradu na sredini radi zaštite od
slobodnih površina(sloshing). Sve je to napravljeno tako da se tank može proširiti i suziti
a da se ne ošteti i da ne ošteti oplatu broda. Brod ima dvodno i sekundarnu barijeru koja
je sposobna izdržati nisku temperaturu i curenje iz tanka. Ako dio oplate tvori dio
sekundarne barijere balast će se prevoziti u dvodnu i u tanku neposredno ispod
palube(wings tanks). Ako je sekundarna barijera kompletno u oplati, balast se krca
između unutarnje i vanjske oplate. Ovi brodovi kao i semi pressurised carrr. opremljeni
su jednostupnjevitim ili višestupnjevitim sistemom hlađenja-ukapljivanja za vraćanje
isparenog tereta (boil off) u tank, Ovaj sistem ukapljivanja zauzima velik prostor.
Sposobnost ukapljivanja tereta znači da ti brodovi ne trebaju zadržavati teret da bi
održavali tankove hladnima dajući tako veću mogućnost ukrcaja tereta.
LNG carriers su vrlo specjalizirani brodovi, prevoze metan na temperaturi od oko
– 160°C na atmosferskom tlaku. Struktura i jačina čelika mijenja se ovim niskim
temperaturama. Čelik postaje loman i krk. Svaki tekući plin koji se prolije na oplatu ili
palubu može imati ozbiljne posljedice. Tankovi se često rade od aluminija ili od
posebnog čelika. Skupa i specjalizirana tehnologija potrebna je da bi se prevozio teret na
tim temperaturama. Ponuđeno je nekoliko različitih dizajna membranskih tankova (slika
60). Jedan dizajn za prevoz plina je Gaz – Transport koji koristi dvije identične
membrane odvojene kao primarna i sekundarna barijera, izgrađene od 36% niklovanog
čelika ili od invar čelika debljine od 0.5 do1.2mm. otporne na termičke ekspanzije.
Prostor između barijera izoliran je perlitom u kutijama od šperploče Uglavnom se ti
prostori drže pod blago pozitivnimpritiskomdušika.Drugi tip membranskog tanka je
Technigaz membrane system koji koristi primarnu membranu građenu od varenih
komada specijalnog oblika nehrđajućeg čelika debljine oko 1.2mm koji tolerira termalnu
ekspanziju.Sekundarna barijera je od aluminijske folije, a poliuretan pjena se koristi kao
izolacija. Balsamovo drvo se koristi da bi se podrpulo tankove i osiguralo izolaciju.
202
202
Slika 60. Membranski tank (LNG gas carrier 135000m3 Gaz Transport system)
Drugi dizajn Moss sistem koristi neovisne sferične aluminijske tankove tipa B (slika
61).Tankovi su samopodupirujući i osigurani na ekvatorijalnom prstenu.Za izolaciju se
koristi pliuretan pjena koja se direktno spreja na oplatu tanka . Sistem pumpi postavljen
je u središtu tanka.
Slika 61. Neovisni-samonosivi tank tipa B sverični (Fully refrigerated LNG carrier
137000m3 Kvaerner Moss system)
Zadržavaju dio tereta koji se spreja u tankove kako bi ih održao hladnima na balasnom
putovanju. Opremljeni su sistemom za pohlađivanje tankova sprejanjem (spray plant) koji
203
203
pomoću cjevovoda (spray lines) u tanku metanom pohlađuju stijenke tanka. Ukrcaj može
započeti kad se postigne temperatura od -136°C na sredini tanka (tank equator). Prostor
između primarne i sekundarne barijere odmah oko tanka ispunjen je dušikom da bi se
osiguralo da je prostor inertan i da se izbjegne stvaranje leda. Uvijek se na dnu nalazi
sakupljač tekućine(Drip tray). da bi sačuvao oplatu broda od iscurenog tereta. Balast se
krca ispod ili sa strane tereta tanka . Tank je uvijek sa vanjske strane na palubi zaštićen
pokrivačem od vremenskih prilika.
Drugi manje uobičajeni dizajn IHI sistem koji koristi aluminijske prizmatične tankove.
Svi LNG brodovi imaju duplo dno koji osigurava prostran balasni prostor.Zbog osobina
metana puno je energije potrebno za ukapljivanje metana tako da većina starijih LNG
brodova nema sistem za ukapljivanje. Izolacija nikada ne može biti savršena i isparavanje
tereta je nezaustavljivo. Kako je lakše sagorijevati ispareni plin (boil off) ili mješavinu
plina i ulja u kotlu, većina LNG brodova ima parne turbine. Manji brodovi koji su
prevozili LNG ,LPG i ELG imali su sistem za hlađenje LPG-a i LEG(etilena).U zadnje
vrijeme ugrađuju se sistem za hlađenje tereta (Cargo cooling plant) na veće LNG brodove
za ukapljivanje prirodnog plina(metana).
FAZE EKSPLOATACIJE PLINSKOG TANKERA

Ako uzmemo u obzir da gas tanker dolazi direktno iz brodogradilišta ili suhog doka, bitne
sekvence rukovanja teretom su slijedeće:
1. Nazor spremnika – Tank inspection
2. Sušenje – Drying
3. Inertiranje – Inerting
4. Ispiranje – Gassing up
5. Pothlađivanje – Cool down
6. Ukrcaj – Loading
7. Putovanje s teretom –Loaded voyage
8. Isrcaj – Discharge
9. Balasno putovanje – Ballast Voyage
10. Izmjena tereta – Changing cargo
11. Priprema za inspekcijski nadzor ili suhi dok – Preparation for tank
inspection or drydocking
Nazor spremnika – Tank inspection

Provjerava se čistoća tanka , pokretni dijelovi u tanku trebaju biti uklonjeni ili
pričvršćeni (oni koji se zavidavaju moraju biti osigurani). Vode ne smije biti. Nakon
završenog pregleda, tank se sigurno zatvara i sušenje može započeti.
Sušenje – Drying
Sušnje cargo handling systema na svim refrigerated ships je neophodan postupak za
ukrcaj. To znači, sva vodena para i sama voda treba biti odstranjena iz sistema, jer vlaga
može uzrokovati probleme zbog leda i formiranja hidrata u sistemu tereta (Za vrijeme
pothlađivanja na atmosferskom tlaku od 30oC do 0oC i 100% vlažnosti može biti 25
litara). Bez obzira koja se metoda koristi, važno je pravilno utvrditi točku rosišta. Antifriz
204
204
se dodaje kod tereta s temperaturom do -48oC, a propanol se koristi kao di-icer do -
108oC, za niže temperature LNG se ne koristi jer je neučinkovit.
Sušenje se izvodi:
- korištenjem inertnog plina s obale
- korištenjem inertnog plina iz brodskog postrojenja
- korištenjem brodskog sistema za sušenje –on board air-drying systems
Korištenjem inertnog plina s obale smanjuje se sadržaj vlage do tražene točke rosišta i
eliminira se kiseonik. Nedostatak je u tome što se potroši više inertnog plina nego za samo
inertiranje.
Brodski generator inertnog plina mora imati zadovoljavajući kapacitet i moči proizvoditi
inertni plin takve kvalitete koji omogućava otklanjanje vlage. Generator je ponekad
oskrbljen s refrigerated dryer i adsorption drier, koji zajedno mogu smanjiti točku rosišta
do -45oC i niže.
Vazduh iz tanka usisava se kompresorom ili ventilatorom i sprovodi u sušilo koje radi uz
pomoć kompresorskog rashladnog uređaja, dakle vazduh struji preko isparivača (hlađenje
s freonom) gdje se vazduh hladi a vlaga se drenažom odstranjuje u obliku kapljica
posebnom linijom. Zasićeni vazduh sa smanjenom točkom rosišta prolazi kroz drugo
(Silica gel- hemikalija za apsorpciju vlage) sušilo. Proces se nastavlja za sve tankove i
cjevovode dok se točka rosišta ne spusti nešto niže od temperature prevoza tereta koji će
se krcati. Sušenje se dakle može obavljati paralelno sa inertiranjem, bilo da se rabi dušik s
kraj ili inertni plin.
Inertiranje – Inerting
Inertiranje tankova i sistema cjevovoda obavlja se kako bi se spriječilo nastanak

eksplozivne koncentracije para tereta tako da se koncentracija kiseonika spusti ispod 5%.
Za neke reaktivne hemijske plinove sadržaj kiseonika mora biti niži od 0.1% da bi se
spriječila hemijska reakcija kiseonika i para tereta.
U upotrebi su dvije metode inertiranja : potiskivanje i razrjeđivanje(miješanje)
205
205
-Inertiranje potiskivanjem
Inertni plin ulazi u tank pomoću generatora malom brzinom da bi se smanjile
turbulencije. Inertni plin istiskuje vazduh iz tanka. Inertiranje potiskivanjem ekonomičnije
je od inertiranja miješanjem, samo onda kada se inertira više tankova paralelno.
-Inertiranje razrjeđivanjem
Inertni plin ulazi u tankove većom brzinom i miješa se s parama plina koje su u tanku.
Ispiranje – Gassing up
To je zamjenjivanje inertnog plina ili zamjenjivanje para prethodnog tereta. Dušik i
ugljični dioksid kao glavni sastojci inertnog plina ne mogu se ukapljiti pomoću
postrojenja koje se nalazi na većini LPG brodova jer su kritične temperature ukapljenih
naftnih plinova više od temperature plinova koji čine inertni plin. Ispiranje se obavlja
pomoću para koje se u tekućem stanju nalaze u tankovima, a mješavina inertnog plina i
plina koji se dovodi, odvodi se u druge tankove ili se pomoću ventilacijske linije ispušta u
atmosferu(danas zabranjeno MARPOL anex VI). Plin se može dovoditi izravno iz
tankova na raspršivače ili do isparivača tereta i pare se ubacuju ili na vrh ili na dno tanka
ovisno o njihovoj masi, tako da istiskuju pare prethodnog tereta u druge tankove ili se
povratnim cjevovodom pare vračaju na terminal. Prije nego što se pristane u terminal
trebaju biti riješena ova pitanja:
206
206
Gasing –up cargo tank using liquid from shore
1. Smiju li se pare različitih plinova miješati

2. Hoće li samo jedan tank biti ispran i pothlađen s terminala
3. Koliko tekućeg plina treba uzeti na brod da bi se isprali i pothladili ostali tankovi
Prije nego se započne operacija ispiranja terminal će zahtijevati provjeru atmosfere tanka.
Postotak kiseonika u tanku mora biti manji od 2% za LPG ili 0.1% za VCM. Ako
ispuštanje para u atmosferu nije dopušteno, povratna linija para prema terminalu
mora biti instalirana. Kada terminal dobavlja na brod tekući plin za ispiranje, potrebno je
provjeriti protok te tekući plin odvoditi u isparivač tereta kako bi se dobile potrebne
pare za ispiranje. Ako se u tankovima nalaze pare prethodnog tereta one se ispiru parama
idućeg tereta ako je to dopušteno.
Pothlađivanje-cool down
Prije početka ukrcaja tereta tankovi se moraju pothladiti da bi se spriječila termička

naprezanja i da bi se izbjegao veliki porast pritiska u tanku, koji bi nastao
prevelikim isparavanjem plina. Preveliki tlak uzrokovao bi aktiviranje sigurnosnih ventila
i gubitak para tereta u atmosferu. Brzina kojom se tankovi mogu hladiti ovisi o
konstrukciji i materijalu tanka, te o vrsti tereta i karakteristikama postrojenja. U praksi je
uobičajeno da se temperatura ne spušta više od 10oC na sat. Kada se konstrukcija tanka
hladi, hladi se i prostor između barijera koje su oko tanka. Tlak između tih prostora opada,
pa se u njih dodaje dušik, inertni plin ili suhi vazduh.
207
207
Pothlađivanje se nastavlja sve dok se na dnu tanka ne počne formirati plin u tekućem
stanju, a to se utvrđuje osjetilima za temperaturu. Tekući plin za hlađenje dovodi se s
terminala ili iz brodskog tanka u tank koji se pothlađuje. Teškoće koje se pojavljuju kao
formiranje
hidrata leda mogu nastati za vrijeme operacije pothlađivanja ako na pravilan način nisu
obavljene operacije sušenja i ispiranja tankova.
Ukrcaj-loading
Prije početka ukrcaja brod i terminal moraju uskladiti liste za provjeru (check list).
Posebna pažnja poklanja se stanju podešenosti sigurnosnih ventila po tankovima,
daljinski upravljanim ventilima, postrojenju za ukapljivanje, sistemu za otkrivanje
prisutnosti plina, alarmima i brzini ukrcaja tereta. Terminal je obavezan dati sve
potrebne karakteristike tereta uključujući i svjedodžbu o inhibitorima. Posada mora biti
upoznata sa svim posebnim mjerama opreza za teret koji se krca. Teret se može
ukrcavati uz pomoć povratne linije para prema terminalu, brodskog postrojenja za
ukapljivanje ili na oba načina. Za vrijeme ukrcaja potrebno je paziti na tlak i
temperaturu. Početak ukrcaja je kritična faza te se brzina ukrcaja mora smanjiti da se
može održati željeni tlak ako to nije moguće ukrcaj se mora zaustaviti. U početnoj fazi
ukrcaja, veći porast pritiska može se sprječavati tako da se dio tereta dovodi na
raspršivače
208
208
koji su na vrhu tanka. Posebna pozornost posvećuje se razini tereta u tankovima i
tlakovima u prostorima barijera. Nadzor razine tereta može biti otežan kada je brodsko
postrojenje za ukapljivanje u pogonu. Po završetku ukrcaja cjevovodi se moraju drenirati
u tankove, a za ostali tekući teret otpuhuje se (purgiranje) u tankove parama s terminala
ili uz pomoć brodskih kompresora. Sigurnosni ventili tankova na nekim tankerima mogu
imati dvostruka ugađanja: jedno za krcanje tereta a drugo za sve ostale situacije.
Ako se pri ukrcaju obavlja ugađanje za viši tlak, onda to mora biti evidentirano, a nakon
završetka ukrcaja potrebno je opet ugoditi ventile na niže tlakove.
209
209
IMO gas code određuje da tlak otvaranja sigurnosnih ventila mora biti malo viši od
pritiska para unutar tanka pri maksimalnim temperaturama koje se mogu pojaviti tijekom
cjelokupnog ciklusa ukrcaja, prevoza i iskrcavanja tereta.
Granice krcanja moraju biti takve da u slučaju požara ne bude «prelijevanja» tankova
prije nego što se aktiviraju sigurnosni ventili. Količina ukrcanog tereta koji će se ukrcati
ispod ili iznad uobičajenih razina ovisio o usklađenosti sigurnosnih ventila i maksimalno
predviđenom tlaku za vrijeme cjelokupnog ciklusa s teretom.
Putovanje s teretom –Loaded voyage
Za sve polu pothlađene i potpuno pothlađene tankove potreban je strogi nadzor

temperature i pritiska za vrijeme putovanja s teretom. Na LPG brodovima pare tereta se
ponovno ukapljuju u brodskom postrojenju za ukapljivanje i vračaju kao tekući plin
natrag u tankove. Na LNG izgaraju se pare tereta u brodskim kotlovima gdje služe kao
pogonsko gorivo. Ne preporučuje se upotreba kompresora kad brod valja zbog opasnosti
da nešto tekućeg plina dospije u kompresor. Tada se višak para ispušta u atmosferu.
Nakon nekoliko sati rada može se sniziti tlak pare u tankovima iako se cijela količina
tereta još nije potpuno ohladila. Da bi se to izbjeglo, pare svakog tanka ukapljuju se
zasebno i tekuća faza vraća se na dno tanka ostvarujući cirkulaciju tereta. Ako se
210
210
ukapljivanje izvodi istodobno iz više tankova treba paziti na povrat tekućeg plina u
tankove kako bi se spriječio prekrcaj tankova. Prije početka ukapljivanja treba provjeriti
razinu ulja u kompresorima, ulje za podmazivanje mora biti kompatibilno s teretom, mora
se uspostaviti hlađenje kondenzatora, a tlačni ventil kompresora mora biti otvoren. Za
vrijeme rada potrebno je provjeravati:
a) tlak na usisu, tlak između stupnjeva kompresora i tlak na izlazu
b) tlak ulja
c) tepmeratura plina na usisu i na tlačnoj strani kompresora
d) propuštanje ulja kroz šupernicu
e) temperaturu rashladne vode
Za pogonsko gorivo koristi se jedino metan jer su njegove pare lakše od vazduha, i lako se
ventilacijskim sistemom odvode u atmosferu prilikom propuštanja u strojarnicu. Pare
LPG tereta su teže od vazduha. Kada se pare metana upotrebljavaju kao gorivo
treba osigurati sve potrebne sigurnosne mjere. Tijekom putovanja se teretom tekući
metan isparava i pare metana povisuju tlak u tankovima. Stoga se pare metana usisavaju
da se tlak ne bi prekomjerno povisio. Prosječne količine para koje se koriste kao gorivo
kreću se oko 0,2% tereta dnevno, za putovanje s teretom i 0,11% dnevno za balastno
putovanje.
211
211
Iskrcaj tereta
Kad je brod u terminalu, tlakovi temperature tereta moraju biti na onim vrijednostima
koje odgovaraju zahtjevima terminala. Prije iskrcavanja zahtijeva se uobičajena razmjena
informacija, sigurnosnih lista i poduzimanje odgovarajućih sigurnosnih mjera. Metode
iskrcavanja razlikuju se ovisno o tipu broda, vrsti tereta i mogućnostima terminala. U
praksi su obično tri različite metode iskrcavanja:
1. Iskrcaj uz pomoć pritiska
para
2. Iskrcaj centrifugalnim pumpama s dobavnim (booster) pumpama u serijskom radu ili
bez njih
3. Iskrcaj centrifugalnim pumpama kroz dobavne sisaljke za grijače.
1. Iskrcaj tereta obavlja se preko isparivača tereta, tako da tekuća faza tereta isparava u
isparivaču a te se pare pod povišenimpritiskomodvode u tank tereta.
Drugi je način, da se kompresorom usisavaju pare tereta, te se pod
povišenimpritiskomvraćaju u tank. To znači da ova metoda ne zahtijeva upotrebu pumpi.
2. Ova je metoda uobičajena na mnogim brodovima. Karakteristika sisaljke pokazuje
ovisnost dobavnog pritiska H o kapacitetu sisaljke Q. Radna točka sisaljke je u sjecištu
karakteristike linije iskrcavanja i karakteristike sisaljke. Prilikom iskrcavanja sisaljke
rade paralelno, a rad više pumpi uzrokuje grijanje tereta što proizvodi višak para u
tankovima na terminalu. Taj višak ukapljuje se pomoću kompresora na terminalu.
Ako kompresori nisu u stanju održati željeni tlak u obalnim tankovima onda se
smanjuje brzina iskrcavanja.Treba paziti da ne bi pretjerano smanjenje centrifugalne
sisaljke dovelo do posljedica na usisu dobavne sisaljke.
212
212
- :;:
_-..-. _ ; 'Cl -a
-- ---
, ', i •
,
D
,. £ ' •
-- I ...
~
£
s '
- ' ' u•.• l """
0-
0- 0
e I
I ·- -·
• =""' ' I _.,,
1 ! .~_,
+•
-·-
A
1 '
,
--· I
-l.l'.O.l-
,.,,
·•••••\..l'G. -
-c :-a
- -
Figure 7.11 Dischargewithout vapour return
- -
_.--
__ :-0 :-0
-----
,... ..
,
~
- a' £, '
[
-~ ' r-
D- . [JC 0
' , ! ----·-- I
--- ""O ~1 """
j I
Q
'
~- J
!
-·- -·-- ..
;• ! -ee .- _
.....".'.",.°.'~. . ··-I
9 -C><)
-o 'Cl
21 3
- -
F,oure 7.12 Dischame will\ vaoour return
3. Kada se teret iz broda sa potpuno ili djelomično pothlađenim teretom iskrcava u obalne
tankove koji su pod višim pritiskom nego što je tlak u brodskim tankovima, mora
se zagrijavati teret da bi mu se povisio tlak. U tom slučaju u seriji rade
centrifugalne sisaljke, dobavna pumpa i zagrijač tereta.
Prije nego što se uputi dobavna pumpa potrebno je stabilizirati protok morske vode kroz
zagrijač. Nakon toga dobavne sisaljke i zagrijač lagano se pothlađuju. Kada se dosegne
željena temperatura može se započeti s radom. Važno je omogućiti da centrifugalna
pumpa dobavlja dostatne količine tekuće faze za rad dobavne sisaljke. Zagrijavanje
tekuće faze u zagrijaču uvijek nosi opasnost od zaleđivanja morske vode u zagrijaču.
Tijekom operacije pazi se na temperaturu i tlak ulaza i izlaza morske vode iz zagrijača, na
usis dobavne sisaljke, te na temperaturu tereta u iskrcajnoj liniji.
Balasno putovanje
Uobičajena je praksa da brodovi ostave nešto tekuće faze plina u tankovima nakon
iskrcavanja. To se radi da bi se isparavanjem tekuće faze održala struktura tanka na
sniženoj temperaturi. Kod velikih LNG brodova može ostati oko 3000 m3. Ovi su
brodovi opremljeni sistemom pumpi za pothlađivanje.
Za LPG terete malo je faze plina dostatno za pothlađivanje. Na tim brodovima tankovi se
pothlađuju privremenim uključivanjem postrojenja u rad.
214
Izmjena tereta
Ako brod krca teret koji nije kompatibilan s prethodnim teretom, onda je prije potrebno
inertirati i degazirati tankove, te ih pripremiti za pregled . To je često kada se nakon
LPG krcaju neki hemijski plinovi kao VCM, etilen, butadien, itd.
Važno je potpuno ukloniti tekuću fazu zaostalog plina iz tankova, postrojenja za
ukapljivanje i ostalih dijelova teretnog sistema. Neki brodovi u tu svrhu imaju ugrađene
grijače za isparavanje zaostale tekuće faze. Kad je uklonjena sva tekućina, tanker se može
početi ispirati inertnim plinom s terminala, broda ili parama idućeg tereta.
MJERENJE TERETA I PRORAČUNI
MJERENJE I IZRAČUNAVANJE TERETA

Radi se nalazeći volumen i gustoću tereta.pri određenoj temperaturi. Količina tereta
tekućeg plina izražava se pojmom»weight in air» zato jer se uključuje tekući plin i para u
proračun..Relative density ili Specific gravity služi za izračunavanje težine tereta.Pri
tome se koriste dvije metode; prva uklučuje upotrebu tablica ASTM/IP Petroleum
Measurement Tables kao conversion factor na temperaturi od 15 oC. Faktor ima jedinicu
težine po jedinici volumena, dok prava gustoća ima jedinicu mase po jedinici volumena.
Druga metoda određivanja težine tereta je iz volumena na 15oC koristeći faktor
konverzije za volumen težine zasićenog tereta na temperaturi od 15oC .. Gustoća
najćešćih tekućih plinova na točki ključanja (boiling point) varira od 0.5680
kg/litre(etilen) do 0.9714 kg/lit (vinil klorid monomer) Kada se prebacuje ova prava
gustoća u gustoću u vazduhu uvijek se pojavljuje razlika od 0.0011 kg/lit.
LNG QUANTIFICATION
«Weight in air» nije uključena u izračun LNG tereta i masa je izračunata iz volumena
tekućine i gustoće zbog boil-off.
MJERENJE NA KOPNU NASUPROT MJERENJU NA BRODU

Terminali imaju kopnene tankove većih unakrsnih dimenzija od brodskih tankova, te se
transverom gube pare tereta, stoga se prilikom mjerenja javljaju razlike, naročito u
transveru manje količine tereta. Prije ukrcaja treba uzesti u obzir gustoću heel-a u
svakom tanku da obća gustoća tereta nakon ukrcaja ne bude dosta različita.Uvijek se
uzima cargo surveyor kao treća strana.
MJERENJE VOLUMENA TANKA TERETA
Sa visinom tereta u tanku, ulazi se u kalibraciske tablice, koje se korigiraju za trim i boćni
nagib (list,) a sve u svezi trenutne temperature.Ullage se treba korigirati za oscilacije
gauge tapes, i float correction(uronuće plovka). Zbog sakupljanja na manjoj temperaturi
tank ima manji volumen, te se primjenjuju odvojeni faktori korekcije za volumen
tekućine i volumen para.
METODE MJERENJA GUSTOĆE
Postoje četiri temeljne metode mjerenja gustoće tekućina
1.Izračunavanje iz analize sastava tekućine
dobija se kromatografom uređajem kojim rukuju samo experti. Izračunava se jednom od
dvije formule: Francis formulom ili jednadžbom Costald. Prva je jednostavnija ali je
215
primjenjiva na raspon LPG temperature i gubi na točnosti u slučaju LPG mješavina i
hemijskih plinova. Druga je kompliciranija ali daje točne rezltate za LNG, hemijskog
plina i mješavina.
2.Mjerenjem gustoće raznim sistemima
3.Mjerenje gustoće Densitymetrom
4.Mjerenje gustoće Hidrometrom (najlošija metoda)
JEDINICE GUSTOĆE
Gustoća LPG tereta obićno se izražava kg/m3, kg/dm3 ekvivalent 1 litre = 1000028 dm3..
SHIP/SHORE CALCULATION PROCEDURES
Postupak SI kalkulacije na temperaturi od 15oC
1. Orediti prosječnu temperaturu likvida i pare, te pritiska pare u barg. ili mbarg.
2. Očitati razinu tekućine i izračunaj njen volumen (Vt), uđi u kalibracijske tablice i
napravi ispravke za temperaturu, nagib i trim.
3. Odredi gustoću na trenutnoj temperaturi i uđi u ASTM-IP tabl 53, promjeni u
gustoću tekućine na 15oC (D15 u kg/m3)
4. Koristeći gustoću na 15oC izraženu u kg/litre i prosjećnu temperaturu tekućine,
uđi u ASTM-IP tabl 54 za dobiti odgovarajući volumen faktora korekcije, da
promjeniš (Vt) u volumen na 15 oC (V15 u m3)
5. Izračunaj masu tekućine kao Mliq(kg) = V15 x D15
6. Izračunaj volumen pare (Vt) u m3 u tanku tako da oduzmeš volumen tekućine na
kalibracijskoj temperaturi od totalnog volumena tanka na kalibracijskoj
temperaturi uz korekciju kontrakcije –skupljanja.
7. Odredi gustoću pare u uslovima prostora pare(Dvt) računom
Ts Pv Mm
Dvt =------ x --------- x -------- kg/m3
Tv Ps I
Ts = standardna temperatura 288 K (15oC)

Tv= prosječna temperatura pare u K
Pv= apsolutni tlak prostora pare u bar
Ps=standardni tlak od 1.013 bar
Mm=molekularna masa mješavine para kg/kmol -dobijemo s kraja
I = idealan molekularni volumen na standardnoj temperaturi 288K i standardnom
tlaku 1.013 bara =23.645m3/kmol
8.Izračunaj masu pare (m) kao umnožak volumena pare i gustoće pare m = Vt x Dvt (kg)
9.Dodaj masu tekućine Mliq i masu pare m da bi dobio totalnu masu Mt
Mt = Mliq + m (kg)
10.Promjeni totalnu masu u «weight in air» odgovarajućim faktorom konverzije koji se
nalazi ulazeći u lijevu stranu kratkih tablica u uvodu ASTM-IP tabl.56 s gustoćom
tekućine na 15oC
Ova metoda se primjenjuje na obalne i brodske tankove prije transvera tereta. Problem je
u točnom zbrajanju protoka različitih para unutar terminala. Stoga terminali koriste
pojednostavljen pristup u procjeni kvantiteta pare povezanih s transverom tereta
216
ohlađenog propana ili butana. U ovoj proceduri težiina u vazduhu promjene tekućine
u obalnom tanku se dobija mjerenjem prije i nakon transvera , a 0.43% težine u vazduhu
tekućine koja se prenosi se oduzima za izračun para koje
zamjenjuju tekućinu u slučaju da se tank iskrcava ili da se pare prebaciju ili da se tank
puni.
Predpostavla se da je para na istoj temperaturi i tlaku prije i nakon transvera i da je
razlika u volumenu pare prije i nakon ista kao i razlika u volumenu tekućine. Na temelju
toga, masa pare koja se računa vezana je uz masu tekućine koja se prenosi omjerom
gustoće pare prema tekućini u uslovima tanka. Omjer gustoće pare kroz tekućinu na
atmosferskoj točki ključanja za čisti propan je oko 0.0040 a za n-butan 0.0046. Stoga
para težine u vazduhu jednako 0.43% tekućine težine u vazduhu može se uzeti kao opća
slika za potpuno ohlađeni propan, butan i njegove mješavine, ovaj prikaz se ne smije
koristiti za druge terete .
POSTPAK DINAMIČKOG MJERENJA PROTOKA

Neki terminali imaju sofisticirane uređaje za mjerenje protoka tekućina i para(in line
sampling)kontinuirano se mjeri stupanj protoka , gustoća i temperatura, te na temelju toga
izračunava masa tereta. Sistem je pouzdan i točan ali skup.
PRIMJER-IZRAČUNAVANJA TERETA
Cargo tank loading limits
Poglavlje 15 IGC koda poznaje veliki termalni koeficijent ekzpanzije tekućeg plina i daje
maksimalno dozvoljeni limit ukrcaja. Maksimalni volumen do kojeg se tank može
ispuniti dobija se formulom
qR
LL = FL ---------
qL
LL = granica krcanja izražena u postotku

FL= grnica punjenja 98%
qR=relativna gustoća tereta na navedenoj temperaturi(reference temperature)
qL=relativna gustoća tereta na temperaturi ukrcaja i tlaku
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
pr.Fully pressurised ship loading propane at 20oC wit relief valves at 16 barg
Reference temperature = + 49oC je temperatura koja korispondira između pritiska
para tereta i postavljenog pritiska sigurnosnih ventila.
Density of liquid at 49oC = 452 kg/m3
Density of liquid at 20oC = 502 kg/m3
452
LL = 98 --------- = 88.2 tank per cent
502
Podaci o mjerenju-tank br.3 lijevo
Teret: Propan
217
Gauge reading...................10.020m
Trim..................................2.0 m by stern
List....................................0.5 to port
Mean temp.liquid............ -43oC
« « vapour.......... -38oC
Vapour space pressure.... 59 mbarg
-7-
Molecular weight of liquid.....44.097 ....shore

Density of liquid at 15oC.........511kg/m3 ... shore
Iz brodskih kalibracijskih tablica za tank br.3 lijevo
Corection for trim....................-127mm

Corection for list.......................+46mm
Level gauge correction .............+ 1mm
Float immrsion orrection.......... + 0mm
Corrected liquid dept (10020-127+46+1+0):1000 =9.940 m
Volume of liquid at calibration temperature.........5441.88m3
100% tank volume at calibration temperature..........9893.63m3
Volume of vapour space at calibration temperature........4451.75m3
Factor of tank contracion from calibration temperature to -43oC.......0.99773
« « « « « « to -38oC......0.99791
LIQUID CALCULATION
Volume of liquid at calibration temperature..................5441.88m3

Tank termal correction factor (-43oC)......................... x 0.99773
Volume of liquid at -43oC........................................... =5429.52m3
Volume reduction factor from -43oC to 15oC from ASTM-IP table 54..........x 1.145
Volume of liquid at 15oC......................................................................... = 6216.8m3
Denssity of liquid at 15oC (from shore)............................................ x 511 kg/m3
Mass of liquid........................................................................................... = 3176785kg
VAPOUR CALCULATION
Volume of vapour at tank calibration temperature.............................. 4451.75 m3

Tank termal correction factor (-38oC)............................................. x 0.99791
Volume of vapour at -38Oc............................................................. =4442.45 m3
Density of vapour at -38oC
288 1.059 44.097
Dvt = -------------- x ----------------- x ----------------- = x 2.389 kg/m3
(273 – 38) 1.013 23.645
Mass of vapour......................................................... = 10613 kg
218
TOTAL MASS
Mass of liquid......................................................... = 3176785 kg

Mass of vapour....................................................... = 10613 kg
Total mass............................................................. = 3187398 kg
WEIGHT IN AIR
Factor for converting mass(weight in vacuo) to weight in air for liquid of 511 kg/m3
density at 15oC from short table of ASTM-IP table 56.......... x 0.99775
Total weight in air.................................................................. = 3180226 kg
9.OPERACIJE S TERETOM
Važno je poznavati osobine tereta, moguće opasnosti te slijediti ispravne procedure svaki
put i cijelo vrijeme.
Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju uskladiti.
Pretovarne ruke se postavljaju nasuprot odgovarajućim cjevovodima na tankeru. Spajanje
cijevi izmedu obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje terminala.
Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora postojati
dobra komunikacija između broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme transfera
tereta.
Uvijek slijedite upute u priručniku za rukovanje.
Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se zatvara sistemom za povrat para tako da plin ne
može otići u atmosferu.
Treba jasno istaknuti :

- lokalne propise,
- plan terminala,
- upute za obavljanje operacija,
- plan za akciju u slučaju izlijevanja,
- raspored osoblja na terminalu u slučaju izvanrednih prilika,
219
- priručnik o sprječavanju zagađenja,
- dnevnik operacija s teretom,
Prije početka operacije odgovorne osobe brod - terminal trebaju provjeriti :

- vez ,
- pristup brodu,
- dovoljan broj osoblja za siguran rad,
- stanje i položaj pretovarnih ruku,
- cjevovode,
- veza između pumpi na tankeru i terminalu,
- nepropusnost cijevi ,
- rasvjeta ,
- zatvoreni ventili radi izljeva,
- začepljeni palubni otvori,
- postavljene posude za prikupljanje,
- pripremljen materijal za čišćenje u slučaju izljevanja,
- ispravno podešen sigurnosni ventil za tlak teretnih pumpi,
- osiguran sistem komunikacije i signalizacije
1. Prevoz sirove nafte i derivata nafte
Kod ukrcaja operacije se svode na debalastiranje tankova i prijem tereta sa terminala.

Tankovi su prethodno inertirani.
Kod iskrcaja tereta operacije su:
- Iskrcaj tereta
- Inertiranje
- Balastiranje
- Pranje tankova sirovom naftom
- Posušivanje
220
Shema operacija iskrcaja tereta, inertiranja, pranja i posušivanja
Međunarodni propisi koji se odnose na IGS SOLAS poglavlje II-2, odnose se na mjere
sigurnosti za slučaj požara na tankerima.
Primjenjuje se na tankere koji prevoze sirovu naftu i njene derivate s plamištem tereta do
60°C ipritiskompara ispod atmosferskog.
Na tankeru preko 20.000 BRT mora se nalaziti IGS, koji odrzava 5% volumena
kiseonika u tankovima s pozitivnim tlakom.
Sistem mora dobavljati plin kapacitetom 25% većim od kapaciteta crpki.
2. Prevoz hemikalija
Posebni zahtjevi koji se odnose na brodove za prevoz hemikalija očituju se obzirom na:
- nekompatibilnost - nezdruživost tereta,
- izboru materijala za gradnju i konstrukcijska rješenja,
- odgovarajuće crpke i cjevovodi,
- sistem ventilacije i sigurnost,
221
Karakteristični su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze više različitih
hemikalija.
Posebnu paznju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti očišćeni brzo i
kvalitetno od ostataka prijašnjeg tereta.
Čišćenje tanka se izvodi strojevima i mašinama za pranje,
Obavlja se u više faza i to:
- predčišćenje (morskom vodom),
- čišćenje (hemikalije za čišćenje),
- ispiranje slatkom vodom,
- propuhivanje parom,
- iscjeđivanje
Kao i kod tankera za ulja prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga
nadolazeći tekući teret istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi.
Za vrijeme prevoza mora postojati predtlak (tlak veći od atmosferskog) inertnog plina.
Međutim ako predtlak padne ispod 0,2 bara automatski se aktivira sistem inertiranja tako
da se uključuje alarm.
Ventilator automatski tlači inertni plin u tank do pritiska od 0,06 bara kada se smatra da
je tank zadovoljavajuće inertiran.
U tijeku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku.
U procesu iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno veća nego kod ukrcaja tereta, što
znaći da za to vrijeme uređaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom.
3. Prevoz ukapljenog plina
Operacije koje se izvode na LNG tankerima su:

- inertiranje spremnika
- tlačenje spremnika plinom
- hlađenje cijevovoda i spremnika
- ukrcaj tereta
- razvod plina prema kotlovima ili diesel motorima i turbinama ili izgaranje u
atmosferi ili ponovno ukapljivanje
- iskrcaj
- razvod dušika
Ukrcaj
Razlikujemo:
- ukrcaj broda nakon izlaska iz doka tj. pripremu broda za prvi ukrcaj
222
- već ustaljeni, redovni ukrcaj tereta.
Priprema za prvi ukrcaj je specifična i sadrži sljedeće operacije:

1. Sušenje
2. Inertiranje
3. Istiskivanje inertnog plina, gassing-up
4. Pothlađivanje –cooling down
5. Ukrcaj
Prije samog početka krcaja tereta potrebno je ispuniti kontrolne liste, provjeriti i potpisati
ukrcajnu listu, ukrcajni dnevnik, ispuniti kontrolnu listu brod/terminal i vrijeme početka
ukrcaja.
Od terminala dobijamo potrebne podatke vezane za vrstu, karakteristike i temperaturu
tereta, raspoloživost prihvata para tereta i maksimalnu ukrcajnu ratu.
U dogovoru s predstavnikom terminala "Loading master" i oficira za sigurnost
"Safety officer" može početi ukrcaj tereta.
Ukrcaj LNG brodova obavlja se u "zatvorenom" krugu.

To znači da s terminala na brod dolazi LNG, a s broda u tankove terminala dolazi višak
para (plina) koji je nastao isparavnjem LNG-a te potiskom plina u tanku LNG-om.
Ukoliko se tlak ne može održati u dogovorenim vrijednostima, koriste se kompresori ili
ukoliko ni to nije dovoljno ukrcajna rata se mora smanjiti.
Kod ukrcaja tereta u tankove pod tlakom, potrebno je teret usmjeravati na dno tanka i na
vrh tanka, ovisno od tlaku u tanku tereta.
Nakon završetka ukrcaja tereta, cjevovod i ukrcajne linije terminala se propuhuju s plinom
ili s dušikom.
Kada se koristi dušik, treba paziti da što manja količina dušika uđe u tank tereta.
Iskrcaj
Nakon sigurnoga dolaska i priveza broda slijedi iskrcaj.
Osnovna procedura manipulacije tereta je dvostruka provjera sve opreme prije konekcije
s obalom, te je potrebno provjeriti da se slijedi lista provjere(shore check list) i da se
ispravno potpisuje.
Važan korak u proceduri konekcije je provjera Emergency Shut Down ventila.
Kad se provjeri konekcija, transfer tereta treba početi polako i oprezno da bi se
omogučilo jednoliko opterećenje. Iskrcajnu ratu uvijek odreduje terminal.
Postoje dvije metode iskrcaja na tankerima za prevoz ukapljenih plinova:

- korištenjem centrifugalnih pumpi
223
- korištenjem pritiska u tankovima tereta i booster sisaljkom
Iskrcaj LNG-a obavlja se pomoću uronjenih električnih pumpi. Svaki tank ima dvije
uronjene pumpe.
Maksimalna rata ovisi o terminalima no uobičajena je od 11.000 m3/h do 12.000 m 3/h.
Ukoliko LNG brod ne ide u dok tada se brodski tankovi rijetko stripuju.
Naime kako bi brod imao "goriva" do slijedećeg ukrcaja te kako bi mogao održati
tankove hladnima, uvijek se ostavlja određena količina tereta koja se naziva "Heel".
Taj "heel" se koristi kao pogonsko gorivo i kao rashladni medij tijekom balastnog
putovanja.
Kada je terminal spreman za prihvat tereta, upućujemo jednu sisaljku i postepeno
otvaramo tlačni ventil.
Kada se iskrcajna linija dovoljno pothladila, povečavamo iskrcajnu ratu na način da
podižemo broj okretaja sisaljke i paralelno otvaramo tlačni ventil.
Nakon što smo provjerili da nema propuštanja na iskrcajnoj liniji (Liquied line).
obavještavamo terminal o namjerama za povišenjem iskrcajne rate.
U slučaju da je povratni tlak s terminala velik, koristimo booster sisaljku (LPG).
Ako tlak u tanku na termninalu, za vrijeme iskrcaja počne rasti moramo iskrcajnu ratu
smanjiti.
Razlog povećanju pritiska može biti velika iskrcajna rata ili mali kapacitet kompresora na
terminalu.
Svjesnost o opasnostima kod izvođenja operacija s teretom na

tankerima
Važno je poznavati osobine tereta, moguće opasnosti te slijediti ispravne procedure svaki
put, cijelo vrijeme. Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju
uskladiti. Pretovarne ruke se postavljaju nasuprot odgovarajućim cjevovodima na
tankeru. Spajanje cijevi između obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje
terminala. Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora
postojati dobra komunikacija između broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme
transfera tereta. Važan korak u proceduri konekcije je provjera Emergency Shot Down
sistema. Različiti dijelovi teretne opreme i sistemi transfera-cjevovodi mogu se inertirati
ili pročistiti(purged). Osnovni princip je dvostruka provjera sve opreme prije konekcije s
obalom, te je potrebno provjeriti da se slijedi lista provjere(shore check list) i da se
ispravno potpisuje. Kad se provjeri konekcija, transfer tereta treba početi polako i
oprezno da bi se omogućilo jednoliko opterećenje.Uvijek slijedite upute u priručniku za
rukovanje . Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se zatvara sistemom za povrat para tako
da plin ne može otići u atmosferu..Treba istaknuti jasno lokalne propise , plan terminala ,
upute za obavljanje operacija , plan za akciju u slučaju izlijevanja , raspored osoblja na
terminalu u slučaju izvanrednih prilika , priručnik o sprječavanju zagađenja , dnevnik
operacija uljima , evidencija svih prekršaja i operacija čišćenja.
224
Prije početka operacije odgovorne osobe brod-terminal trebaju provjeriti : vez , pristup
brodu, dovoljan broj osoblja za siguran rad , povoljno stanje i položaj pretovarnih ruku ,
cjevovoda , podupirača i oslonaca ,dostupnost i veza između pumpi na tankeru i
terminalu , nepropusnost cijevi , obložene spojnice , rasvjeta , zatvoreni ventili radi
izljeva , začepljeni palubni otvori (manikele) , postavljene posude za prikupljanje ,
pripremljen materijal za čišćenje (piljevina i ostalo) , ispravno podešen sigurnosni ventil
za tlak teretnih pumpi , osiguran sistem komunikacije i signalizacije.
Upoznaj svoj brod i opremu, slijedi uputstva i pitaj starijeg oficira. Budi siguran što
trebaš učiniti u slučaju opasnosti jer si odgovoran za sebe, svoje kolege i brod.
DODATAK
ODGOVOR NA PITANJE
ANTISTATIČKE MJERE ZAŠTITE NA TANKERIMA
Radi sprječavanja skupljanja statičkog elektriciteta prilikom ukrcaja i iskrcaja tereta, svi
stabilni i pokretni cjevovodi sa pripadajućim uređajima moraju biti vezani u galvansku
cjelinu, koja je propisno uzemljena na uzemljenje broda cijelo vrijeme.
Oprema lična i kolektivna,radna odjeća obuća šlem i alat na tankerima moraju biti
izradjeni od antistatičkuh materijala kako nebi dolazilo do sakupljanja bilo kakvog
elektriciteta koji bi eventualnim dodirom sa drugim djelovima izazvao varnicu ili struje i
najmanjih vrednosti./Struja poznata kod peckanja kad se zatvaraju vrata od
automobila/vrlo malih ili neznatnih vrednosti opasna je na tankerima.
Izvori paljenja sa elektrostatičkom energijom.
Fizička osnova paljenja elektrostatičkom energijom zapravo je sam dodir elektriciteta. Mnogi
procesi i kretanja stvaraju elektrostatički naboj.
Od brojnih pojava statičkog elektriciteta navodimo tipične, stvorene kretanjem:
• Odvajanje jednog tijela od drugog (pogonski remen na kaišniku);
• Kretanje neprovodljive tečnosti duž zida ili kroz cijev;
• Klizanje čvrstih tijela pogodnih osobina jedan iznad drugog (filma i folije, gumenih točkova
po putu i slično).
• Kretanje pojedinih tijela u struji gasa itd.
Slika
225
. Primjeri prenošenja statičkog elektriciteta primjenom posrebrenog konektora kod
neprovodnih materijala
Mnoge vrste prašina (metalna, drvena i dr.). zatim izlazna struja gasa CO2, raspršivanje ulja i
izlaznih struja komprimovanih gasova iz nekih cijevi mogu stvoriti elektrostatički naboj.
Upotreba i rukovanje plastičnim materijalima, folije za pakovanje, sintetički materijali,
stvaraju elektrostatički potencijal. Ovi predmeti imaju malu električnu provodljivost, tako da
preko njih dolazi do elektrostatičkog naboja u odnosu na okolne predmete. Pojava munje
prirodni je primer pražnjenja varnicom na veća rastojanja. Ove varnice su praćene snažnim
praskom, jer je vrlo jaka struja varnice povukla sa sobom struju vazduha. Ovde se vrši
jonizovanje sudarom jona pri visokim snagama polja. Napon pražnjenja munje iznosi 109V, a
jačina struje iznosi 2x104A. Pretvorena energija pri tome iznosi oko 5000 kWh. Prije
dostignuća vrednosti proboja polja, pražnjenju munje prethodi takozvano pramenasto
probijanje ili pražnjenje koronom, kojom se takođe mogu zapaliti eksplozivne smeše. Paljenje
eksplozivne smeše varnicom elektrostatičkog pražnjenja može uslediti samo tada ako se
pražnjenje odigrava unutar smeše. Električno polje mora bar djelimično da prožme smješu.
Smješa na taj način, silom okolnosti, postaje nosilac elektrostatičkog polja i obrazuje sastavni
dio izvora paljenja.
SEGRECAJA TERETA NA TANKERIMA
Kod IMDG /International Dangerous Goods Code/ koda Kolona (rubrika) 16 –Slaganje i
odvajanje (Stowage & Segregation) tereta sadrži odredbe za slaganje i odvajanje kako je
opisano u djelu 7.Tačno je odredjeno koji teret se moze prevoziti zajedno a koji mora biti
odvojen jedan od drugoga I kako.Vrlo često se na hemikal tankerima prevoze više
različitih hemikalija.Krcanje hemikalija I redosled I raspored uslovljen je segregacijom
izmedju njih tako da sigurno neće doci do nikakvih reakcija niti oštećenja I opasnosti ni
za posadu ni za brod I teret.
226
10.Litereratura
1. Komadina :TANKERI, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1994

2. Komadina P.; Kos S i dr. PREVOZ HEMIJSKIM TANKERIMA, Pomorski
fakultet Rijeka, Rijeka 1997
3. Komadina P.: Lovrović M idr.BRODOVI ZA PREVOZ
HEMIKALIJA,Fakultet za pomorstvo i saobraćaj Rijeka, Rijeka 1990
4. Martinović D, Stanković P.: PRANJE TANKOVA SIROVOM NAFTOM,
Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1996
5. Stanković P.:SIGURNOST NA TANKERIMA, Pomorski fakultet Rijeka,
Rijeka 1994
6. Martinović D, Stanković. :SISTEM INERTNOG PLINA, Pomorski fakultet
Rijeka, Rijeka 1995
7. Matković M. :PROTIPOŽARNA ZAŠTITA NA BRODOVIMA, Visoka
pomorska škola Rijeka, Rijeka 2000
8. Stanković P.: PROPISI KOJI SE ODNOSE NA SIGURNOST PLOVIDBE
TANKERA I SPREČAVANJE ZAGAĐENJA, Visoka pomorsk a škola
Rijeka, Rijeka 1999
9. Komadina P.Lovrović M. :PREVOZ UKAPLJENIH PLINOVA MOREM,
Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1992
10. Baptist C:TANKER HANDBOOK FOR DECK OFFICERS, Brown, Son and
Ferguston Ltd, Glasgow 2000
11. Maritime centre Warsash: LIQUEFIED GAS TANKER SAFETY COURSE
12. International Chamber of Shipping: TANKER SAFETY GUIDE
13. McGuire and White: LIQUEFIED GAS HANDLING PRINCIPLES ON
SHIPS AND TERMINALS
14. Kunichkin V: CHEMICAL TANKER NOTES, Seamanship International Ltd
15. ICS,OCIMF,IAPH: „ITERNATIONAL SAFETY GUIDE FOR OIL TANKERS
AND TERMINALS-ISGOTT“
16. GAS TANKERS ADVANCED COURSE
227

D32 Osnovni Tankerski Za Naftu I Hemikalije 11 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

D32 Osnovni Tankerski Za Naftu I Hemikalije 11 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

D32 Osnovni Tankerski Za Naftu I Hemikalije 11 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POMORSKI FAKULTET BAR

STCW V/1-1-1 Oil and Chemical Tanker Cargo Operations

Pripremio: C/E. Lompar Željko Spec.Sci.PSCO

3.1. Opšte postavke i djelovanje otrovnih materija 46 1

10. Literatura 225

Na svakom boku imaju samaricu za dizanje i spuštanje cijevi i drugog tereta(hrana,

Slika 2. Suezmax tanker „Silia T“

Osposobljenost A-V/1-1 tablica A-V/1-1-2 za rad na tankerima za ulja, tablica A-

6. iznad 315.000 dwt – ULCC (Ultra Large Crude Carrier)

Tanker s dvostrukim trupom i namjena dvostrukog trupa

Nakon drugog svjetskog rata brza industrijalizacija i veliki zahtjevi svjetske

Slika 3. Tanker za prevoz derivata-product carrier

1.2.3.RAZVOJ TANKERA ZA PREVOZ UKAPLJ ENIH PLINOVA

Slika 4.Maketa broda „Methane Pioneer“

- LNG- Kod ovih tankera tlak je atmosferski a temperature – 163 0C.

Lijevo LNG tanker s membranskim i sferičnim tankovima

IMO konvencija dijeli ukapljene plinove u sljedeće grupe:

Tankeri za prevoz plinova koji se smatraju najopasnijima kao klorin,

Svojstva opasnih tekućih rasutih tereta zahtijevaju posebnu tehnologiju prevoza a to

SOLAS-VII glava- PREVOZ OPASNIH TERETA

Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i više

- Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurna radna okolina.

1.5.1. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PREVOZ

Međunarodna konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS 1978.) na osnovu

IMO-ov Komitet za zaštitu morske okoline (Marine Environmental Protection Committee

Slika 5. Tanker s odvojenim balasnim tankovima

3.Zahtjevi za minimalnom širinom bočnog tanka (W):

4. Zahtjevi za minimalnom visinom dvodna (H):

5. Zahtjevi za ukupni kapacitet balastnih tankova :

6. Zahtjevi za cjevovode balasta i tereta :

1.5.2. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PREVOZ

Slika 8: Tanker za prevoz hemikalija-TIP I.

Slika 9: Tanker za prevoz hemikalija-TIP II

Slika 10: Tanker za prevoz hemikalija-TIP III

1.5.3. PRAVIL A I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJ EVOZ

Brodovi tankeri za prevoz ukapljenih plinova grade se sukladno odredbama SOLAS-a

Slika 12. Položaj tanka, tankera tipa 1G za prevoz ukapljenog plina

Smještaj tankova tereta na brodovima 2G, 2PG i 3G

Tip brodova 3G mogu prevoziti terete označene kao 3G u glavi 19 IGC

2.1.Osnovna fizička svojstva

Osnovna fizička svojstva su: gustoća(density), viskozitet(viscosity), vrelište(boiling),

Gustoća je omjer mase i volumena (kg/m3) . Određuje se pri temperaturi od 15oC.

Viskoznost je otpor tekućine pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva. Na viskoznost

Isparavanje je prijelaz iz tekuće u plinovitu fazu, što je temperatura viša to je

Čvrstište je temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i pretvara se u

Hemijski tekući teret-hemikalija je tvar u kapljevitom-tekućem stanju

Plin je tvar u plinovitom stanju, na temperaturi iznad njegove kritične temperature

Kritična temperatura plina je temperatura iznad koje se plin ne može

Para je tvar u plinovitom stanju na temperaturi ispod njene kritične temperature.

Ugljovodonici kod kojih su svi atomi ugljika međusobno povezani jednostrukom

Slika 13. Molekula metana

Zasićeni ugljovodonici: opća formula alkana je Cn H2n+2 , n -označava broj C atoma,

Slika 14. Molekula etena(etilena) i propena(propilena)

Vrlo su reaktivni i jako zapaljivi u spoju s kiseonikom.

Ugljovodonici u čijim se molekulama nalazi trostruka veza nazivaju se alkinima.

Alkini su Etin(acetilen-slika 15) C2 H2 propin(propilen)C3 H4 i drugi.. Alkini su još više

2.2.3. MATERIJA KOJE IZAZIVAJU

2.3.1.FIZIČKA SVOJSTVA ULJA