Analiza sadržaja

Analiza sadržaja predstavlja specifičnu, najzahtjevniju i

najopsežniju metodu prikupljanja podataka radi sticanja
novih spoznaja o društvenim pojavama. To je istraživački
postupak kojim se iz društvenog saopćenja (komunikacije)
žele izvući bitni sociolški zaključci. U BiH ova metoda nažalost
ima više mana nego prednosti, ali kako nastojimo biti bolji
odabrali smo je. Zašto smo rekli da ima više mana? Jer naši
političari obećavaju i daju socialno poželjne odgovore više
nego bilo koji drugi političari. Za analizu smo odabrali kratki tv
prilog. Prijeti li BiH socijalni bunt?
Iako svake dvije godine slušamo kako nam je dobro,kako će
nam biti bolje u svakodnevnom životu obični građanin to ne
osjeti. Obećanja su ostala obećanja i ništa više. Pa dokle onda
ovako? Bojim se još dugo. Mnogi danas smatraju da socijalni
bunt može promijeniti stvari na bolje. Može ukoliko desetine
hiljada ljudi izadje na ulice. Ja naravno ne pozivam na bunt,
jer mislim da postoje i drugi načini rješavanja problema. Sve
dok je izlaznost na izborima tek nešto veća od 50%,
vjerovatno je manja jer na izborima 2018. glasati će veliki broj
stogodišnjaka, mnogo mrtvih lljudi, što je cinično. Pasivnost i
nezainteresovanost mladih ljudi za promjenu stanja je samo
jedan u nizu uzroka ovakvog stanja. Živimo u demokratskom
društvu, stanovništvo bi trebalo biti aktivno, a ne pasivno što
je svakako slučaj kod nas. Socijalno nezadovoljstvo
svakodnevno i opravdano raste. Nezaposlenost, velika stopa
siromaštva i nepravedna država svakodnevno izazivaju
proteste, ali to nije dovoljno. Ljudi vole da pate, to je naš
zaključak zasnovan na njihovoj pasivnosti. Sve oblike
nesigurnosti koje loše utječu na socioekonomsku situaciju,
kod nas su itekako izraženi. Danas imamo dobro izgrađene
sisteme glasačkog tijela i sve dok to funkcioniše, napretka u
ovoj zemlji nema. Dijelom krivicu snosi i medijska javnost jer
nedovoljno informišu o ovom problemu. Dokaz tome je i
pronalazak ovog videa čiju analizu upravo čitate, jako malo je
ovakvih priloga. Nezaposlenost u decembru 2017.god iznosila
je 475.568, dok je u decembru 2015.god iznosila 537.568.
Primjetan je pad nezaposlenih, ali to nije rezultat poboljšanja
socioekonemske politike već odlaska ljudi iz BiH ili odlaska
ljudi u penziju. 24% stanovništva živi ispod apsolutne granice
siromaštva, to je ¼ stanovništva ove zemlje, svaki četvrti
čovjek je siromašan. Uzimajući ove podatke u obzir smatram
da niti jednoj moralnoj osobi ne može biti dobro u ovoj zemlji.
Prosječna neto plata je povećana tek za 1,1 % (2016-2017) i
iznosi 826 KM, a prosječna potrošačka korpa 1679 KM što je
dovoljan dokaz prisutnog disbalansa. O penzionerima je
suvišno i govoriti.Optimistični jesmo i uvijek ćemo biti, jer
može i mora biti puno bolje.

Debata:
Mo-že/gu li građanska inicijativ-a/e dovesti do
demokratizacije društva?
Može li građanski bunt promijeniti stanje u ovoj zemlji?