radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

Godina XXXXIII • Broj: 3/2019 ISSN 2671-0781

3. KONGRES RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

s međunarodnim sudjelovanjem

Radiološki tehnolog – jučer, danas, sutra

Potreba, izazovi i mogućnosti unaprijeđenja studijskog

programa u djelatnosti radiološke tehnologije

O R AD I O LO
Š
TV
KE
Š
O DRU

T E H N O LO G
TSK
VA

IJ
HR E
 Uvodna riječ
Poštovani kolegice i kolege, cijenjeni suradnici, dragi prijatelji,
Pred Vama je jubilarno izdanje, Kongresnog Radiološkog vjesnika, kako smo
ga nazvali upravo iz razloga jer svojom objavom prati 3. Kongres radiološke
tehnologije (3. KRT), a punih deset godina od kako je struka zdravstvene radi-
ološko-tehnološke djelatnosti postala profesijom. 2009.g. je stupio na snagu
Zakon o djelatnostima u zdravstvu, kojim se utemeljuje Hrvatska komora
zdravstvenih radnika, čiji je suosnivač 2010.g. bilo Hrvatsko društvo inženjera
medicinske radiologije. Ujedno je deset godina prošlo i od posljednjeg tiska-
nog izdanja Radiološkog vjesnika. Namjera nam je ponuditi Vam, na jednom
mjestu, sadržaje vezane za Kongres uz istovremeno pružanje svih relevantnih
informacija, koje su od važnosti kako za struku, tako i za obavljanje zdravstve-
ne radiološko-tehnološke djelatnosti uopće.
RADIOLOŠKI VJESNIK Listanjem stranica ovog, jedinstvenog broja RV-a, moći ćete vidjeti različitih
3/2019 članaka o zdravstvenim radnicima radiološko-tehnološke djelatnosti, gdje
ISSN: 2671-0781 i što rade, o povijesti struke, o Hrvatskom društvu radiološke tehnologije,
Komori, visokim učilištima – formalnom obrazovanju, kao i o sindikalnim
Nakladnik aktivnostima. Biti će tu i prikaz područja radiološke tehnologije koji je izvan
HRVATSKO DRUŠTVO zdravstvenog sustava.
RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE
Mlinarska cesta 38 Hrvatsko društvo Inženjera medicinske radiologije promijenilo je naziv u
10000 Zagreb Hrvatsko društvo radiološke tehnologije (HDRT). HDRT je strukovna udruga
inženjera medicinske radiologije, radioloških tehnologa, studenata radiološ-
Za nakladnika ke tehnologije i ostalih zainteresiranih djelatnika u zoni ionizirajućeg zračenja,
Damir Ciprić osnovana 1957.g.
e-mail: damir.cipric@gmail.com
Hrvatska komora zdravstvenih radnika (HKZR) je ustrojena u veljači 2010.g.,
V. d. urednika
kao posljednja u nizu komora osnovanih za zdravstvene profesije u Republici
Hrvatskoj. Strukovni razred zdravstvene radiološko-tehnološke djelatnosti
Damir Ciprić
HKZR-a je pravna osoba sa javnim ovlastima u reguliranju profesije radiološ-
Grafičko uređenje kih tehnologa.
Željko Podoreški Sindikat djelatnika s područja ionizirajućeg zračenja Hrvatske okuplja radi-
Tko zna zna ološke tehnologe i ostale profesije koje rade u zoni ionizirajućeg zračenja i
zastupa njihove specifične potrebe. Sindikat je udruženje radnika, organizaci-
ja u koju se svojom voljom udružujemo kako bi se aktivirali u radno-pravnom
aspektu djelatnosti koju obavljamo te ojačali svoja prava i položaj unutar rad-
nog odnosa prema poslodavcu i državi te učestvovali u pregovorima o radnim
i socijalnim pravima koje kao građani uživamo.
Posebno smo ponosni na stručne članke kolegica i kolega koji sadržajno
prate 3. Kongres radiološke tehnologije te ujedno zahvaljujemo našim dugo-
godišnjim suradnicima i partnerima, tvrtkama koje zastupaju i proizvođačima
Autori pridržavaju
radiološke medicinske opreme na podršci i člancima te materijalima koje su
sva prava. Tekstovi u
časopisu odražavaju priložili za ovo izdanje Radiološkog vjesnika.
stavove autora i nisu nužno Uz srdačan pozdrav,
stavovi uredništva niti
Hrvatskog društva radiološke Damir Ciprić, predsjednik HDRT
tehnologije. Velimir Karadža, dopredsjednik HDRT
Tomislav Stanković, predsjednik organizacijskog odbora 3. KRT
 Sadržaj

Sadržaj
2 3. KONGRES RADIOLOŠKE
TEHNOLOGIJE s međunarodnim
42 RADIOLOŠKA I NUKLEARNA
SIGURNOST U REPUBLICI
sudjelovanjem HRVATSKOJ
Zdravka Tečić
4 POTREBA, IZAZOVI I
MOGUĆNOSTI UNAPRIJEĐENJA
STUDIJSKOG PROGRAMA U
44 VARIANOVA HALCYON
PLATFORMA ZA SLIKOVNO
DJELATNOSTI RADIOLOŠKE VOĐENU RADIOTERAPIJU
TEHNOLOGIJE
Goran Roić, Andrija Čop 46 KATEGORIZACIJA
RADNIKA
IZLOŽENIH

7 STUDIJ RADIOLOŠKE
TEHNOLOGIJE SVEUČILIŠTA U
Tomica Solenički

SPLITU 49 MEDICINSKO PRAVO

I ODGOVORNOSTI
Stipan Janković
ZDRAVSTVENOG RADNIKA
14 NAŠIH TRIDESET GODINA Ante Klarić, Miran Cvitković,
Bernarda Margeta
58 ADAPTIV 3D BOLUS I APLIKATOR
ZA BRAHITERAPIJU
22 HRVATSKO DRUŠTVO
RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE
Damir Ciprić, Branko Kovalisko
59 BEEKLEY MEDICAL®
when your diagnosis must be
right®
25 HRVATSKA KOMORA
ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Vladimir Bahun, Tomislav Stanković
60 ENDOVASKULARNO LIJEČENJE
INTRAKRANIJALNIH ANEURIZMI
WEB SUSTAVOM
32 PROŠLOST, SADAŠNJOST I
BUDUĆNOST ZRTD HKZR
Josip Mamić, Marko Čičak, Dario Gluvačević,
Antonija Stipaničev,
Goran Kutlić
63 KONTROLA KVALITETE
34 SINDIKAT
Tomica Solenički
RENDGENSKIH UREĐAJA ZA
RADIOGRAFIJU
Barbara Juratović
36 KAKO ĆE VAM VAŠ AI-
RAD COMPANION PRUŽITI
PODRŠKU PRI PREGLEDAVANJU
68 RADIOGRAFIJA
KONZERVACIJI
U RESTAURACIJI I

TORAKALNIH SLIKA Leon Aličić, Arijana Petković

38 RADIOLOŠKI TEHNOLOG –
JUČER, DANAS, SUTRA
72 BRODSKI DNEVNIK
X –RAY REGATE
Željka Lubina Arijana Petković

Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI 1

 Stručni skupovi

HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA

STRUKOVNI RAZRED ZA ZADRAVSTVENU RADIOLOŠKO
TEHNOLOŠKU DJELATNOST

3. Kongres radiološke tehnologije

s međunarodnim sudjelovanjem
Hotel Zora, Primošten, 11 – 13. listopada 2019.

Poštovani, Unaprijed se radujemo zajedničkom druženju i novim

pozitivnim iskustvima koja nedvojbeno prate svako na-
čast mi je poželjeti Vam dobrodošlicu na 3. Kongres radi-
stojanje rasta i razvoja, kako u profesionalnom i idejnom
ološke tehnologije u organizaciji Strukovnog razreda za
smislu, tako i u našoj svakodnevnoj poslovnoj stvarnosti.
zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost Hrvatske
komore zdravstvenih radnika. Zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji način svojim
trudom doprinijeli i potpomogli organizaciju i realizaciju
Svjedoci smo ubrzanog tehnološkog razvoja dijagno-
3. Kongresa radiološke tehnologije te na taj način omo-
stičkih, intervencijskih i terapijskih uređaja i postupaka
gućili da zajedničkim snagama obnovimo i učvrstimo
što postavlja nove izazove i zahtjeve pred radiološke
međusobnu suradnju na stručnom, obrazovnom, poslov-
tehnologe.
nom i kolegijalnom aspektu.
Na 3. Kongresu radiološke tehnologije će biti obrađene
Srdačan pozdrav ispred organizacijskog i znanstveno-
teme iz svih područja radiološke tehnologije, a govorit će
stručnog odbora,
se i o novim konceptima i budućnosti radiologije, radio-
terapije i nuklearne medicine. Tomislav Stanković,
bacc. radiol. techn
Broj prijavljenih radova kao i broj pozvanih predavača Predsjednik organizacij-
nam ukazuje na perspektivu kvalitetnog kongresa s me- skog odbora 3. KRT
đunarodnim sudjelovanjem.

Prijavljeno je 60ak radova, a osim iz RH pozvani pre-

davači nam dolaze iz SAD-a, Švedske, Velike Britanije,
Portugala, Quatara, susjedne nam BiH i Slovenije.

2 Radiološki vjesnik 3/2019


Pozvani predavači
• Mannudeep K. Kalra, MD; Professor of Radiology,
Harvard Medical School; Attending Radiologist,;
Massachusetts General Hospital; Director, Webster
Center for Quality and Safety
• Kent Fridell: PhD, Program Director, senior resear-
cher; Department of Clinical Science, Intervention
and Technology; Stockholm, Sweden
• Vladimir Bahun, mag. rad. techn.; Healthcare
consultant/advisor; Doha, Qatar
• Mirko Lukić; Viši radiološki tehničar; ZU
Specijalistički centar „Kuća Zdravlja“ Bijeljina
• Jelena Hajredini, mag. rad. techn.;
Radiochirurgia Zagreb; Zagreb, Croatia
Kratki vodić kroz kongres
• 3. Kongres radiološke tehnologije počinje u
petak, 11.10.2019. u 12h registracijom sudionika.
• Službeni dio kongresa počinje svečanim otva-
ranjem u 15h te pozdravnim govorom voditelja
Strukovnog razreda za zdravstvenu radiološko
tehnološku djelatnost i predsjednika organi-
zacijskog odbora te plenarnim predavanjima
pozvanih predavača na temu obrazovanja
radioloških tehnologa.
• Prijem dobrodošlice počinje u 20h u kongre-
snom centru uz zakusku (večeru) te glazbenu
pozadinu za koju će se pobrinuti Mate Skračić
Adaptive Quartet.
• Stručni dio kongresa počinje u subotu,
12.10.2019. u 08:50 h. Odvijat će se u dvije
dvorane.
• S obzirom na veliki broj prijavljenih radova moli-
mo sve sudionike da se pridržavaju predviđene
satnice kako bi izbjegli kašnjenja s programom i
eventualne neugodnosti.
• Uzevši u obzir činjenicu da je prilikom prijave
sažetaka postojala mogućnost odabira vreme-
na trajanja predavanja nadamo se da neće biti
kašnjenja.
Radiološki vjesnik 3/2019
Stručni skupovi
• Stanislav Prčić, RTT; Therapeutic radiographer;
Musgrove Park Hospital; Taunton, United Kingdom
• Vedran Erdelja, bacc. radiol. techn.; Clinical
Department of Diagnostic and Interventional
Radiology,; Univerisity Hospital Centre Zagreb;
Zagreb, Croatia
• Mladen Kasabasic, PhD; Department of Medical
Physics; Osijek University Hospital,;Osijek, Croatia
• Filipe Martins Garcia Cidade de Moura, MSc;
Senior Radiation Therapist / Associate Professor in
Radiotherapy; Hospital CUF Descobertas / Escola
Superior de Tecnologia da Saúde de Lisboa; Lisbon,
Portugal
• Nejc Mekiš, mag. inž. rad. tehnol, doc. dr.;
Voditelj katedre za radiološku tehnologiju; Fakultet
zdravstvenih studija; Sveučilište u Ljubljani
• Imajte na umu da je jedna od karakteristika
dobrog predavača uklopiti se u zadanu satnicu.
• Pauza za ručak u subotu je od 13:45 – 14:45.
• Ručak će biti u restoranu hotela Zora.
• Svi sudionici kongresa su dobrodošli.
• Večera za goste hotela u subotu je u restoranu
hotela Zora.
• Zabavna večer počinje u subotu (21:00-02:00h)
u Piano baru hotela Zora.
• Dress code je Smart&Elegant.
• Kongres završava u nedjelju u 13h.
• Potvrdnice o sudjelovanju na kongresu možete
preuzeti u nedjelju od 10:00-13:00 na registra-
cijskom pultu. Nećemo ih slati poštom.
• Vrednovanje kongresa izvršit će se prema
evidencijskoj listi registriranih sudionika na kon-
gresu i to za pasivno sudjelovanje s 11 bodova,
a za aktivno sudjelovanje sa 16 bodova.
• Srdačan pozdrav,
• Organizacijski odbor 3. Kongresa radiološke
tehnologije
3
 Studij radiološke tehnologije

Potreba, izazovi i mogućnosti unaprijeđenja

studijskog programa u djelatnosti radiološke
tehnologije
Goran Roić, Andrija Čop
Z ravstveno veleučilište u Zagrebu, Mlinarska cesta 38
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zavod za dječju radiologiju, Klaićeva 16

Djelatnost radiologije i
radiološke tehnologije danas
je duboko i neraskidivo
inkorporirana u zdravstveni
sustav, te iz današnje
perspektive nije moguće
zamisliti niti jednu medicinsku
disciplinu bez upliva i uloge Andrija Čop i Goran Roić

radiološke djelatnosti.

Djelatnost radiologije i radiološke tehnologije ima poseban
i jedinstven položaj i značaj unutar zdravstvenog sustava
i to iz više razloga. Ova je djelatnost jedna od najmlađih
medicinskih djelatnosti a u isto vrijeme najprogersivnija i
najekspanzivnija medicinska struka. Danas je ova djelat-
nost duboko i neraskidivo inkorporirana u zdravstveni su-
stav, te iz današnje perspektive nije moguće zamisliti niti
jednu medicinsku disciplinu bez upliva i uloge radiološke
djelatnosti. Povijesno ova struka ujedinjuje tehnologiju
i medicinu, dok je intenzivan razvoj informatike i digitali-
zacije zadnjih desetljeća dao sasvim novu dimenziju ovoj
struci. Dakle, čitava je priča počela pred tek nešto više od
sto godina otkrićem rendgenskih zraka te se i danas tra-
dicionalno medicinska djelatnost kao i medicinska struka
koja je iz toga proizrasla naziva radiološkom djelatnošću.
Naravno, iz tadašnje perspektive nije bilo ni približno
moguće pretpostaviti da će se ta djelatnost razviti do da-
našnje razine i ući u doslovno sve pore medicinske struke.
Međutim ako danas sagledamo radiološku djelatnost u
svojoj sveobuhvatnosti, ona je danas neusporedivo šira i
bogatija od rendgenskog snimanja koje je i dan danas u
javnosti sinonim za ovu struku. Radiologija je davnih dana
izašla iz okvira ionizirajućeg zračenja koje se koristi u me-
dicinske svrhe te su danas slikovni dijagnostički modaliteti
poput ultrazvučne dijagnostike, magnetske rezonancije
kao i hibridne dijagnostičke metode duboko inkorporirane
u radiološkoj struci. Stoga je i naziv djelatnosti “radio-
logija” postao preuzak, te se sve češće i šire postepeno

4 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI


mijenja u “medicinski imaging”. Naravno, nije ni tu kraj,
razvoj struke ide u pravcu molekularnog imaginga i funk-
cionalne dijagnostike, te je iz današnje perspektive teško
pretpostaviti do kojeg će nivoa slikovna dijagnostika u
budućnosti doprijeti. Važno je naglasiti da je upravo ova
djelatnost omogućila i potaknula intenzivan razvoj drugih
medicinskih struka koji ne bi bio moguć bez razvoja radio-
loške djelatnosti čime je ova struka izravno ali i neizravno
izrazito utjecala na ukupan ishod liječenja i uspješnosti
medicinske struke. Razvoj radiološke djelatnosti potaknuo
je i intenzivan razvoj radioterapije kao i nuklearne medici-
ne, “sestrinskih” djelatnosti koje su u nekoj mjeri isprepliću
sa radiologijom.
Uzevši u obzir navedene pretpostavke, jasno je da su se
pred struku radiološke tehnologije nametnuli vrlo kom-
pleksni zahtjevi i izazovi. Današnji raspon slikovnih dijagno-
stičkih modaliteta kojima raspolaže radiološka djelatnost,
učešće ove struke na svim nivoima javnozdravstvenog su-
stava kao i privatnim zdravstvenim ustanovama, nameće
potrebu vrlo široke a opet dovoljno kompetentne edukaci-
je radioloških tehnologa. Uz navedeno očekuje se aktivno
učešće i stručni suport radiološke tehnologije u djelatnosti
radioterapije i nuklearne medicine, ali i brojnim drugim, ta-
kozvanim neradiološkim djelatnostima koje u dijelu svojih
aktivnosti koriste sofisticiranu radiološku tehnologiju koja
zahtijeva aktivni suport radiološkog tehnologa. Slijedom
navedenog, pred obrazovne ustanove nameće se izazov
dizajniranja studijskog programa odnosno kurikuluma koji
bi bio optimiziran za vrlo slojevite i kompleksne zahtjeve
struke na današnjem nivou razvoja. U isto vrijeme razvoj
znanosti i medicine temeljene na znanstvenim dokazima,
vrlo opsežne i striktne legislative koja regulira medicinsku
kao i radiološku djelatnost, uvjetuje potrebu kvalitetne
i dovoljno široke edukacije. Naravno, to nije niti lako niti
jednostavno. Ako sagledamo ovaj problem na globalnom
nivou postoje vrlo širok raspon ustroja kao i strukture edu-
kativnog programa radiološke tehnologije. Ako se pitamo
da li razina kao i kvaliteta edukacije radiološkog tehnologa
utječe na ishod dijagnostike i liječenja, kvalitete medicin-
ske usluge, zadovoljstvo pacijenata i financijske pokaza-
telje, postoje znanstvene studije koje izravno ukazuju na
povezanost kvalitetne edukacije i navedenih ishoda.
U kroničnom nedostatku kadra i rastućim potrebama
neke su sredine posegnule za sustavom brze i vrlo uske
edukacije za određene segmente radiološke djelatnosti,
ne dajući pritom radiološkom tehnologu neophodnu
širinu edukacije koja osigurava medicinsko predznanje
kao i sva druga znanja i vještine potrebne za interakciju
unutar kompleksnog okruženja radiološke djelatnosti.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Studij radiološke tehnologije
Po osobnom mišljenju takav je pristup “gašenja požara”
iako kratkoročno efikasan, dugoročno štetan i vodi u de-
gradaciju radiološke i medicinske struke. Jedan od mo-
dela je dobra, najčešće dvogodišnja, bazična edukacija
uz naknadnu užu doedukciju iz jedne ili više specifičnih
radioloških djelatnosti, ovisno o potrebi radnog mjesta ili
vrste odnosno nivoa zdravstvene ustanove. Iako postoje
određene razlike, na području europske unije, radiološka
tehnologija definira se kao djelatnost medicinske znano-
sti koja se bavi slikovnom i funkcionalnom dijagnostikom,
te terapijom koja koristi ionizirajuće zračenje. U većini
europskih zemalja studijski program sadrži podjednake
bazične predmete uključujući i nuklearnu medicinu i radi-
oterapiju. Europska unija promovira kroz Europsku mrežu
kvalifikacija (EQF) minimalnu trogodišnju edukaciju do 6.
razine (“bachelor’s“ level) za ulazak u profesiju, te definira
i 7. razinu edukacije, („masters“ level). U našem sustavu
stručni medicinski studijski programi ustrojeni su na razini
preddiplomskog i diplomskog stručnog studija. Na razini
europske unije definirana je i neophodnost uspostave su-
stava kontinuirane profesionalne edukacije /“Continued
professional development“ (CPD)/ kako bi se osigurali
visoki profesionalni standardi struke kao i homogenizacija
standarda struke diljem europske unije.
Ovo razmatranje ne bi bilo cjelovito kada ne bi spomenuli
neke vrlo specifične zahtjeve djelatnosti radiološke tehno-
logije izravno povezane sa pitanjima sigurnosti primjene
radioloških metoda kao i postupaka u kliničkoj medicini.
Znanstvene spoznaje u području radiobiologije i zaštite
od zračenja rezultirale su senzibilizacijom medicinske kao
i ne-medicinske javnosti na pitanja zaštite od zračenja i
5
 Studij radiološke tehnologije

sigurnosti primjene radioloških metoda. S druge strane za- službeno uvedeno u zdravstveni sustav te je organiziran
konska regulativa kao i smjernice struke jasno su definira- sustav edukacije. To je najčešće jednogodišnja edukacija
le način i uvjete primjene radioloških metoda i postupaka sa strukturiranim kurikulumom koji uključuje teoretske
kako bi oni bili u skladu i u okviru znanstveno prihvatljivih osnove kao i mentorirani praktični dio edukacije potreban
uvjeta. Druga je specifičnost rutinska primjena kontras- za obavljanje ovog posla. U budućnosti i naš će se zdrav-
tnih sredstava kod svih radioloških modaliteta te vezano stveni sustav morati odrediti prema ovom pitanju.
pitanje načina, uvjeta te prije svega sigurnosti primjene
Sve ove argumente i činjenice potrebno je uzeti u obzir
kontrastnih sredstava (KS). Činjenica je da su kontrastna
pri razmatranju odnosno definiranju strukture i razine
sredstva među najčešće su propisivanim lijekovima te se
edukacije radioloških tehnologa. Slijedom navedenog,
koriste širom svijeta. U posljednjih nekoliko desetljeća,
zagovaram edukaciju radioloških tehnologa prilagođenu
veliki napredak u istraživanju KS rezultirao je značajnim
svim ovim potrebama i izazovima. Dakle dobra i kvalitetna
poboljšanjima u njihovom sastavu, učinio ih sigurnijim i
bazična teoretska i praktična edukacija koja uključuje
učinkovitijim uz bolju toleranciju od strane pacijenata.
poznavanje uže stručnih radioloških tema u otprilike dvije
Trenutno raspoloživa KS općenito se smatraju sigurnim,
trećine volumena edukacije, te u preostaloj trećini znanja
ali ipak njihova uporaba nije u potpunosti bez rizika.
i vještine potrebne za integraciju radiološke djelatnosti
Imperativ je dijagnostička učinkovitost, ali i maksimalna
u kontekst kvalitetnog i sigurnog obavljanja ukupne
sigurnost primjene te se neizostavno nameću i mediko-
medicinske odnosno zdravstvene djelatnosti. Iz ranije
legalna pitanja vezana uz ovu temu kao i pitanje educira-
navedenog razvidno je da, obzirom na širinu i slojevitost
nosti i odgovornosti radioloških djelatnika. Nadalje, razvoj
radiološke djelatnosti, nije moguće ustrojiti edukaciju
radiološke struke rezultirao je razvojem čitavog niza vrlo
prema principu „svi znaju sve, svi rade sve“ već uz dobru
diferentnih i sofisticiranih dijagnostičkih ali i terapijskih
bazičnu edukaciju koja je preduvjet za ulazak u profesiju,
radioloških procedura u kojima je radiološki tehnolog nei-
treba osigurati sustav edukacije za specifična i zahtjevna
zostavan dio tima o kojem ovisi učinkovitost čitavog tima.
područja radiološke djelatnosti. Pitanje potrebe najviše
Potrebu poznavanja i edukacije u primjeni informatičkih
7. razine edukacije radioloških tehnologa nije teško ar-
alata bilo u radiološkom okruženju ili u okviru zdravstve-
gumentirati; visoko sofisticirana radiološka oprema kao i
ne ustanove danas i nije potrebno posebno naglašavati;
diferentne radiološke dijagnostičke i terapijske procedure
nezamisliv je rad u bilo kojoj radiološkoj djelatnosti i bilo
zahtijevaju i visoko educirane radiološke tehnologe kao
kojoj razini zdravstvene ustanove bez informatičke pisme-
dio tima. Dakle dio radioloških tehnologa, u pravilu za-
nosti. Štoviše, u nedostatku educiranih informatičara koji
poslenih na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti pri
su profesionalno angažirani kao administratori radiološke
ustanovama i odjelima koji su centri izvrsnosti u svojem
i bolničke informatičke infrastrukture, u našem podneblju
području, zasigurno će biti u potrebi edukacije do najviše
upravo radiološki tehnolozi često preuzimaju brigu o funk-
(diplomske) razine. Prema vlastitom iskustvu, bez visokoe-
cioniranju i održavanju iste, iako im to nije struka kao ni
duciranih i motiviranih radioloških tehnologa nije moguće
posao u užem smislu. Zašto je ovo potrebno naglašavati
postići visoki standard sofisticiranih i tehnički zahtjevnih
u razmatranju strukture i razine edukacije radioloških
radioloških procedura. Nadalje, dvojim da li je dugoročno
tehnologa? Pa upravo je radiološki tehnolog u svakodnev-
održiv sustav edukacije radioloških tehnologa u području
noj rutini u procesu radioloških postupaka i procedura u
radioterapije i nuklearne medicine u okviru studijskog
centralnoj ulozi, izravno i aktivno uključen u dijagnostički
programa čije je težište prvenstveno usmjereno na dija-
postupak. Naravno, dobra edukacija i razumijevanje ovih
gnostičku radiologiju; mišljenja sam da će biti neophodno
tema kao i znanje specifičnih vještina preduvjet je kvalitet-
odvojiti i usmjeriti edukaciju ovih područja već i na razini
nog i sigurnog obavljanja posla.
bazične (preddiplomske) edukacije.
Jedno od specifičnih pitanja je budući razvoj i ustroj ul- Zaključno, osmišljajući najprimjereniji model edukacije
trazvučne dijagnostike; danas se smatra da je otprilike radioloških tehnologa, uvažavajući vrlo široku angažira-
pola ukupne ultrazvučne dijagnostike sadržano u okviru nost djelatnosti radiološke tehnologije te raspon i sofisti-
radiološke djelatnosti. Brzi razvoj ultrazvučne dijagno- ciranost tehnologije kojom raspolaže radiološka struka,
stičke djelatnosti uzrokovao je potrebu definirarnja nove potrebna je uska suradnja struke i obrazovnih ustanova
medicinske struke, sonografera. Sonograferi su medicin- sa ciljem definiranja prilagođenih studijskih programa
ski profesionalci posvećeni radu u području ultrazvučne prema europskim standardima, suvremenom organizaci-
dijagnostike, najčešće dodatno educirani radiološki teh- jom i kvalitetnim izvođenjem nastave, uz korištenje novih
nolozi. U dijelu zemalja europske unije ovo je zanimanje radioloških i informacijskih tehnologija. n

6 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI


Studij radiološke tehnologije
Sveučilišta u Splitu
Jučer, danas, sutra
Stipan Janković
v. d. pročelnika Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija
Sveučilišni odjel zdravstvenih
studija je započeo s pet
preddiplomskih sveučilišnih
studijskih programa (jedan
od njih je i sveučilišni studij
radiološke tehnologije) ak. god.
2011./12. kao prvi takav studij u
Republici Hrvatskoj.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Studij radiološke tehnologije
P ovijest radiološke tehnologije, a ujedno i profesije ra-
dioloških tehnologa (kroz povijest nazivani: asistenti,
„pomoćnici“ radiologa, rendgen tehničari, inženjeri
medicinske radiologije, radiografi, itd.) koja će se baviti
različitim snimanjima koristeći rendgenske zrake (a na-
kon 60.- tih godina 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća i
druge vrste „zraka“), započinje snimanjem šake gospođe
Berte, supruge fizičara W. C. Rentgena koji je 8. stude-
nog 1895. godine u Wurzburgu otkrio tada nepoznate, X
zrake, koje su kasnije – 1932. godine u njegovu čast na-
zvane Rendgenske zrake. Povijesno snimanje (ekspozici-
ja) šake gospođe Berte obavljeno je 22. prosinca 1895.
i trajalo je punih petnaest minuta, a nakon fotografske
obrade jasno su se prikazale kosti šake i prsten koji je
ona nosila. Taj se datum ujedno smatra i početkom radio-
logije i radiografije kao medicinske specijalnosti.
Nepunih mjesec dana nakon otkrića rendgenskih zraka,
prof. dr. P. Salcher u Rijeci je održao stručno predava-
nje o novim, do tada o novim nepoznatim zrakama, a
uz predavanje napravio je i prve rendgenske snimke.
U Zagrebu je dvije godine nakon otkrića X-zraka fizičar
Vinko Dvoržak snimio prvu rendgensku snimku, a bila je
to slomljena ruka nadvojvode Leopolda Salvatora koji je
pao s bicikla. Već 1901. godine prvi rendgenski aparat
bio je instaliran u podrumu današnje Kliničke bolnice
Milosrdnih sestara u Zagrebu, a prvo službeno predava-
nje iz radiologije održano je također u istoj bolnici 1902.
godine. U Rijeci je prvi rendgenski uređaj za snimanje
kupljen već 1897. godine i ugrađen u gradskoj bolnici Sv.
Duha 1899., u Zadru 1908., Osijeku 1911., itd.
Prvi rendgenski uređaj u Splitu bio je kupljen već
1902./1903. godine i ugrađen u privatnom sanatoriju dr.
Jakše Račića, a u punom pogonu bio je 1904. godine.
Sanatorij je bio smješten u vili Zing, vlasništvu Morpurga,
a nakon početnog uhodavanja i dodatnog opremanja
7
 Studij radiološke tehnologije
dr. Račić je 1909. godine otvorio u posebnom paviljonu
„Rentgenov zavod prema najnovijim zahtjevima“ u ko-
jem su se obavljala rendgenska snimanja, rendgenska
terapija i elektroterapija. Sam dr. Račić (po struci kirurg-
urolog) bio je prvi radiolog i prvi radiološki tehničar sa
stalnim zaposlenjem u Splitu na početku 20. stoljeća. Na
rendgenskom uređaju u njegovom sanatoriju u početku
su vršene snimke ekstremiteta (utvrđivanje stranih tijela)
i prsiju, a kasnije i radiološke pretrage probavnog susta-
va, hepatobilijarnog i uropoetskog sustava. Između pr-
vog i drugog Svjetskog rata u Splitu su rendgenske ure-
đaje imala tri sanatorija i sedam rendgenskih ordinacija.
Zahvaljujući relativno dobroj „pokrivenosti“ rendgenskim
uređajima, u Splitu je, za naše uvjete relativno rano, odr-
žan i III. kongres „Sveslavenskog saveza za rendgenolo-
giju i radiologiju“ od 5. do 8. listopada 1930. godine. Tom
prigodom održan je i I. sastanak Jugoslavenskog društva
za rendgenologiju i radioterapiju (kao „radno odjeljenje“
Sveslavenskog liječničkog kongresa). Sekcija za radiolo-
giju i nuklearnu medicinu Zbora liječnika Hrvatske osno-
vana je u Zagrebu 16. listopada 1936., a 1939. promijenila
je ime u „Društvo za radiologiju, elektro-fizioterapiju i
balneologiju“.
U to vrijeme, na rendgenskom aparatu civilne bolnice
„Grad“ radio je dr. Vito Ivanović, liječnik internist obučen
za rad na rendgenskom uređaju, a pri radu su mu poma-
gali priučeni rendgenski tehničar Bruno i časna sestra
Benjamina. Oni su prvi, iako samo priučeni profesionalci u
Splitu obučeni za rendgenska snimanja pojedinih dijelova
tijela. Tako je u Splitu (slično kao i u ostalim većim zdrav-
stvenim centrima u Hrvatskoj) začeta struka radioloških
asistenata, čiji su slijednici radiološki tehničari, zatim inže-
njeri medicinske radiologije, a danas radiološki tehnolozi.
Prvi specijalist radiologije s položenim specijalističkim
ispitom u Splitu i bivšoj državi bio je prim. dr. Boris Parać
koji je specijalistički ispit položio 1953. godine.
Inače, sustavno školovanje stručnog kadra rendgen
tehničara za rad u radiologiji u Hrvatskoj počinje 1947.
godine, osnutkom Škole za fizikalnu medicinu i rendgen,
u prostorijama današnje Kliničke bolnice „Sestre milosrd-
nice“ u Zagrebu. Bila je to srednja škola, koja je upisivala
kandidate sa završenom „sedmoljetkom“ ili „osmoljet-
kom“, koji nisu smjeli biti stariji od 19 godina. Školovani
su tehničari za fizikalnu terapiju, radnu terapiju i rendgen.
Osnivač škole bio je dr. Jozo Budak, a radiološki smjer
vodio je docent dr. Ferdo Petrovčić. Škola je bila jedina
ustanova takve vrste u ondašnjoj državi. Školovanje je u
početku trajalo dvije i pol, zatim tri i konačno četiri godi-
ne. Školski program uključivao je popodnevnu teorijsku
i prijepodnevnu praktičnu nastavu u bolnicama, te ljetnu
8 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
praksu u trajanju od mjesec dana. Uz prof. Petrovčića na-
stavu su u srednjoj Školi za fizikalnu medicinu i rendgen
vodili još prof. dr. Bruno Mark i dr. Boris Parać. Prvi nara-
štaj od 25 rendgenskih tehničara maturirao je nakon dvi-
je i pol godine školovanja u prosincu 1949. godine. Zbog
potrebe za što većom naobrazbom otvorena je prva Viša
škola za rendgen tehničare 1956. godine u Zagrebu,
kasnije izmijenjenog naziva u Višu školu za radiološke
tehničare. Nažalost, ta škola je dala samo dvije genera-
cije, a 1960. godine ponovo je otvorena srednja škola za
rendgen tehničare. Potreba za radiološkim kadrom bila
je velika (dugo vremena deficitarna struka, gotovo kao i
danas) te 1966. godine počinje s radom Viša medicinska
škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare (u
međuvremenu prerasla je u Visoku zdravstvenu školu, a
danas u jedino Zdravstveno veleučilište u Zagrebu) koja,
uz ostale, uključuje i Studij viših radioloških tehničara na
kojem obrazovanje traje dvije godine.
U razdoblju 1984. do 1996. Viša škola i njeni studiji (pa
i Studij viših radioloških tehničara) djeluju u okviru
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojem su
pripojeni. Studij viših radioloških tehničara mijenja 1986.
godine naziv u Studij inženjera medicinske radiologije.
U razdoblju 1966.-1996. Studij inženjera medicinske
radiologije gotovo ne mijenja svoj program i sadržaj, a
povremeno su se otvarali i pojedini odjeli – dislocirana
odjeljenja Više škole za medicinske sestre i tehničare u
Zagrebu za školovanje radioloških tehničara i u drugim
regionalnim centrima Hrvatske, u Osijeku, Rijeci i Splitu.
U Splitu je prvo takvo dislocirano odjeljenje pokrenuto
1974. godine (voditelj: prim. dr. sc. Srđan Boschi). Zbog
potreba zdravstva u Dalmaciji obrazovane su još dvije
generacije studenata – viših rendgenskih tehničara, i to
1980. i 1989. godine (voditelj tih dviju generacija stude-
nata bio je prof. dr. sc. Stipan Janković), a nastavu u ci-
jelosti realiziraju znanstveno nastavni kadrovi Zavoda za
radiologiju KB Split uz rijetke gostujuće nastavnike (prof.
dr. sc. Andrija Hebrang, prim. dr. Franjo Sulimanović,
prof. dr. sc. Petar Kačić). Od 2000. godine obrazovanje
inženjera medicinske radiologije (od 2010. godine radi-
oloških tehnologa) odvija se u organizaciji Veleučilišta
u Splitu, odnosno Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Splitu (već od 2001./2002. godine, voditelj prof. dr. Josip
Mašković). U tih deset godina upisane su dvije generaci-
je studenata, a nastavu su u cijelosti realizirali nastavnici
i suradnici Kliničkog zavoda za dijagnostičku i interven-
cijsku radiologiju Medicinskog fakulteta i KBC Split.
S dvogodišnje razine obrazovanja inženjera medicinske
radiologije 1999. godine se prelazi na trogodišnju, a

program trogodišnjeg studija osmislio je voditelj studija
u Zagrebu prof. dr. sc. Zlatan Car s užim krugom surad-
nika. Taj novi program studiranja počinje se primjenji-
vati u akademskoj godini 1999./2000. Poslije 2000.-te
godine program studija je dopunjavan i proširen, a još
značajniji iskorak učinjen je 2005. godine prihvaćanjem
Bolonjskog programa kojim je nastavni sadržaj dodatno
značajno proširen novim redovnim i izbornim kolegijima.
Tada je ujedno izmijenjen nastavni plan i program svih
radioloških stručnih studija u Hrvatskoj (Zagreb, Split,
Rijeka) te po koncepciji i sadržaju značajno usklađen s
obrazovanjem u zemljama Europske unije.
Higher Education Network for Radiography in Europe
(HENRE), organizacija financirana od Europske komisije
u svrhu usklađivanja obrazovanja radioloških tehnolo-
ga (ranije inženjeri medicinske radiologije) u zemljama
Europske unije u svom dokumentu „Tuning Template for
Radiography in Europe“, navodi kako je radiografska pro-
fesija regulirana Direktivom 2005/36/EU, te preporučuje
visoko obrazovanje radioloških tehnologa na tri razine:
preddiplomska razina (bachelor level), diplomska razina
(master’s level) i poslijediplomska razina (doctoral level).
Dakle, predloženi sustav obrazovanja radioloških tehno-
loga identičan je onome kakav je u Hrvatskom modelu
sveučilišnog obrazovanja zdravstvenih radnika, odnosno
radioloških tehnologa uvažavajući određene specifično-
sti cjelokupnog hrvatskog obrazovanja i ravnopravne za-
stupljenosti stručnog i sveučilišnog obrazovanja (binarni
sustav obrazovanja).
Nakon obavljenih predradnji i osiguranja minimalnih
uvjeta te dobivenih dopusnica Sveučilišta u Splitu
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija je započeo s pet
preddiplomskih sveučilišnih studijskih programa (jedan
od njih je i sveučilišni studij radiološke tehnologije) ak.
god. 2011./12. kao prvi takav studij u Republici Hrvatskoj.
Ustroj i način izvedbe
studijskog programa radiološke
tehnologije
Obrazovanje radioloških tehnologa na sveučilišnoj ra-
zini nastavak je srednjoškolskog obrazovanja i počinje
u osamnaestoj godini, nakon osmogodišnjeg osnov-
nog i četverogodišnjeg srednjeg obrazovanja (dok se
novim propisima ne odrede drugi modeli osnovnog i
srednjoškolskog obrazovanja, npr. u EU obvezatno je
desetogodišnje prethodno obrazovanje!). Kako je model
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Studij radiološke tehnologije
Sveučilišnog obrazovanja radioloških tehnologa teme-
ljen na tzv. Hrvatskom modelu Sveučilišnog obrazovanja
zdravstvenih radnika, u potpunosti usklađen sa smjerni-
cama Direktive 2005/36/EU i njenim kasnijim dopunama
uvažavajući posebnosti hrvatskog obrazovnog sustava
godišnja kvota upisanih studenata je relativno malena,
15 studenata godišnje (13 iz sustava državne mature i 2
studenta iz skupine starijih od 24 godine), u cijelosti prila-
gođena potrebama četiri dalmatinske županije.
Program se temelji na shemi studija 3 + 2 godine, gdje je
uvjet za upis diplomskog magistarskog studija završetak
baccalaureate degree u trajanju od tri godine i najmanje
jedne godine rada u području radioloških tehnologija
(Tablice 1.-5.).
Preddiplomska sveučilišna razina visokog obrazovanja
temeljna je razina za obrazovanje radioloških tehnologa
i traje minimalno 4 500 sati, dok se na diplomskoj i po-
slijediplomskoj razini stječu kompetencije i ishodi učenja
potrebni za upravljački i edukacijski pravac, a obrazova-
nje traje 3 000 sati. Na taj način se osigurala vertikali-
zacija visokog obrazovanja zdravstvenih profesionalaca.
Po uzoru na planove i programe u zemljama Europske
unije i Svijeta, temeljeno na Hrvatskom modelu sveučiliš-
nog obrazovanja zdravstvenih radnika, uvođenje modula
sa zajedničkim predmetima na prvoj preddiplomskoj i
prvoj diplomskoj godini svih studijskih programa organi-
zaciju novih studija čini specifičnim na ovim prostorima.
Prednosti takvog oblika organiziranja studijskih progra-
ma vidimo u smanjenju troškova, povećanoj mobilnosti
studenata i podizanju kvalitete nastave. Uvođenjem
različitih oblika nastave, posebno kliničkih vježbi i vježbi
u laboratorijima kliničkih vještina dovodi do povećanja
kvaliteta kompetencija i ishoda učenja, sve to zahvalju-
jući uspostavi strogo kontroliranog kompetentnog men-
torskog sustava.
Sveučilišni studij radiološke tehnologije je ustrojen i
izvodi se kao redoviti studiji prema nastavnom planu i
programu. Nastavni program donijelo je nadležno tijelo,
Senat Sveučilišta u Splitu na prijedlog Stručnog vijeća
Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija.
Nakon završnog ispita i obranjenog diplomskog rada,
prema Zakonu o akademskim i stručnom nazivima i
akademskom stupnju student stječe pravo na naziv sve-
učilišni prvostupnik (engl., bachelor) uz naznaku struke
– prvostupnik radiološke tehnologije, a kratica naziva je
univ. bacc. rad. techn. te uz dopusnicu strukovne komore
(licencu) stječe pravo na samostalni rad u zdravstvenom
sustavu.
9
 Studij radiološke tehnologije

Tablica 1. Preddiplomski sveučilišni studij Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu, 1. godina
Oblici kontaktne nastave Kontakt Ukupno
1. GODINA Klinička obuka sati sa Učenje opterećenje ECTS bodovi
P S M PRK PK studentom studenta
T KL PKL
UKUPNO 374 266 107 10 0 0 158 373 1288 272 1560 60
Teorijska obuka Klinička obuka I.
640 531
I. godina godina

P – predavanja, S – seminari, M – metodičke vježbe, PRK – predkliničke vježbe, PK- vježbe u praktikumu (laboratorij kliničkih vještina), T –
terenske vježbe, KL – kliničke vježbe, PKL – posebne kliničke vježbe

Tablica 2. Preddiplomski sveučilišni studij Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu, 2. godina
Oblici kontaktne nastave Kontakt Ukupno
ECTS
2. GODINA Klinička obuka sati sa Učenje opterećenje
P S M PRK PK bodovi
T KL PKL studentom studenta

UKUPNO 351 169 22 0 15 0 355 390 1302 230 1532 58

Izborni predmeti II. godina
(bira se jedan predmet)
SVEUKUPNO S IZBORNIM PREDMETOM 1346 236 1582 60
Klinička obuka II.
Teorijska obuka II. godina 538 745
godina

Tablica 3. Preddiplomski sveučilišni studij Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu, 3. godina
Oblici kontaktne nastave Kontakt Ukupno
ECTS
3. GODINA Klinička obuka sati sa Učenje opterećenje
P S M PRK PK bodovi
T KL PKL studentom studenta

UKUPNO 183 109 0 0 33 0 318 696 1339 104 1443 56

Izborni predmeti III. godina (biraju se
dva predmeta)
SVEUKUPNO S IZBORNIM PREDMETIMA 1427 116 1543 60
Klinička obuka III.
Teorijska obuka III. godina 538 745
godina

Tablica 4. Diplomski sveučilišni studij Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu, 1. godina
I. godina Direktna nastava – kontaktni sati
Kod Naziv predmeta P S V KV KU LV TV RSM UOS ECTS bodovi
UKUPNO 413 276 135 0 90 0 0 586 1500 60
SVEUKUPNO 1500 60

P – predavanja, S – seminari, V – vježbe, KV – kliničke vježbe, KU – kliničko usavršavanje, LV – laboratorijske vježbe, TV – terenske vježbe,
RSM–rad s mentorom, UOS – ukupno opterećenje studenta

Tablica 5. Diplomski sveučilišni studij Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu, 2. godina
II. godina Direktna nastava – kontaktni sati
Kod Naziv predmeta P S V KV KU LV TV RSM UOS ECTS bodovi
UKUPNO 270 280 90 90 420 0 45 995 2525 101
SVEUKUPNO (s izbornim predmetima) 3000 120

10 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

 Studij radiološke tehnologije

Sveučilišni prvostupnik (bachelor) kvalificiran je za upis Tablica 6. Prikaz broja diplomiranih radioloških tehnologa
na drugi stupanj studija (diplomski sveučilišni studij, na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju
Master Degree Study), koji ima 3.000 sati podučavanja i Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija
učenja, što je ravno kreditu od 120 ECTS bodova. Nakon
završnog ispita i obranjene magistarske teze student AKADEMSKA GODINA PREDDIPLOMSKI DIPLOMSKI
stječe pravo na naslov magistra uz naznaku struke –
mag. rad. tech. 2013./14. 39 0
2014./15. 17 4
Za pristupnike koji su završili stručne zdravstvene stu-
dijske programe u trajanju dvije godine ili tri godine, a 2015./16. 0 4
žele upisati diplomsku sveučilišnu razinu radiološke 2016./17. 19 0
tehnologije, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija orga-
2017./18. 14 7
nizira različite razlikovne studijske programe za svaku
zdravstvenu djelatnost, koji omogućuju pristupnicima 2018./19. 12 5
dosezanje preddiplomske sveučilišne razine te upis na UKUPNO 101 20
diplomsku sveučilišnu razinu studiranja.

Treći i mogući završni stupanj u studiranju je poslijedi- Tablica 7. Prikaz broja prijavljenih studenata na preddiplom-
plomski sveučilišni studij (doctor degree), organiziran za ski sveučilišni studij radiološke tehnologije
studente koji se usmjeravaju u akademsku karijeru, traje
tri akademske godine i donosi 180 ECTS bodova. Nakon Akademska godina Ukupno
Prvi izbor
Minimalni broj
obrane doktorske disertacije student prema zakonu 2011./12. prijavljenih bodova za upis
stječe akademsko zvanje doktora znanosti – dr. sc. rad. Preddiplomski
69 26 499
techn. (za sada mogući doktorski studijski programi su sveučilišni RT
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu te studiju
Akademska godina Ukupno Minimalni broj
radiografije na NTNU Sveučilišta u Trondheimu prema Prvi izbor
2018./19. prijavljenih bodova za upis
ugovoru o suradnji s ovim institucijama).
Preddiplomski
98 27 719,20
sveučilišni RT

Dosadašnji rezultati
obrazovanja radioloških Tablica 8. Prikaz predškolskog obrazovanja budućih stude-

tehnologa na Sveučilišnom
nata prema vrsti srednjih škola

odjelu zdravstvenih studija POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ RADIOLOŠKA TEHNOLOHIJA

Završena srednja škola 2011/2012. 2018/2019.
Prikaz broja diplomiranih radioloških tehnologa na
Zdravstvena / medicinska škola 22 1
preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju
Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija po godina kao i Gimnazija 7 11
njihov ukupni broj prikazani su u tablici 6., a zainteresira- Srednja strukovna škola 1 3
nost studenata za studij radiološke tehnologije, njihovo
UKUPNO 30 15
predškolsko obrazovanje po institucijama, ulazni bodovi
te zastupljenost po županijama u tablicama 7, 8 i 9.
Tablica 9. Prikaz broja budućih studenata prema regionalnoj
Iz tablica je razvidno da su na studiju radiološke tehno- zastupljenosti
logije zastupljeni studenti iz cijele Hrvatske, a poneki i iz
BIH (sveukupno svake godine oko 1/3 novo upisanih stu- ŽUPANJA/DRŽAVA SREDNJE ŠKOLE
denata). Također je uočljivo da je većina njih na početku
Splitsko-dalmatinska županija 17 10
rada Odjela završila srednju zdravstvenu školu, a tijekom
posljednjih akademskih godina veći je broj kandidata na Ostale hrvatske županije 12 4
upisu iz gimnazija. Ono što je najvažnije uvijek ima znat- Bosna i Hercegovina 1 1
no više kandidata za upis nego li je to broj raspoloživih
UKUPNO 30 15
studentskih mjesta na studiju Radiološke tehnologije.

Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI 11

 Studij radiološke tehnologije
I najvažnije, kvaliteta upisanih studenata je iz godine u
godinu sve veća što je lako procijeniti po broju bodova s
kojima se upisuju na ovaj studij. Tako je razlika u bodovi-
ma između ak. god. 2011./2012. kada je studij pokrenut i
posljednje ak. god. 2018./2019. čak 200 bodova.
Zaključak
Nakon završetka studija radiološke tehnologije radi-
ološki tehnolozi imaju temeljna znanja potrebna za
samostalni rad na poslovima iz područja radiološke
tehnologije u zdravstvenom sustavu, javnom i privatnom,
kao i neophodne kliničke vještine, te ključne vještine
komuniciranja s pacijentima, njihovim obiteljima i čla-
novima različitih zdravstvenih timova. Osim toga, imaju
definirane profesionalne i akademske stavove. Stekli
Literatura
1. Zoran Klanfar: Povijesni osvrt na Studij radiološke
tehnologije. Prigodom proslave obilježavanja 40-te
obljetnice Zdravstvenoga veleučilišta u Zagrebu 2006.
2. Janković S. Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku
radiologiju KBC Split. Monografija. Jedinica za znanstveni
rad KB Split, Split, 2002.
3. Janković S., Boban M., Medicinski fakultet sveučilišta u
Splitu 1997. – 2007. Medicinski fakultet, 2007.
4. Hrvatski kvalifikacijski okvir (Uvod u kvalifikacije). Vlada
Republike Hrvatske, 2009.
5. World Health Organization. HEALTH21: an introduction to
the health for all policy framework for the WHO European
Region. Copenhagen; 1998.
6. The European Parliament and of the Council. Directive
2005/36/EC of 7 September 2005 on the recognition of
professional qualifications.
7. Bologna Declaration. The European Higher Education
Area. The Bologna Declaration, a joint declaration of the
European Ministers of Education convened in Bologna 19
June 1999.
8. Simunovic F, Simunovic V. Clinical Skills Training : A New
Paradigm. Part Two. Acta Medica Academica. 2010;29 :(in
press).
9. Šimunović VJ, Hozo I, Tomić S, Kokić S, Ljutić D, Družijanić
N, et al. New Paradigm in Training of Undergraduate
Clinical Skills (NEPTUNE-CS). Cro Med J. 2010;(in press).
12
su vještine upravljanja procesima u tijeku osiguravanja
zdravstvene skrbi i drugim različitim procesima u zdrav-
stvu. Imaju temeljna znanja i vještine u provođenju, kon-
troli, stručnom vrednovanju, te osiguranju i unaprjeđenju
procesa kvalitete u segmentima radiološke tehnologije
kao dijela zdravstvenog sustava, te što je posebno važno
imaju usvojene stavove o nužnosti cjeloživotnog učenja i
usavršavanja, te prenošenja znanja na druge zdravstve-
ne djelatnike.
Glede perspektive obrazovnog tijeka radioloških tehno-
loga, obzirom na sve veću složenost dijagnostičkih i te-
rapijskih procedura iz njihove domene rada, predviđamo
skoro pokretanje specijalističkog usavršavanja u primje-
renom trajanju za radiološke tehnologe u dijagnostici (di-
gitalne radiološke metode, CT, MRI) i terapiji (radioterapi-
ja, nuklearna medicina). Također će se redovito provoditi
tečajevi stalnog usavršavanja i programi cjeloživotnog
obrazovanja. n
10. McCarthy B, O’Donovan M, Twomey A. Person-centred
communication: design, implementation and evaluation
of a communication skills module or undergraduate
nursing students – an Irish context. Contemp Nurse.
2008 27(2):207-22.
11. World Health Organization. Guide to Professional
Regulation. Copenhagen: WHO; 2000.
12. The role of European codes of conduct European
Communities, 2007. Available at: www.http://ec.europa.
eu/internal_market/qualifications/future_en.htm#dir.
pristupljeno:srpanj, 2010
13. The European Qualifications Framework for lifelong
learning (EQF), Luxembourg, 2008.
14. Janković, Stipan; Mihanović, Frane; Šimunović, Vladimir.
The Croatian model of university education for health
professionals. // Collegium antropologicum. 34 (2010), 4;
1481-1485 (članak, znanstveni).
15. Marušić, Matko; Mimica, Mladen; Mihanović, Frane;
Janković, Stipan. Doctoral Degree in Health Professions:
Professional Needs and Legal Requirement. // Acta
Medica Academica. 42 (2013), 1; 61-70
16. Janković S., Koren S., Šarić M., Orlandini R., Antičević V.,
Švaljug D. i Ante Buljubašić A. (2018). The Croatian Model
of University Education for Nurses. International Archives
of Nursing and Health Care. ISSN: 2469-5823
17. V. d. pročelnika Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija
18. Prof. dr. sc. Stipan Janković, prim. dr. med.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
 Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost
Manchester Miami
INDIKACIJA ZA
SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA
NAZIV LIJEKA: Omnipaque 300 mg I/ml otopina za injekciju;
Omnipaque 350 mg I/ml otopina za injekciju.
KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Omnipaque 300 mg I/ml
otopina za injekciju: 1 ml otopine sadrži 647 mg joheksola što
odgovara 300 mg joda. Omnipaque 350 mg I/ml otopina za injekciju:
1 ml otopine sadrži 755 mg joheksola što odgovara 350 mg joda.
Terapijske indikacije: Ovaj lijek je namijenjen isključivo primjeni
prilikom dijagnostičkih postupaka. Kontrastno sredstvo za primjenu
kod odraslih i kod djece za angiografiju, urografiju, flebografiju, te
CT pretrage kontrastom. Lumbalna, torakalna, cervikalna mijelo-
grafija, te kompjutorizirana tomografija bazalnih cisterni nakon
subarahnoidalne injekcije. Artrografija, endoskopska retrogradna
pankreatografija (ERP), endoskopska retrogradna kolangio-
pankreatografija (ERCP), herniografija, histerosalpingografija,
sijalografija, te pretrage gastrointestinalnog trakta. Doziranje i
način primjene: Doziranje je različito, ovisno o vrsti pretrage,
dobi, masi, udarnom volumenu srca, općem stanju bolesnika,
te primijenjenoj tehnici. Obično se koriste ista koncentracija joda
i volumen kao kod drugih jodiranih kontrastnih sredstava za
X-zrake koja se trenutno koriste. Prikladna hidracija mora biti
osigurana prije i poslije primjene, kao i kod drugih kontrastnih
sredstava. Za intravensku, intraarterijsku i intratekalnu, te za
primjenu u tjelesnim šupljinama. Kontraindikacije: Preosjetljivost
na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Manifestna tireo-
toksikoza. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi:
Posebne mjere opreza pri korištenju neionskih kontrastnih
sredstava općenito: Preosjetljivost: Pozitivna anamneza alergija,
astme ili neželjenih reakcija na jodirana kontrastna sredstva
indiciraju potrebu za posebnim oprezom. Svakoj primjeni
kontrastnog sredstva stoga mora prethoditi detaljna medicinska
anamneza, a u bolesnika s alergijskom dijatezom i u bolesnika
s poznatim reakcijama preosjetljivosti nužna je jasna indikacija.
Premedikaciju kortikosteroidima ili antagonistima histaminskih
H1 i H2 receptora treba razmotriti u bolesnika koji imaju rizik za
netoleranciju, no navedeni možda neće spriječiti anafilaktički šok
nego zapravo mogu zamaskirati početne simptome. U bolesnika
s bronhijalnom astmom, posebno je povećan rizik od bronhospazma.
Rizik za ozbiljne reakcije povezane s korištenjem Omnipaqua
smatra se minornim. Ipak, jodirana kontrastna sredstva mogu
provocirati ozbiljne, po život opasne, fatalne anafilaktičke/anafilak-
toidne reakcije ili druge manifestacije preosjetljivosti. Neovisno o
količini i putu primjene, simptomi poput angioedema, konjunk-
tivitisa, kašlja, pruritusa, rinitisa, kihanja i urtikarije mogu biti
pokazatelji ozbiljne anafilaktoidne reakcije koja zahtijeva liječenje.
Stoga je potrebno unaprijed isplanirati slijed djelovanja, pripremiti
potrebne lijekove i opremu za hitno liječenje te imati na raspolaganju
iskusno i obučeno medicinsko osoblje, ako se pojavi ozbiljna reakcija.
U prijetećem stanju šoka, primjena kontrastnog sredstva se mora
odmah prekinuti i po potrebi započeti odgovarajuće intravensko
liječenje. Savjetuje se uvijek koristiti trajnu kanilu ili kateter za brzi
Mumbai
INDIKACIJOM
intravenski pristup tijekom cijelog radiološkog zahvata. Bolesnici
koji koriste β-blokatore mogu imati atipične simptome anafilaksije
koji se mogu krivo protumačiti kao vagusna reakcija. Obično se
reakcije preosjetljivosti manifestiraju kao manji respiratorni ili
kožni simptomi, poput blagih teškoća pri disanju, crvenila kože
(eritem), urtikarije, pruritusa ili edema lica. Teške reakcije poput
angioedema, edema subglotisa, bronhijalnog spazma i šoka su
rijetke. Ove reakcije se najčešće javljaju unutar jednog sata nakon
primjene kontrastnog sredstva. U rijetkim slučajevima, mogu se
pojaviti i odgođene reakcije preosjetljivosti (nakon nekoliko sati ili
dana), no ovi slučajevi su rijetko po život opasni i uglavnom se
manifestiraju na koži. Motrenje: Nakon primjene kontrastnog
sredstva potrebno je motriti bolesnika najmanje 30 minuta,
nakon zadnje injekcije s obzirom na to da se kroz to vrijeme događa
većina teških reakcija. Koagulopatija: kateterska angiografija uz
kontrastno sredstvo nosi rizik za razvoj tromboembolijskih
događaja. Neionska kontrastna sredstva imaju manji inhibitorni
učinak na koagulaciju in vitro u usporedbi s ionskim sredstvima.
Tijekom kateterizacije treba uzeti u obzir da osim kontrastnog
sredstva i mnogi drugi faktori također mogu utjecati na razvoj
tromboembolijskih događaja. Oni uključuju duljinu trajanja
postupka, broj injekcija, vrstu materijala od kojih su izrađeni
kateter i štrcaljka, pod ležeće bolesti i lijekove u istodobnoj
primjeni. Pri izvođenju vaskularne kateterizacije potrebno je brižno
paziti na angiografsku tehniku, te učestalo ispirati kateter (npr.
s hepariniziranom fiziološkom otopinom) kako bi se minimalizirao
rizik tromboze i embolije povezanih sa zahvatom. Postupak treba
trajati što je kraće moguće. Potreban je oprez u bolesnika s homo-
cistinurijom (rizik za tromboemboliju). Hidracija: Prikladna hidracija
mora biti osigurana prije i nakon primjene kontrastnog sredstva.
Ako je potrebno, bolesnika treba hidrirati intravenskim putem dok
se kontrastno sredstvo potpuno ne izluči. To se posebno odnosi na
bolesnike s dis- i paraproteinemijama poput multiplog mijeloma,
dijabetes melitusa, disfunkcije bubrega, hiperuricemije, kao i kod
dojenčadi, male djece, starijih bolesnika te kod bolesnika u općem
lošem stanju. U bolesnika kod kojih postoji rizik, potrebno je
kontrolirati metabolizam vode i elektrolita, a simptome pada
razine kalcija u serumu treba sanirati. Zbog rizika od dehidracije
uzrokovane diureticima, prvo je nužna rehidracija vode i elektrolita
kako bi se smanjio rizik od akutnog zatajenja bubrega. laktacidoze.
Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi prema sustavima
pročitajte u cjelokupnom odobrenom sažetku opisa svojstava lijeka.
Nuspojave Opće (odnosi se na sve primjene kontrastnih
sredstava). Reakcije preosjetljivosti mogu se pojaviti neovisno
o dozi i načinu primjene, a blagi simptomi mogu predstavljati
prve znakove ozbiljne anafilaktoidne reakcije/šoka. Primjena
kontrastnog sredstva mora biti prekinuta odmah, te ako je
potrebno, mora se putem vaskularnog pristupa uvesti specifična
terapija. Učestalo je prolazno povišenje S-kreatinina nakon
primjene jodiranog kontrastnog sredstva, može doći do pojave
nefropatije inducirane primjenom kontrasta. Jodizam ili “jodni
© 2019 General Electric Company.
GE, GE Monogram i Omnipaque su zaštićeni znakovi tvrtke General Electric.
www.gehealthcare.com
08-2019/OS/CROATIA PM-HR-2019-8-677
Dijagnostička učinkovitost
u primjeni za cijelo tijelo,
logistička učinkovitost
u primjeni diljem svijeta
zaušnjaci” vrlo je rijetka komplikacija jodiranih kontrastnih
sredstava koja rezultira oticanjem i osjetljivošću žlijezda slinovnica
tijekom približno 10 dana nakon primjene. Učestalosti navedenih
nuspojava se temelje na internoj kliničkoj dokumentaciji i
objavljenim ispitivanjima na velikom broju ispitanika, koja uključuju
više od 90 000 bolesnika. Opis odabranih nuspojava: Prijavljene
su tromboembolijske komplikacije povezane s angiografijom
koronarnih, cerebralnih, renalnih i perifernih arterija pri kojoj je
korišten kontrast. Moguće je da je kontrast pridonio komplikacijama.
Srčane komplikacije, uključujući akutni infarkt miokarda,
su prijavljene tijekom ili nakon koronarne angiografije pospiješene
kontrastom. Rizik je viši kod starijih bolesnika ili bolesnika
s teškom bolešću koronarnih arterija, nestabilnom anginom
pektoris i disfunkcijom lijevog ventrikula. U vrlo rijetkim
slučajevima kontrastno sredstvo može proći krvno-moždanu
barijeru što rezultira unosom kontrastnog sredstva u cerebralni
korteks, što može uzrokovati neurološke reakcije. One mogu
uključivati konvulzije, prolazne motoričke ili senzorne poremećaje,
prolaznu konfuziju, prolazni gubitak pamćenja i encefalopatiju.
Anafilaktoidne reakcije i anafilaktoidni šok mogu dovesti do
duboke hipotenzije i povezanih simptoma i znakova poput
hipoksične encefalopatije, renalnog i hepatičkog zatajenja.
U nekoliko slučajevima ekstravazacija kontrastnog sredstva je
uzrokovala lokalnu bol i edem, koji se najčešće povukao bez
posljedica. Zabilježena je pojave upale, nekroze tkiva i sindroma
pretinca (compartment). Pedijatrijski bolesnici: Kod nedonoščadi,
novorođenčadi i druge djece je prijavljena prolazna hipotireoza
nakon primjene jodiranog kontrastnog sredstva. Nedonoščad je
posebno osjetljiva na učinak joda. Prijavljena je prolazna
hipotireoza kod dojenčadi kada je majka opetovano primala
Omnipaque Posebice kod dojenčadi i male djece se mora osigurati
adekvatna hidracija prije i nakon primjene kontrastnog sredstva.
Mora se prekinuti primjena nefrotoksičnih lijekova. Reducirana
stopa glomerularne filtracije koja ovisi o dobi dojenčeta može
također rezultirati odgođenom ekskrecijom kontrastnog sredstva.
NAČIN I MJESTO IZDAVANJA LIJEKA: Lijek se izdaje na recept,
u ljekarni. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA
U PROMET: GE Healthcare d.o.o., Avenija Dubrovnik 16, Zagreb.
BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET:
Omnipaque 300 mg I/ml, otopina za injekciju: HR-H-246368013;
Omnipaque 350 mg I/ml, otopina za injekciju: HR-H-813025640.
DATUM REVIZIJE TEKSTA: Listopad, 2017.
SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE
Sastavni dio ovog promotivnog materijala za lijek Omnipaque
predstavlja cjelokupni odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka
Omnipaque, sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja
o lijekovima („Narodne novine“ broj 43/15). Prije propisivanja lijeka
Omnipaque molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa
svojstava lij eka i Uputu o lijeku na poveznici:
http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/
www.swixxbiopharma.com
 Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost
Naših trideset godina
Iz radiološkog vjesnika 02/2001
Bernarda Margeta, inž. med. rad., Klinika za tumore – Zagreb
Tekst je napisan za pano izložbu
„Naših 30 godina – sjećanja
i arhivska dokumentacija“, a
korišten je za dokumentarni
video zapis Naših 30 godina
grupe autora: Janko Jurčević, Dom
zdravlja Slunj; Bernarda Margeta,
Klinika za tumore, Zagreb; Frane Rojnica,
Stomatološki fakultet, Zagreb; Stjepan
Mihalić, Klinika “Sestre Milosrdnice”,
Zagreb
N aše je Društvo u svojih trideset godina aktivnog
kontinuiranog rada stasalo u zrelu, čvrstu organizi-
ranu društvenu snagu. Njegova snaga počivala je uvijek
na dragovoljnom volonterskom radu članova koji su ga
sna ili ljubavlju prema struci i njenom značenju u zdrav-
stvenoj djelatnosti. U tom tridesetogodišnjem životu
ima mnogo sadržaja, uspomena i borbe za rješavanje
staleških problema, oblikovanje kvalitetnog studija, afir-
miranje struke i društva u zemlji i inozemstvu, aktivnosti
u Domovinskom ratu i povezanosti sa međunarodnom
radiološkom organizacijom ISRRT-om.
14
Društvo je okvir, a mi svi sadržaj, oni koji smo ga gradili,
surađivali s drugim društvima u zemlji i inozemstvu, iz-
mjenjivali iskustva, širili svoje znanje.
Možemo reći da je naše današnje Društvo začeto u
Sloveniji u Mariboru 1971. godine. Evo zašto. Na stručnom
sastanku radioloških tehničara Slovenije u Mariboru 1971.
godine bila je nekolicina radioloških tehničara Hrvatske,
entuzijasta koji su na nagovor dr. Željka Tomekovića od-
lučili animirati društvo kao takvo.
U proljeće 1971. godine u Krapinskim toplicama odr-
žana je Osnivačka skupština na kojoj su postavljeni
temelji današnjeg društva. Prvi predsjednik bio je Ante
Rukavina, koji je tu dužnost obnašao deset godina, kao
i tajnica Mirjana Tomeković. Obilježavajući ovaj jubilej,
treba napomenuti da je bilo nekoliko pokušaja osnivanja
društva i ranije. Tako je 27. 01. 1957. godine stotinjak ren-
dgenskih tehničara osnovalo Društvo rendgen tehničara
Hrvatske,DRTH, a predsjednik je bio Zvonko Pribudić.
Nažalost, rad ovog društva vrlo brzo je zamro, te je 15.
4. 1961. godine izabran novi Upravni odbor i predsjednik
Ante Rukavina. Iz pisane dokumentacije Društva vidljivo
je da je na Godišnjoj skupštini 21. 4. 1962. izabran novi
odbor i predsjednik Đuka Čerenko. Ovaj odbor je vrlo
dobro radio do 1964. godine. Poslije ove godine nema
pisane dokumentacije to ukazuje da osim pojedinačnih
akcija, radiološki tehničari nisu djelovali kao organizaci-
ja. U 1972. god. donesen je Statut i otvoren žiro račun.
Upravni odbor bio je vrlo aktivan. Sačinjavalo ga je 10
članova iz Zagreba radioloških tehničara s iskustvom u
struci i oni koji su tek završili Višu školu i uključili se u
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

njegov rad. Vrlo brzo aktiviraju se i kolege iz drugi većih
centara: Pule, Rijeke, Splita i Osijeka te osnivaju svoje
podružnice, a tek kasnije slijedi aktiviranje Karlovca,
Varaždina i južnog dijela Hrvatske, Dubrovnika.
8. lipnja 1974. podružnica Slavonije i Baranje organizira
svoj Prvi stručni sastanak i Osnivačku skupštinu. Ova je
podružnica svoju angažiranost, kreativnost i stručnost
zadržala je do danas (2001.) a napose u Domovinskom
ratu. 1994. god. Janko Jurčević aktivira inženjere me-
dicinske radiologije Županije Karlovac i osnivaju svoju
podružnicu, te se pored slavonske uključuju u red najak-
tivnijih. Za Pulu je predstavnik bila Josipa Rotar Prešern,
a kasnije Maca Celinić, te Šandor Slacki, za Split Marija
Barlafa, kasnije Frane Mihanović, te Marko Visković ;
za Rijeku Mladen Buršić i Marjan Babić, dugo vremena
nitko, zatim se na kratko pojavljuje kolega Andrijanić, ali
bez veće aktivnosti za tako veliko riječko područje, te
Boris Muvrin.
Predstavnik za Osijek je Mato Hećimović, a njegove
postavljene temelje nadograđuju Petar Strugačevac,
Gorana Belan, Zlatko Holik, Ivica Bogadi, Željko Labor i
drugi. Osoba za kontakt s Varaždinom je kolega Vlado
Češnjaj, s Dubrovnikom Ivo Njavro, a Siskom Antun Briški.
S obzirom na svoju izuzetnu aktivnost i organiziranost
Izvršnog odbora Društva na Osnivačkoj skupštini u
Mariboru 1973., gdje su se sastali predstavnici svih re-
publičkih društava i sekcija Jugoslavije, zaključeno je
da u Zagrebu bude sjedi te Odbora Saveza radioloških
tehničara Jugoslavije četiri godine nakon čega će se
preseliti u drugu republiku prema abecednom redu.
Predsjednik Saveza bio je Zvonimir Došen, potpredsjed-
nik Albina Tonšetić, tajnik Olga Dogan, blagajnik Drago
Bule, predstavnik veze s inozemstvom Dragotin Vehovar
iz Maribora i Jovica Dedojević kao peti član Izvršnog od-
bora iz Hrvatske. Časopis našeg Društva postaje glasilo
za cijelu Jugoslaviju. Tijekom rada ovog odbora na traže-
nje članstva izdali smo člansku iskaznicu, adresar, bedž i
značku za cijelo područje Jugoslavije.
Zagreb je bio centar mnogih događanja u razvoju ra-
diologije. Svakako treba istaći da je već dvije godine
nakon otkrića X zraka fizičar Vinko Dvoržak snimio prvu
rendgensku sliku. Bila je to slomljena ruka nadvojvode
Leopolda Salvatora, koji je pao s bicikla. Slika se nalazi
u muzeju fizikalnog instituta. 1901. god. prvi rtg aparat
bio je u bolnici Milosrdnih sestara u Zagrebu, a prvo pre-
davanje iz radiologije u istoj bolnici 1902. god. Od prvih
ionskih ventilnih aparata do današnje moderne digitalne
i kompjutorizirane aparature oblikovao se i usavršavao
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Pogled unazad
radiološki tehničar, odnosno inženjer medicinske radiolo-
gije. Liječnici su vrlo rano upoznali i primjenjivali svojstvo
zračenja za dijagnostičke i terapeutske potrebe. Prof. dr.
F. Petrovčić u svom članku o razvoju radiografske tehnike
i zvanja radioloških tehničara piše: „Preopterećeni liječ-
nik je postepeno prepuštao sve veći dio posla drugima,
manje kvalificiranim osobama. Tako se postepeno razvio
novi kadar zdravstvenih radnika: rendgenskih ili radio-
loških tehničara. Liječnik je želio imati sve više vremena
za tumačenje rendgenske slike, za opis, za davanje mi-
šljenja i postavljanje dijagnoze bolesti, to je konačni cilj
dijagnostičke primjene rendgenskih zraka i to je svakako
morao i mogao obaviti samo liječnik.“
Prvi pomoćnici priučavali su se rade i uz liječnika, gledaju
i kako on obavlja poslove i primaju i od njega savjete i
upute. Kasnije su otvarani tečajevi pa stručne škole za
njihovu izobrazbu. Prvi stručni tečaj za izobrazbu rend-
gen asistentica organiziran je u Zagrebu 1927. god., a
prva redovita srednja kola za rendgen tehničare osnova-
na je također u Zagrebu 1947. god. Bila je to jedina kola
za cijelu Jugoslaviju. Kako je bila sve veća potreba da
tehničari imaju višu opću naobrazbu, a velike potrebe za
tim kadrovima zahtijevale su skraćenje školovanja tih ka-
drova na dvije godine, otvorena je u Zagrebu 1956. prva
Viša škola za rendgen tehničare. Kasnije je izmijenjen
njihov naziv u radiološki tehničari jer su postali nužni za
rukovanje svim izvorima radijacije, a ne samo s rendgen-
skim aparatima. Tako je izmijenjen i naziv i odsjeka Više
škole u 1958. godini.
Donošenje zakona koji je zabranjivao osobama mlađim
od 18 godina da ulaze u sferu ionizirajućeg zračenja
bilo je razlog za ukidanje srednje i otvaranje više škole.
Nažalost je ta škola 1957. dala svega dvije generacije
radioloških tehničara. 1960. bila je ponovo otvorena
srednja za rtg tehničare. U međuvremenu je bilo orga-
nizirano doškolovanje radioloških tehničara sa srednjom
stručnom spremom u višu i 1964. takvo je školovanje
završilo. Potrebitost za radiološkim kadrom bila je velika.
Struka je bila deficitarna. 1966. god. počinju pripreme, a
u veljači 1967. počinje s radom Viša medicinska škola za
radiološke tehničare koja radi i danas, odnosno, prerasla
je u Visoku zdravstvenu školu.
Prvi polaznici te škole prva su dva semestra plaćali ško-
larinu kako bi škola mogla nesmetano započeti nastavu.
Bilo je upisano 132 polaznika, redovitih i izvanrednih,
da bi nakon nekoliko dana broj pao na 107. Konačno je
diplomirao 51 redovni i 7 izvanrednih polaznika. Nastavni
program bio je vrlo dobar. Sadržavao je teoretsku
15
 Pogled unazad
nastavu, vježbe i praksu. Voditelj našeg smjera bio je
Prof. dr. F. Petrovčić, a vježbi Ante Rukavina, Josip Šoić,
Zvonko Pribudić i Josip Petris. 5. studenog 1999. god.
prvi diplomirani polaznici ove škole proslavili su 3o go-
dina diplomskog ispita. Iz ove generacije bilo je najviše
članova koji su aktivno djelovali u našem Društvu;
• Zvonimir Došen, Predsjednik DRTH i prvi Predsjednik
Saveza rad. teh. Jugoslavije
• Ivan Lubina, Predsjednik DRTH i voditelj vježbi na
školi
• Vjekoslav Božić, blagajnik
• Blaženka Novosel, prva urednica časopisa
• Nedjeljko Bajić, član uređivačkog odbora
• Nikola Škegro, urednik časopisa i autor knjige s prof.
Bešenski Radiografska tehnika skeleta
• Olgica Dogan, predstavnica s ISRRT-om, i tajnica
Saveza
• Bernarda Margeta, urednica časopisa, voditeljica
vježbi na školi, tajnica Društva i predstavnica za
ISRRT-om za vrijeme Domovinskog rata.
Povremeno su se otvarali i pojedini odjeli za školovanje
radioloških tehničara i u drugim republičkim regionalnim
centrima Osijek, Split te 1985. u Rijeci.
Društvo je dosta radilo i na oblikovanju i programu
kvalitetnijeg studija i izdavanju stručne literature. Tako
imamo 1972. god., Leksikon radioloških pojmova prof.
dr. Petrovčića koji je uredila Bernarda Margeta, 1987.
god. Radiografska tehnika skeleta prof. dr. N. Bešenski i
Nikole Škegre, i 1999. Teorijske osnove imaging CT tehni-
ke kolege Petra Strugačevca iz Osijeka.
1984. god. u Beogradu na Kongresu rad. teh. Jugoslavije
doneseni su važni zaključci. Treba prekinuti tečajeve i
ujednačiti školske programe, znači izraditi jedinstven
školski program i donijeti novi stručni naziv koji bi bio
adekvatan našem pozivu. Hrvatsko Društvo dobilo je
zadatak da izradi nomenklaturu struke. Uputili smo na-
šem članstvu anketu i dali nekoliko prijedloga za naziv.
Odabran je inženjer medicinske radiologije jer je najbolje
označavao našu djelatnost. Inženjer-stupanj naobrazbe;
medicinski-mjesto našeg rada (medicinska grana); ra-
diologije-našu specijalnost. Bila je to mukotrpna borba
sa mnogo dopisa i papirologije koju su vodili Zlatko
Janković, Marjan Čačić, Alen Bartoš, Luka Šokić, Zvonko
Došen, Srećko Bjedov, ali koja je urodila uspjehom. Tako
je 19. 6. 1990. god. upriličena promocija naziva i podjela
novih diploma na Višoj medicinskoj školi: Staro za novo.
16
Sakupljanje starih i izdavanje novih diploma vodio je
kolega Josip Pavletić. Pri tome je podijeljena i pločica
sa nazivom. Tako se Društvo preregistriralo 1989. god.
u Društvo inženjera medicinske radiologije Hrvatske,
DIMRH.
Društvo je bilo nositelj i organizator niza stručnih semina-
ra i kongresa. Živjeli smo za te susrete, veselili se, jer to
su bili trenuci ne samo razmjene iskustava, upoznavanja
novih načina i metoda rada, već su to bila druženja koja
su razbijala našu svakodnevnicu i napor našeg posla:
1972. god. Stubičke toplice
1973. god. Brezovica kraj Zagreba
1974. god. Stubičke toplice
1975. god. Crikvenica, obilježili 80 godina otkrića X zra-
ka, Prof. dr. Katunarić, Radiologija, jučer, danas,
sutra.
1976. god. Kongres rad. teh. Jugoslavije, Sarajevo, prisu-
stvuje g a. Erika Ditmsr iz ISRRT-a; intervju za na
časopis.
1977. god. Haludovo, pamtimo po lošem vremenu i pono-
vo odlučujemo ZA.
1978. god. Stubičke toplice
1979. god. Selce, Prof. Katunarić govori o stanju radio-
loške službe u Hrvatskoj, a prof. Petrovčić, Kako
su umirali pioniri radiologije, obje teme aktualne
u vrijeme naše borbe za staleške probleme: bene-
ficirani radni staž, radno vrijeme, godišnji odmor,
prisutna i gospođa Ilss Domer kao član komiteta
za izobrazbu pri ISRRT-u.
1980. god. Kongres rad. teh. Jugoslavije, Novi Sad
1981. god. Čakovec
1982. god. Crikvenica, prvi puta zajedno s dru tvom
Slovenije tematska jedinica obrada patobilijar-
nog trakta (rad. teh. Hrvatske); gospodin Zvonko
Pribudić upoznao nas je s novostima moderne rtg
aparature Siemens.
1983. god. Dobrna
1984. god. Radenci
1984. god. Kongres rad. teh. Jugoslavije Beograd, done-
sen zaključak o jedinstvenom školskom programu
i novom stručnom nazivu. DRTH treba izraditi no-
menklaturu i odabrati adekvatan stručni naziv.
1985. god. Karlovac, vrlo aktualan stručni naziv
1986. god. Pula, iako ve skrhan bole u, prof. Katunarić
odazvao se našem pozivu i održao predavanje o
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

prvim rendgenskim tehničarima u nas. Nažalost
već u sljedećem broju časopisa 3\86 objavljena
je tužna vijest. Izgubili smo velikog stručnjaka i
prijatelja.
1987. god. Lipica
1988. god. Kongres rad. teh. Jugoslavije, Ohrid
1989. god. VUKOVAR, organizira podružnica Slavonije i
Baranje. Naviru uspomene na Vukovar, Vučedol,
Iločke podrume
1990. god. Split, održana predavanja iz MR kolege bol.
Sveti Duh iz Zagreba, o intervencijskoj radiologiji
i embolizacijama, B. Margeta. Ostvarenje naše
naporne borbe za naziv. Uručena je prva diploma
s nazivom Inženjer med. radiologije počasnom
predsjedniku Zvonku Došenu.
1990. god. ALPE ADRIA
1991. god. Stubičke toplice, obilježena 20. godišnjica
rada našeg Društva.
1992. god. Kranjska gora, sudjeluju kolege Austrije,
Italije, Slovačke., B. Margeta prezentira film
Medicina i rat u Hrvatskoj i postavlja poster izložbu
o stradanjima u Hrvatskoj.
1993. god. Varaždin, preimenovanje našeg Društva u
Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiolo-
gije, HDIMR. Promijenjen raspored boja u logu
(crven, bijeli, plavi). Prisustvuju kolege iz Slovačke,
Češke i Slovenije.
1994. god. Portorož, obilježena 40. godišnjica postojanja
DRTS.
1995. god. DUBROVNIK, tema 100 godina otkri a X-zraka
o razvoju radiologije kroz tih 100 godina poster
predavanje prezentirala B. Margeta. Prestanak
zajedničkih seminara s DIMRS.
1996. god. Zadar
1997. god. Crikvenica, osnovan SDPIZH.
1998. god. Split, Kaštel Stari
1999. god. Osijek, I. Kongres HDIMR
2000. god. Cavtat
Svi seminari bili su izuzetno kvalitetno prezentirani i orga-
nizirani. Sudjelovali su na i profesori, republički inspekto-
ri odgovorni za područje zračenja, fizičari, pravnici, sin-
dikalni predstavnici i naravno svi mi koji smo prezentirali
svoj rad i novosti iz radiologije.
Svaki od ovih susreta imao je neko obilježje, ali zajed-
ničko je svima bilo druženje. Veselje i uspomene s tih
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Pogled unazad
susreta kolalo je nama još nekoliko dana nakon povratka
na radno mjesto.
Već 1971. na Izvršnom odboru Društva donesena je
odluka da bi članstvo bilo najbolje povezati časopisom
gdje bi objavljivali stručne teme, izvješća sa seminara,
kongresa i obavijesti. Prva urednica bila je Blaženka
Novosel. Časopis je izlazio četiri puta godišnje, sve do
1987. Kasnije on izlazi kao dvobroj ili obrađuje temat-
ske cjeline. Zbog svog stručnog sadržaja rado su ga
čitali i studenti jer nije bilo školskih udžbenika iz same
struke. Mirjana Tomeković bila je tajnica, ali je počela
voditi i časopis te joj već 1972. pomaže u tome Bernarda
Margeta, koja 1975. u potpunosti preuzima urednički po-
sao. Časopis tada dobiva novo ruho. Novi format, naziv
Vjesnik radioloških tehničara, naslovnica različita i obo-
gaćen sadržaj. Pored stručnih tema, izvješća sa seminara
i kongresa te obavijesti uvode se rubrike.
U rubrici U posjeti (posjećuju se kolege u klinikama, bol-
nicama, domovima zdravlja i saznaju njihovi uvjeti rada,
problemi itd.) objavljuju se novosti iz svijeta radiologije i
radiološke aparature, te vijesti iz ISRRT. Te rubrike piše
kolega Dragotin Vehovar iz Maribora, a kasnije i Mirjana
Tomeković. 1976. rubriku Tehnički savjeti piše gosp.
Stjepan Brezović, a tu su i rubrike Vi pitate mi odgovara-
mo, Radiološki tehničari javite se (tu se objavljuju slobod-
na radna mjesta). Za trenutke odmora bila je to rubrika
Izbor iz poezije naših kolega, humor, križaljka i drugo.
Časopis je lektorirao prof. Željko Brdarić bez novčane na-
knade. Zato mu i ovog puta kažemo veliko Hvala. Naš ča-
sopis rado su čitale i kolege iz drugih republika, slali smo
ga širom Jugoslavije, i upravo on i naš školski program (i
slovenski) omogućili su Savezu ulazak u ISRRT. Od 1985.
god. slijedili su urednici: Zlatko Janković, Nikola Škegro,
Neven Krivec, Nedjeljka Duvnjak. Svaki od njih uređivao
ga je na svoj način čineći najbolje što su znali, jer mi smo
samo amateri u tom poslu. Svi brojevi uvijek su sadrža-
vali reklamne poruke naših sponzora, a ponekad i tužne
osmrtnice naših kolega koji su nas zauvijek napustili.
U vremenu 1991. – 1992. nije bilo mogućnosti za njego-
vim publiciranjem, a 1993. god. izlazi pod uredničkom
palicom Nedjeljke Duvnjak. Danas je on vrlo uspješno
moderan grafički dizajniran časopis. Želimo mu dug ži-
vot. Želimo li ga imati moramo svi tome pridonije, da ne
bismo pitali: A što sutra?
Posebno poglavlje u životu našeg Društva ima
Domovinski rat. On nas je sve zbio u redove da si poma-
žemo i da se brinemo jedni o drugima. Rad Društva bio
17
 Pogled unazad
je vrlo intenzivan u to vrijeme. Zagreb je postao logistič-
ki centar cijele Hrvatske, ali tu je bila i logistika za sve
vas, upravo u tadašnjem Izvršnom odboru. Alen Bartoš,
Bernarda Margeta i Luka Šokić bili su na raspolaganju
svima vama kroz dan i noć. To je bilo vrijeme kada smo
uputili najviše pisama i najviše koristili telefon. Odmah
na početku nemilih događanja sastao se Izvršni odbor
društva u Mlinarskoj i donio nekoliko važnih smjernica.
Prvo je trebalo javno obznaniti i osuditi zbivanja u tada
njoj Jugoslaviji. Tako smo putem HTV-a u ono vrijeme
zagrebačke televizije, uputili oštru osudu za početna
zbivanja u tadašnjoj Jugoslaviji te se među prvim zdrav-
stvenim djelatnicima isključili iz Saveza zdravstvenih
djelatnika Jugoslavije, točnije rečeno, bili smo prvi od
zdravstvenih djelatnika koji su imali snage to javno i ob-
znaniti. Uputili smo pismo i predsjedniku Saveza Marjanu
Kofjaču i obavijestili ga o tom činu.
Prof. dr. A. Hebrangu uputili smo pismo gdje ga obavje-
štavamo da se stavljamo na raspolaganje i spremni smo
ići na radilišta prema potrebi ratnih okolnosti.
Nadamo se da se svih zagrebačkih inicijativa i humani-
tarnih akcija sjećaju mnoge kolege Vukovara, Osijeka,
Vinkovaca, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Siska,
Karlovca, Dubrovnika i drugi. Inženjeri zagrebačke po-
družnice prihvaćali su sve inicijative i zdušno sudjelovali
u svim akcijama koje je vodila tada Bernarda, koja nije
bila tada samo tajnica Društva nego je bila na dispoziciji
svim članovima i svi su joj se obraćali u svako doba. Bilo
bi suviše skromno ne pripomenuti da je Društvo tada osi-
guralo i uputilo portabilne rtg aparate, jedan u Vukovar,
jedan u Osijek i automatsku komoru u Dubrovnik. Sakupili
smo veće količine kvalitetnog rendgenskog filma iz za-
grebačkih klinika, bolnica i domova zdravlja, kvalitetnih
kaseta bez oštećenih folija i poslali u gradove gdje je bila
za to potreba. Dolazili su Božićni blagdani. Željeli smo ra-
zveseliti kolege u bolnicama ratom zahvaćenog područ-
ja. Mislima smo bili vezani za njih. Strahovali za njihove
živote, ali željeli im pokazati da smo s njima i da brinemo.
Na našu zamolbu da nam pošalju prilog u svojim proi-
zvodima odazvala se Pliva Cedevita, Kraš, Frank, Dukat,
i drugi, te inženjeri Zagreba svojim prilozima. Kolega
Frane Rojnica pobrinuo se preko svojih veza za prigodne
Božićne pakete namijenjene djeci naših kolega koja su
dane boravila u mračnim skloništima. Luka, Alen, Frane,
Miro, Ana, Bemarda, Josip slagali su pakete u prostorija-
ma Više škole upućuju i najbolje želje svojim kolegama u
ratom zahvaćenom području iznad svega žele i im MIR.
Dane darivanja obilježili smo na obostrano iznenađenje i
18
radost. Ali to nije sve. Sakupili smo i financijska sredstva
koja smo namijenili Slavonsko-baranjskoj podružnici da
uputi jednokratnu pomoć kolegama čiji su domovi naj-
više stradali. Također i jednokratnu pomoć za prognane
kolege iz Petrinje.
U tim danima stradanja i ljudskih patnji mi kao da smo cr-
pili snagu za nove pothvate. Na poticaj kolega iz Slavonije
koji su nam poslali prve video materijale o stradanjima
i razaranjima učinili smo kasetu pod radnim naslovom
Medicina i rat u Hrvatskoj. Nakon njenog promoviranja
u Hotelu Intercontinental uz prisustvo vojnih i državnih
čelnika poslana je na sve kontinente, a jedan primjerak
se nalazi i kod Svetog Oca u Vatikanu. Značaj ove kasete
je u tome da je otišla u svijet prije priznanja Republike
Hrvatske. Ovaj projekt vodili su kolege Alen Bartoš i
Srđan Krile uz pomoć gospodina Vladimira Penavića.
Promociju kasete priredili smo uz pomoć kolega iz Siska
u dvorani Kockica uz prisustvo gradonačelnika, ravnate-
lja bolnice i g. Ivice Kostovića. Radost su nam predstav-
ljali i naša kolegica Senka Vuko koja je prošla vukovarsku
kalvariju, kao i junak Trpinske ceste Mladi Jastreb.
Druga kaseta nastala je na poticaj kolege Janka Jurčevića
pod radnim naslovom „Zdravstvo Slunja u ratu“. Nešto
kasnije kolegica Gorana Belan i Mato Hećimović postaju
autori divne ratne poetične kasete Osijek i ja u ratu-Veliki
grad mali čovjek. U tom nemilosrdnom ratu veliku pomoć
našim kolegama pružali su i serviseri firme Siemens.
Uputili smo im kao Društvo zahvalu.
Kada je pala Vukovarska bolnica, uputili smo apel za iz-
bavljenje zdravstvenih radnika i bolesnika Svjetskoj zdr.
org. u Genevu, promatračima misije Europske Zajednice,
Liječnicima bez granica i dr. Odmah na početku svih tih
događanja Bernarda upućuje pismo gospođi Riti Eriksen
van den Brand, tajnici za Europu i Afriku i gospodinu T.
J. D. Westu u Kanadu, generalnom tajniku ISRRT-a, oba-
vještavaju i ih o događanjima u našoj domovini i našim
istupom iz Saveza. Tim istupom prestalo je naše članstvo
u ISRRT-a. Opširno pismo o radu i aktivnostima Društva,
priložen Statut našeg Društva, program naše škole i
nekoliko časopisa govorilo je o našoj kvaliteti i želji da
budemo tamo gdje nam je mjesto. Gospo a Eriksen uz-
vraća odgovor na upućeno pismo Bernarde, pismo puno
topline, moralne podrške, i optimizma. Evo samo nekih
rečenica iz dijelova pisma:
„Ponijela sam vaše pismo u Portugal kako bih ga poka-
zala ostaloj četrnaestorici predstavnika Europe. Trudit
ćemo se i trudimo se da Vas preko naše organizacije
što više zemalja EEZ-a prizna. U 1992. god. imamo IX.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

zasjedanje ISRRT-a za Europu i Afriku u Beču. Nadamo se
velikom sudjelovanju s istoka Europe i SAD-a, pogotovo
zbog zanimljivih tema i napretka naše struke u buduć-
nosti. Za Vas bi bilo dobro da prenesete iskustva i vašu
tešku situaciju ostatku svijeta. Naše su bolnice sakupljale
odjeću, posteljinu, sanitetski materijal i hranu za va u ze-
mlju i nadamo se da ta pomoć stiže do Vas.
Vaša sadašnja situacija nije nimalo laka (politika, nezapo-
slenost, školstvo itd.). Da li još što trebate? Budite snažni
i oduprite se ljudskim patnjama najbolje to možete, na-
damo se mirnom Božiću i neka za Vas Nova godina bude
godina mirna. Nastavite svoj dobar rad, uskladite ga s
Europom i svijetom i jednoga dana ćete i Vi postati njezi-
nim punopravnim članom. Neka sve Vas blagoslovi Bog.
Iskreno Vaša i misli na Vas Rita Eriksen van den Brand,
tajnik ISRRT-a za Europu i Afriku.“
P.S. Molim pošaljite video vrpcu ukoliko nemate mogu-
ćosti da dođete u Austriju, mogla bih je pokazati svim
kolegama iz cijelog svijeta .
Poslali smo kasetu Medicina i rat u Hrvatskoj, nekoliko
publikacija o stradanjima u našoj domovini kao po-
zdravno pismo učesnicima skupa u Beču. Na stručnom
seminaru u Varaždinu pored kolega iz Slovenije prisutne
su kolege iz Slovačke i Češke te se uspostavljaju bolji
kontakti. Tako je već u studenom 1994. u Pragu prisut-
no nekoliko kolegica i kolega iz Zagreba i Osijeka. Ivica
Bogadi upoznao je skup o osnovnim značajkama našeg
Društva, načinu školovanja i novim vizijama našeg poziva
u budućnosti. Zahvalio svim prijateljskim zemljama koje
su nam pomagale, a i dalje pomažu našoj domovini, i
pozvao ih na okupljanje u Dubrovnik. Slijedio je susret
u Bratislavi 1996., zatim u Beču 1998., 1999. u Lisabonu,
2000. u Budimpešti.
Na sjednici Vijeća ISRRT-a održanoj u sklopu organiza-
cije 11. Svjetskog kongresa ISRRT-a 17. i 18. rujna 1998. u
Tokiju jednoglasnom odlukom primljeno je HDIMR u pu-
nopravno članstvo ISRRT-a. Uz jamstvo da ispunjavamo
potrebite kriterije našu kandidaturu podržala su društva
Austrije i Češke, s kojima vrlo kvalitetno i na visokoj razini
surađujemo: 800 kolega i kolegica sa svih kontinenata
bili su svjedoci tog čina, za nas toliko važnog. Sjednici
Vijeća i inauguraciji našeg Društva bili su nazočni ta-
dašnji Predsjednik Luka Šokić i Ivica Bogadi, tajnik za
međunarodnu suradnju. Koliko ih je emocija ispunjavalo
kada je ponesena zastava i rečeno ime naše domovine!?
Na istoj sjednici kolega Bogadi imenovan je članom Vije
a ISRRT-a. Čestitamo! Dugo smo i očekivali taj trenutak.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Pogled unazad
U Radiološkom vjesniku možemo pročitati sve o progra-
mima EROS, ERASMUS i SOCRATES o čemu nas izvje-
šćuje kolega Bogadi. lzuzetna angažiranost, stručnost i
sposobnost našeg kolege, a i rad njegovih prethodnika,
otvorili su nam vrata u strukovnu Europu. Kolega Bogadi
na kraju jednog svog izvješća piše: „Strukovna Europa
nam je otvorila vrata. Kroz njih smo prošli, samo tamo tre-
bamo i ostati, biti da nas se vidi, govoriti da nas se čuje,
dovesti ih k nama, da nas se zapamti.“ (Nas je već 1973.
u Madridu i nekoliko godina kasnije predstavljala naša
prva tajnica Mirjana Tomeković u Bruxellu i Lisabonu.).
Zapitat ćete se kako u ovom cijelom slijedu našeg 30-go-
dišnjeg rada ništa o sindikatu. Hm! Sjetite se samo koliko
smo vremena utrošili raspravljaju i o beneficiranom sta-
žu, radnom vremenu i produženom god. odmoru. U koji
sindikat se udružiti? Tko će razumjeti naše probleme, nas
brojčano male, ali potrebite u lancu dijagnostičke službe.
I kada smo pomislili: sada će biti kraj našim mukama, du-
gotrajnim diskusijama, jer na vrhu je naš čovjek, čovjek
od struke, onda je stigao jedan divan dopis. Sve smo
razumjeli, sve shvatili. I mi želimo u europske asocijacije,
ali i europske uvjete rada i europske platne vrećice za
našu struku. Sindikat djelatnika s područja ionizirajućeg
zračenja Hrvatske osnovan je 30. svibnja 1997. god. na
Osnivačkoj skupštini Društva u Crikvenici. Registriran
je kod Ministarstva rada i socijalne skrbi 12. lipnja 1997.
god. Sjedište mu je u Zagrebu u ulici Republike Austrije
11. Pristupio je Udruzi radničkih sindikata Hrvatske kao
središnjici. Predsjednik SDPIZH je naš kolega Krunoslav
Pavlinek, a Sindikat broji preko 650 članova. Osnovano
je nekoliko podružnica i to u Osijeku, Splitu, Karlovcu,
Rijeci, Varaždinu, Šibeniku, Puli i Zagrebu. Uz ozbiljnost
rada ovoga Sindikata možda će prestati različito tuma-
čenje zakonskih i pravnih odredbi u našim ustanovama.
Pod motom „Zajedno smo jači“ možda će se čuti i na glas
kod donošenja i potpisivanja Kolektivnog ugovora. Bravo
Kruno, samo naprijed!
Društvo je bilo organizator posjeta izložbi, kao u proljeće
Medicina i tehnika, te mnogih izleta.
Bili smo u Ljubljani u radiološkom institutu, tvorni-
ci Siemens u Erlangenu, Pragu, Budimpešti, Bad
Schallerbachu (u klinici na poziv kolege Luke Jakića), a
od 1982. pa do 1990. god. družili se i uzvraćali posjete
sa kolegama iz Maribora. Bilo je u tim susretima struke
i razonode. Prvi puta od kada Društvo postoji, na inici-
jativu tadašnjeg predsjednika Alena Bartoša, od 18. pro-
sinca 1992. god. započinju naša sada već tradicionalna
19
 Pogled unazad
predbožićna druženja. Prvo takovo organizirali smo u
Muzejskom prostoru na Jezuitskom trgu u Zagrebu.
Društvo je u ovom dugogodišnjem radu steklo vrlo mno-
go dragih prijatelja, nažalost, neki nisu više među nama.
Rado se sjećamo utemeljitelja naše Više škole, čovjeka
koji nije samo dao znanje nego je ulio u nas ljubav prema
struci, ophođenje i ponašanje prema bolesniku, čovjeka
koji je uvijek bio spreman pomoći nam kao studentima
i kasnije u nadogradnji našeg zvanja. Nažalost, on nije
više među nama, dragi nam Prof. dr. Ferdo Petrovčić.
HVALA MU!
Hvala i našem velikom prijatelju i borcu za povrat naših
izgubljenih povlastica, zajedno smo proveli mnogo sati
na sastancima želeći pronaći pravi modus za sve pro-
bleme, za sva ona divna i poučna predavanja, gdje smo
upoznali razvoj svog profila i radiologije, prof. dr Dušku
Katunariću.
Svakako od srca zahvaljujemo svim na im profesorima:
Marku, Špoljaru, Hebrangu, Belanicu, Caru, napose prof.
dr. Nadi Bešenski, koja je obogatila našu stručnu literatu-
ru, vodi školu i uvijek se rado odazove našim pozivima.
Ne zaboravljamo ni, nažalost, pokojnog republičkog in-
spektora dr. V. Šalera, te fizičare IMI-a koji su nam govorili
o dozimetriji i zaštiti od ionizirajućeg zračenja, gospodina
Cerovca, Novakovića, Kubelku. Hvala našem kolegi Laki
Jakiću (nažalost nije među nama već dugo) iz Austrije koji
je rado dolazio na naše seminare, donosio novosti iz ra-
diologije, povezao nas s kolegama iz Austrijskog društva
i ugostio nas u Bad Schallerbachu dva puta. Uspomene
na Tebe, Luka, vječno su u na im mislima. Hvala našoj
švicarskoj podru nici na pomoći u vrijeme Domovinskog
rata.
Hvala kolegi Dragotinu Vebovaru iz Maribora koji je
objavio mnoge stručne članke i pozitivna razmišljanja o
struci u našem časopisu. Koliko je samo lica prošlo našim
sjećanjima?! I onu rečenicu: „Imamo li mi takvo društvo
u Hrvatskoj?“ pitao je dr. Željko Tomeković svoju supru-
gu na slovenskom seminaru u Mariboru 1971. Ne, bilo
je više puta pokušaja, ali se ugasilo rekla je. Nije tada
ni slutila da će biti upravo novom društvu deset godina
20
tajnica, a nešto duže predstavnica sa ISRRT-om. Hvala
dr. Željku i Mirjani! Zaplješćimo i zahvalimo našem prvom
predsjedniku, a ve više godina počasnom predsjedniku,
koji je postavio temelje našeg Društva čiji jubilej danas
obilježavamo, Anti Rukavini. Hvala i predsjednicima koji
su slijedili i nisu dozvolili da prestane kucati srce i danas
tako aktivnog tridesetogodišnjaka, koji vide njegovu
daljnju budućnost kroz otvorena vrata Europe. Tako su
slijedili: Ivan Lubina, Zvonimir Došen, Miroslav Jirsa, Alen
Bartoš, Luka Šokić i Marko Čupić.
Njihov rad ne bi bio dobro obavljen i svi dopisi i zapisnici
provedeni i zavedeni, ni dobre komunikacije s vama ne
bi bilo da nije bilo marljivih i odanih tajnica/ka: Mirjana
Tomeković, Albina Tonšetić, Katarina Pervan, Bernarda
Margeta, Nenad Javorić, Ana Malbašić. Da bi jedno druš-
tvo postojalo i opstojalo, trebaju i dobro vođene financi-
je. Odlično blagajničko poslovanje dugujemo Vjekoslavu
Božiću, Luki Šokiću, Igoru Fučkanu i Draženu Horvatincu.
Sve aktivnosti članova Društva, sve novosti iz svijeta
radiologije uredili su i objedinili u Radiološkom vjesniku
njegovi urednici: Blaženka Novosel, Mirjana Tomeković,
Bernarda Margeta, Zlatko Janković, Nikola Škegro,
Neven Krivec, Nedjeljka Duvnjak.
Zahvaljujemo ljudima čije su se poslovne sudbine ispre-
pletale s našim Društvom i njegovim opstankom. To su
naši dragi prijatelji i sponzori: od samog početka Društvo
prati Unija, Kodak Meditrade (Igor i Romano Trnski), Foto
medicina (gosp. Vladimir Penavi), Agfa, Fotokemika,
Siemens, Philips, Byk Gulden, Nycomed, Elmed, Cesar,
Merix, i drugi.
Zahvaljujemo im na svesrdnoj pomoći u nadi da emo i
dalje dobro sura ivati.
Na kraju ove iscrpne šetnje kroz sjećanja i uspomene
poručujemo mladim generacijama:
„Ne dozvolite da ovoliki trud, ovoliko slobodnog vreme-
na svakog aktivnog člana ovog Društva bude uzaludno.
Nastavite smjelo i odvažno u nova osvajanja znanja jer
radiologija se zahuktava, smjelo kroz vrata Europe i vidi-
mo se na pedesetogodišnjici s većim uspjesima.“ n
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
 Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost

Stability is in its DNA

Stability is in its DNA
Upon the conception of Dotarem®, Guerbet’s research team,
in order to minimize the release risk of gadolinium, designed the
gadoterate meglumine molecule to provide high chemical stabili
Dotarem® shows a unique profile based on its original features:
Stability is in its DNA • Macrocyclic & ionic molecule developed by Guerbet’s researchers
• Patented manufacturing process
Upon the conception of Dotarem , Guerbet’s research team,
®

in order to minimize the release• More

risk than 70
of gadolinium, million
designed the global injections with zero confirmed
unconfounded cases of NSF 2-4
gadoterate meglumine molecule to provide high chemical stability. 1

Dotarem shows a unique profile based on its original features:

®

• No byvisible
Guerbet’sbrain hyperintensities related to dechelated Gd,

OptiRAY
• Macrocyclic & ionic molecule developed researchers
• Patented manufacturing process
even in cases
• More than 70 million global injections with zero confirmed
of repeated
® injections 5-8
unconfounded cases of NSF 2-4
• No visible brain hyperintensities related to dechelated Gd,
Iobitridol
Iobitridol even in cases of repeated injections 5-8
ioversol

Flow of contrast Optimizes image quality,

patient comfort and clinician confidence

DOTAREM 0.5 mmol/mL, solution for injection. Composition: For 100 mL of solution: active ingredient: Gadoteric Acid 27.932 g corresponding to: DOTA 20.246 g corresponding to gadolinium oxide 9.062 g. Indications
Medicinal product for diagnostic use only: Magnetic Resonance Imaging for cerebral and spinal disease, diseases of the vertebral column, and other whole-body pathologies (including angiography). Posology and metho
administration: The recommended dose is 0.1 mmol/kg, i.e. 0.2 mL/kg in adults and children. In angiography, depending on the results of the examination being performed, a second injection may be administered during
same session if necessary. Angiography with Gadoteric acid is not recommended in children (0-18 years). In Encephalic and spinal MRI, in some exceptional cases, as in the confirmation of isolated metastasis or the dete
of leptomeningeal tumours, a second injection of 0.2 mmol/kg may improve tumor characterisation and facilitate therapeutic decision making. For patients with impaired renal function and paediatric population (0-18 y
more than one dose should not be used during a scan, injections should not be repeated unless the interval between injections is at least 7 days. The product must be administered by strict intravenous injection. Dependin
the amount of gadoteric acid to be given to the child, it is preferable to use gadoteric acid vials with a single use syringe of a volume adapted to this amount in order to have a better precision of the injected volume. In neon
and infants the required dose should be administered by hand. Contraindications: Hypersensitivity to gadoteric acid, to meglumine or to any medicinal products containing gadolinium. Special warnings and precaut
for use: Dotarem must not be administered by subarachnoid (or epidural) injection. The usual precaution measures for MRI examination should be taken such as exclusion of patients with pacemakers, ferromagnetic vas
clips, infusion pumps, nerve stimulators, cochlear implants or suspected intracorporal metallic foreign bodies, particularly in the eye. General particulars corresponding to all gadolinium contrast agents: All gadoli
based contrast media can cause minor or major hypersensitivity reactions that can be life-threatening. These can occur immediately (within 60 minutes) or be delayed (within 7 days) and are often unpredictable. Because o
risk of major reactions, emergency resuscitation equipment should be available for immediate use. Hypersensitivity reactions can be aggravated in patients on betablockers and particularly in the presence of bronchial ast
These patients may be refractory to standard treatment of hypersensitivity reactions with beta agonists. Impaired renal function: Prior to administration of gadoteric acid, it is recommended that all patients are screened for
dysfunction by obtaining laboratoryExclusively
tests. There havepowered
been reports ofby:
Nephrogenic Systemic Fibrosis (NSF) associated with use of some gadolinium-containing contrast agents in patients with severe renal impairment (GFR < 30
min/1.73 m2). As there is a possibility that NSF may occur with Dotarem, it should only be used in these patients after careful consideration. CNS PHARMACOL
disorders: As withd.o.o.
other contrast agents containing gadolinium, special precau
should be taken in patients with a low seizure threshold. Precautionary measures, e.g. close monitoring, should be taken. Headquarters: Šestinski
All equipment and drugs dolto 62,
necessary counterHR-10000 Zagreb
any convulsions which may occur must be made read
use beforehand. Interactions with other medicinal
Brochure_A4_Dotarem_Molecule_140218_v1.indd 1 products and other forms of interaction: No interactions with Administrative office:
other medicinal products Jelašićka
have been 3,
observed.
19/02/2018 HR-10090
15:32 Zagrebstudies have not been carried
Formal drug interaction
Fertility, pregnancy and lactation: Gadoteric acid should not be used during pregnancy unless the clinical condition of the woman requirest: use of gadoteric
+385 1 4852 947 acid. Continuing or discontinuing breast feeding for a period o
hours after administration of gadoteric acid, should be at the discretion of the doctor and lactating mother. Effects on ability to drive and use machines: No studies on the effects on the ability to drive and use machines
e: pharmacol@pharmacol.hr
been performed. Ambulant patients while driving vehicles or operating machinery should take into account that nausea may incidentally occur. Undesirable effects: Uncommon (≥1/1000 to <1/100): hypersensitivity, heada
dysgeusia, dizziness, somnolence, paraesthesia (including burning sensation), hypotension, hypertension, nausea, abdominal pain, rash, feeling www.pharmacol.hr
hot, feeling cold, asthenia, injection site reactions (extravasation, pain, discom
oedema, inflammation, coldness). Rare (≥1/10 000 to <1/1 000): anxiety, presyncope, eyelid edema, palpitations, sneezing, throat tightness, vomiting, diarrhea, salivary hypersecretion, Urticaria, pruritus, hyperhidrosis, chest
chills. Very rare (<1/10 000): anaphylactic reaction, anaphylactoid reaction, agitation, coma, convulsion, syncope, tremor, parosmia, conjunctivitis, ocular hyperaemia, vision blurred, lacrimation increased, tachycardia, cardiac ar
arrhythmia, bradycardia, flushing, pallor, vasodilatation, hot flush, cough, dyspnoea, nasal congestion, respiratory arrest, bronchospasm, throat irritation, laryngospasm, pharyngeal oedema, dry throat, pulmonary oedema, eryth
angioedema, eczema, muscle cramps, muscular weakness, back pain, arthralgia, malaise, chest discomfort, pyrexia, face oedema, injection site necrosis (in case of extravasation), phlebitis superficial, decreased oxygen satura
Not known : nephrogenic systemic fibrosis. Overdose: Gadoteric acid can be removed by haemodialysis. However there is no evidence that haemodialysis is suitable for prevention of nephrogenic systemic fibrosis. Please n
The peel-off tracking label on the vials or syringes should be stuck onto the patient record to enable accurate recording of the gadolinium contrast agent used. The dose used should also be recorded. If electronic patient rec
P18048XEN_Ban1200x2150_XenetiX_070318.indd 1 09/03/2018 09:35

are used, the name of the product, the batch number and the dose should be entered into the patient record. Pharmacological properties: Pharmacotherapeutic group: paramagnetic contrast media for MRI, ATC code: V08C
 Pogled unazad
Hrvatsko društvo radiološke
tehnologije
Damir Ciprić, mag. rad. techn., Predsjednik HDRT
Branko Kovalisko, bacc. radiol. techn., Glavni tajnik HDRT
Hrvatsko društvo radiološke
tehnologije...
Nešto novo i drugačije ili...?
H rvatsko društvo radiološke tehnologije je
Hrvatsko društvo Inženjera medicinske radiologije
novog naziva. Broj članova društva se mijenjao tijekom,
sada već 55 godina neprekinutog djelovanja i još uvijek
smo ovdje sa istim onim obavezama i potrebama koje
smo si zadali osnutkom davne 1972. godine. Vjerujemo da
ste pročitati članak iz drugog broja RV 2/2001.g. objavljen
ponovo na prethodnim stranicama ovog RV-a, a mi ćemo
Vam približiti rad Društva u zadnjih desetak godina.
Razdoblje od kraja devedesetih prošlog stoljeća pa
do 2010. Društvo je vodio gosp. Marko Čupić kao
Predsjednik zajedno sa kolegama, već spomenutim u
članku Naših trideset godina. Naravno, bilo je još kolegi-
ca i kolega koji su radili u raznim tijelima Društva ali na-
žalost, izgradnjom i adaptacijama prostora KBC-a Zagreb
na lokaciji Kišpatićeva 12, nestala je sva arhiva Društva i
još uvijek skupljamo fragmente povijesti iz tog razdoblja.
Na Izbornoj skupštini 2010. godine, koja je održana uz 3.
Kongres Hrvatskog društva radiologa u Opatiji, izabran
je novi Upravni odbor i ostala tijela Društva. Novim pred-
sjednikom imenovan je gosp. Damir Ciprić. U istoj godini
osnovana je i Hrvatska komora zdravstvenih radnika,
teško prihvaćena institucija, a kojoj je jedan od osnivača
22
odlukom Ministarstva zdravstva bio i HDIMR. Većina do-
tadašnjih članova više nije pokazala interes za članstvom
i Društvo polako gubi jedini izvor financiranja, članarine.
U isto vrijeme prestaje i potpora grada Zagreba za izda-
vanje Radiološkog vjesnika i održavanje web stranice.
Nova uprava pronalazi skromna sredstva i animira ne-
koliko mladih kolega, koji u tom razdoblju pomažu u or-
ganiziranju radionica i stručnih skupova te u izradi nove,
jednostavne ali financijski prihvatljive web stranice.
Skupštine društva su redovito održavane, najčešće u
sklopu stručnih skupova. Odustajanjem od članstva
u društvu, smanjio se broj članova izabranih u tijela
HDIMR-a pa se 2015.g. saziva Izborna skupština HDIMR.
Odlukom Izvanredne Skupštine Hrvatskog društva in-
ženjera medicinske radiologije održane 21. rujna 2015.
godine, usvojen je novi naziv Društva: Hrvatsko društvo
radiološke tehnologije, sukladno nazivu obrazovnih pro-
grama i stručnog naziva sva tri visoka učilišta u RH. Isti
stručni naziv je i duže vrijeme u upotrebi unutar zemalja
Europske unije. Razlog zbog kojeg je Skupština 2015.g.
usvojila novi naziv je i u tome što se upotreba ionizira-
jućeg i ne ionizirajućeg zračenja proširila na druga pod-
ručja kao što su forenzika, restauracija umjetničkih djela,
industrija i kontrola prometa (granična služba), gdje opre-
mom upravljaju osobe sa djelomičnim kompetencijama
za rad sa takvim uređajima, a imaju slične ili iste obaveze
prema institucijama kao i radiološki tehnolozi.
Osim zakonske obaveze usklađenja Statuta udruge s
novim Zakonom o udrugama (NN74/14), Skupština je
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

proširila prava na učlanjenje studentima radiološke teh-
nologije kao i ostalim profesijama koji svoju djelatnost
u potpunosti ili djelomično, obavljaju na uređajima koji
proizvode ionizirajuće i ne ionizirajuće zračenje (članak
11. Statuta HDRT).
Usvojenim Statutom smanjen je broj tijela udruge kao i
broj članova istih osim Skupštine, koju čine svi članovi
udruge sukladno članku 22. Statuta HDRT.
Sukladno Rješenju Gradskog ureda za opću upravu,
Sektora za udruge, klasa UP/I-230-02/2015-02/3919, Ur.
broj: 251-07-11-18-2, Hrvatsko društvo Inženjera medicin-
ske radiologije je promijenilo naziv u Hrvatsko društvo
radiološke tehnologije. Statut je usklađen sa novim
zakonskim odredbama i time je potvrđeno da je HDRT
pravni slijednik HDIMR-a, upisan u Registar udruga pod
istim brojem, ima isti OIB i broj IBAN-a.
U istom razdoblju, HDIMR odnosno HDRT postaje
punopravni član EFRS-a (European Federation of
Radiographer Societies) i ESTRO-a (European Society
for Radiotherapy and Oncology) u kojem članovi Društva
imaju pogodnosti za pojedinačnu članarinu.
Promjenama u Društvu 2010. godine nisu prestale
stručne aktivnosti pa je tako u sklopu 5. Kongresa
Hrvatskog društva radiologa održan 2. Simpozij HDIMR.
Prezentirano je 20 stručnih predavanja iz područja ana-
logne i digitalne radiologije različitih sijela te primjene
suvremenih sredstava i tehnika smanjenja doza na bo-
lesnicima. Na skup se prijavilo 89 sudionika i predavača.
HDIMR je u suradnji sa Hrvatskom komorom zdravstve-
nih radnika, Strukovnim razredom zdravstvene radiološ-
ko-tehnološke djelatnosti, održao 4. Radionicu radiološ-
ke tehnologije u Splitu, 20. – 22. svibnja 2011. Na skup
se prijavilo 208 sudionika iz radiologije, radioterapije i
nuklearne medicine, 20 predavača i 20 članova HKZR-a
iz ostalih strukovnih razreda. Rad se odvijao kroz zajed-
nička predavanja te kroz praktične vježbe po interesnim
grupama.
U 2012.g. su održani 1. Dani radiološke tehnologije u
Zadru, sa temama etike i deontologije u i kompetencija
inženjera medicinske radiologije / radioloških tehnologa.
U 2013.g. u dogovoru sa Strukovnim razredom zdrav-
stvene radiološko-tehnološke djelatnosti HKZR, Društvo
je zbog velikog interesa organiziralo 2. Dane radiološke
tehnologije sa temom kompetencija u radiološkoj tehno-
logiji u Šibeniku, gdje je uz uključenost šireg kruga uče-
snika iz struke donesen konačan nacrt općih i specijalnih
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Pogled unazad
kompetencija zdravstvenih radnika radiološko-tehnološ-
ke djelatnosti.
3. Dani radiološke tehnologije održali u Hrvatskoj
Kostajnici 2014.g., sa sve više prisutnom temom kontrole
kvalitete (QC) radiološko-tehnoloških procedura i postu-
paka. To je ujedno bio i prvi skup na kojem su aktivno su-
djelovali i studenti radiološke tehnologije Zdravstvenog
veleučilišta iz Zagreba.
Društvo je u studenom 2015.g. organiziralo trodnevni
međunarodni kongres radioloških i radioterapijskih teh-
nologa pod nazivom „SEETRO – South and East Europe
Technology in Radiation Oncology“, kao stručni skup i
platformu za suradnju kolegica i kolega iz osam strukov-
nih nacionalnih društava zemalja južne i istočne Europe
na engleskom jeziku i jezicima kojima govori većina ze-
malja sudionika. Kongres se održao u hotelu Dubrovnik u
Zagrebu sa 120 registriranih sudionika.
Usvojenim Statutom smanjen je broj
tijela udruge kao i broj članova istih osim
Skupštine, koju čine svi članovi udruge
sukladno članku 22. Statuta HDRT.
Kao suorganizator, Društvo je sudjelovalo u radu 2.
Kongresa radiološke tehnologije, održanog u Vukovaru,
u rujnu 2016.g. u organizaciji SR ZRTD HKZR. Kongresu je
prisustvovalo 215 sudionika.
SEETRO 2017 je održan u rujnu 2017.g. u Sofiji, Bugarska,
na kojem je Društvo sudjelovalo kao suorganizator te
organiziralo sudjelovanje i prijevoz svojih članova iz
Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.
U listopadu 2017.g. održana je 5. Radionica OKRT u orga-
nizaciji Društva i pod pokroviteljstvom HKZR, SR ZRTD, u
Kopačevu (Kopački Rit), sa temom: Standardi i normativi u
radiološkoj tehnologiji. Broj prijavljenih sudionika je bio 88.
6. Radionica OKRT, također u organizaciji Društva,
održana je u Karancu od 12. do 14. travnja 2019.g. sa
temom definiranja protokola radiološko tehnološke pro-
fesije za postupke kontrole kvalitete uređaja i procesa
u zdravstvenoj radiološko-tehnološkoj djelatnosti. Samu
organizaciju su, uz Glavnog tajnika Društva, vodile kole-
gice i kolege polaznici tečaja RER 6036 (IAEA/ESTRO).
23
 Pogled unazad
Radionici je prisustvovalo šezdesetak sudionika koji su
kroz predavanja dobili osnovne informacije o zakonskim
obavezama, načinima pripreme postupnika i upravljanja
rizikom te u radu po grupama, osmislili prve postupnike
za provođenje kontrole kvalitete za uređaje koje sudioni-
ci imaju u svojim ustanovama.
Do sada su napravljene i sve aktivnosti HDRT-a kao suor-
ganizatora vezano uz SEETRO 2019, u organizaciji kolegi-
ca i kolega iz Slovenije. Kongres se održao u Ljubljani od
4.-6. listopada 2019.g., a s predavanjima je prisustvovalo
18 članova HDRT po povlaštenoj kotizaciji koju je Društvo
dogovorilo sa glavnim organizatorom.
Društvo već godinama njeguje i organizira jedinstveno
neformalno druženje radioloških tehnologa, poznatu
X-Ray regatu, na kojoj su sudjelovali kolegice i kolege
iz Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a bilo je
sudionika i iz Francuske, Belgije i Austrije. Prva regata je
bila 2006.g. od kada se redovito održava. U ovoj godini
organiziramo 14. X-Ray plov.
Radiološki vjesnik je jedini stručni časopis
za radiološku tehnologiju u Hrvatskoj ali i
šire, koji izlazi više od jedanput godišnje.
Zadnji tiskani broj je izašao 2010. g., jer
zbog nedostatka sredstava nije bilo
moguće daljnje izlaženje RV-a.
Radiološki vjesnik je jedini stručni časopis za radiološ-
ku tehnologiju u Hrvatskoj ali i šire, koji izlazi više od
jedanput godišnje. Zadnji tiskani broj je izašao 2010.g.,
jer zbog nedostatka sredstava nije bilo moguće daljnje
izlaženje RV-a. Društvo je 2015. godine pripremilo i
objavilo prvi elektronski broj RV-a na novim web strani-
cama zajedno za programom za čitanje istog. Daljnjim
nedostatkom sredstava, RV zamire sve do jeseni 2018.g.,
kada ponovo izlazi u novom dizajnu i elektronskom obli-
ku. Tako su u 2018. godine objavljena 3 broja i do sada
24
dva broja e-RV-a u 2019. godini, a treći broj držite u ruci.
Uredništvo RV-a željno iščekuje Vaše članke, stručne
radove i postere.
Od zadnje Izborne skupštine Društva web stranica je
dva puta redizajnirana sukladno novim smjernicama
elektronskih medija. Jednako kvalitetno se može čitati
na svim platformama, PC- u, OIS-u i Androidu. Društvo se
trudi objaviti sve pristigle obavijesti, kongrese i simpozije
kao i razne online tečajeve. Upravni odbor HDRT-a uspio
je pružiti brzu i adekvatnu informaciju svima koji koriste
web stranicu HDRT.
Što još reći o Društvu. Danas jesmo zahvaljujući malom
broju kolegica i kolega koji nisu odustali od Društva u
onim prelaznim vremenima. I kao što se kolegica Bernarda
Margeta prisjetila svih važnih entuzijasta u povijesti
Društva, tako je red da iz anonimnosti Vama predstavimo
današnje entuzijaste. Tako redom treba spomenuti gosp.
Dražena Horvatineca i gđu Arijanu Petković, blagajnike
društva koji su sačuvali likvidnost Društva, gosp. Hrvoja
Stipaničeva, kolegu koji je napravio web stranicu Društva
bez financijske potpore i bio od velike pomoći u prvim
organizacijama stručnih skupova. U toj ulozi kroz niz go-
dina zamijenio ga je gosp. Vladimir Bahun. Tu su još gđa.
Ivanka Herman i gđa. Ankica Dozan, kolegice aktivne u
tijelima Društva, a posebno trebamo zahvaliti nezamje-
njivoj kolegici, koja je uspijevala održati tradicionalna
božićna okupljanja, gđi. Ani Malbašić. Naravno, bilo je
još kolegica i kolega koji su pomogli u radu Društva kroz
protekle godine i unaprijed se ispričavamo ako smo koga
izostavili: Leon Aličić, David Balanže, Dalibor Domijan,
Miran Gašparović, Jelena Hajredini, Matija Hranić,
Velimir Karadža, Maja Karić, Stipan Mandarić, Vedran
Manestar, Tatjana Matijaš, Helena Medvedec, Frane
Mihanović, Julijana Paunović, Goran Perić, Julio Pirović,
Tomislav Stanković, Irislav Šabulić, Marijana Todorović,
Šimo Zirdum i autori ovog teksta.
I na kraju, Hrvatsko društvo radiološke tehnologije, to ste
Vi, sadašnji i budući članovi. I možda samo parafrazirati
riječi gđe. Bernarde Margeta:
Ne dozvolite da ovoliki trud, ovoliko slobodnog vremena
svakog aktivnog člana ovog Društva bude uzaludno.
Nastavite smjelo i odvažno u nova osvajanja znanja jer
radiološka tehnologija se zahuktava, smjelo kroz vrata
Europe i vidimo se na svim sljedećim godišnjicama... n
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

Hrvatska komora
zdravstvenih radnika
Vladimir Bahun, mag.rad.techn., Sidra Medical and Research Center, Doha, Katar;
Tomislav Stanković, bacc. rad. Techn., Klinički zavod za kliničku i intervencijsku radiologiju,
Predsjednik vijeća SR ZRTD
Hrvatska komora zdravstvenih
radnika se pojavila 2010. sa svojim
pravilima i obvezama. Kako bi to
bolje razumjeli, saznajmo što je
Komora i kako je nastala...
H rvatska komora zdravstvenih radnika osnovana je u
veljači 2010. kao posljednja, barem za sada, Komora
neke zdravstvene profesije u Hrvatskoj. Osim pravne
osnove, kao preduvjeta za osnutak, u prvom dijelu,
osvrnuti ćemo se i na vrijeme prije ostvarenja zakonskih
mogućnosti za osnivanje Hrvatske komore zdravstvenih
radnika.
Uvod
Komora je: „ustanova koja zastupa interes jedne grane
djelatnosti„[1]. Ustanova je : „organizirano tijelo (ob. dr-
žavno), jedinica javne djelatnosti, vlasti ili administracije
(državni uredi, prosvjetne, zdravstvene organizacije); in-
stitucija„[1]. Iz navedenih riječi proizlazi da je Komora jav-
na ustanova. Možda je najpotpunija definicija: “ Komore
su javne ustanove sa zakonom propisanim članstvom i
djelokrugom rada„[2]. Na prostorima Hrvatske, prva ko-
mora se spominje u spisima grada Dubrovnika i vezana je
uz gospodarstvo. U pedesetim godinama devetnaestog
stoljeća, carskim patentom i Naredbom ministra, osniva-
ju se Trgovačko–obrtničke komore u većim gradovima u
Hrvatskoj.
Povijest zdravstvenih komora na ovom području zapo-
činje osnivanjem Liječničke komore za područje Splita
a 1923. za područje Hrvatske, Slavonije i Međimurja sa
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Hrvatska komora zdravstvenih radnika
sjedištem u Zagrebu. Godine 1929. Komora obuhvaća i
Dalmaciju, a djeluje pod imenom Liječnička komora za
Savsku banovinu. Do kraja II svjetskog rata više puta
mijenja ime pod pritiskom političkih promjena a 1945. za-
branjen joj je rad. Liječnjička komora obnavlja rad 1995.
pod imenom Hrvatska liječnička komora [3].
Večina ostalih zdravstvenih komora osnovane su na-
kon osamostaljivanja Republike Hrvatske kao što su:
Hrvatska komora medicinskih biokemičara 1994. a
kasnije i Hrvatska komora medicinskih sestara 2003.,
Hrvatska komora dentalne medicine 2003., Hrvatska
komora fizioterapeuta 2009., Hrvatska komora primalja
2009.
Hrvatska komora zdravstvenih radnika osnovana je 2010.
kao posljednja u nizu u zdravstvu. Za razliku od ostalih,
Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika čine zdravstveni
djelatnici četiri struke sukladno Zakonu o djelatnostima
u zdravstvu.
Povijest Komore zdravstvenih radnika
Spoznajući važnost i snagu komorskog udruživanja,
Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije je
krajem 2002. godine osnovalo povjerenstvo čiji zadatak
je bio analizirati zakonsku osnovu za osnivanje strukovne
komore. Osnovna premisa je utvrditi postoji li zakonska
osnova za osnivanje Komore. Članak 43. St 1 Ustava
Republike Hrvatske (N.N. 56/90) glasi: „Građanima se
jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njiho-
vih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska,
politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i cilje-
ve. Radi toga građani mogu slobodno osnivati političke
stranke, sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz
njih istupati. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je
zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustav-
nog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne
25
 Hrvatska komora zdravstvenih radnika
cjelovitosti Republike Hrvatske.“ Ovdje se govori o „slo-
bodnom udruživanju“ što, u slučaju Komora, i nije slučaj.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 1/97) u člancima od 171
do 175 određuje način osnivanja Komora zdravstvenih
djelatnika. U navedenim člancima zakonodavac definira
osnivanje komora to jest izrijekom, člankom 173., odre-
đuje zdravstvenim djelatnicima visoke strušne spreme
udruživanje u Hrvatsku liječničku komoru, Hrvatsku
stomatološku komoru, Hrvatsku ljekarničku komoru i
Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara. Iz toga pro-
izlazi da „više stručne spreme“ u to vrijeme nisu imale
mogućnosti osnovati stalešku komoru.
Šest nacionalnih stručnih udruga: Hrvatska udruga labo-
ratorijske medicine, Hrvatska sanitarna udruga, Hrvatsko
društvo inženjera medicinske radiologije, Hrvatska
udruga radnih terapeuta, Hrvatski zbor fizioterapeuta
i Hrvatska udruga za hipoterapiju potpisale su u lipnju
2008. godine Sporazum o suradnji. Čin udruživanja sma-
trali su kao racionalni pomak za učinkovitom rješavanju i
reguliranju problema u struci velikog dijela zdravstvenih
djelatnika. Prema dostupnim podacima radilo se tada od
oko 10 000 djelatnika srednješkolskog i visokoškolskog
obrazovanja. Namjera je bila predložiti izradu zajednič-
kog zakona, u kojem će se za svaku djelatnost razraditi
kompetencije i djelokrug rada kao i osnivanje zajedničke
Komore. Međutim, zakonodavac je u istom razdoblju po-
krenuo dogovore oko prijdloga zakona sa udrugom fizio-
terapeuta i primalja te su Hrvatska komora fizioterapeuta
i Hrvatska komora primalja osnovane 2009. Na osnovu
Zakona o primaljstvu (NN 120/08) i Zakona o fizioterape-
utskoj djelatnosti (NN 120/08).
U rujnu 2008.godine Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi, je pozvalo udruge preostalih četiti djelatnosti na
dogovor oko priprema prijadloga Zakona koji bi se regu-
lirale preostale djelatnosti i u konačnici, Zakon o djelat-
nostima u zdravstvu objavljen je u službenom listu 2009.
godine (NN89/09)
Zakon o djelatnostima u zdravstvu
Zakon o djelatnostima u zdravstvu je u Saboru usvojen
srpnja 2009. Sam Zakon se sastoji od Općih odredbi
članak 1. i 2., članaka koji se odnosi na uređenje svake
djelatnosti kako slijedi: Djelatnost sanitarnih inženjera
od članka 3. do članka 19., Zdravstveno radiološko-
tehnološke djelatnosti od članka 20. do članka 36.,
Djelatnosti radne terapije od članka 37. do članka 54.
te Medicinsko–laboratoriska djelatnost od članka 55.
do članka 72. U ovom dijelu Zakona zanimljiva je razlika
među djelatnostima u jednom elementu a to je pravo na
samostalni rad koje radiološko-tehnološke i medicinsko-
laboratoriske djelatnosti nemaju.
26
Treći dio Zakona o djelatnostima u zdravstvu odnosi se
na Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika i na kraju su
kaznene odredbe.
Hrvatska komora zdravstvenih radnika
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je sukladno članku
84. Zakona o djelatnostima u zdravstvu pokrenulo postu-
pak osnutka Komore. Na prijedlog četiri udruge, iz svake
djelatnosi navedenih u Zakonu o djelatnostima u zdrav-
stvu, potpisnice Sporazuma o suradnji 2008., Ministar
zdravstva i socijalne skrbi imenovao je po dva predstav-
nika u Povjerenstvo za pripremu Osnivačke skupštine
kao i petero djelatnika Ministarstva. Povjerenstvo je u
šest sastanaka pripremilo akte mužne za početak rada
Hrvatske komore zdravstvenih radnika odnosno akte
nužne za rad Osnivačke skupštine. Na sjednici 21. siječnja
2010. godine Odnivački odbor donosi Odluku o osnivanju
Hrvatske komore zdravstvenih radnika. Tim dokumentom
su određene osnove za rad Komore kao što su: Naziv i
sjedište, Djelatnost Komore, osnovni ustroj Komore kao
i osnovne elemente za održavanje Osnivačke skupštine.
Isto povjerenstvo je usaglasilo i prijedlog Statuta Hrvatske
komore zdravstvenih radnika, prijedlog Poslovnika o radu
Skupštine, prijedlog za izbor predsjednika i tri dopred-
sjednika Komore sa uvjetima koji se moraju zadovoljiti da
bi kandidatura bila pravovaljana, prijedlog članova Vijeća
Komore kao i način glasovanja.
Osnivačka skupština je, na poziv Predsjednika
Osnivačkog odbora, održana 3. veljače 2010. u prosto-
rima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. uz prisustvo
34 predstavnika, jedan predstavnik je bio opradano
odsutan.
Iako se datum održavanja Osnivačke skupštine smatra
početkom rada Hrvatske komore zdravstvenih radnika,
Konstituirajuća sjednica Vijeća Komore, koja je održana
18. ožujka 2010. godine i donijela prve odluke, je stvarni
početak rada nekog tijela Komore. [4]
Svrha i namjena Hrvatske komore
zdravstvenih radnika
Kao što smo već ranije rekli, Komore su ustanove sa jav-
nim ovlastima. U članku 73. stavak 1 Zakona o djelatno-
stima u zdravstvu stoji: „Hrvatska komora zdravstvenih
radnika (u daljnjem tekstu: Komora) jest samostalna i
neovisna strukovna organizacija sa svojstvom pravne
osobe i javnim ovlastima„[5]. Javne ovlasti navedene
istim zakonom su:
1. Vođenje registar svojih članova,
2. Izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenje za
samostalan rad,
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

3. Obavljanje stručnog nadzora nad radom svojih
članova.
Isti Zakon navedeni i ostale poslove a to su:
• čuva i unapređuje položaj i ugled zvanja svojih
članova,
• donosi etički kodeks,
• surađuje s Ministarstvom na svim područjima od
interesa za djelatnosti članova Komore,
• predlaže ministru standarde i normative za djelatno-
sti članova Komore,
• donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj, rokovi i
postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere
stručnosti nad djelatnostima članova Komore,
• predlaže ministru sadržaj dokumentacije za djelat-
nosti članova Komore,
• propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja struč-
ni nadzor nad djelatnostima članova Komore,
• u suradnji s visokim učilištima te stručnim društvima
organizira i nadzire trajno stručno usavršavanje
svojih članova,
• utvrđuje najniže cijene rada zdravstvenih radnika –
svojih članova za rad izvan mreže javne zdravstvene
službe,
• utvrđuje cijene rada zdravstvenih radnika – svo-
jih članova iz opsega privatnog zdravstvenog
osiguranja,
• utvrđuje povrede radnih dužnosti zdravstvenih
radnika – svojih članova,
• provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske
mjere za povrede dužnosti zdravstvenih radnika –
svojih članova,
• surađuje sa zdravstvenom inspekcijom Ministarstva,
• brine se za pravnu pomoć svojim članovima,
• brine se o drugim interesima svojih članova,
• koordinira odnose medu članovima te aktivno su-
djeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova,
• surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom
i drugim međunarodnim organizacijama od interesa
za djelatnosti koje su članovi Komore,
• obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom,
Statutom i drugim općim aktima Komore.
Iste javne ovlasti kao i ostale poslove ali različitim redo-
sljedom, u ingerenciji Komore,navodi i Statut Hrvatske
komore zdravstvenih radnika u članku 9.
Članovi Hrvatske komore
zdravstvenih radnika
Zakon o djelatnostima u zdravstvu propisuje člankom
1. zdravstvene radnike, različitih razina edukacija i zva-
nja, koji su dužni biti članovi Komore propisane ovim
Zakonom .
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Hrvatska komora zdravstvenih radnika
Članovi Hrvatske komore zdravstvenih radnika, osim
što učlanjenjem zadovoljavaju zakonsku obavezu biti
članom, participiraju u pravima i obavezama. Statutom
Komore [6], člankom 9. su određena sljedeća prava čla-
nova Komore:
• svaki član Komore ima pravo birati članove tijela
Komore i pravo biti biran u ta tijela,
• pravo na usluge Komore koje proizlaze iz članka 9.
ovoga Statuta,
• pravo sudjelovanja na tečajevima trajnog usavrša-
vanja, seminarima, simpozijima i drugim oblicima
stručnog usavršavanja koje organizira Komora,
• ostala prava utvrđena općim aktima Komore,
• pravo na besplatan primjerak časopisa Komore.
• Istovremeno, svaki član ima i propisane obaveze:
• poštivanje svih propisa koje donose tijela Komore,
• rad u stručnim povjerenstvima i radnim grupama
Komore,
• redovito dostavljanje podataka prema propisima
Komore,
• ispunjavanje svih obveza prema Komori, koje proi-
zlaze iz ovog Statuta, općih akata Komore i drugih
pozitivnih propisa,
• redovito plaćanje članarine Komore.
Tijela Hrvatske komore
zdravstvenih radnika
Odlukom o osnivanju Hrvatske komore zdravstvenih
radnika (članak 5.) i Statutom Hrvatske komore zdrav-
stvenih radnika (članak 11.) tijela komore su Skupština,
Predsjedništvo, Vijeće Komore, Strukovni razredi,
Nadzorni odbor i Sudovi Komore u I i II stupnju.
Skupština
Skupština [7] je najviše tijelo Komore i odlučuje u skladu
s ovlaštenjima danima Zakonom o djelatnostima u zdrav-
stvu i ovim Statutom.Sastoji se od Glavne Skupštine
HKZR-a i Skupština strukovnih razreda. Delegate Glavne
Skupštine čine predstavnici 4 izborne jedinice koji su iza-
brani neposrednim izborima unutar svakog Strukovnog
razreda. Broj delegata svakog Strukovnog razreda je 16 a
to su delegati iz četiri (4) Područna vijeća i to: I Područno
vijeće 8 delegata, II Područno vijeće 3 delegata, III
Područno vijeće 2 delegata i IV područno vijeće 3 dele-
gata. Izborne jedinice su određene Pravilnikom o izboru
tijela Komore.
Skupština se može održati, ako je prisutno najmanje 33
delegata, s time da iz svakog Strukovnog razreda mora
biti prisutno najmanje 8 delegata.
27
 Hrvatska komora zdravstvenih radnika
Predsjedništvo
Predsjedništvo Komore [8] čine predsjednik i tri do-
predsjednika. Predsjednik i tri dopredsjednika Komore
su po dužnosti voditelji Strukovnih razreda. Predsjednik
Komore zastupa i predstavlja Komoru. Dopredsjednici
Komore zastupaju i predstavljaju Komoru u slučaju iz-
bivanja ili spriječenosti predsjednika Komore, Statutom
propisanim redoslijedom,. Predsjednik Komore može
ovlastiti za zastupanje za pojedine poslove i drugu oso-
bu da zastupa Komoru.
Zbog parnog broja članova, Predsjedništvo odluke dono-
si većinom glasova a u slučaju izjednačenog broja, glas
Predsjednika je odlučujući [9]
Vijeće Komore
Vijeće Komore [10] ima ukupno 4 člana odnosno, svaki
Strukovni razred ima po jednog predstavnika u Vijeću
komore. Članovi Vijeća Komore su predstavnici koje iza-
biru i imenuju članovi Vijeća Strukovnog razreda između
sebe. Predsjednik Vijeća Komore tijekom četverogo-
dišnjeg mandata se mijenja svake godine iz pojedinog
Strukovnog razreda Statutom utvrđenim redosljedom.
Zbog parnog broja članova, Vijeće Komore odluke dono-
si većinom glasova a u slučaju izjednačenog broja, glas
Predsjednika je odlučujući [11].
Strukovni razredi
Djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radio-
loško-tehnološka djelatnost, djelatnost radne terapije
i medicinsko laboratorijska djelatnost su predstavljene
kroz Strukovne razrede [12]. Tijela Strukovnih razreda su:
1. Voditelj i zamjenik Voditelja
Strukovnog razreda
Voditelj i zamjenik Voditelja Strukovnog razreda biraju se
sukladno Pravilniku o izboru
tijela Komore. Voditelje Strukovnih razreda i njihove za-
mjenike potvrđuje Glavna skupština. Voditelj Strukovnog
razreda koordinira rad i aktivnosti unutar strukovnog ra-
zreda te surađuje s drugim Strukovnim razredom unutar
Komore. Voditelj Strukovnog razreda ujedno je i dopred-
sjednik/predsjednik Komore
2. Vijeće Strukovnog razreda
Vijeće Strukovnog razreda čini najmanje šest članova i to
Voditelj i zamjenik voditelja strukovnog razreda te četiri
28
predsjednika stalnih Povjerenstava. Vijeće Strukovnog
razreda obavlja slijedeće poslove:
1. potvrđuje članove stalnih Povjerenstava Strukovnih
razreda,
2. predlaže financijski plan Strukovnog razreda,
3. predlaže cijene usluga Komore za svoju djelatnost
Predsjedništvu Komore,
4. predlaže Predsjedništvu Komore brisanje članova iz
Registra članova Komore,
5. odlučuje o oduzimanju odobrenja za samostalan
rad na prijedlog Povjerenstva za staleška pitanja
Strukovnog razreda,
6. donosi odluke u drugom stupnju o žalbama na
odluke Povjerenstava Strukovnog razreda,
7. ocjenjuje i daje mišljenje o izvješćima Povjerenstava
i Područnih vijeća,
8. predlaže Vijeću Komore donošenje općih akata
Komore, osim onih koje donosi Skupština Komore,
9. utvrđuje prijedloge provedbenih propisa u djelatno-
sti koje zastupa u sukladnosti sa zakonima,
10. Raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja struč-
nog rada pojedine djelatnosti,
11. potvrđuje stručne temelje za program rada i razvoja
pojedine djelatnosti,
12. potvrđuje mjere za unapređenje kvalitete rada
pojedine djelatnosti,
13. daje Predsjedništvu Komore mišljenja i prijedloga
u svezi organizacije rada uvjeta za razvoj pojedine
djelatnosti,
14. potvrđuje načine i oblike trajnog stručnog usavrša-
vanja pojedine djelatnosti te stručno usavršavanje
iz pojedinog užeg područja pojedine djelatnosti,
15. predlaže oblike stručnog nadzora nad radom
pojedine djelatnosti, na prijedlog Povjerenstva za
edukaciju i trajno usavršavanje,
16. daje i prima prijedloge koji su od općeg značenja za
uspješno obavljanje rada Strukovnih razreda
3. Područna vijeća Strukovnog razreda
Područna vijeća kao tijela Strukovnih razreda se sastoje
od:
I. Područno vijeće:
1. Grad Zagreb,
2. Zagrebačka županija.
3. Krapinsko-zagorska županija,
4. Sisačko-moslavačka županija
5. Karlovačka županija
6. Varaždinska županija,
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

7. Koprivničko-križevačka žaupanija,
8. Međimurska županija
9. Bjelovarsko -bilogorska županija
I. Područna vijeće ima sjedište u Zagrebu.
II. Područno vijeće:
1. Virovitičko-podravska županija,
2. Požeško-slavonska županija,
3. Brodsko-posavska županija,
4. OSječko-baranjska županija,
5. Vukovarsko-srijemska županija.
II. Područna vijeće ima sjedište u Osijeku.
III. Područno vijeće :
1. Primorsko-goranska županija,
2. Istarska županija
3. Ličko -senjska županija
III. Područna vijeće ima sjedište u Rijeci.
IV. Područno vijeće koje teritorijalno čini:
1. Zadarska županija,
2. Šibensko-kninska županija,
3. Splitsko-dalmatinska županija,
4. Dubrovačko-neretvanska županija.
IV. Područna vijeće ima sjedište u Splitu.
Područna vijeća imaju slijedeće zadatke:
1. suorgantziraju stručno usavršavanje članova svojeg
područja, a u koordinaciji s Povjerenstvom za edu-
kaciju i trajno usavršavanje,
2. razmatraju primjedbe i prijedloge svojih članova i
po potrebi prosljeđuju Vijeću Strukovnog razreda,
3. predlažu Vijeću Strukovnog razreda plan potreba
svoje djelatnosti članice za svoje područje,
4. svoje članove redovno izvješćuju o radu Komore,
5. obavljaju i druge poslove određene ovim Statutom
ili općim aktima Komore, odnosno koje im povjeri
Skupština ili Vijeće Komore.
4. Stalna povjerenstva Strukovnog razreda
Stalna povjerenstva su stručna tijela Strukovnog razre-
da koja obavljaju poslove vezane usko za javne ovlasti
i ostale poslove sukladno Statutu Hrvatske komore
zdravstvenih radnika. Povjerenstva se sastoje od najma-
nje tri člana i svako ima predsjednika izamjenika. Svaki
Strukovni razred ima sljedeća Stalna povjerenstva:
• Povjerenstvo za etiku i deontologiju
• Povjerenstvo za edukaciju i trajno usavršavanje
• Povjerenstvo za stručni nadzor i stručna pitanja
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Hrvatska komora zdravstvenih radnika
• Povjerenstvo za staleška pitanja
Strukovni razredi mogu imenovati i nestalna povjeren-
stva za pojedinačna pitanja svoje struke.
5. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor se sastoji od 4 člana, po jedan predstav-
nik iz svakog Strukovnog razreda.
Predsjednik Nadzornog odbora tijekom četverogodiš-
njeg mandata se mijenja svake godine iz pojedinog
Strukovnog razreda redoslijedom određenim Statutom.
Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju
Skupštini.
Nadzorni odbor razmatra i nadzire:
• primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih općih
akata Komore,
• rnatenjafrro-rfnanojsko poslovanje i korištenje
imovine Komore,
• transakcije prihoda i izdataka proračuna Komore,
• ostvarivanje odluka i drugih pravnih akata Komore,
• obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština
Komore.
6. Sudovi Komore u I i II stupnju
Sud Komore odlučuje o povredama dužnosti i ugleda
zvanja članova Komore u prvom i drugom stupnju.
Sudovi Komore u prvom i drugom stupnju sastoje se od
četiri člana, po
jedan predstavnik iz svakog Strukovnog razreda. U radu
Sudova Komore kao pravni savjetnik može sudjelovati i
pravnik Komore bez prava glasa.
7. Izvori financiranja i troškovi Komore
Izvori financiranja Komore su:
1. uplate sredstava Strukovnih razreda sukladno broju
članova Komore iz istog Strukovnog razreda na
zajednički račun Komore za zajedničke poslove, na
temelju odluke Predsjedništva, sukladno definira-
nim općim troškovima Komore,
2. prihodi ostvareni djelatnostima Komore,
3. državni proračun,
4. donacije i sponzorstva,
5. ostali izvori.
Svaki Strukovni razred ima podevidenciju glavnog računa
Komore kojim samostalno raspolaže. Zajednički troškovi
Komore su troškovi za osnovno funkcioniranje Ureda
Komore, a ostalo su troškovi Strukovnih razreda. Udio
Strukovnih razreda u zajedničkim troškovima Komore
proprcionalan je broju članova Strukobnog razreda.
29
 Hrvatska komora zdravstvenih radnika
Zajednički troškovi i troškovi Strukovnih razreda propisu-
ju se Pravilnikom o financijskom poslovanju Komore.
Disciplinska odgovornost
Lakša povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda
članova Komore, odnosno njihove djelatnosti te Zakona
o djelatnostima u zdravstvu, Kodeksa etike i deontolo-
gije i drugih općih akata Komore pri čemu nema trajne
posljedice ili je posljedica neznatna.
Teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda
članova Komore odnosno njihove djelatnosti, kršenje
Zakona o djelatnostima u zdravstvu, Kodeksa etike i de-
ontologije i drugih općih akata Komore, te kršenje odluka
Strukovnog razreda, koje ima teže značenje obzirom na
važnost i prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne
štete ili težinu druge posljedice, te s obzirom na okolnosti
pod kojima je radnja izvršena, odnosno propuštena.
Opći akti Komore
Sukladno Statutu Komore, nadležna tijela Komore mora-
ju donijeti sljedeće općeakte:
1. Statut,
2. Pravilnik o izboru tijela Komore,
3. Kodeks etike i deontologije djelatnosti,
4. Pravilnik o sadržaju, rokovima i postupku provjere
stručnosti,
5. Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju
odobrenja za samostalan rad,
6. Pravitnik o registru članova Komore,
7. Pravilnik o stručnom nadzoru,
8. Pravilnik o pravima i odgovornosti ma članova
Komore,
Literatura
1. Online rječnik Hrvatskog jezika, http://hjp.novi-liber.hr/
index.php?show=baza
2. Povijesni razvitak gospodarskih komora u Hrvatskoj na
http://www.hgk.hr
3. Kratka povijest komore na http://www.hlk.hr
4. Zapisnik prve sjednice Vijeća komore, arhiva Hrvatske
komore zdravstvenih radnika
5. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 1/97, NN 121/03, NN 150/08
6. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, http://hkzr.
hr/hr/
30
9. Pravilnik o radu povjerenstava,
10. Pravilnik o financijskom poslovanju,
11. Pravilnik o radu,
12. Pravitnik o načinu oglašavanja i isticanja naziva
privatne prakse,
13. Pravilnik o radu Strukovnih razreda,
14. Poslovnik o radu Skupštine,
15. Poslovnik o radu Predsjedništva,
16. Poslovnik o radu Vijeća Komore,
17. Poslovnik o radu Vijeća Strukovnih razreda,
18. Poslovnik o radu Područnih vijeća,
19. Poslovnik o radu Nadzornog odbora.
Donose se i drugi opći akte za koje se ukaže potreba.
Zaključak
Ovim člankom pokušali smo prikazati Hrvatsku komoru
zdravstvenih radnika kroz prikaz okolnosti i zakonske
osnove za osnivanje kao i osnovne dijelove Statuta.
Iz teksta je lako isčitati specifičnost Hrvatske komore
zdravstvenih radnika jer objedinjuje čak četiri djelatno-
sti koje su različite ili tek neznatno slične. Specifična je
i u tome što svaki Strukovni razred ima vlastiti podračun
kojim samostalno raspolažu i na koji članovi uplačuju čla-
narinu. Posebnost je i način odlučivanja te sistem rotacje
u kojim, nažalost, Strukovni razred koji ima aktualnog
Predsjednika, sa još jednim strukovnim razredom u su-
glasju, može nametnuti vlastiti interes.
Hrvatska komora zdravstvenih radnika je relativno mlada
Komora, koja je svojim odlukama te početnog nesnalaže-
nja u početku izazvala nezadovoljstvo članova, jest veliki
napredak i pravni subjekt koji može pomoći u konsolidi-
ranju i unapređenju profesija koje zastupa. n
7. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 13.
do 18.
8. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 22.
do 25.
9. Poslovnik o radu Predsjedništva HKZR, http://hkzr.hr/hr/
10. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 19.
do 21.
11. Poslovnik o radu Vijeća HKZR, http://hkzr.hr/hr/
12. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 26.
do 37.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA
NAZIV LIJEKA: Visipaque 270 mg I/ml, otopina za injekciju;
Visipaque 320 mg I/ml, otopina za injekciju.
KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jodiksanol je neionsko,
dimerno, heksajodirano, vodotopivo rendgensko kontrastno
sredstvo. Terapijske indikacije: Ovaj lijek je namijenjen samo za
dijagnostičke svrhe. Kontrastno sredstvo za uporabu kod odraslih
za kardioangiografiju, cerebralnu angiografiju (konvencionalnu),
perifernu arteriografiju (konvencionalnu), abdominalnu angio-
grafiju (i.a. DSA), urografiju, venografiju, CT pretrage, pretrage
gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, artrografiju, histero-
salpingografiju (HSG). Za lumbalnu, torakalnu i cervikalnu mijelo-
grafiju kod odraslih. Kod djece za kardioangiografiju, urografiju,
CT pretrage i pretrage gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava.
Doziranje i način primjene: Doziranje: Doziranje je različito
ovisno o vrsti pretrage, dobi, masi, udarnom volumenu srca, općem
stanju bolesnika, te primijenjenoj tehnici. Obično se koriste ista
koncentracija joda i volumen kao kod drugih jodiranih kontrastnih
sredstava za X-zrake koja se trenutno koriste, međutim pojedine
studije su pokazale da je moguće dobiti odgovarajuće dijagnostičke
informacije i s manjim koncentracijama joda. Čista vodena otopina
jodiksanola u svim klinički značajnim koncentracijama ima nižu
osmolalnost u odnosu na cijelo tijelo i odgovarajuću jakost
neionskog monomernog kontrastnog sredstva. Izotoničnost
Visipaqua s normalnim tjelesnim tekućinama postignuta je
dodatkom elektrolita. Prikladna hidracija mora biti osigurana prije
@i poslije primjene, kao i kod drugih kontrastnih sredstava.
Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od
pomoćnih tvari. Manifestna tireotoksikoza. Histerosalpingografija
kod trudnoće ili akutne upalne bolesti zdjelice. Posebna
upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Općenite posebne
mjere opreza pri korištenju neionskih kontrastnih sredstava:
Preosjetljivost: Pozitivna anamneza alergija, astme ili neželjenih
reakcija na jodirana kontrastna sredstva indiciraju potrebu za
posebnim oprezom. U tim slučajevima može se razmotriti
premedikacija kortikosteroidima ili histaminskim H1 i H 2
antagonistima. Rizik za ozbiljne reakcije povezane s korištenjem
Visipaqua smatra se minornim. Međutim, jodirana kontrastna
sredstva mogu izazvati anafilaktoidne reakcije ili druge manifestacije
preosjetljivosti. Uvijek treba uzeti u obzir mogućnost preosjetljivosti,
uključujući ozbiljne, po život opasne, fatalne anafilaktičke/
anafilaktoidne reakcije. Većina ozbiljnih nepoželjnih reakcija
se pojavljuje unutar prvih 30 minuta. Mogu se pojaviti i reakcije
preosjetljivosti sa zakašnjelim početkom (1 sat ili više nakon
primjene). Stoga je potrebno unaprijed isplanirati slijed djelovanja,
pripremiti potrebne lijekove i opremu za hitno liječenje, ako se
pojavi ozbiljna reakcija. Savjetuje se uvijek koristiti trajnu kanilu ili
kateter za brzi intravenski pristup tijekom cijelog radiološkog
zahvata. Primjena beta adrenergičkih blokatora može sniziti prag
za bronhospazam u astmatičnih bolesnika nakon primjene
kontrastnog sredstva i smanjiti odgovor na liječenje adrenalinom.
Nakon primjene Visipaqua bolesnika je potrebno promatrati
najmanje 30 minuta. Koagulopatija: Neionska jodirana kontrastna
sredstva imaju manji inhibitorni učinak na koagulaciju krvi in vitro
u usporedbi s ionskim sredstvima. Stvaranje ugrušaka je zabilježeno
kada krv ostane u kontaktu sa štrcaljkom koja sadrži kontrastno
sredstvo uključujući neionsko sredstvo. Zabilježeno je da uporaba
plastičnih štrcaljki umjesto staklenih štrcaljki smanjuje, ali ne
eliminira vjerojatnost za zgrušavanje in vitro. Tijekom angiokardio-
grafskih postupaka s ionskim i neionskim kontrastnim sredstvima
zabilježeni su ozbiljni, rijetko fatalni, tromboembolijski događaji koji
uzrokuju infarkt miokarda i moždani udar. Stoga je nužna tehnika
pedantne intravaskularne primjene, osobito tijekom angiografskih
postupaka, kako bi se minimizirali tromboembolijski događaji.
Brojni faktori, uključujući duljinu trajanja postupka, vrstu materijala
od kojih su izrađeni kateter i štrcaljka, podležeće zdravstveno
stanje i istodobno korištene lijekove, mogu doprinijeti razvoju
tromboembolijskih događaja. Iz navedenih razloga, preporučuju
se pedantne angiografske tehnike te pažljivo rukovanje vodilicom
i kateterom, korištenje „manifold sustava“ i/ili tzv. three-way
stopcocks, često ispiranje katetera (npr. s hepariniziranom fizio-
loškom otopinom) te minimiziranje trajanja postupka. Potrebno je
osigurati odmah dostupnu opremu za napredno održavanje života.
Potreban je oprez u bolesnika s homocistinurijom (rizik za trombo-
emboliju). Hidracija: Prikladna hidracija mora biti osigurana prije i
nakon primjene kontrastnog sredstva. To se posebno odnosi na
bolesnike s multiplim mijelomima, dijabetes melitusom, disfunk-
cijom bubrega, kao i kod dojenčadi, male djece te kod starijih
bolesnika. Dojenčad (starost < 1 godine) te posebno novorođenčad
osjetljiva je na poremećaje elektrolita i hemodinamske alteracije.
Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi prema sustavima
pročitajte u cjelokupnom odobrenom sažetku opisa svojstava lijeka.
Nuspojave: U nastavku su navedene moguće nuspojave vezane uz
radiološke pretrage koje uključuju primjenu Visipaqua. Nuspojave
povezane s primjenom Visipaqua uglavnom su blage do umjerene
te prolazne naravi. Ozbiljne reakcije kao i smrtni ishodi zabilježeni
su samo u rijetkim slučajevima, a one mogu uključivati akutno
zatajenje bubrega kod bolesnika s kroničnom bolesti bubrega,
akutno zatajenje bubrega, anafilaktički ili anafilaktoidni šok,
reakcije preosjetljivosti praćene srčanim reakcijama (Kounisov
sindrom), srčanim ili kardiorespiratornim zastojem i infarktom
miokarda. Srčane reakcije mogu biti potaknute podležećom bolesti
Što više morate
razmišljati o dijagnozi
Vašeg pacijenta
oboljelog od karcinoma,
manje želite brinuti
o kontrastnom sredstvu
ili pretragom. Reakcije preosjetljivosti se obično javljaju u obliku
respiratornih ili kožnih simptoma poput dispneje, osipa, eritema,
urtikarije, pruritusa, teških reakcija na koži, angioneurotskog
edema, hipotenzije, vrućice, laringealnog edema, bronhospazma
ili pulmonalnog edema. Kod bolesnika s autoimunim bolestima
zabilježeni su slučajevi vaskulitisa i simptoma sličnih
Stevens-Johnsonovom sindromu. Nuspojave se mogu pojaviti
ili odmah nakon injiciranja ili nekoliko dana kasnije. Reakcije
preosjetljivosti se mogu pojaviti neovisno o dozi i načinu primjene,
a blagi simptomi mogu predstavljati prve znakove ozbiljnih
anafilaktičkih ili anafilaktoidnih reakcija/šoka. Primjena kontrastnog
sredstva mora biti prekinuta odmah, te ukoliko je potrebno,
mora se uvesti specifična terapija vaskularnim putem. Bolesnici
koji koriste beta blokatore mogu razviti nespecifične simptome
preosjetljivosti koji mogu biti pogrešno interpretirani kao vagusna
reakcija. Manji prolazni porast serumskog kreatinina čest je nakon
primjene jodiranih kontrastnih sredstava, ali obično bez kliničkog
značaja. NAČIN I MJESTO IZDAVANJA LIJEKA: Lijek se izdaje na
recept, u ljekarni. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE
LIJEKA U PROMET: GE Healthcare d.o.o., Avenija Dubrovnik 16,
10 000 Zagreb. BROJ(EVI) ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA
U PROMET: Visipaque 270 mg I/ml, otopina za injekciju:
HR-H-385628224; Visipaque 320 mg I/ml, otopina za injekciju:
HR-H-289648429. DATUM REVIZIJE TEKSTA: Svibanj 2018.
SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE
Sastavni dio ovog promotivnog materijala za lijek Visipaque
predstavlja cjelokupni odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka
Visipaque, sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja
o lijekovima („Narodne novine“ broj 43/15). Prije propisivanja
lijeka Visipaque, molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak
opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku na poveznici:
http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/
www.swixxbiopharma.com
© 2019 General Electric Company.
GE, GE Monogram i Visipaque su zaštićeni znakovi tvrtke
General Electric.
www.gehealthcare.com
08-2019/OS/CROATIA PM-HR-2019-8-676
 Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost
Prošlost, sadašnjost
i budućnost ZRTD HKZR
Goran Kutlić, bacc.radiol.techn.
potpredsjednik HKZR-a, voditelj SR ZRTD HKZR
Od početka osnivanja HKZR je
opterećena svojim specifičnim
ustrojem, jer je to jedina komora
koja zastupa više djelatnosti koje
u pravilu nemaju bitnih poveznih
točaka
K
ad me je kolega Ciprić zamolio da napišem članak
o Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika (HKZR),
Strukovnom razredu za zdravstveno radiološko-tehno-
lošku djelatnost (ZRTD) pitao sam da li da to bude još
jedan stručan članak na temu uloge HKZR-a i njenih
pravnih temelja ili tekst mog viđenja kao sadašnjeg vo-
ditelja ZRTD-a prošlosti, sadašnjosti i budućnosti komore
i razreda.
Odlučio sam se za ovo drugo. Stoga bih vas drage čitate-
ljice i čitatelji molio da pri čitanju ovog teksta uzmete da
sam pri pisanju istog uz svu želju za objektivnošću uvijek
postoji doza subjektivizma.
Početak HKZR-a počinje 2010 godine kada su je osno-
vali Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike
Hrvatske, Hrvatska sanitarna udruga, Hrvatsko društvo
inženjera medicinske radiologije, Hrvatska udruga rad-
nih terapeuta i Hrvatska udruga laboratorijske medicine
kao samostalnu i neovisnu strukovnu organizaciju sa
32
svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. HKZR-ova
glavna zakonska uloga je davanje, produljivanje te odu-
zimanje odobrenja za samostalni rad. Uz to HKZR vodi
registar članica i članova, obavlja stručni nadzor donosi
Kodeks etike i deonotologije, brine o stručnom usavrša-
vanju te provodi još cijeli niz poslova.
Od početka osnivanja HKZR je opterećena svojim spe-
cifičnim ustrojem, jer je to jedina komora koja zastupa
više djelatnosti koje u pravilu nemaju bitnih poveznih
točaka. Razdirana je federativnom strukturom koja nije
donijela lakši i efikasniji rad te niže financijske troškove.
Naprotiv potreba usuglašavanja stavova između četiri
razreda HKZR koštaju brzina reagiranja na iznenadne
situacije, otežavaju rad prema van te dogovore sa dru-
gim tijelima uprave. Prvo četiri razreda moraju usuglasiti
stav, što uvijek nije moguće da bi ga izložili prema van.
Mjesto da objedinimo zajedničke administrativno-prav-
ne službe svaki razred je imao svoje sjedište na četiri
lokacije što je mjesto smanjivanja troškova iste povećalo.
Sve to je pretpostavljam utjecalo i na rad ZRTD-a. Prvih
osam godina razred je prolazio dječje bolesti, tražio se i
formirao se. Bilo je loših poteza, loše su vođene financije
i optimizacija rada, ali se isto tako mora naglasiti da je
u tom razdoblju napravljen Kodeks etike i deontologije,
uspostavljena aktivna suradnja sa Državnim zavodom za
radiološku i nuklearnu sigurnost (današnjim SRNS-om) te
pokrenuta izrada standarda i normativa u radiologiji.
HKZR danas se još nije prebolio svoje dječje bolesti. I
dalje rastrgan između želje četiri razreda da budu sa-
mostalne komore te inzistiranja Ministarstva zdravstva
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

na zajedničkoj komori. Od rujna ove godine uredi općih
administrativnih poslova te triju strukovnih razreda, sani-
taranog inženjerstva, radne terapije i radiološke tehnolo-
gije su na jednoj lokaciji, Trg Drage Iblera 9/III, što daje
mogućnosti za smanjenjem operativnih troškova u radu
tih ureda. Razred medicinsko laboratorijske dijagnostike
odlučio je ostati izdvojen.
Sam ZRTD nakon 8 godina traženja, ispitivanja i odrasta-
nja mislim da je stasao da u slučaju razdvajanja možemo
odmah aktivno djelovati kao samostalna komora. Razred
se je financijski stabilizirao te nema potrebe za pove-
ćanjem članarina. Ured je kompletno oformljen sa dvije
administratorice gospođama Anom Gracin te Barbarom
Stanković i pravnicom Željkom Bogović Žabkar na puno
radno vrijeme, a sa stabilnim financijama u slučaju potre-
be moguće je i širenje u smislu povećanja broja zaposle-
nih. I dalje se treba raditi na poboljšanju usluga prema
našim članicama i članovima.
ZRTD je u ovih godinu i pol dana članicama i članovima
donio nove mogućnosti.
Od ove godine ZRTD dodjeljuje stipendije u iznosu do
15000 kuna za edukacije.
Naše članice i članovi imaju popuste pri kupovini u
Kopitarni, Ghetaldusu, ugovaranju osiguranja, kreditira-
nju kupnje vozila, popust na pretplatu za Radiography
Journal.
Nastavili smo kvalitetnu i aktivnu suradnju sa SRNS-om
kao tijelom koje je bitno u kreiranju pravilnika bitnih za
naše zvanje.
Razvijamo suradnju sa Samostalnim sindikatom zdrav-
stva i socijalne skrbi što nam je bitno pri čuvanju stečenih
prava i poboljšavanju financijski naknada i uvijeta rada,
jer niti HKZR, niti ZRTD mogu učestvovati u pregovorima
oko Kolektivnog ugovora. Postali smo pridruženi član
European federation of radiographer societies (EFRS) te
su sve članice i članovi našeg razreda i članovi EFRS-a
te mogu koristiti sve prednosti koje to članstvo donosi.
Uspostavili smo suradnju s udruženjima radioloških teh-
nologa iz BIH, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Vojvodine.
Sve ovo mogu zahvaliti predanom radu mog zamjenika
Tomislava Stankovića, članica i članova Vijeća Vladimiru
Bahunu, Đurđici Harmicar, Vedranu Manestru, Mirjani
Šimunjak, Nenadu Vodopiji te članica i članova povje-
renstava i profesionalnih grupa Vedrani Hertl, Jurju Mrši,
Marijani Jakopović, Milanu Gržanu, Velimiru Karadži, Stipi
Mandariću, Maji Lončar, Petru Borojeviću i Matiji Hraniću.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost
Što donosi sutra HKZR-u i ZRTD-u. Iako postoji ničim pot-
krijepljeni otpor Ministarstva zdravstva za razdvajanjem
četiriju razreda u samostalne komore, osobno mislim da
će se ono u daljnjoj budućnosti desiti. To će samo olak-
šati rad ZRTD-a pred kojim leže mnogi izazovi.
U prvom redu moramo riješiti status magistara radiološ-
ke tehnologije i njihovo uvrštavanje u regulirana zanima-
nja tj. zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Rad na poboljšanju edukacije radioloških tehnologa,
uvođenju ultrasoničara u djelokrug našeg rada.
Također već smo krenuli u pripreme promjena pravilnika
u cilju smanjivanja papirologije, izdavanju pravovaljanih
potvrda elektronskim putem i sve to bi trebalo ako bude
zakonski izvedivo dovesti do automatske obnove odo-
brenja za rad.
Očekuje nas povećanje broja stipendija s jedne na četiri
te sljedeće godine prve radionice po područnim vijećima
na kojima stipendista moraju usvojena znanja prenijeti
na kolegice i kolege.
Uvođenje webinara kao oblika edukacije što bi trebalo
olakšati edukaciju kolegica i kolega na otocima i izolira-
nim krajevima.
Poboljšavanje financijske potpore radu područnih vijeća
što će omogućiti kvalitetniju kontrolu predavanja kao i
kvalitetnije obavljanje poslova iz djelokruga područnih
vijeća
Olakšavanje članicama i članovima korištenja usluga
ZRTD-a i HKZR-a kroz uvođenje appleta za pametne
telefone.
Uvođenje elektronskog glasovanja za tijela HKZR-a i
ZRTD-a.
Daljnje održavanje započete suradnje sa SRNS-om,
SSZSSH, HDRT-om, EFRS-om te uspostavljanje novih
suradnji.
Ovo su samo neke stvari koje moramo odraditi u bliskoj
budućnosti s ciljem olakšavanja pristupa uslugama na-
šim članicama i članovima te poboljšavanju istih.
Ovo su samo neke stvari koje moramo kontinuirano raditi
u cilju poboljšanja osobnog statusa radioloških tehnolo-
ga kao struke u cjelini.
Možemo i hoćemo još mnogo toga što ovdje nije navede-
no, jer kao kaže ona već otrcana, ali točna izjava: „Samo
nebo je granica.“ n
33
 Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost
Sindikat
Tomica Solenički, bacc. radiol. techn.
Često se za upite i probleme
oko radnog prava, uvjeta rada,
malih plaća, koeficijenata i slično,
obraćamo na krive adrese –
društvo, udrugu, komoru...
Prava adresa za ova pitanja je
sindikat.
O
stupnju gospodarskog razvoja najbolje govori bruto
domaći proizvod (BDP) koji predstavlja ukupnu vri-
jednost svih proizvedenih dobara i pruženih usluga neke
države u jednoj godini. Među temeljnim čimbenicima
gospodarskog razvoja su kapital i tehnologija. Pokretači
gospodarskog razvoja na prvom su mjestu ljudski po-
tencijal, tj. znanja i vještine zaposlenika jer o njima ovisi
uspjeh i profitabilnost [1].
Ekonomska kriza iz 2008. godine negativno je utjecala
na mnoge aspekte života u različitim dijelovima svijeta
pa tako i Hrvatsku. Upravo zbog lošeg stanja u hrvatskog
gospodarstvu i loših uvjeta za radnike, potrebno je raz-
motriti ulogu i važnost sindikata.
Riječ sindikat dolazi od grčke riječi „syndikos“, što znači
zastupnik. Sindikati predstavljaju zakonsku udrugu radni-
ka u određenoj djelatnosti, a ciljevi su zaštititi i unaprije-
diti interese svojih članova kroz pregovore s poslodavci-
ma o plaćama i uvjetima rada, pružati članovima pravne i
financijske savjete, postavljati nove zahtjeve u ime svojih
članova, pomagati u rješavanju njihovih pritužbi i slično.
34
Zakon dopušta da se pridružite sindikatu gdje god radili,
kako bi se zaštitili od nepovoljnog položaja [2]. S obzirom
na tip i obuhvat, sindikati se mogu podijeliti na: strukov-
ne, u članstvo kojih se primaju samo radnici određene
struke; granske, koji primaju samo radnike određene
gospodarske grane i opće ili generalne, koji obuhvaćaju
sve radnike bez obzira na struku ili gospodarsku granu
u kojoj su zaposleni. U osnovi, sindikalizam počiva na
sljedećim načelima: jedinstvo, neovisnost i demokracija.
Jedinstvo podrazumijeva neograničenu solidarnost
među radnicima. Snaga i utjecaj sindikata u odnosima s
poslodavcem ovise o broju članova sindikata – više čla-
nova, veća snaga sindikata.
Neovisnost podrazumijeva da se sindikat profilira kao in-
teresna organizacija, koja je neovisna od stranaka, vlasti,
poslodavca, pojedinaca ili državnih institucija.
Demokracija podrazumijeva da članstvo sudjeluje u
aktivnostima, da odluke budu volja većine članova i
da svi članovi imaju ista prava i obveze, ali i dužnosti i
povlastice.
Kada potražite sindikate koji djeluju u području zdravstva
naći ćete sljedeća imena:
• Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske,
• Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-me-
dicinskih tehničara,
• Sindikat KBC-a Zagreb,
• Hrvatski liječnički sindikat,
• Sindikat djelatnika s područja ionizirajućeg
zračenja,
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

• Hrvatski sindikat zdravstva i zdravstvenog
osiguranja,
• Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-
invalidskog osiguranja Hrvatske,
• Sindikat radnika klinike za tumore,
• Hrvatski ljekarnički sindikat [3].
Ono što je zajedničko gotovo svim nabrojanim sindika-
tima je, osim već ranije nabrojanih ciljeva rada svakog
sindikata, ono na što članovi imaju pravo učlanjenjem i
plaćanjem članarine:
• Osigurava besplatnu pravnu pomoć i zastupanje u
ostvarivanju prava iz rada i po osnovi rada,
• Ponekad i povlašteno osiguranje od profesionalne
pogreške,
• Daje pomoć obitelji u slučaju smrti ili bolesti člana
sindikata, poneki i pomoć u socijalnim potrebama
obitelji člana,
• Organizira i financira sindikalno obrazovanje i ospo-
sobljavanje za sindikalne povjerenike i članove,
• Sufinancira učestvovanje u sportskim susretima
zdravstva i socijalne skrbi.
Članstvom u sindikatu pomažete drugima i sebi u borbi
za pravednija socijalna prava i ostvarenju boljih uvjeta
rada. Koji ćete sindikat odabrati, strukovni, granski ili ge-
neralni, ovisi o Vašoj želji, ali je sigurno da članstvo u bilo
kojem od navedenih čini nas, kao posloprimce snažnijim
i sigurnijim u bolje sutra.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Strukovna udruženja
Obzirom su danas pitanja kolektivnih ugovora i prego-
vora o plaćama mnogima interesantni, podsjećamo da
je 19.09.2019.g. na 179. sjednici Vlada RH imenovala čla-
nove Pregovaračkog odbora za pregovore oko sklapanja
dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i
namještenike u javnim službama.
U članku 50. stavak 5. Temeljnoga kolektivnoga ugovora
stranke su ugovorile da će o visini osnovice za plaće u
javnim službama svake godine započeti pregovore prije
donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za
naredno razdoblje i da će u slučaju dogovora, osnovicu
ugovoriti dodatkom Temeljnom kolektivnom ugovoru.
Slijedom navedenoga, neophodno je pokrenuti postupak
pregovora o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom
ugovoru pa se, u tom cilju, predlaže imenovanje prego-
varačkoga odbora Vlade Republike Hrvatske. n
Literatura
1. M. Radman, M. Mihaljević Kosor, Uloga sindikata u
području rada i radnih odnosa, preuzeto sa https://
repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:465/preview
na dan 3.10.2019.
2. J. Martić, M. Bušelić, Sindikati- njihova uloga kroz
povijest, preuzeto sa https://repozitorij.unipu.hr/
islandora/object/unipu:3159/preview na dan 3.10.2019.
3. Popis sindikata objavljen od Ministarstva rada i
mirovinskog sustava, preuzeto sa https://data.gov.hr/
dataset/popisi-sindikata/resource/6115a445-2804-4890-
a439-af0f41281f8c na dan 3.10.2019.
35

Kako će vam vaš AI-Rad Companion1
pružiti podršku pri pregledavanju
torakalnih slika
„Umjetna inteligencija“ ili samo „UI“ bila je
jedna od tema o kojima se najviše raspravljalo
u području zdravstva u 2018., a vjerojatno
će tako ostati i u 2019. Međutim, što je to
toliko sporno u vezi s integracijom nove
tehnologije u svakodnevni život? Čini se da
postoji zabrinutost da će računala preuzeti
kontrolu u poslovnom, a poslije možda čak i
osobnom životu radiologa. To, naravno, nije
istina. Svrha algoritma Al-Rad Companion
nije otimanje poslova. On služi kao podrška
u svakodnevnom radu radiologa pružanjem
pametne automatizacije.
36 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
....................................
Al-Rad Companion
Chest CT pruža
automatsku
vizualizaciju slika
prsnog koša kako bi
pružio podršku pri
njihovu očitavanju i
izvještavanju o njima.
....................................
Slika je ustupljena od strane
Siemens Healthineers, Erlangen,
Njemačka
Unatoč svim glasinama ništa se važ-
no nije dogodilo i nije se uvelo UI u
kliničke radne postupke. Sve dosad.
Sa svojim pametnim algoritmom za
analizu CT slika prsnog koša društvo
Siemens Healthineers čini prvi veliki
korak prema stvaranju nove ere klinič-
ke naknadne obrade.
Koje su mogućnosti
algoritma AI-Rad
Companion?
Ovaj dobro uvježbani algoritam može
pomoći radiolozima na mnogo načina.
Na primjer, može izmjeriti promjer
torakalne aorte ili istaknuti sumnjive
lezije na plućima. I to nije sve: Al-Rad
Companion Chest CT može obraditi
sljedeće rutinske korake:

• isticanje anatomija i
abnormalnosti
• kvantifikacija anatomija i
abnormalnosti
• mjerenje anatomija i abnormalno-
sti (npr. promjer aorte)
• prijava nalaza putem strukturira-
nog izvještaja koji se šalje izravno
PACS-u.
Radiolozi će s pomoću algoritma Al-
Rad Companion moći dobiti podršku u
vidu proširenog pomagala za očitava-
nje putem optimizacije i automatizaci-
je radnog postupka.
A što će biti s ljudima?
Hoće li radiolozi uskoro postati nepo-
trebni? Nipošto!
Pomoćnik (eng. companion) će moći
obraditi rutinske zadatke očitavanja
i mjerenja, a da pritom nenamjerno
ne preuzme potpuno kontrolu jer se
razina automatizacije povezana sa
slanjem skupova podataka PACS-u
može konfigurirati. Ovisno o željenoj
razini korisničke interakcije, dodatni
dijaloški okvir za potvrdu omogućuje
korisniku da odluči želi li određene
rezultate poslati u PACS.
Osim toga, korisnici će se možda treba-
ti prilagoditi novim zadacima i radnim
postupcima prilikom implementacije
algoritma Al-Rad Companion u svoje
kliničke postupke. Kao i uvijek, povijest
Slika je ustupljena od strane Siemens Healthineers,Erlangen, Njemačka
Praktičan dokaz: Automatizirana poboljšana vizualizacija anatomija i abnormalnosti, npr. kvantifikacija
plućnih parenhima i mjerenje promjera aorte.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Nove tehnologije
se često ponavlja. S pojavom svake Što je sa sigurnošću
industrijske revolucije i svakog novog
podataka o pacijentima?
stroja ljudi su morali prenamijeniti
svoje iscrpno znanje o zanatu u nove Zbog velike usredotočenosti na pri-
svrhe. Međutim, takav razvoj događaja vatnost i sigurnost podaci o pacijentu
ne predstavlja prijetnju nego priliku. pohranjuju se u okviru ovog rješenja
isključivo u šifriranu obliku i na regio-
Ključan preduvjet za promicanje im-
nalne poslužitelje u skladu s lokalnim
plementacije umjetne inteligencije i
regulativnim zahtjevima. Trenutačno
potpuno iskorištavanje njezinih po-
se ulažu golemi napori kako bi se
godnosti čini, stoga, dostupnost jed-
pružilo stabilno, sigurno i pouzdano
nostavnih, sveobuhvatnih rješenja za
tehničko okružje za ono što će, nada-
kliničke postupke. To se posebno od-
mo se, uskoro biti čitav niz kliničkih UI
nosi na velik broj radiologa koji opće-
algoritama za očitavanje slika.
nito podržavaju UI, ali ne mogu sebe
zamisliti kao tehnološke predvodnike. Područja koja se više temelje na po-
Kupci iz „rane većine“ očekuju cjelo- dacima poput genetike već pokazuju
vita rješenja za određene poslovne da bi umjetna inteligencija lako mogla
ili kliničke probleme, a ne određene postati standardni dio njihove opre-
proizvode i tehnologije. me. Potpunim iskorištavanjem njezina
potencijala radiolozi bi mogli dobiti
Navedena se rješenja moraju nepri-
slobodu da ulože svoje vrijeme u
mjetno integrirati u postojeću infra-
pružanje bolje skrbi za pacijenta tako
strukturu“, ističe se pri trenutačnoj
što će dopustiti umjetnoj inteligencije
procjeni tržišta (Harris 2018).
da obavlja rutinske korake, dok će
S pomoću softvera Al-Rad Companion se oni usredotočiti na ono najvažnije:
će ostvariti glatku integraciju sa svo- pacijenta. n
jim svakodnevnim radnim postupkom.
Premda se rješenje za izvođenje na
lokaciji aktivno razvija, prva iteracija 1. Al-Rad Companion čeka na odobrenje 510(k) i
algoritma Al-Rad Companion za CT pr- nije još komercijalno dostupan u Sjedinjenim
Američkim Državama i drugim državama.
snog koša izvodi se na oblaku rješenja
2. Ponude proizvoda/značajki/usluga nisu
teamplay22. Korištenjem navedenom
komercijalno dostupne u svim državama. Ako
infrastrukturom slijedimo postojeću iz regulativnih ili drugih razloga usluge nisu
i dokazanu strategiju omogućavanja plasirane na tržištu određenih država, u tim se
državama ne može jamčiti ponuda navedenih
transparentnosti i dostupnosti podata- usluga. Za dodatne informacije obratite se
ka u cijeloj bolnici ili ustanovi. Siemensovu lokalnom predstavništvu.
Reference
1. Lee CS, Nagy PG, Weaver SJ, Newman-Toker
DE Cognitive and System Factors Contributing
to Diagnostic Errors in Radiology. Am J
Roentgenol. 2013; 201(3):611-7.
2. Harris S (16. prosinca 2017.) „Al at RS NA
-What a Difference a Year Makes”. https://
www. signifyresearch. net/medical-imaging/
ai-rsna-difference-yearmakes/ (pristupljeno
12. lipnja 2018.)
..............................................................................
Ako želite doznati više, posjetite internetsku
stranicu siemens-healthineers.com/ai-rad
..............................................................................
37
 Legislativa

Radiološki tehnolog
– jučer, danas, sutra
Željka Lubina, bacc. radiološke tehnologije
Hrvatsko društvo radiološke tehnologije

Kompetencije i stručna Uloga radiološkog tehnologa

kroz povijest
osposobljenost radioloških
tehnologa trebaju biti usuglašeni U posljednjem desetljeću 19. stoljeća brojni fizičari ispitivali su
efekte visokog napona na električno pražnjenje u razrijeđe-
s aktualnim društvenim nim plinovima u vakuumskim cijevima. Krajem 1895. godine
vršila su se ispitivanja efekata katodnih zraka van vakuumskih
europskim i svjetskim cijevi. Takva istraživanja provodio je i njemački fizičar Wilhelm
Conrad Röntgen. Dok je u potpunom mraku pripremao apa-
promjenama i kretanjima, te raturu za takav eksperiment, uočio je svjetlucanje nedaleko
od aparature svaki puta kada bi uključio visoki napon. Kad je
novim znanstvenim spoznajama. upalio šibicu vidio je da svjetlucanje dolazi od barijevog pla-
tinocijanida. Röntgen se potpuno predao istraživanju prirode
novih, kako ih je on nazvao, x-zraka. Za svoje otkriće dobio je
Nobelovu nagradu 1901. godine, a od godine 2004. u peri-

R
odnom sustavu elemenata 111. element nosi ime roentgenij.1
adiološki tehnolozi su stručno educirani visokoobrazovani
Na temelju ovog (i drugih) otkrića razvile su se dijagnostičke
zdravstveni djelatnici čija je stručna aktivnost prisutna u
i terapijske medicinske struke – radiologija, radioterapija i
medicini i srodnim strukama, stomatologiji i veterini a očituje
nuklearna medicina.
se u organizaciji, provođenju i nadziranju dijagnostičkih i tera-
pijskih postupaka. Stalne promjene u tehnološkom i metodo-
„[...] Tijekom vremena radiologijom su se počeli baviti brojni
loškom smislu u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini
liječnici s izraženim zanimanjem i sklonošću za tehniku, elek-
te zahtjevi stručne komunikacije s bolesnikom i s liječnikom-
trotehniku i fiziku, što je vodilo stvaranju posebne struke.
specijalistom zahtijevaju od radiološkog tehnologa stalnu vr-
Priprema ionskih rendgenskih cijevi za rad, u čemu su važni
hunsku educiranost i praktičnu osposobljenost. Kompetencije
poslovi bili regeneriranje plina u cijevi, trajna kontrola energije
i stručna osposobljenost radioloških tehnologa trebaju biti
(„tvrdoće“ zračenja) dovođenje bolesnika na pretragu te ostali
usuglašeni s aktualnim društvenim europskim i svjetskim
poslovi postupno su prepuštani pomoćnicima, bolničarima
promjenama i kretanjima, te novim znanstvenim spoznajama.
ili studentima medicine. Time je osnovana nova djelatnost
Cilj je analizirati razinu osposobljenosti i kompetencija te ulo- unutar struke, a djelatnike su nazivali radiografičarima, ren-
gu radioloških tehnologa kroz povijest, u suvremeno doba i u dgenološkim asistentima, a potom rendgenskim ili radiološ-
slijedećem desetljeću. kim tehničarima. Zadnjih godina prošloga stoljeća u našoj je
zemlji uveden naziv inženjer medicinske radiologije, a prema
Podaci izneseni u ovom radu dobiveni su pregledom knjiga, svjetskim uzorima 2005. godine ozakonjen je i novi naziv ra-
časopisa, znanstvenih članaka i tekstova na Internetu. U radu diološki tehnolog“.2 „Radiološki tehnolog stručnjak je visoke
je korištena metoda prikupljanja i sinteza podataka. naobrazbe, biotehnološkog i medicinskog usmjerenja.“3

38 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI


Radiološki tehnolozi do 70-ih godina 20-tog stoljeća bavili su
se konvencionalnom radiologijom. Naglim tehnološkim razvo-
jem fokus se usmjerava prema procesima kompjutorizacije i
digitalizacije slikovnog prikaza i metoda kao što su računalna
tomografija, digitalna suptrakcijska angiografija i magnetska
rezonancija. U novije vrijeme radiološki tehnolozi više ne izra-
đuju klasične analogne slike već su one zamijenjene višepla-
narnim, trodimenzionalnim ili dinamičkim digitalnim prikazima.
Računalna obrada digitalne slike, arhiviranje i prosljeđivanje
do korisnika dio je rutinskog rada suvremenog radiološkog
tehnologa. Radiološki tehnolog neizostavan je dio tima kako
u radioterapiji pri postupcima dijagnosticiranja, planiranja i li-
ječenja zloćudnih bolesti pomoću ionizirajućeg zračenja, tako
i u nuklearno medicinskoj dijagnostici.4
Uloga radiološkog tehnologa danas
Članstvo u Europskoj uniji omogućilo je hrvatskim građanima
brojne mogućnosti i prava na raznim poljima npr. u politici,
gospodarstvu, financijama, zdravstvu, pravosuđu itd. Otvorile
su se mogućnosti raznovrsnijeg obrazovanja i veće mobilnosti
mladih bez upotrebe viza i putovnica. Pojavila se i veća kon-
kurentnost te se otvorilo tržište rada i prostor za stjecanje
radnog iskustva ali i potreba usklađivanja zakonodavstva i
školstva i dr. s ostalim članicama Europske unije. Prilagodbu
je trebalo učiniti u smislu administracije, organizacije, izmjene
studijskih programa i planova na svim veleučilištima i visokim
školama. U postupku prilagodbe tadašnji pročelnik katedre za
radiologiju Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, uvaženi prim.
mr. sc. Zoran Klanfar promišljao je: „Po novom studijskom pro-
gramu obrazovani inženjer nakon temeljnog, a osobito nakon
dodatnog, specijalističkog studija, bit će povećanih sposob-
nosti, imati će veće ambicije, težiti će proširenju dosadašnjih
kompetencija i širenju prostora svoje ingerencije u području
tehnologije i radiološke ili radioterapijske metodike. To će
neminovno utjecati na (do sada konzervativne) odnose izme-
đu inženjera i liječnika unutar struke. Stoga da bi se izbjegao
sukob interesa takvo proširenje sadržaja studija treba zago-
varati jedino ako tri „radijacijske“ medicinske struke takvog
suradnika trebaju i žele.“5
„Hrvatska varijanta „europski“ prilagođenog visokoobrazov-
nog sustava definirana je i ozakonjena u srpnju 2003. (Zakon
o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). [...] Konačna
verzija zakona kojom su definirane buduće promjene ustroja
hrvatskih visokih učilišta sa svrhom osiguranja preduvjeta
za uključivanje naših visokoobrazovnih ustanova u europski
akademski prostor (European High Educational Area EHEA) “ 6
tiskana je 2004. godine.
Radiografska profesija u Hrvatskoj regulirana je Direktivom
2005/36/EU. Obrazovanje radioloških tehnologa u Europi
temelji se na Bolonjskoj deklaraciji. „Glavni ciljevi Bolonjske
deklaracije:
Prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stup-
njeva, među ostalim uvođenjem dodatka diplomi (Diploma
Supplement), kako bi se promicalo zapošljavanje europskih
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Legislativa
građana i međunarodna konkurentnost europskog sustava
visokog obrazovanja.
Prihvaćanje sustava temeljenog na dvama glavnim ciklusima,
preddiplomskom i diplomskom. Pristup drugom ciklusu zahti-
jeva uspješno završen prvi ciklus studija koji mora trajati naj-
manje tri godine. Stupanj postignut nakon prvog ciklusa treba
odgovarati europskom tržištu rada odgovarajućom razinom
kvalifikacije. Drugi ciklus vodit će k magisteriju i/ili doktoratu,
kao što je to slučaj u mnogim europskim zemljama.
Uvođenje bodovnog sustava, kao što je ECTS, kao prikladnog
sredstva u promicanju najšire razmjene studenata. Bodovi se
mogu postizati i izvan visokoškolskog obrazovanja, uključujući
i cjeloživotno učenje, pod uvjetom da ih prizna sveučilište koje
prihvaća studenta.
Promicanje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom
kretanju, posebice: studentima dati priliku za učenje, omogu-
ćiti im pristup studiju i relevantnim službama; nastavnicima,
istraživačima i administrativnom osoblju priznati i valorizirati
vrijeme koje su proveli u Europi istražujući, predajući ili učeći,
bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava.
Promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete u cilju
razvijanja usporedivih kriterija i metodologija.
Promicanje potrebne europske dimenzije u visokom školstvu,
posebice u razvoju nastavnih programa, međuinstitucionalnoj
suradnji, shemama mobilnosti i integriranih programa studija,
obuke i istraživanja“.7
U Europi i u Republici Hrvatskoj (i u ostatku svijeta) visoko
obrazovanje radioloških tehnologa odvija se na tri razine: prva
(engl. bachelor degree), druga (engl. master degree) i treća
(engl. doctor degree) razina i to u dva paralelna studijska su-
stava-stručnom i sveučilišnom.8
Frane Mihanović, Tajnik za edukaciju i obrazovanje HDIMR,
osvrnuo se je 2008. godine na probleme u edukaciji radio-
loških tehnologa i zaključio:“[...]mislim da je potrebno pod
nadzorom fakulteta i veleučilišta koji provode studije medicin-
ske radiologije, organizirati radionice i tečajeve stalnog medi-
cinskog usavršavanja (SMU) po uzoru na svijet koji organizira
programe stalnog usavršavanja[...].9 Danas se profesionalna
naobrazba radioloških tehnologa nastavlja nakon formalnog
obrazovanja s ciljem praćenja najnovijih znanstvenih dosti-
gnuća i poboljšanja kvalitete praktične osposobljenosti.
„Osnivanje poslijediplomskih studija iz polja zdravstvenih zna-
nosti dostignuće je suvremene Europe i razvijenoga svijeta.
Logičan je nastavak visokog obrazovanja zdravstvenih radnika
jer se time stvaraju uvjeti za razvoj grana u zdravstvenoj zna-
nosti i za stjecanje doktorata. Tako bi se osigurali znanstveni i
znanstveno-nastavni kadrovi iz polja iz zdravstvenih znanosti.
Ti doktorski studiji trebaju biti usredotočeni na istraživački
rad i izradu doktorske disertacije, a formalnu nastavu treba
svesti na minimum. Poduka treba biti specifična, osmišljena
za potrebe pojedinaca pa stoga i vrlo fleksibilna te se oslanjati
na izborne tečajeve i predmete i izvan domicilnog fakulteta
i sveučilišta. Pri tome, svi oblici učenja trebaju počivati na
39
 Legislativa
načelima i tehnikama medicine zasnovane na dokazima (engl.
Evidence-based medicine, EBM i evidence-based practice,
EBP).“10 Frane Mihanović je prvi radiološki tehnolog koji je
obranio doktorsku disertaciju 26.srpnja 2016. godine na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu na temu “Primjena
rendgenske snimke koljena u procjeni punoljetnosti kod dvije
populacije“ .
Još uvijek je među članicama EU vidljiva razlika u studijskim
programima, izlaznim kompetencijama kao i sam naziv. „[...]
Radiografi imaju mnogo lica i imena, a to ugrožava njihovo pre-
poznavanje njihovih vještina u zdravstvu, rekao je Jonathan
McNulty novoizabrani predsjednik EFRS-a. Službeni naziv koji
koristimo je radiograf ali postoji 20 ili više naziva za profesiju!
Radiografi također mogu biti medicinske sestre, tehničari, ra-
dio manipulatori (...) i mogu pružiti vrlo različite usluge ovisno
o državi. Ne samo da profesija ima višestruki identitet nego i
obrazovanje znatno varira u Europi. [...] Vrlo snažno osjećamo
da bi radiografi diljem Europe trebali biti obučeni na najvišu
moguću razinu. To im omogućuje da daju veći doprinos
zdravstvu i poboljšaju usluge radiologije i zračenja. Profesija
mora biti propisno regulirana, rekao je McNulty. „Akademski
stupanj kvalifikacije smatra se minimalnim standardom za nas;
to bi trebala biti ulazna razina u struku, ali to još uvijek nije
slučaj u nekim zemljama.“11
Uloga radioloških tehnologa u
budućnosti
Što će biti sutra s radiološkim tehnolozima? Kako će se zva-
ti? Kako će se razvijati struka? Koliko će trebati vremena da
se diplomska razina (master’s level) i poslijediplomska ra-
zina (doctoral level) priznaju u sistematizaciji radnih mjesta?
Hoćemo se i u kolikoj mjeri u RH morati prilagoditi zahtjevima
Literatura:
1. Wilhelm Conrad Röntgen, Životopis, 10. ožujka 2016., https://
hr.wikipedia.org/wiki/Wilhelm Conrad Röntgen (08.09.2019.)
2. Povjesnica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu 1966.-2016.,
Zagreb, Prof. emer. Predrag Keros, 2016. str. 304-305
3. Ibid str. 310
4. Usp. Povjesnica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu 1966.-
2016., Zagreb, Prof. emer. Predrag Keros, 2016. str. 300-301
5. Klanfar Zoran, Idejna verzija novog plana i programa Studija
inženjera medicinske radiologije: Uvod, Radiološki vjesnik
2/2004. str. 36
6. Ibid str. 35
7. Bolonjska deklaracija, 15. siječnja 2018., Ciljevi Bolonjske
deklaracije i Bolonjskog procesa, https://hr.wikipedia.org/wiki/
Bolonjska deklaracija, (08.09.2019.)
8. Mihanović Frane, Frković Marija, Kukuljan Melita, Hrvatska
radiološka tehnologija u europskim i svjetskim okvirima http://
Zdravstveno veleučilište – Stručni studij radiološke tehnologije, 2016.
https://www.zvu.hr › studij-radioloske-tehnologije, (08.09.2019.)
40
okolnih zemalja? Hoće li daljnji razvoj tehnologije biti ključan
ili će kritična masa i snaga završenih magistara, stručnjaka i
entuzijasta biti odlučujuća za razvoj struke radioloških tehno-
loga? Jesmo li dovoljno kompetentni za tržište rada europskih
zemalja? Koje su preporuke i koji su ciljevi koje struka i radi-
ološki tehnolozi trebaju doseći u slijedećih 10 godina? Sve su
to pitanja na koja treba odgovoriti. Sadašnji i budući radiološki
tehnolozi u suradnji s veleučilištima i sveučilištima u zemlji i
u Europi, međunarodnim, regionalnim i domaćim društvima
i udrugama, te poslodavcima, komorama i nadležnim mini-
starstvom trebaju se prilagoditi budućim izazovima. „Potreba
edukacije visokostručnog kadra, diplomanata radiološke teh-
nologije, nužna je u skladu s kontinuiranim i nepredvidljivim
tehnološkim razvitkom, zahtjevima struke temeljene na do-
kazima, nužnošću kontinuiranog praćenja kvalitete QMS, QA
i QC i edukacije suradnika u vježbovnoj nastavi uz primjenu
svih pedagoških principa i didaktičkih metoda u direktnoj i
e-nastavi.“ 12
Zaključak
Od otkrića rendgenskih zraka 1895. godine pa sve do danas
radiološki tehnolozi idu u korak s vremenom i aktualnim
društvenim europskim i svjetskim promjenama i kretanjima.
Suvremeni radiološki tehnolog ima mogućnosti stjecanja
sve veće razine znanja, kako formalnim obrazovanjem, tako
i cjeloživotnim učenjem. Izazovi današnjice ogledaju se u vrlo
velikom tehnološkom napretku. Izvjesno je da će u skorije
vrijeme trebati učiniti dodatne napore kako bi profesija bila ja-
snije definirana. Kontinuirano praćenje kvalitete, znanstvenih
spoznaja i zahtjeva struke temeljene na dokazima, te stalno
usavršavanje temelj su za postizanje što većeg doprinosa
struke radiološke tehnologije u budućnosti. n
krt.com.hr/2016/wp-content/uploads/2016/10/Hrvatska-
radiolo%C5%A1ka-tehnologija-u-europskim-i-svjetskim-
okvirima-MFK.pdf, (08.09.2019.)
9. Mihanović Frane, Diplomski studij radiološke tehnologije:
Kada će započeti diplomski studij radiološke tehnologije u
Hrvatskoj?, Radiološki vjesnik 2/2008., str. 20
10. Marušić Matko; Mimica Mladen; Mihanović Frane, Janković
Stipan, Doktorat iz zdravstvenih znanosti: stručne potrebe
i zakonske zadanosti: Zaključak//Časopis Medix (2012.)
http://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2013/05/
Medix_103_169-174.pdf, (08.09. 2019.)
11. Mélisande Rouger, Levelling EU qualifications for
radiographers, 2018., https://healthcare-in-europe.com/en/
news/levelling-eu-qualifications-for-radiographers.html,
(08.09.2019.)
12. Povjesnica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu 1966.-2016.,
Zagreb, Prof. emer. Predrag Keros, 2016. str. 317.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
 Zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost

MULTI-MODE CONTRAST DELIVERY SYSTEM

MULTI-MODE CONTRAST DELIVERY SYSTEM

- Highly reliable dual-head injector
for MR applications
- Compatible with prefilled syringes
or contrast media vials
- 3T certified
- Fully connected dual-head
CT injector
- Innovative solution compatible
with prefilled syringes or all con-
trast media vials.
- Simple and reliable single-head
injector able to satisfy all your
needs
- Ideal solution for cardio and angio
applications
- Also in CT mode

Disposables for OptistarElite, OptiVantage & IllumenaNEO:

QUALITY - EFFICIENCY - FLEXIBILITY - SAFETY

Represented by :
 Radiološka i nuklearna sigurnost

Radiološka i nuklearna
sigurnost u Republici Hrvatskoj
Zdravka Tečić, načelnica sektora za radiološko-nuklearnu sigurnost

Glavni cilj integracije je bila

uspostava funkcionalnijeg i
učinkovitijeg sustava, uključujući
i procese koji se odnose
na radiološku i nuklearnu
sigurnost. Koordinaciju provedbe
međunarodnih aktivnosti iz
područja radiološke i nuklearne
sigurnosti obavlja Ured
ravnateljstva civilne zaštite

O d siječnja 2019. godine, izmjenama i dopunama

Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN
118/18) kojim je proveden Zaključak Vlade Republike
Hrvatske o reorganizaciji državnih tijela i agencija od 2.
kolovoza 2018. godine, Ministarstvo unutarnjih poslova
(MUP) preuzelo je i poslove radiološke i nuklearne sigur-
nosti, koje se obavljaju u Ravnateljstvu civilne zaštite,
unutarnjoj organizacijskoj jedinici MUP-a.
Ravnateljstva civilne zaštite propisana je Izmjenama i
dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva
unutarnjih poslova (NN 24/19). Navedenom Uredbom za
obavljanje poslova iz djelokruga Ravnateljstva civilne
zaštite ustrojene su ustrojstvene jedinice (organizacijske
jedinice uključene u radiološku i nuklearnu sigurnost su
podebljane):
• Ured ravnateljstva civilne zaštite

Rravnateljstvo civilne zaštite nastalo je integriranjem ne-
koliko prijašnjih samostalnih organizacija koje su se bavi-
le poslovima civilne zaštite, razminiranjem, eksplozivnim
atmosferama i inspekcijom te poslovima radiološke i nu-
klearne sigurnosti. Organizacijska struktura i nadležnost
• Operativni centar civilne zaštite
• Nastavno nacionalno središte civilne zaštite
• Sektor za inspekcijske poslove
• Sektor za smanjenje rizika od katastrofa

42 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

 Radiološka i nuklearna sigurnost

• Sektor za radiološku i nuklearnu sigurnost

• Sektor za pripravnost i koordinaciju
• Sektor 112
• Državna intervencijska postrojba
• Sektor za eksplozivne atmosfere i
• Hrvatski centar za razminiranje.

Glavni cilj integracije je bila uspostava funkcionalnijeg i

učinkovitijeg sustava, uključujući i procese koji se odno-
se na radiološku i nuklearnu sigurnost. Koordinaciju pro-
vedbe međunarodnih aktivnosti iz područja radiološke
i nuklearne sigurnosti obavlja Ured ravnateljstva civilne
zaštite. Sektor za radiološku i nuklearnu sigurnost nad-
ležan je za odobravanje djelatnosti s izvorima ionizira-
jućeg zračenja, izdavanje dozvola, aktivnosti vezano uz
zbrinjavanje radioaktivnog otpada, vođenje evidencija
o izvorima ionizirajućeg zračenja, evidencija o dozama
izloženih radnika, kontrolu izloženosti stanovništva i bi-
ote ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša te
kontrolu nuklearnog materijala i mjera osiguranja. Sektor
za inspekcijske poslove obavlja inspekcijski nadzor nad
primjenom zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju
područje radiološke i nuklearne sigurnosti, a Operativni
centar civilne zaštite nadležan je za pripravnost za slučaj
nuklearne i radiološke nesreće.

U sustav radiološke i nuklearne sigurnosti uključene su

stručne institucije, a to su stručni tehnički servisi ovlašte-
ni za obavljanje poslova radiološke sigurnosti i medicine
rada ovlaštene za obavljanje zdravstvenog pregleda izlo-
ženih radnika. Vrlo važan element sustava su stručnjaci
za zaštitu od ionizirajućeg zračenja te stručnjaci za medi-
cinsku fiziku, koje potvrđuje Ravnateljstvo civilne zaštite.

Ostali dionici sustava radiološke i nuklearne sigurnosti su

korisnici izvora ionizirajućeg zračenja i javnost (bilo paci-
jenti na kojima se provode dijagnostički ili terapijski po-
stupci uporabom izvora ionizirajućeg zračenja ili pojedini
stanovnici), različita tijela državne ili lokalne uprave, itd.

Cilj je sustava radiološke i nuklearne sigurnosti osigurati

sigurnu uporabu izvora ionizirajućeg zračenja u svim
sferama ljudske djelatnosti uz minimalnu izloženost ljudi
(bilo profesionalnu, medicinsku ili pučanstva općenito),
okoliša te pravodobno i učinkovito postupanje u slučaju
radiološke ili nuklearne nesreće.

Više informacija o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti u

Republici Hrvatskoj dostupno je na:

https://civilna-zastita.gov.hr/podrucja-djelovanja/radiolo-
ska-i-nuklearna-sigurnost/88 n

Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI 43

Varianova Halcyon
platforma za slikovno
vođenu radioterapiju
Varianova nova Halcyon™ platforma za slikovno vođenu
radioterapiju razvijena je kako bi ubrzala klinički tijek
rada i unaprijedila gotovo sve segmente slikovno vođene
volumetrijski jakosno modulirane radioterapije (IMRT).
Novi sustav je dizajniran kako bi povećao dostupnost
visoko kvalitetne skrbi i pomogao u spašavanju života
milijuna pacijenta oboljelih od raka.
„Halcyon sustav nije samo iterativno poboljšanje“, nagla-
sio je James M. Metz, predsjednik odjela za Radijacijsku
onkologiju Perelman centra za naprednu medicinu
sveučilišta u Pennsylvaniji. „Proizvod olakšava isporuku
tretmana dok istovremeno zadržava visoko kvalitetne
planove koji se značajno brže isporučuju. To omogućuje
povećanje učinkovitosti klinike za radijacijsku onkolo-
giju, a istovremeno isporučuje izvanredne tretmane.
Očekujem da će to biti novi standard linearnih akcelera-
tora u budućnosti.“
Razvojni tim Halcyona, koji je radio na projektu gotovo
četiri godine, suočio se s izazovom stvaranja uređaja
fokusiranog na čovjeka koji će automatizirati, usmje-
riti i pojednostaviti gotovo sve aspekte tretmana. Ross
Hannibal, Varianov inženjer i stručnjak za korisnička
sučelja koji je radio na projektu, rekao je: „Stvarno smo
radili na drastičnom pojednostavljenju. Umjesto da smo
započeli sa kompliciranim dizajnom i zatim oduzimali di-
jelove, počeli smo s praznom kutijom i pažljivo dodavali
komponente, ali samo ako su stvarale dodanu vrijednost.
Trajni cilj nam je bio smanjiti kompleksnost bez gubitka
funkcionalnosti.“
Halcyon sadrži patentirani dvoslojni višelistični kolimator
(MLC) koji je optimiziran za modulirane tretmane. Pomiče
se dvostruko brže od tradicionalnih MLC-a kako bi podr-
žao brzinu rotacije postolja i stopu isporuke visokih doza
sustava. Halcyonov MLC sadrži „stacked and staggered“
(stepenasto posloženi) dizajn sa 100 posto interdigitacije,
što sustavu omogućuje sofisticirano oblikovanje snopa
do željene tretmanske doze i nenadmašenih 0,01 posto
curenja među listićima.
Puno drugih čimbenika čini Halcyon transformativnim
novim sustavom s potencijalnim utjecajem na opću eko-
nomiju borbe protiv raka. Među ostalima:
• Redukcija QA. Zahtjevi TG142 testa primjenjivog za
Halcyon su upola manji u odnosu na konvencionalni
medicinski linearni akcelerator.
• Niska potrošnja električne energije. Potrošnja
električne energije uređaja Halcyon obično iznosi
polovicu potrošnje standardnog visoko energetskog
linearnog akceleratora za vrijeme zračenja snopa
kao i u stanju pripravnosti.
• SmartConnect™ udaljeno servisiranje, omogućuje
Varianovom osoblju pružanje dijagnostičkih usluga i
usluga podrške na daljinu.
• IT sigurnosne značajke.
• Brza klinička uporaba. Halcyon dolazi spreman za
uporabu, potrebno mu je manje zaštite nego tradi-
cionalnim sustavima i može se smjestiti u prostor
dimenzija 5,9 x 5,539 x 2,743 metra. Dizajniran je
tako da se instalacija izvede u manje od dva tjedna.
Halycon je također dizajniran da unaprijedi iskustvo kli-
ničkog tima. Pojednostavljeni i standardizirani postupci
mogu se izvršiti u samo nekoliko dosljednih koraka koje
signalizira „slijedi svjetlo“ protokol, prvotno razvijen za
Varianovu TrueBeam® platformu. Sve kontrole, zasloni,
tipke i pretinci su ergonomski oblikovani za brzi pristup
tijekom tretmana.
Predstavljanjem Halcyona, Varian radi na unaprjeđenju
pristupa isplativoj i pristupačnoj skrbi u globalnoj borbi
protiv raka.
Transformative radiotherapy that’s
not only making advancements,
but making a difference.
The Halcyon™ radiotherapy system was built to transform the way the
world thinks about fighting cancer. With an intuitive workflow, image-guided
precision, and reduced treatment time, Halcyon provides more opportunities to
deliver more care to more patients—because new victories in the cancer fight
matter now more than ever.

To learn more about our transformative innovation, visit Varian.com/Halcyon

Safety information: Radiation may cause side effects and may not be appropriate for all cancers.

© 2018 Varian Medical Systems, Inc. Varian and Varian Medical Systems are registered trademarks,
and Halcyon is a trademark of Varian Medical Systems, Inc.
 Pitanja iz profesije
Kategorizacija
izloženih radnika
Tomica Solenički, bacc.radiol.tech.
Promjene u zakonskoj
regulative ne znače i promjene
stečenih prava rada u zoni
ionizirajućeg zračenja.
D ržavni zavod za radiološki i nuklearnu sigurnost,
danas dio civilne zaštite Ministarstva unutarnjih
poslova, donio je u travnju 2018. Pravilnik o granica-
ma ozračenja, preporučenom doznom ograničenju
i procjenjivanju osobnog ozračenja [1] temeljem
članka 24. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigur-
nosti [2]. Ovim pravilnikom je hrvatsko zakonodav-
stvo preuzelo Direktivu Vijeća 2013/59/Euratom o
osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od
opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem
zračenju [3].
Člankom 4. granice ozračenja za izložene rad-
nike su:
1. Efektna doza izloženog radnika ne smije biti
viša od 20mSv u jednoj godini.
2. Uz uvjet iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se
sljedeće granice za ekvivalentnu dozu izloženih
radnika:
Ekvivalentna doza za leću oka ne smije biti
viša od 20mSv u jednoj godini ili od 100mSv
u bilo kojih pet uzastopnih godina,pri čemu
46
maksimalna doza u jednoj godini petogodišnjeg
razdoblja ne smije biti viša od 50mSv.
Ekvivalentna doza za kožu ne smije biti viša od
500mSv u jednoj godini usrednjena preko 1 cm2
površine bilo kojeg dijela kože,neovisno o povr-
šini koja je ozračena.
Ekvivalentbna doza za ekstremitete ne smije
biti viša od 500mSv u jednoj godini
3. Granice ozračenja za izložene radnike primje-
njuje se na zbroj godišnjih profesionalnih ozra-
čenja od svih djelatnosti i aktivnosti za koje je
ishođeno odobrenje za obavljanje djelatnosti ili
rješenje o registraciji, profesionalnog ozračenja
radonom na radnim mjestima koje zahtijeva
obavijest o namjeri i drugim profesionalnim
ozračenjem u situacijama postojećeg ozračenja
koje podliježu uvjetima postojećeg ozračenja.
4. U posebnim okolnostima ili u određenim situaci-
jama ozračenja navedenim u članku 7. stavku 8.
ovoga Pravilnika, ravnatelj Državnog zavoda za
radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tek-
stu: ravnatelj Zavoda) može odobriti višu granicu
ozračenja za efektivnu dozu od one navedene u
stavku 1. ovoga članka, a koja će u godini dana
iznositi najviše 50 mSv pod uvjetom da prosječ-
no godišnje ozračenje tijekom pet uzastopnih
godina, uključujući i godine u kojoj je granica
ozračenja navedena u stavku 1. ovoga članka
prekoračena, ne bude više od 20 mSv.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

5. U planiranim ozračenjima ukupna godišnja vri-
jednost efektivne ili ekvivalentnih doza izlože-
nog radnika iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka
ne smije prijeći vrijednosti propisane u stavku 1.
i stavku 2. ovoga članka [1].
Člankom 5. istog Pravilnika određene su i grani-
ce ozračenja za pripravnike i studente:
1. Ozračenje pripravnika i studenata, u dobi od
18 godina ili starijih, koji u sklopu svoje obuke
ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvorima
zračenja ne smije biti iznad granica propisanih
u članku 4. ovoga Pravilnika.
2. Granice ozračenja pripravnika i studenata, u
dobi od 16 do 18 godina, koji u sklopu svoje
obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvo-
rima zračenja ne smiju biti više od:
• 6 mSv u jednoj godini za efektivnu dozu
• 2. 15 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu
dozu za leću oka
• 3. 150 mSv u jednoj godini za ekvivalen-
tnu dozu za kožu, usrednjenu preko 1 cm2
površine bilo kojeg dijela kože, neovisno o
površini koja je ozračena
• 4. 150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu
dozu za ekstremitete.
3. Na ozračenje pripravnika i studenata, a na kojih
se ne odnose odredbe iz stavka 1. i stavka 2.
ovoga članka, primjenjuju se granice ozračenja
za pojedinog stanovnika iz članka 6. ovoga
Pravilnika.
4. Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno
posebnom propisu, pripravnika i studenata iz
stavka 1. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti
izloženih radnika kategorije A ili B, sukladno
kategorizaciji iz članka 19. stavka 1. i stavka 2.
ovoga Pravilnika.
5. Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno
posebnom propisu, pripravnika i studenata iz
stavka 2. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti
izloženih radnika kategorije B, sukladno katego-
rizaciji iz članka 19. stavka 2. ovoga Pravilnika[1].
Pravilnik, člankom 8., donosi i preporučeno dozno
ograničenje za profesionalno ozračenje koje je
dužan izraditi nositelj odobrenja (poslodavac) uz
odobrenje Zavoda. Nositelj odobrenja je pri izradi
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Pitanja iz profesije
preporučenog doznog ograničenja dužan savjeto-
vati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg
zračenja. Kod izrade preporučenog doznog ograni-
čenja za procjenu efektivne i ekvivalentne doze mo-
raju se koristiti odgovarajući standardne vrijednosti
i odnosi koji su preporučeni u poglavljima 4. i 6.
ICRP Publication 116[4] i poglavlje 1. ICRP Publication
119 [5].
Nositelj odobrenja također mora izraditi kategori-
zaciju svojih izloženih radnika što mora izvršiti po
slijedećim kriterijima:
1. izloženi radnici kategorije A su radnici koji bi
mogli u jednoj godini primiti:
• efektivnu dozu višu od 6mSv ili
• ekvivalentnu dozu višu od 15 mSv za očnu
leću ili
• ekvivalentnu dozo višu od 150 mSv za kožu
i ekstremitete
2. izloženi radnici kategorije B su radnici koji nisu
kategorizirani kao radnici kategorije A
Poslodavac je dužan provesti kategorizaciju izlože-
nih radnika prije početka rada u području izloženo-
sti. Za ostale izložene radnike dužan je sprovesti
kategorizaciju u roku 18mj. od stupanja ovog pravil-
nika na snagu.
Kriteriji po kojima će poslodavac sprovesti kategori-
zaciju izloženih radnika su:
• iz vrijednosti ukupne efektivne ili ekvivelentne
doze dobivene iz rezultata osobnog dozime-
tra u neprekidnom trajanju od godinu dana s
početkom u mjesecu stupanja na snagu ovog
pravilnika.
• procjenom vrijednosti efektivne ili ekvivalentne
doze iz mjerenja u sklopu radiološkog nadzora
sukladno posebnom propisu.
Poslodavac je obavezan jednom godišnje preispitati
kategorizaciju svojih radnika,a osobit,ako je došlo
do izmjene radnih uvjeta. Kod provođenja kategori-
zacije poslodavac je dužan savjetovati se sa struč-
njakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Praćenje ozračivanja izloženih radnika kategorije
A provodi se osobnim dozimetrom,koje provodi
dozimetrijski servis, a ozračivanje izloženih radnika
47
 Pitanja iz profesije
kategorije B osobnim dozimetrom ili (vjerojatnije op.
autora) na način koji će nedvosmisleno dokazati da
su ispravno kategorizirani tj. na temelju rezultata
radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno po-
sebnom propisu ili na temelju kontinuiranog mjere-
nja operativnih doznih veličina za nadzor prostora
(ambijentalni dozni ekvivalent H*(10) za procjenu
efektivne doz, te dozni ekvivalent smlera H*(0,07Q)
za procjenu ekvivalentne doze za kožu i ekstremi-
tete i H*(3Q) za leću oka). Mjerenje doznih veličina
za osobni nadzor provodi dozimetrijski servisi,a
doznih veličina za nadzor prostora vrše ovlašteni
stručni tehnički servisi. Mjerenja se vrše kao i do
sada,upotrebom osobnih dozimetara jednom mje-
sečno a mjerenje operativnih doznih veličina za
nadzor prostora jednom godišnje.
Ako izloženi radnik kategorije A radi na više radilišta
kod istog poslodavca nosi jedan dozimetar,ako radi
kod više poslodavac nosi kod svakok poslodavca
drugi dozimetar. Izloženi radnik kategorije B koji
radi kod više poslodavaca,a nije pod osobnom
dozimetrijom,oba poslodavca dužni su osigurati
praćenje zračenja.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju važiti
Pravilnik o granicama ozraenja (NN 59/13) i Pravilnik
o mjerenju osobnog ozračenja, ispitivanja izvora
ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te o izvješćima
i očevidcima (NN 41/12 i 89/13).
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
propisao je i Pravilnik o zdravstvenim uvjetima izlo-
ženih radnika i osoba koja se obučavaju za rad u
području izloženosti [6]
Zdravstvena sposobnost za rad u području izlože-
nosti mora se provjeravati za učenike, studente i
specijalizante prije početka obrazovanja za rad u po-
dručju izloženosti te za pripravnike i izložene radnike
prije početka rada u području izloženosti i to u okviru
prethodnog zdravstvenog pregleda. Zdravstvena
sposobnost izloženih radnika određuje se:
• prethodnim zdr, pregledom bez obzira na na
kategoriju izloženosti i to prije početka obrazo-
vanja ili početka rada na izloženim mjestima
• redovni zdr. pregled obavezan je za radnike kate-
gorije A odnosno studente i pripravnike u dobi od
18 god. ili starije koji bi tijekom obrazovanja mogli
biti ozračeni kao radnici kategorije A. Redovni
48
zdr. pregled obavlja se svakih 12 mjeseci. Nisu ga
dužni obavljati radnici kategorije B.
• nadzorni zdr. pregled obavlja se u roku kračem
od redovnog i to kada spec. medicine rada
odredi potrebu takvog pregleda.
• izvanredni zdr. pregled obavlja se kod osoba
koje su primile veću dozu od zakonski propisane
i/ili na prijedlog spec. medicine rada ili liječnika
primarne medicine ili na zahtjev poslodavca ili
na zahtjev radnika
• izlazni zdr. pregled obavezan je za sve izložene
radnike bez obzira na kategoriju i obavlja se
nakon prestanka rada u zoni izloženosti.
Zdravstvene preglede obavljaju ovlaštene medicine
rada.
Prema svemu gore navedenom, došlo je do promje-
na u zakonskoj regulativi, ali što se tiče promjena na
pojedinim radnim mjestima u praksi, pretpostavljam
da ne bi trebalo biti većih promjena u smislu gubitka
nekih stečenih prava koje imamo i sada. Svi, koji
žele biti bolje upućeni, mogu se detaljnije informira-
ti iz navedene literature. n
Literatura
1. Pravilnik o granicama ozračenja, preporučenom doznom
ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja,
Narodne novine 38/2018,
2. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Narodne
novine 141/13, 39/15 i 130/17,
3. Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013.
o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od
opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem
zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/
Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/
Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.).
4. ICRP Publication 116, Conversion Coefficients for
Radiological Protection Quantities for External
Radiation Exposures, http://www.icrp.org/publication.
asp?id=ICRP%20Publication%20116, na dan 30.svibnja
2019.
5. ICRP Publication 119, Compendium of Dose Coefficients
based on ICRP Publication 60, http://www.icrp.org/
publication.asp?id=ICRP%20Publication%20119, na dan
30.svibnja 2019.
6. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima izloženih radnika i
osoba koje se obučavaju za rad u području izloženosti,
Narodne novine 66/2018
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
 Legislativa

Medicinsko pravo i odgovornosti

zdravstvenog radnika
mr. sc. Ante Klarić, dipl. iur, Hrvatska udruga za medicinsko pravo, ante.klaric@huzmp.hr
Miran Cvitković, dr. med., Hrvatska udruga za medicinsko pravo, miran.cvitkovic@huzmp.hr

Medicinsko pravo je institut

koji povezuje dva najstarija
znanstvena područja medicinu
i pravo. Veza između medicine i
prava jasno se iskazuje u sadržaju
i cilju bavljenja istima, a to je
intencija i tendencija činiti dobro. Ante Klarić Miran Cvitković

M edicinsko pravo je institut koji povezuje dva najsta-

rija znanstvena područja medicinu i pravo. Veza iz-
među medicine i prava jasno se iskazuje u sadržaju i cilju
nepogode, nepravde zauvijek će poticati stručnjake me-
dicine i prava da se bave tim djelatnostima i profesijama.

bavljenja istima, a to je intencija i tendencija činiti dobro.
Ta humana orijentacija i vječna perspektiva afirmativnog
djelovanja učinila je stručnjake koji se bave navedenima
profesijama prepoznatljivim faktorima društvenog života.
U skladu s tim dvije profesije su se tijekom niza godina
samostalno obavljale i razvijale svaka sa svojim zakoni-
tostima i vrijednosnim sadržajima kako u teorijskom tako
i u praktičnom smislu i pogledu.
Medicina je pronašla svoj prostor u neposrednom pruža-
nju zdravstvene zaštite i skrbi osobama u preventivnom,
dijagnostičkom, terapijskom obliku. Pravo je pronašlo
svoj prostor u definiranju, pružanju i zaštiti temeljnih
materijalnih i nematerijalnih prava svakom pojedincu ali i
zajednici. Zajednički interes obaju područja zasnovan je
na elementu zaštite, pomoći. Pomoći nekom ili ga zaštiti
od bolesti kao negativnog čimbenika po ljudski inte-
gritet i zdravlje, ili zaštititi nekog od drugog oblika zla,
Medicinsko pravo označavao bi sa te strane pojam koji
bi područje prava obogatio ili nadopunio novom specijal-
nošću, tj. grupom pravnih normi, pravila i zakonitosti, te s
druge strane područje medicine kao sustava u kojem su
tim istim pravilima i normama utvrđeni određeni standar-
di i zakonitosti u pružanju zdravstvene zaštite.
Medicinsko pravo označavalo bi u punom smislu riječi
granu prava koja se odnosi na zdravstvenu djelatnost
kao skup pravnih pravila kojima se uređuje medicinska
djelatnost, utvrđuje status osoba koje tu djelatnost
obavljaju, njihov međusobni odnos, te odnos prema kori-
snicima njihovih usluga, zaštita prava osobe na zdravlje,
zdravstvenu zaštitu i osiguranje zdravlja, ovlasti i odgo-
vornosti osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost,
zdravstvenih radnika, ili pak uopćeno sustav organizacije
zdravstva.

Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI 49

 Legislativa
U širem smislu, a sukladno medijima i prostoru djelo-
vanja, medicinsko pravo obuhvaćalo bi slijedeće grane
prava:
• Pravo i mjere sustava zdravstvene zaštite
• Strukovna prava zdravstvenih radnika, prava
profesija
• Radna, sindikalna medicinska prava
• Pravo zdravstveno-medicinskog osiguranja
• Medicinsko ugovorno pravo
• Građansko i kazneno medicinsko pravo
• Prava pacijenata i korisnika zdravstvenih usluga
• Farmakološko pravo i druga srodna prava.
U pravilu nije moguće točno i decidirano jasno navesti
apsolutno sva područja prava u kojem bi medicinsko
pravo u širem smislu predstavljalo temelj teorijskog i
praktičnog djelovanja.
Zdravstvo, odnosno medicina je sustav koji je iznimno
velik i razvijen u svim modernim društvima. Takav sustav
da bi se održavao potrebno je da bude jasno definiran
i postavljen u svim svojim segmentima određenim nor-
mativima i zakonitostima. Osim toga on je konstantno i
svakodnevno promjenjiva kategorija zavisna od različitih
varijabli (tehničko tehnološkog razvitka, jačanja svijesti
humanijeg društva, razvoja i moći edukacije, itd.) koje
nužno dovode da potrebe normiranja novih situacija,
odnosa, prilika i stanja. Dakle nije moguće stvarno i po-
stojano uokviriti sve vrste pravnih pravila i područja pra-
va koja bi stvorila jasno definiranu sliku instituta i pojma
medicinskog prava.
Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, sku-
pnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje
i unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkriva-
nje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i
rehabilitaciju. Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj
temelji se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti,
dostupnosti i cjelovitog i specijaliziranog pristupa sva-
kom pojedinom primatelju zdravstvenih usluga, pacijen-
tu, odnosno bolesniku. Zdravstvena zaštita ostvaruje se
obavljanjem zdravstvene (ih) djelatnosti
Zdravstvene djelatnosti moguće je definirati kao djelat-
nosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje
obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene
zaštite.
Zdravstvene djelatnosti predstavljaju javne djelatnosti.
Takve djelatnosti kao javnu službu determiniraju određe-
ne zakonitosti i utvrđeni standardi, zakonitosti i standardi
koji se odnose na način, procese, aktivnosti te poslove
koje čine određene djelatnosti, kao i osobe koje su
50
ovlaštene i odgovorne obavljati iste djelatnosti. Dakle
predmetne djelatnosti karakterizira činjenica da se iste
obavljaju po definiranoj i jasno određenoj stručno-medi-
cinskoj doktrini uz uporabu medicinske tehnologije te ih
mogu i ovlašteni su jedino ih obavljati zdravstveni radnici.
Zdravstveni radnici su osobe koje su završile temeljno
obrazovanje na zdravstvenim učilištima, stručno su os-
posobljeni obavljati poslove zdravstvenih djelatnosti, i
za isti posao imaju ishodovano važeće relevantno odo-
brenje za samostalan rad (licencu), te se svakodnevno
stručno trajno usavršavaju. Ovakvi elementi propisanih
kriterija i utvrđenih standarda podrazumijeva pozicio-
niranje položaja zdravstvenih radnika kao pripadnika
pojedinih zdravstvenih profesija.
Sustav zdravstva prepoznao je jedanaest zdravstvenih
profesija u obavljanju jednako toliko zdravstvenih djelat-
nosti, svaka pojedina sa svojim zakonitostima i utvrđenji-
ma, a sve s ciljem nesmetanog sveobuhvatnog i trajnog
ostvarivanja cilja pružanja zdravstvene zaštite i zaštite
zdravlja svakog pojedinca.
Kompleksnost poslova profesija kao i potreba realiziranja
cilja osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite svakom
pojedincu rezultirala je nužnošću da se zdravstvene dje-
latnosti provode i organiziraju u timskom radu zdravstve-
nih radnika. Svaka profesija nije dostatna sama za sebe,
kao što nije dostatna da se samostalnim obavljanjem iste
mogu ostvariti zadani ciljevi pružanja adekvatne zdrav-
stvene zaštite, tj. pružanja usluge i/ili pomoći svakom
pojedinom pacijentu. Djelatnosti pojedinih profesija usko
su postavljene u ostvarivanju mjera zdravstvene zašti-
te. Predmetno je posljedica već prethodno navedenih
strogih kriterija, i zakonitosti u obavljanju istih, kako od
jasnog definiranja i utvrđivanja sadržaja navedenih dje-
latnosti, tako i standarda kojima moraju udovoljiti oso-
be koje mogu, odnosno koje su ovlaštene i odgovorne
obavljati predmetne djelatnosti.
Dakle da bi se mogla pružati zdravstvena zaštita mora se
organizirati timski rad pripadnika pojedinih zdravstvenih
profesija.
Zdravstveni tim
Zdravstveni tim jezgra je odnosno temelj pružanja zdrav-
stvene zaštite svakom pojedincu korisniku zdravstvenih
usluga, pacijentu. Zdravstveni tim čini u pravilu više oso-
ba, zdravstvenih radnika zavisno od činjenice koje je dje-
latnosti, odnosno poslove pojedinih djelatnosti potrebno
poduzeti radi pružanja i davanja konkretne zdravstvene
usluge primatelju. Dakle sastav tima ovisi o vrsti i obliku
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

zdravstvenih postupaka koje je potrebno poduzeti pre-
ma korisniku usluge.
Uloga pojedinih zdravstvenih radnika koji taj isti tim
čine je trebala biti jednostavna: obaviti svoj dio posla.
Međutim može se s druge strane postaviti pitanje koji dio
posla, te što se sve podrazumijeva ili zahtjeva pod sin-
tagmom „svog dijela posla“. Mišljenje je da predmetno
ne bi trebalo predstavljati problem obzirom da bi svaki
pojedini zdravstveni radnik u timu trebao biti zadužen za
dio posla koji obuhvaća i odnosi sa na djelatnost profe-
sije koju on predstavlja i čiji je on pripadnik. Djelatnosti
i poslovi profesija definirane su kako je već navedeno
jasnim utvrđenjima koja polaze od pretpostavljenih:
• definicija djelatnosti koje su predmetne profesije
ovlaštene poduzimati
• ishodima učenja, tj. kompetencijama pripadnika
zdravstvenih profesija nakon završenog zdravstve-
nog obrazovanja
• potvrdom stručnog osposobljavanja
• kontinuitetom trajnog usavršavanja te
• posjedovanja odobrenja za samostalan rad (licence)
Odobrenje za samostalan rad formalna je potvrda kojom
se dokazuje da je pojedini zdravstveni radnik ovlašten
samostalno obavljati zdravstvenu djelatnost. Osim toga
ona je dokument koji u sadržajnom smislu jasno propisu-
je zdravstvenom radniku koja ovlaštenja imenovani ima,
te koje je poslove ovlašten, ali i dužan obavljati u procesu
pružanja zdravstvene zaštite. Svaki zdravstveni radnik i
unutar zdravstvenog tima temeljem svog odobrenja za
samostalan rad zna svoju ulogu i kroz nju poslove koje je
zadužen samostalno obavljati.
Zdravstveni tim ima i mora imati, obzirom da ga čini više
osoba, definirane odnose između pripadnika tima. U pra-
vilu su to odnosi usmjeravanja i koordinacije od i između
pojedinih pripadnika prema drugima kako bi se uspo-
stavila suradnja te adekvatno prihvatila uloga svakog u
obavljanju svog samostalnog dijela posla. Upravljački
element u načelu uvijek dolazi od liječnika (činjenica je
da je liječnik gotovo uvijek član tima) koji je u timu od-
govoran obavljati prethodno navedene poslove usmjera-
vanja, koordinacije poslovanja tima i predstavnika tima.
Dakle liječnik kreira zadatke, posreduje u obavljanju po-
jedinih elemenata poslovnog procesa, koordinira aktiv-
nosti unutar poslovanja tima. Tu počinje i prestaje uloga
liječnika u odnosima sa drugim zdravstvenim radnicima
u timu. Naravno da liječnik osim navedenog obavlja i
konkretni posao iz liječničke djelatnosti koji se odnosi ne
neposredno pružanje dijela zdravstvene zaštite, kao i što
pripadnici drugih profesija kao članovi tima obavljaju svoj
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Legislativa
dio posla djelatnosti svoje profesije u pružanju zdrav-
stvene zaštite korisniku zdravstvene usluge.
Dakle jasno je da liječnik ne može i ne smije, tj. liječnik
nije dužan a ni ovlašten obavljati posao drugog zdrav-
stvenog radnika u timu, a jasno je da ista načela vrijede
i za sve druge zdravstvene profesije. Svaki zdravstveni
radnik ima ovlaštenje obavljati samostalno svoj dio posla
u sustavu zdravstvene djelatnosti. Ako je ovlašten za
predmetni posao, a ovlaštenje crpi iz sadržaja odobrenja
za samostalan rad, ujedno je obvezan obaviti stručno i
profesionalno isti posao sukladno pravilima i standardi-
ma profesije i zakonitostima predmetne djelatnosti.
Odgovornosti pripadnika
zdravstvenog tima
Dužnosti proizlaze iz samog ovlaštenja koje ima svaki
zdravstveni radnik u svom segmentu obavljanja zdrav-
stvene djelatnosti. Shodno navedenom svaki zdravstve-
ni radnik ima i odgovornosti da će se predmetni posao
obaviti u skladu s ovlaštenjima i dužnostima koja proi-
zlaze iz statusa profesije kojoj pripada, i temeljem toga
položaja radnog mjesta kojeg ima svaki pojedini radnik
unutar tima. Taj element odgovornosti dio je ukupne duž-
nosti poslovanja cijelog tima da će se pružiti adekvatna
zdravstvena zaštita, odnosno obaviti određeni medicin-
ski postupak, tj. pružiti usluga korisniku. Međutim, isto-
vremeno isti element odgovornosti zaseban je u svojem
subjektivitetu i odnosu prema zdravstvenom radniku na
kojeg se odnosi.
Dakle svaki zdravstveni radnik osobno je odgovoran u
okviru i opsegu svog dijela posla u zdravstvenom timu.
Odgovornost i dužnost je subjektivna tj. individualna,
ovisna o postupanju i shvaćanju pojedinca, te odnosu po-
jedinca prema samom djelu, odnosno poslu koji obavlja
ili je trebao obaviti. Nitko drugi ne može i ne smije biti
odgovoran za element posla koji proizlazi iz ovlaštenja sa-
mostalnog obavljanja određene aktivnosti od strane po-
jedinog zdravstvenog radnika unutar tima. Ni zdravstveni
radnik koji je u organizacijskom smislu zadužen za koordi-
naciju i usmjeravanje članova tima ne može odgovarati za
pogrešku pojedinog zdravstvenog radnika koja proizlazi
iz ovlaštenja samostalnog obavljanja rada. Time bi se
kršila načela samostalnog obavljanja rada i samostalnosti
svake profesije i svakog pojedinog zdravstvenog radnika
pa makar svoje poslove oni koordinirano obavljali u timu.
Osoba koja je nositelj zdravstvenog tima, u pravilu liječ-
nik, nije odgovoran za propuste i pogreške koje učini
drugi zdravstveni radnik u okviru svog ovlaštenja. Takav
51
 Legislativa
zdravstveni radnik i ne smije ugroziti načelo samostal-
nosti obavljanja poslova pojedine djelatnosti iz profesije
kojoj određeni zdravstveni radnik pripada. On može i
treba usmjeravati, nadzirati i koordinirati rad pojedinih
članova tima, i tu počinje i prestaje njihov međusobni od-
nos. U tom slučaju može odgovarati samo za pogreške
koje proisteknu iz propusta koordinacije i usmjeravanja,
ali nikako ne bi smio odgovarati za štete koje proiziđu
iz okvira i sadržaja samostalnog obavljanja djelatnosti
drugih pripadnika zdravstvenih profesija.
Slijedom toga definira se i utvrđuje odgovornost pripad-
nika zdravstvenog tima kod počinjenja šteta, protuprav-
nih kaznenih djela, prekršaja i povreda pravila profesije.
Odgovornost za štete temelji se na načelu presumirane
krivnje. Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi
je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove kriv-
nje. Dva su temeljna oblika namjera i nepažnja: krivnja
postoji kad je štetnik zdravstveni radnik prouzročio štetu
namjerno ili nepažnjom. Namjerno postupa onaj koji po-
stupa znajući i hotimice, dok s nepažnjom postupa onaj
koji ne upotrijebi potreban stupanj pažnje, onu pažnju
koju bi upotrijebio prosječan čovjek (krajnja nepažnja) ili
onu koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik, odnosno
dobar domaćin (obična nepažnja). Predmnijeva se obična
nepažnja dakle najblaži oblik i stupanj krivnje štetnika,
koji je u većini slučajeva dovoljan za odgovornost. Dakle
ovdje se pretpostavlja da je zdravstveni radnik kriv za po-
činjenje štete jer nije postupao u obavljanju zdravstvene
djelatnosti kao dobar stručnjak odnosno profesionalac.
Temeljem načela odštetnog prava i odgovornosti za dru-
gog, za ovakav oblik krivnje i počinjenje šteta odgovarat
će poslodavac zdravstvenog radnika.
Odgovornost za štete prilikom obavljanja zdravstvene
djelatnosti podrazumijeva u pravilu izvan ugovornu
odgovornost. Temeljem iste svaka treća osoba, prema
tome i pacijent ima pravo na naknadu štete ukoliko do
iste dođe, te ukoliko se dokaže da je šteta i nastala
istom radnjom zdravstvenog radnika. Olakotna okolnost
zdravstvenom radniku koji je počinio štetu može biti da
naš pravni sustav poznaje dužnost poslodavca naknaditi
štetu ukoliko je ista počinjena prilikom obavljanja rada i
u svezi s radom. Oštećenik dakle i pacijent može izravno
tražiti naknadu štete od zdravstvenog radnika samo uko-
liko je zdravstveni radnik postupao s namjerom ili iz kraj-
nje nepažnje. Jednako tako poslodavac može regresno
zatražiti od takvog zdravstvenog radnika naknadu onoga
što je on kao poslodavac isplatio oštećeniku.
Ujedno je potrebno spomenuti i ugovornu odgovornost
koja također ima sadržajnog i zakonskog utemeljenja u
52
odnosima i postupcima pružanja zdravstvene zaštite i
obavljanja zdravstvenih djelatnosti. Naime pacijent je u
ugovornom odnosu s pružateljem usluga, ustanovom i/ili
zdravstvenim radnikom. U slučajevima kad nije pružena
usluga ili je pružena neadekvatna usluga ili je nastupila
šteta na bilo koji način pacijent bi imao pravo na naknadu
štete i iz ugovorenog odnosa.
Pri svemu tome pacijent odnosno treća osoba ima pravo
na naknadu cjelokupne štete i na naknadu izgubljene
koristi kao i na naknadu imovinske i neimovinske štete.
Kao što je vidljivo u postupcima i odnosima pružanja
zdravstvene zaštite primjenjiva su sva pravila odštetnog
prava, pa možemo kazati da ni zdravstvo ni medicina nisu
lišeni kompleksnosti procedura zahtjeva za naknadom
šteta i načela građanske odgovornosti. Štoviše, svjedoci
smo situacija da je sve veći broj postupaka koji se vode
pred sudovima u predmetima naknade šteta u obavljanju
zdravstvenih djelatnosti.
Ne smije se zanemariti i činjenica odgovornosti zdrav-
stvenog radnika prema svom poslodavcu. Zdravstveni
radnik odgovara za svaku štetu koju učini poslodavcu
temeljem načela radnog prava ako je štetu učinio s na-
mjerom ili iz krajnje nepažnje tijekom rada ili u svezi s
radom. Svaki zdravstveni radnik odgovara za svoj dio
štete ako je više zdravstvenih radnika počinilo štetu, tako
da ni u predmetnom slučaju radnopravne odgovornosti
nije primjenjivo načelo kolektivne timske odgovornosti.
S druge strane u pravnoj teoriji egzistira i načelo objek-
tivne odgovornosti, koje određuje odgovornost za štetu
za što se ne traži krivnja štetnika tj. zdravstvenog rad-
nika. Objektivna odgovornost nastaje odmah kad se
ispune pretpostavke: štetna radnja, šteta, uzročna veza
između štetne radnje i štete, te protupravnost štetne
radnje. Pravila objektivne odgovornosti primjenjuju se
na štete od stvari i djelatnosti od kojih potječe poveća-
na opasnost štete za okolinu. Je li obavljanje poslova
zdravstvenog radnika, dakle obavljanje zdravstvene dje-
latnosti, obavljanje opasne djelatnosti odlučivat će sud u
svakom pojedinom slučaju.. Postavljena zakonska defi-
nicija opasne djelatnosti ili opasne stvari nimalo u svom
sadržaju ne isključuje oblike i načine obavljanja pojedinih
poslova zdravstvenih djelatnosti. Kirurški zahvati, rad s
ionizirajućim zračenjem po svojoj temeljnoj definiciji ja-
sno pokazuju da se radi o opasnim djelatnostima ili opa-
snim stvarima. Navedeno bi značilo da za nju odgovara
onaj tko je vlasnik opasne stvari tj. onaj tko obavlja takvu
opasnu djelatnost, dakle direktno zdravstveni radnik bez
utvrđivanja elementa i stupnja krivnje.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

Načelo objektivno odgovornosti primijenjeno je već u
pojedinim sudskim postupcima kod djelatnosti radiolo-
gije i radiološke tehnologije. Naime odlukom suda utvr-
đeno je da je radiološka djelatnost, odnosno djelatnost
sa izvorima ionizirajućeg zračenja opasna djelatnost te
su za štetu odgovorni bili i bez utvrđivanja eventualne
krivnje i stupnjeva krivnje.
Kaznena djela zdravstvenih radnika zakonodavac je
normirao posebno i izdvojeno obzirom da kaznena djela
protiv zdravlja ljudi štite tjelesni integritet pacijenta, bole-
snika, odnosno svake osobe kojoj je potrebna medicinska
odnosno zdravstvena pomoć. Zakonodavac je vodio raču-
na o činjenici da je obavljanje zdravstvene djelatnosti vrlo
odgovoran, ali i riskantan posao, kao i o činjenici da zdrav-
stveni radnici svoju djelatnost obavljaju odnosno moraju
obavljati sa vrlo visokim stupnjem opreza i odgovornosti,
uslijed čega najviše moraju biti svjesni visokog rizika koji
se pojavljuje ili se može pojaviti prilikom pružanja zdrav-
stvene zaštite. Svaki zdravstveni radnik može počiniti
kazneno djelo, ali svatko ne može počiniti određena ka-
znena djela, poglavito ona iz glave 19. Kaznena djela protiv
zdravlja ljudi Kaznenog zakona. Pri tome se može kazati
da su zdravstveni radnici „privilegirani“ što samo oni mogu
počiniti kaznena djela:
• nesavjesno liječenje
• nedozvoljeno uzimanje i presađivanje dijelova ljud-
skog tijela
• ne pružanje medicinske pomoći u hitnim slučajevima
Dakle nesavjesno liječi onaj zdravstveni radnik koji pri-
mjeni nepodobno sredstvo ili način liječenja ili na drugi
način ne postupi po pravilima struke ili očito nesavjesno
postupa. Nepodobno sredstvo (primjerice, propisivanje
i uporaba neprovjerenih lijekova) ili nepodoban način
liječenja (primjerice, transfuzija neodgovarajuće krvne
grupe, propuštanje dezinfekcije ruku), bilo bi svako ono
sredstvo ili način liječenja koji je u suprotnosti s dosti-
gnućima i pravilima medicinske znanosti.
Nesavjesno postupanje tijekom liječničkih postupaka
odnosi se na površnost, nemar, brzopletost te svaki ne-
savjesni postupak pri obavljanju zdravstvene djelatnosti
(primjerice, invazivni načini pretrage, pretrage s visokom
dozom opasnosti, neinformiranje trudnice o izvorima
ionizirajućeg zračenja). Liječnik ili zdravstveni djelatnik
nesavjesno postupa (činjenjem ili nečinjenjem), ako u
obavljanju svoje djelatnosti ne poštuje pravila medicin-
ske struke, nema odgovarajuću opremu ili instrumente
kako bi se poduzete radnje uspješno obavile, svjesno
zanemaruje, ne poštuje ili se upušta u poduzimanje
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Legislativa
određenih radnji iako zna da za njihovo provođenje nije
dovoljno stručan.
Nesavjesno liječenje može se sastojati i u pogrešnoj di-
jagnozi bolesti (primjerice, zbog površnog pregleda paci-
jenta, ili pogrešno učinjenog rendgenskog pregleda, nije
utvrđena bolest ili se propustio napraviti potreban klinič-
ki pregled pa se zbog pogrešne dijagnoze i prethodnih
postupaka primjenjuje i pogrešna terapija), propuštanju
primjene preventivnih mjera (primjerice, davanje vakcine
protiv tetanusa), propuštanje određenih mjera kontrole,
zanemarivanju potrebnih higijenskih mjera, nepoduzi-
manju provjere mogućnosti određenih kontraindikacija
(primjerice, ispitivanje alergijske osjetljivosti pacijenta,
radiološko snimanje trudnica), propuštanje davanja
određenog lijeka, kao i drugim postupcima koji su su-
protni pravilima medicinske struke.
Navedena zakonska utvrđenja kaznene odgovornosti
predstavljaju nezavidnu poziciju i položaj zdravstvenog
radnika u strukturi djelovanja i obavljanja poslova pro-
fesije. Element potenciranih statusa koji imaju poseban
položaj u okviru kaznene odgovornosti kao niti jedna
od drugih profesija rezultira egzistiranjem dodatnog
psiho-fizičkog opterećenja pripadnicima zdravstvenih
profesija u već dostatnom stresnom okruženju liječenja
bolesnika i pružanja usluga zdravstvene zaštite pacijen-
tu. Prezentirani otežavajući element ne može ublažiti ni
načelo presumpcije nevinosti (za razliku od građanske
odgovornosti) svakog zdravstvenog radnika za kojeg
sustav posumnja da je učinio pogrešku prilikom svog
rada. Dva su oblika krivnje za koji se odgovara: namjera
uvijek, nehaj kad je zakonom izričito propisano, u načelu
su definirane blaže sankcije.
Prekršajna odgovornost pak propisana je posebnim zako-
nima koji uređuju materiju zdravstvene zaštite i strukovnih
prava. Prekršajno su odgovorni zdravstveni radnici ukoli-
ko rade bez odobrenja za samostalan rad ili pak ne vode
urednu medicinsku dokumentaciju, ili pak onemogućava-
ju provođenje stručnog nadzora, ako ne čuvaju liječničku
tajnu, ako ne obavještavaju drugog zdravstvenog radnika
ili pak uskrati pružiti potrebnu pomoć.
Povreda pravila profesije u svakom slučaju povlače i dis-
ciplinsku odgovornost zdravstvenog radnika. Disciplinski
je odgovoran svaki zdravstveni radnik koji se ogriješi na
bilo koji način o kodeks profesije, strukovni zakon, koji
nestručno obavlja djelatnost profesije, povrijedi ugled
profesije, počini kazneno djelo koje ga čini nedostoj-
nim za profesiju itd. Dakle, opis i popis okolnosti koje
mogu predstavljati disciplinsku odgovornost je brojan
te ne isključuje i druge oblike odgovornosti. Disciplinska
53
 Legislativa
odgovornost uz stegovnu odgovornost koju može pokre-
nuti poslodavac prilikom povreda načela radnog mjesta i
radnog odnosa predstavljaju zaključni popis vrste i obli-
ka odgovornosti kojima su podložni zdravstveni radnici
prilikom obavljanja djelatnosti svoje profesije.
Granice odgovornosti
Kad smo utvrdili sadržaj i opseg odgovornosti i sve oblike
odgovornosti zdravstvenih radnika s kojima se susreću u
svom radu potrebno je na kraju utvrditi principe i granice
odgovornosti svakog pojedinog zdravstvenog radnika
unutar zdravstvenog tima.
Kod pozivanja na odgovornost kod štete nedvojbeno je
bitno utvrditi da je nastala šteta, da je nastala nekom,
primatelju usluga, da je postupao pri tom zdravstveni
radnik, da je postupao s krivnjom (osim kod primjene na-
čela objektivne odgovornosti), da je njegovo djelovanje
bilo protupravno te da je postojala uzročno posljedična
veza između postupanja zdravstvenog radnika i štete.
Ali u svemu ovdje je bitno utvrditi i dodatni element a to
je da je da postoji šteta koja je isključivo i neposredno
vezana za konkretno postupanje baš tog zdravstvenog
radnika. Naime u zdravstvenom timu više zdravstvenih
radnika obavlja djelatnost u segmentu svog odobrenja
za samostalan rad i u okviru tog i tim zadanih poslova.
Šteta ili posljedica kaznenog djela, odnosno bilo kojeg
protupravnog ponašanja može biti jedan od ishoda rada
tima, odnosno nastupiti pogreškom postupanja jednog,
svih ili nekolicine članova tima. Pogreška jednog, neko-
licine ili svih članova tima mora se jasno kao takva utvr-
diti na način da se prije svega utvrde i odrede uzročno
posljedične okolnosti. Međutim ni to neće biti dovoljno
da se jasno utvrde granice odgovornosti pojedinih zdrav-
stvenih radnika u posljedici pogreške rada tima. Tim više
što pogreške rada tima i članova unutar tima mogu biti
projicirane prethodnim ili istovremenim pogrešnim ra-
dom drugog člana tima.
Drugi zdravstveni radnik nije kompetentan niti sposoban
sagledati i uvidjeti pogrešku drugog člana tima jer za isti
nije ili educiran, ili nema kontrole nad istima, ili je to izvan
njegovog ovlaštenja temeljenog na odobrenju za samo-
stalan rad. U takvim situacijama naslanjanje rada pojedi-
nog zdravstvenog radnika na prvotno počinjenu pogreš-
ku prethodnog člana tima rezultira slaganjem pogrešaka
domino efektom i nedvojbeno konačno štetom, odnosno
protupravnim djelom. Stoga je opravdano pitati je li netko
drugi mogao i je li morao ili smio sagledati posljedice
pogrešnog rada njegovog prethodnika. Jednako tako
54
opravdano je pitati je li kao takav može i treba odgovarati
i jeli se uopće radi o krivnji konkretnog zdravstvenog rad-
nika ili se isto može prihvatiti kao slučaj odnosno okolnost
na koje isti nije mogao ni na koji način utjecati.
Stoga je jedino prihvatljivo u okolnostima nastanke štete
ili povrede propisanog dobra utvrđivati u timskom radu
odgovornost svakog pojedinog zdravstvenog radnika na
osnovu obavljanje djelatnosti za koju je on zadužen te
utvrđivati elemente štete i granice odgovornosti za istu
temeljem sagledavanja svih aspekata obavljanja pojedi-
ne zdravstvene djelatnosti od strane svakog pojedinač-
nog zdravstvenog radnika pripadnika zdravstvenog tima.
Pravo je konkretno, norma je jasna po predmetnom. Ista
u građanskom pravu glasi za štetu: odgovara onaj tko je
počinio, ako je više osoba zajednički počinilo istu štetu
odgovaraju solidarno. U slučaju kaznene odgovornosti
postoji počinitelj kaznenog djela odnosno supočinitelji
ako zajedno obavljaju radnju ili ako na drugi način prido-
nese počinjenu kaznenog djela, tj. pogreške.
Kod zdravstvenog radnika i zdravstvenog tima navede-
no bi u postupcima odgovornosti za štetu značilo da će
zdravstveni radnik odgovarati za štetu koju je nedvoj-
beno počinio samo u slučaju namjernog postupanja ili
postupanja iz krajnje nepažnje, jer u protivnom odgova-
ra poslodavac ako je šteta nastupila u svezi s radom i
obavljanjem profesije. Isto je jasno kad u postupke nije
involviran tim, odnosno više osoba ovlaštenih zdravstve-
nih radnika. Sad se može i treba postaviti logično pitanje
je li zdravstveni radnici u timu obavljaju zajednički posao,
je li to isti posao.
Nesustavnim teorijskim i ne analitičkim pristupom mo-
glo bi se potvrdno odgovoriti. Međutim jednako tako s
druge strane se može postaviti pitanje je li se može bez
dvojbe tvrditi da je posao liječnika, medicinske sestre
ili radiološkog tehnologa u svojoj strukturi i sadržaju
isti. Rezultati i očekivanje predmetnih poslova svih
zdravstvenih radnika je pružena konačna usluga paci-
jentu, dakle primjerice izlječenje. Ali u tom poslovanju i
međuodnosu liječnik obavlja liječničku djelatnost koja
je zasnovana na posebnim zakonskim utvrđenjima te
standardima i pravilima struke, dok medicinska sestra
obavlja djelatnost sestrinske profesije koja je zasnovana
na svojim posebnim kriterijima i zakonitostima, a radio-
loški tehnolog djelatnost radiološke tehnologije sa svim
svojim zakonitostima.
Dakle posebitosti profesija, poglavito ako se radi o re-
guliranim profesijama kao što su liječnička, sestrinska ili
radiološko tehnološka moraju biti jasno vrednovane kod
utvrđivanje ovlaštenja i odgovornosti.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

Nezanemariva činjenica je standard posjedovanja
odobrenja za samostalan rad koji imaju i liječnici i drugi
zdravstveni radnici, a koji omogućava i obvezuju pojedi-
nog zdravstvenog radnika da samostalno obavlja svoj dio
posla, dio posla svoje profesije u pružanju zdravstvene
zaštite te ostvarivanju rezultata pružene zdravstvene us-
luge, odnosno izlječenja pacijenta. Cilj i potreban rezultat
može i treba biti isti svim zdravstvenim radnicima u timu,
kao što treba i građevinaru i arhitektu cilj biti isti a to je
izgradnja potrebne zgrade, dok su njihovi poslovi u ostva-
renju istog cilja sasvim različiti i posebni te nose posebne
odgovornosti i ovlaštenja. Stoga je i kod odgovornosti za
štetu zdravstvenog radnika dvojben pristup isključive so-
lidarne odgovornosti, kolektivne kaznene odgovornosti ili
s druge strane, isključive zapovjedne odgovornosti samo
liječnika, pa svakog radnika i odgovornost treba proma-
trati u okviru njegovog ovlaštenja i postupanja.
Možda i ovakav stav ne bi bio problematičan niti dvojben
kad bi granice postupanja, a samim tim i ovlaštenja i od-
govornosti, bilo jednostavnije procesno utvrditi. Problem
nastupa u slučajevima:
a) kolizija i preklapanja kompetencija zdravstvenih
radnika,
b) postupanja prema nalozima ili zahtjevima drugog
zdravstvenog radnika, te
c) u situacijama kad se naslanjaju pogreške ili štete pri-
likom prethodno učinjenih štetnih radnji (npr. odstra-
njenje zdravog organa na temelju pogrešnog nalaza,
ili pogrešne snimljene ili očitane rendgenske snimke)
Kolizije i preklapanja kompetencija nisu slučajnost u
odnosima među zdravstvenim radnicima. Nedosljednost
zakonskih utvrđenja, nepostojanost jasnih smjernica
struke, te zastarjelost državnih administrativnih propisa
razlozi su koji uzrokuju sustavno i kontinuirano preklapa-
nje poslova pojedinih zdravstvenih radnika u praksi.
Postupanja prema nalozima i zahtjevima nadređenih
zdravstvenih radnika, često dijeljena usmenim putem
dovode do propusta u obavljanju potrebnih poslova, kao
i delegiranje poslova ili projiciranje poslova na zamolbu
ne mogu utvrditi jasnu odgovornost određenog zdrav-
stvenog radnika.
Situacija prethodnih grešaka stvaraju lanac pogrešnih
radnji i postupanja što rezultira krajnjom nepopravljivom
pogreškom i štetom. Tko je „glavi krivac“, odnosno je li
naknadni poduzimatelj radnji koji je svoje poslove po-
duzeo vjerujući u stručnost i profesionalnost postupaka
prethodnika, isto tako štetnik i odgovoran za štetu ili pak
supočinitelj kaznenog djela, odgovor je u procesno prav-
nom smislu teško dati.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Legislativa
Dakle zaista je teško utvrditi granice odgovornosti po-
jedinog zdravstvenog radnika u timu, a još teže je ići
linijom manjeg otpora te u predmetnim slučajevima pri-
mjenjivati nekritički načelo solidarne odgovornosti kod
šteta ili supočiniteljstva kod kaznenih djela
Odobrenja za samostalan rad
zdravstvenih radnika
Odobrenje za samostalan rad (licenca) formalna je isprava
koja u svojem sadržaju dokazuje da je njen posjedovatelj
ovlašten i zadužen samostalno obavljati rad. Licenca
zdravstvenom radniku znači da je zdravstveni radnik ovla-
šten i dužan samostalno obavljati poslove svoje struke tj.
profesije. Struka u sustavu zdravstvene zaštite kao normi-
ranih zdravstvenih profesija postoji jedanaest. Predmetne
struke nomen profesije zaslužile su temeljem jasno utvrđe-
nih i postavljenih standarda koje je potrebno zadovoljiti da
bi se određena osoba mogla baviti poslom takve struke.
Naime pripadnici zdravstvenih profesija moraju se obrazo-
vati na zdravstvenim učilištima, stručno se osposobiti za
obavljanje predmetnog posla, ishodovati licencu za samo-
stalan rad, te se kontinuirano stručno usavršavati. Dakle
produkt takvih preduvjeta je pripadnost profesiji.
Važnost zdravstvenih profesija dao je i zakonodavac koji
je zakonom propisao temeljna utvrđenja obavljanja istih
profesija te ustanovio nadležna tijela da štite interese
istih (komore), te da u ime države provede javnu vlast.
Jedan od temeljnih čimbenika ukazivanja važnosti zdrav-
stvenih profesija i obavljanja poslova i djelatnosti pojedi-
nih profesija je odobrenje za samostalan rad. Odobrenje
za samostalan rad je formalna javna isprava, a sadržajem
predstavlja puno više. Naime svaka licenca govori i uka-
zuje pojedinom zdravstvenom radniku ali i svima trećima
da je taj zdravstveni radnik, dakle nositelj tog odobrenja
samostalan u svom radu, te da je s tog osnova ovlašten
ali i obvezan obavljati svoj dio posla koji se odnosi na
pružanje zdravstvene zaštite i usluge pacijentu. Dakle taj
segment posla ne može i ne smije nitko drugi obavljati
doli isključivo taj zdravstveni radnik bez obzira obavljala
se zdravstvena djelatnosti u timu, usporedno ili neovisno
tj. pojedinačno.
Odobrenje za samostalan rad za svakog zdravstvenog
radnika preslika je njegovih obveza i odgovornosti u
obavljanju poslova profesije. Jako je bitno naglasiti da
se u predmetnom smislu govori o poslovima profesije
kojoj zdravstveni radnik pripada, što znači da se kroz
svako odobrenje za samostalan rad ogleda samostalnost
profesije i njenih poslova u okviru i za vrijeme pružanja
55
 Legislativa
zdravstvene zaštite. Tim bi trebale biti donekle utvrđene
jasne granice što je posao određene profesije i što će i
koji posao određeni zdravstveni radnik zaista obavljati u
zdravstvenom timu. Tim više što je jasna prefiksacija sa-
mostalnog obavljanja poslova. Odobrenja za samostalan
rad utvrđuje u svojoj definiciji izrijekom samostalnost, što
znači da nema podjele poslova, niti potrebe miješanja
poslova u obavljanju predmetnih djelatnosti. Ovdje bi bilo
jasno da kroz element tako utvrđenih samostalnih poslo-
va proizlazi i njegovo ovlaštenje i odgovornost obavljati
navedeno.
Ovlaštenje da ta osoba, zdravstveni radnik zna koji ele-
ment posla treba obaviti neovisno i samostalno od dru-
gih, poglavito od pripadnika tima i za taj posao je on edu-
ciran i zaposlen u sustavu zdravstva. Kako s jedne strane
odobrenje za samostalan rad govori o ovlastima opsegu
i vrstu posla koji može i treba zdravstveni radnik obavljati
s druge strane ono govori i utvrđuje odgovornosti obveze
istog zdravstvenog radnika. Jasno je da je zdravstveni
radnik ovlašten obaviti upravo taj posao upravo te profe-
sije, ali je on u odnosu na druge pripadnike tima, u odno-
su na pacijenta odgovoran i obvezan za isti posao.
Nitko drugi ne može i ne bi smio biti odgovaran za ele-
ment posla za koji je ovlašten taj zdravstveni radnik i za
koji ima i posjeduje za to formalnu i sadržajnu potvrdu.
Odgovornost mora proizlaziti iz samog ovlaštenja jer se
radi o poslovima koji ukazuju na samostalnost i poslovima
koji su sadržajno vezani za profesiju kojoj zdravstveni rad-
nik pripada. Stoga je odgovornost takvog zdravstvenog
radnika neupitna kako u sadržajnom tako u formalnom
smislu. Ako ćemo jasno vezati odgovornost zdravstvenog
radnika za poslove koje je on ovlašten i dužan obavljati
kao pripadnik profesije u zdravstvenom timu jasna je
njegova odgovornost prema pacijentu kao trećoj osobi,
pacijentu kao korisniku usluga, društvu kao cjelini i druš-
tvenim vrijednostima te svom poslodavcu.
Sadržajem zdravstveni radnik odgovora svima za vrstu i
opseg svojih poslova koji su jasno postavljeni standardima
i zakonskim normama same profesije i djelokruga struke.
Formom on odgovara u različitim vrstama odgovornosti
kako je zakonodavac propisao a kako je prethodno na-
vedeno (kaznena, građanska, disciplinska, prekršajna,
stegovna, moralna itd.) Slijed takvih utvrđenja projicirao
bi sasvim druge dimenzije procesnih odgovornosti. Isto
bi značilo da je zdravstveni radnik u procesnom smislu
odgovoran u svom subjektivitetu. S tim bi se utvrđivale
sve vrste i načini procesnih odgovornosti. Dakle nitko ne
bi smio odgovarati za posao i propuste takvog zdravstve-
nog radnika, a svu štetu bi trebao on pokrivati i naknaditi.
56
Međutim poznato je da u procesnom smislu zako-
nodavac propisuje poglavito u segmentu građanske
odgovornosti,obvezu naknade štete poslodavca ukoliko u
svezi s radom ili u radu zdravstvenih radnik počini nekom
štetu. Jednako tako zakonodavac propisuje solidarnu
odgovornost ukoliko zdravstveni radnici zajednički obav-
ljaju posao. Vjerojatno jesu ova temeljna načela procesne
odgovornosti nesukladna s utvrđenjima koji proizlaze
iz odobrenja za samostalan rad ali oni predstavljaju po-
stulate i kriterije postupanja utvrđivanja i procesuiranja
odgovornosti.
Stoga će bez obzira što zdravstveni radnik ima licencu da
je ovlašten i odgovoran samostalno obaviti svoj rad, u za-
konsko procesnom smislu odgovarati poslodavac za štetu
koju je počinio taj zdravstveni radnik u okviru svog posla.
Ili će više zdravstvenih radnika koji rade u timu ukoliko se
procesno utvrdi da su neki posao obavljali zajedno, odgo-
varati solidarno. Dakle moglo bi se reći da predmetna dva
primjera jasno ukazuju da institut licence u svom sadržaju
još nije „prepoznat“ u procesno-pravnom segmentu pita-
nja odgovornosti, dakle prvenstveno kao pravnog pojma.
Međutim navedeni element ne bi smio ostavljati zdrav-
stvenom radniku prostora da olako shvaća svoj položaj
prilikom obavljanja poslova zdravstvene djelatnosti u
zdravstvenom timu, te onaj položaj i ulogu koja mu na-
mijenjena kao pripadniku zdravstvene profesije temeljem
odobrenja za samostalan rad. Olakim shvaćanjem svoje
pozicije gubi se smisao posebnosti i specifičnosti zdrav-
stvenih profesija te njenih utjecaja i važnosti po društvo
i pojedinca te instituta zaštite zdravlja kao djelatnosti od
posebnog interesa za državu. Stoga će pod pritiskom
važnosti i značaja zdravstvenih profesija i zdravstvenih
radnika i njihovih poslova biti stvarana nova jasna slika
odgovornosti zdravstvenog radnika kao pojedinca u okvi-
ru njegovih jasno postavljenih i utvrđenih poslova.
Utjecaj zakonodavca u definiranju granica ovlaštenja i
odgovornosti je od iznimne važnosti. Međutim u praksi
se nerijetko, dapače vrlo često događaju primjeri pravne
norme koje ne samo da zbunjuje nego dovodi u nezavi-
dan položaj zdravstvene radnike u utvrđivanju i jasnom
shvaćanju njihovih pozicija u sustavu ovlaštenja i odgo-
vornosti u procesima pružanja zdravstvene zaštite.
Kao primjer norme koja služi zadovoljavanju forme ali
ne i sadržaja možemo izdvojiti propise koje reguliraju
ovlaštene osobe u procesima rada s izvorima ioniziraju-
ćeg zračenja. Pravilnikom o uvjetima za primjenu izvora
ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicin-
skog ozračenja (NN 42/2018) propisano je da je klinički
odgovoran zdravstveni radnik doktor medicine, doktor
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji pre-
uzima kliničku odgovornost za provedbu medicinskog
ozračenja pojedinca u skladu s pozitivnim propisima iz
područja zdravstva.
S druge strane nije ničim definirano što se podrazumi-
jeva u konkretnim okolnostima kao preuzimanje kliničke
odgovornosti, odnosno gdje počinje odnosno prestaje u
procesu pružanja zdravstvene zaštite odgovornost poje-
dinog zdravstvenog radnika, liječnika ili radiološkog teh-
nologa. Koji su to pozitivni propisi koji propisuju preuzi-
manje odnosno definiraju odgovornosti u pojedinim pro-
cesima pružanja zdravstvene zaštite. Istim Pravilnikom
propisano je tek da je klinička odgovornost klinički
odgovornog zdravstvenog radnika za medicinsko ozra-
čenje pojedinca, posebice za opravdanost, optimizaciju,
klinički evaluaciju ishoda, suradnju s doktorima medicine
drugih specijalnosti, odnosno doktorima dentalne medi-
cine, radiološkim tehnolozima i ostalim osobljem, koliko
je potrebno, a vezano uz praktične aspekte medicinskih
radioloških postupaka.
Međutim norma ne daje odgovor tko je u kojem trenutku
i u kojem poslovnom procesu netko klinički odgovorna
osoba. Pojam zdravstveni radnik je preširok pojam, jer
kako smo prethodno naveli podrazumijeva niz pripadni-
ka različitih profesija koji sudjeluju u procesu radiološke
dijagnostike i svih poslova koje se provode u okviru
predmetne djelatnosti. Uopćeno navođenje instituta
odgovornog zdravstvenog radnika na takav neodređen
uopćen način, je najblaže rečeno neozbiljno i pokazuje
površnost u donošenju pravne norme i poznavanja me-
dicinskog prava, strukovnog prava i prava i odgovornosti
zdravstvenih radnika, ali i samih djelatnosti koje se obav-
ljaju u okviru zdravstvene zaštite.
Konkretno pitanje vezano za provedbu gore navedene
norme bilo bi recimo tko može odobriti radiološki po-
stupak kod trudnice i tko je odgovoran za posljedice. Po
ovako postavljenoj pravnoj normi konkretan odgovor ne
bi uslijedio.
Dakle predmetni propis samo je jedan dobar primjer
kako se sustav ovlaštenja i odgovornosti definira, te kako
donositelji ovakvih propisa ne mare za posljedice tako
utvrđenih uopćenih i nekonkretnih utvrđenja.
Zaključak
Zdravstveni tim u sadržajnom smislu nesporno uvjetuju
postupanja pojedinih zdravstvenih radnika, što posredno
utječe na zaduženje tima u cjelini a posebno pojedinaca
unutar tima. Je li moguće zdravstvenog radnika gledati
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Legislativa
kao posebnost i izdvojiti njegovo (ne) postupanje izvan
okvira timskog rada. U načelu bez analitičkog pogleda
na predmetnu problematiku ne, ali praktično da, jer svaki
pojedinac obavlja svoj posao za koji je vlastito odgo-
varan i ovlašten, a što se reflektira na tim kao cjelinu i
mehanizam kroz koji se ukupnošću pojedinačnih poslova
i međuodnosa različitih čimbenika stvara i projicira ade-
kvatna i potrebna zdravstvena usluga.
Potrebno je dakle u istom postupku utvrditi posebice
jasnom normom kako ovlaštenja tako i odgovornosti za
postupanja svakog pojedinog zdravstvenih radnika u
čemu svakako treba sagledavati, te uzimati u obzir čim-
benike „zajedničkog rada“ ali samo kao rezultata istih
djelovanja.
Utvrditi jasne granice (početak i kraj) gdje počinje ili gdje
završava odgovornost postupanja pojedinog zdravstve-
nog radnika unutar tima ostat će kako vidimo i nadalje
problem primjene ali i različitih teorijskih rasprava i pro-
jekcija. Ali jedno treba biti jasno da nije logično moguće
niti zakonski opravdano za (ne) postupanje zdravstvenog
radnika utvrđivati odgovornost drugog ili svih.
Formalizacija i kogentnom normom usiljeno stvaranje i
projiciranje odgovornosti i odgovornih osoba isključivo
po položaju i statusu ne može biti opravdanje za nakna-
du prouzročenih šteta, ili saniranje pogrešaka.
Svaki zdravstveni radnik treba preuzeti svoj element
ovlaštenja, obveza i odgovornosti slijedom svojih kompe-
tencija, stručne osposobljenosti te poglavito ovlaštenja i
dužnosti proisteklih iz odobrenja za samostalan rad (koji
jasno može oslikati sadržaj, vrste i obim odgovornosti)
i standarda profesije, a sustav poglavito onaj represivni
treba prepoznavati zdravstvenog radnika kao pojedinca,
čimbenika i subjekta unutar tima.
U svemu tome može pomoći poznavanje medicinskog
prava kao znanosti.
U cilju promidžbe medicinskog prava kao relevantnog
instituta u sustavu zdravstva i promicanja načela medi-
cinskog prava, kao i zaštite položaja i interesa zdravstve-
nog radnika osnovana je Hrvatska udruga za medicinsko
pravo koje okuplja pravnike i druge zdravstvene radnika
koji se žele sustavno baviti predmetnim pitanjima i
problematikom. Provedba načela medicinskog prava i
uvriježenih zakonitosti vrednovanja ovlaštenja i odgovor-
nosti svakog zdravstvenog radnika zasigurno bi dovela
do ispravljanja ovako pogrešno postavljenih normi, etič-
kih i vrijednosnih načela obavljanja zdravstvene zaštite
kao i vrednovanja rada i položaje zdravstvenog radnika u
sustavu zdravstva. n
57
 Adaptiv 3D bolus
i aplikator za brahiterapiju
Adaptiv se za vas bori protiv raka. Ovo napredno softversko rješenje omogućuje
stvaranje prilagođenih 3D osobnih medicinskih proizvoda, učinkovito poboljšavajući
ishod liječenja i iskustvo za bolesnika.

Modulated Electron Bolus

Prilagođeni, optimizirani dizajn bolusa
omogućuje modulaciju elektronske zrake
radi prilagodbe propisane izodoze PTV-u,
uz poštedu normalnog tkiva koje se nalazi
ispod. Omekšava u toploj vodi i ugodno
se prilagođava dentalnim konturama Standardno elektronsko polje s Isto elektronsko polje (kao i lijeva slika)
jednakomdebljinom bolusa. s moduliranim bolusom elektrona, kako
bolesnika. je dizajnirao softver Adaptiiv

Bolus jednake debljine

Dizajniran u sustavu planiranja liječenja

za upotrebu s fotonskom ili elektronskom
radioterapijom. Prilagođeno pristajanje
uklanja zračne otvore koji se povezuju s
tradicionalnim bolusom, poboljšavajući
preciznost liječenja
Nazalno kućište: Smanjenje zračnih otvora pomoću
Bolus standardnog pristajanja 3D isprintanog bolusa.

Aplikator za brahiterapiju

Omogućuje korisnicima stvaranje

aplikatora specifičnih za bolesnika koji
imaju šuplje kateterske putanje isprintane
izravno u strukturu. Vrlo prilagodljivi
površinski aplikator omogućuje
vrhunsku distribuciju doze u usporedbi s
uobičajenim tehnikama.

Printer i niti

Standard PLA 3D Printing Filament

3D Printer
Beekley Medical ®

when your diagnosis must be right®

Markeri za kožu
Svrha markera za kožu i prozirnih pokrova za zaštitu privremenih oznaka proizvođača
Beekley Corporation, One Prestige Lane Bristol, CT 06010, SAD je pomoć radiolozima
i radioterapeutima u obilježavanju točaka interesa na tijelu bolesnika i kasnijem lakšem
pronalaženju označenih točaka na rendgenskoj snimci ili CT-u. Ovime se značajno ubrzava
rad, štedi vrijeme, uklanjaju sumnje i/ili potreba za ponavljanjem snimanja i nepotrebnog
zračenja bolesnika.
Markeri za kožu se sastoje od naljepnice izrađene od hipoalergenog materijala izuzetne
savitljivosti koja omogućava dobro prianjanje na svim mjestima tijela na koja je naneseno
ljepilo koje ne sadrži lateks i metalne ili nemetalne oznake: radiopaque (radio-neprovidan),
radiolucent (radio-proziran) i Designed for Digital™ (dizajniran za digitalno) i koji se adekvat-
no tome vidi na rendgenskoj snimci, CT-u ili portal filmu.
Markeri s oznakom na bazi metala namijenjeni su kontrolnom snimanju u klasičnoj radiote-
rapiji i simulaciji za istu te pri korištenju portalnih (port) filmova. Proizvode se kao naljepnice
s kuglicom ili u obliku žice za označavanje struktura koje trebaju biti označene linijom.

X Spots D spots
150 kom/ kut 99 kom/ kut
#101 #104
Z spots CT spots
40 kom/ kut 85 kom/ kut
#114 #119
Y Spots T spots line
132 kom/ kut 275 cm/ kut
#102 #111
CTspots line 320 cm/ kut O spots 55 kom/ kut
#118 #691

MPV – 16
Sustav označavanja referentnih točaka

• Bolesnik ne osjeća gotovo ništa

• Referentnu točku kasnije je lako
ukloniti
• Jednostavna upotreba prilagođena
korisniku
• Preciznost čak i u gornjem sloju
kože
• Higijenski
• Bez neuredne tinte
• Odobrena CE oznaka
• Nikad ne prolazi dublje od gornjeg
sloja kože zahvaljujući posebnoj
tehnologiji

Radioterapija je značajno napredovala i postala vrhunska tehnolo- Ovo područje zahtijeva poboljšanja kako bi postalo preciznije,
gija u svakom pogledu. Neki procesi u cijelom sustavu su nažalost i sigurnije i ugodnije za bolesnike. Sustav označavanja referentnih
dalje zastarjeli i bolni za bolesnike: označavanje referentnih točaka. točaka tvrtke Medical Precision BV ispunjava navedene zahtjeve.
 Endovaskularno liječenje
intrakranijalnih aneurizmi web
sustavom
The Woven EndoBridge: A New Aneurysm Occlusion Device
Josip Mamić, bacc.radiol.techn., Marko Čičak, bacc.radiol.techn.,
Dario Gluvačević, bacc.radiol.techn., Antonija Stipaničev, bacc.radiol.techn.
KBC Sestre milosrdnice, Klinički Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju
Intrakranijalne aneurizme su
patološke promjene stijenki
arterija. Faktori rizika mogu
postojati od rođenja (nasljedni
poremećaji vezivnog tkiva,
policistične bolesti, obiteljska
anamneza), a mogu biti i stečeni
(hipertenzija, ateroskleroza,
pušenje, konzumiranje droga,
alkoholizam, određene infekcije
krvi, traumatske ozljede glave).
Etiologija
Intrakranijalne aneurizme su patološke promjene stijenki
arterija. Faktori rizika mogu postojati od rođenja (na-
sljedni poremećaji vezivnog tkiva, policistične bolesti,
obiteljska anamneza), a mogu biti i stečeni (hipertenzija,
ateroskleroza, pušenje, konzumiranje droga, alkoholi-
zam, određene infekcije krvi, traumatske ozljede glave).
U manjem broju slučajeva manifestiraju se: glavoboljom,
poremećajem vida (dvoslike), bolovima u dubini oka,
padom kapka te slabošću jedne strane lica, pulsiraju-
ćim šumovima u ušima (simptomatske aneurizme). U
60
većini slučajeva ne izazivaju nikakve simptome (nesimp-
tomatske aneurizme). Otkriju se slučajno prilikom drugih
dijagnostičkih postupaka ili nakon puknuća (rupture).
Ruptura aneurizme uzrokuje SAH (subarahnoidalno krva-
renje – hemoragijski moždani udar) koje je po život opa-
sno stanje te zahtjeva hitnu medicinsku skrb. Manifestira
se; „najjačom glavoboljom u životu“, gubitkom ravno-
teže, dvoslikama, osjetljivošću na svijetlo, proširenim
zjenicama, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem,
oduzetošću jedne strane lica ili tijela, gubitkom svijesti.
Smrt nastupa odmah kod 10-15% bolesnika, čak do 45%
ukupnih ruptura završava smrću, te oko 60% završava
invaliditetom. To je razlog konstantnom traženju novih
oblika liječenja aneurizmi.
Klasifikacija
Aneurizme možemo klasificirati prema morfologiji, veli-
čini i lokalizaciji. Prema morfologiji aneurizme dijelimo
na: sakularne, fuziformne i disecirajuće. Sakularne ili
vrećaste aneurizme su najčešće tvorbe kuglastog oblika
na kojima prema širini razlikujemo vrat aneurizme i njezin
fundus. Fuziformne ili vretenaste aneurizme su valjkastog
oblika bez vrata i fundusa. Disecirajuće aneurizme nasta-
ju prodorom krvi između stijenki arterije uzrokujući tako
izbočenje slojeva te moguću potpunu okluziju lumena pa
sve do potpune rupture stijenke krvne žile. Prema veličini
aneurizme dijelimo na: mikroaneurizme – do 3 mm, male
aneurizme – od 3 do 6 mm, srednje aneurizme – od 7 do
10 mm, velike aneurizme – od 11 do 24 mm, te gigantske
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

Primjer 1; aneurizma trifurkacije srednje moždane arterije
Primjer 2; aneurizma prednje komunikantne moždane arterije
Primjer 3; aneurizma vrška bazilarne arterije
Primjer 4; aneurizma vrška bazilarne arterije
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Radiološka tehnologija
aneurizme – preko 25 mm. Prema lokalizaciji aneurizme
dijelimo na aneurizme prednje i stražnje cirkulacije.
Liječenje
Upravo prema klasifikaciji aneurizmi odabire se i način
liječenja. Do nedavno jedina mogućnost liječenja je bio
neurokirurški zahvat. No zbog svoje invazivnosti i dugo-
trajnog oporavka sve se više pristupa novim, manje in-
vazivnim metodama, endovaskularnim metodama. Svaki
veliki neurovaskularni centar ima dostupne sve opcije (ili
barem što više opcija). Pa tako i KBC Sestre milosrdnice
izvodi sve moderne metode liječenja. Svakom pacijentu
pristupa se individualno, tako da se na neurovaskular-
nom konziliju (vaskularni neurolog, neurokirurg, inter-
vencijski neuroradiolog) razmatra koja je opcija najbolja
za svakog pojedinog pacijenta. U našem KBC-u izvodi
se oko 20% neurokirurških zahvata, a preostalih 80%
jednom od endovaskularnih tehnika. U sklopu Kliničkog
Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju
izvode se sve poznate endovaskularne tehnike liječenja
intrakranijalnih aneurizmi, od klasičnog coilinga, balloon
assisted coiling-a, implantacije intrakranijalnih stentova
i flow divertera, a zadnje dvije godine i ugradnjom WEB
sustava.
Što je WEB?
WEB ili woven endoBridge je elipsoidna samo šireća
embolizacijska naprava gusto isprepletena tankim niti-
nolskim nitima (legura nikla i titana) koja se pomoću mi-
krokatetera postavi unutar lumena aneurizme. Njegovom
ugradnjom postiže se promjena i usporavanje protoka
krvi unutar aneurizme (tj.flowdiverzija) što dovodi do
smanjenja tlaka u aneurizmi, te njene tromboze, a time
se ona isključila iz cirkulacije i spriječila možebitna rup-
tura. WEB-om se pokušalo izbjeći sve komplikacije koje
su se javljale kod klasičnih endovaskularnih metoda,
ali iskoristiti njihove već dokazane prednosti. Tako se
postavljanjem Web sustava izbjegavaju problemi prekri-
vanja vrata i popunjavanja fundusa kao kod coilinga koji
61
 Radiološka tehnologija
mogu dovesti do protrudiranja zavojnica van aneurizmi,
ili kod većih aneurizmi, pritiska težine coilova na okolne
strukture. Za razliku od stentiranja, odnosno ugradnje
flowdivertera nije potrebna dvojna antiagregacijska tera-
pija, što ga čini pogodnim i za korištenje kod hitnih stanja
(ruptura,SAH). Također se ne intervenira na zdravom
djelu žile nego samo u patološkom djelu tj. ispunjava se
samo aneurizma. Što s druge strane znači da ga nije mo-
guće koristiti kod fuziformnih aneurizmi, nego je liječenje
indicirano kod sakularnih aneurizmi i uskog i širokog
vrata te bifurkacijskih i orijentiranih prema osovini. Jedna
od značajnijih karakteristika WEB sustava je jednostav-
nosti ugradnje što dovodi do znatnog skraćenja vremena
dijaskopije i samog trajanja zahvata tj. manje izloženosti
pacijenta i osoblja zračenju.
Zahvat
Kao i kod svih neurointervencijskih zahvata pacijen-
tu u općoj anesteziji seldingerovom tehnikom pun-
ktira se femoralna arterija (moguće i radijalno) te se
62
pomoću vodećih katetera, žica vodilja i mikrokatetera
pristupa aneurizmatskom proširenju gdje se poste-
peno kroz mikrokateter oslobađa WEB sustav. Kod
zahtjevnijih zahvata WEB sustav se može poduprijeti
balonom ili stentom kako ne bi protrudirao u zdravu
žilu. U zahvatima sudjeluju operateri (intervencijski
neuroradiolozi), medicinske sestre-instrumentarke,
radiološki tehnolozi te anesteziolog i anesteziološki
tehničar.
Uloga radiološkog tehnologa
Uloga radiološkog tehnologa ne razlikuje se od
uloga kod ostalih neurointervencijskih zahvata. Od
namještaja pacijenta i aparature za zahvat, rada u
sterilnim uvjetima, do provođenja zaštite od zračenja
osoblja i pacijenta. Za vrijeme zahvata od radiološ-
kog tehnologa očekuje se poznavanje anatomskih
struktura, te poznavanje tijeka zahvata kako bi ga
mogao dijaskopski pratiti. Potrebno je voditi računa
o iznimno kvalitetnom prikazu aneurizme kako bi se
precizno odabrala pravilna dimenziju WEB sustava.
Prikazati radnu projekciju iz koje će se najlakše
postaviti sustav te provjeriti njegovu poziciju prije
otpuštanja, tako da koristi kvalitetnu dijaskopiju,
izbjegavajući superpoziciju s koštanim strukturama
te koristeći razne računalne tehnike slikovnog pri-
kaza. Pri tome vodeći računa o zaštiti od zračenja
provođenjem ALARA načela, kolimacijom rtg snopa,
smanjenja udaljenosti snimanog dijela tijela i detek-
tora... Sve to radiološki tehnolog izvodi u suradnji s
intervencijskim neuroradiologom koristeći tehničke
mogućnosti uređaja za DSA.
Zaključak
Iako je nova metoda WEB sve je više izbor interven-
cijskih neuroradiologa kod liječenja intrakranijalnih
aneurizmi. I dalje se radi na razvijanju i unaprjeđenje
samog sustava a studije i klinička ispitivanja poka-
zuju sve bolje rezultate. U KBC-u Sestre milosrdni-
ce izvedeno je u protekle dvije godine tridesetak
implantacija WEB sustava sa zadovoljavajućim
kliničkim i radiološkim rezultatima. Time se KBC SM
svrstao među svjetske endovaskularne centre koji
izvode sve moderne tehnike liječenja intrakranijalnih
aneurizmi. n
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
 QA, QC u radiološkoj tehnologiji

Kontrola kvalitete
rendgenskih uređaja
za radiografiju
Barbara Juratović, bacc. radiol. techn. Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica

Dnevne i mjesečne provjere granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja odre-

đenih parametara. Ispitivanja koja vrše radiološki tehno-
uređaja za radiografiju lozi na rendgenskim uređajima za radiografiju mogu se
podijeliti na dnevne i mjesečne provjere.
jednostavne su, ne iziskuju
mnogo vremena te svi radiološki Dnevne provjere
tehnolozi na odjelu mogu biti Kao što i sam naziv kaže, dnevne provjere se vrše na
uključeni u njihovo provođenje. dnevnoj bazi prije samog početka rada s pacijentima. Kod
dnevnih provjera podrazumijeva se da uređaj pri uklju-

P rovođenjem kontrole kvalitete rendgenskih uređaja
koji proizvode ionizirajuće zračenje osigurava se
ispravan dijagnostički postupak pri kojem će doza koju
primi pacijent biti onoliko niska koliko je to moguće po-
stići uz zadržavanje kvalitete dijagnostičke informacije.
Cilj je spriječiti, otkriti i ispraviti moguće pogreške u radu.
U ovom članku, osvrnut ću se na kontrolu kvalitete rend-
genskih uređaja za radiografiju koju vrše radiološki teh-
nolozi – vrste ispitivanja, učestalosti ispitivanja, kriterije
prihvatljivosti, odnosno granice dopuštenih odstupanja
te sam postupak kako se vrši pojedini postupak.
čivanju prolazi kroz uobičajeni postupak (ne ulazi u tzv.
“loophole”), svjetlosna signalizacija jasno pokazuje da
je uređaj uključen, prikaz parametara snimanja je jasan,
utvrđena je ispravnost kolimatora i kočnica rendgenske
cijevi, oznake za udaljenost žarišta od detektora su jasno
čitljive, sve motorizirane funkcije uređaja su ispravne i
dr. Drugi dio dnevnih provjera koristi fantom, odnosno
atentuator koji se postavlja na kučište rendgenske cijevi.

Uvod
Prema Pravilniku o uvjetima i mjerama zaštite od ioni-
zirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima
ionizirajućeg zračenja NN 53/2018 nositelj odobrenja koji
provodi medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje
uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opre-
me koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozra-
čenja obvezan je provoditi provjeru kvalitete električnih
uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje. U Pravilniku
su propisani parametri koji se ispituju u okviru provjere Slika 1. Atenuator (fantom)
kvalitete izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme,

Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI 63

 QA, QC u radiološkoj tehnologiji

Tablica 1. Prikaz referentnih uvjeta

Kada se postave parametri koji su odabrani kao referen-

tni, izvrši se ekspozicija. Na dobivenoj snimci artefakti i
rešetka ne smiju biti vidjeti, a vrijednost mAs u odnosu
na godišnje ispitivanje može odstupati ±10%.

Mjesečne provjere
U mjesečne provjere koje vrše radiološki tehnolozi ubra-
jamo: ispitivanje geometrije polja zračenja (sukladnost
svjetlosnog polja i polja zračenja te okomitost snopa
zračenja i detektora slike), ujednačenost komorica AEC
te prostornu razlučivost. Navedene mjesečne provjere
provode se na ležaju za pacijenta i vertikalnom stativu.
Slika 2. Atenuator na kučištu rendgenske cijevi

Slika 3. Prikaz dnevne provjere sa zadanim parametrima i dobive-

nom vrijednosti mAs

Prije ekspozicije, bitan je odabir parametara (kV i mAs)

koji su navedeni u referentnim uvjetima pri godišnjem
ispitivanju. Referentni uvjeti mogu se odrediti na ležaju ili
vertikalnom stativu rendgenskog uređaja (tablica 1). Slika 4. Prikaz test ploče na vertikalnom stativu

64 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI


Slika 5. Prikaz test ploče na stolu
Ispitivanje okomitosti snopa
zračenja i detektora slike
Kod provjere okomitosti snopa zračenja i detektora slike
provjerava se otklon korisnog snopa zračenja od oko-
mitog položaja. Za provjeru je potrebna test ploča i test
objekt za ispitivanje okomitosti središnje zrake koji se
postavlja u središte test ploče.
Na slici test ploče promatra se test objekt. Kada je smjer
upada zračenja na detektor okomit na detektor, u sre-
dištu slike se nalazi tamna točka i koncentrični prsten.
Kada se prsten na slici dodiruje s centralnom točkom,
odstupanje od okomitog smjera je veće od 1,5°.
Slika 6. Prikaz test objekta
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
QA, QC u radiološkoj tehnologiji
Slika 7. Ispitivanje okomitosti snopa zračenja i detektora slike
Sukladnost svjetlosnog polja i polja
zračenja
Nakon što se izvršila provjera okomitosti snopa zračenja
i detektora slike, slijedi provjera sukladnosti svjetlosnog
polja i polja zračenja. Za ispitivanje je potrebna test plo-
ča koja se postavi na ležaj za pacijenta ili vertikalni stativ.
Središte test ploče mora biti u središtu svjetlosnog polja.
Svjetlosno polje se kolimira prema linijama na test ploči i
mora biti manje od detektora dok je odabir linija proizvo-
ljan. Nakon ekspozicije, pomoću brojčanih vrijednosti na
slici test ploče ocijenjuje se odstupanje polja zračenja za
svaki smjer polja. Zbroj odstupanja polja zračenja u od-
nosu na svjetlosno polje u smjeru osi x, odnosno osi y ne
smije biti veće od 3% vrijednosti udaljenosti od fokusa
do detektora.
Slika 8. Ispitivanje sukladnosti svjelosnog polja i polja zračenja
65
 QA, QC u radiološkoj tehnologiji

Tablica 2. Prikaz odstupanja svjetlosnog polja i polja zračenja na ležaju i vertikalnom stativu

Tablica 3. Prikaz ujednačenosti komorica AEC

66 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI


AEC
Osim ispitivanja geometrije polja zračenja, vrši se i is-
pitivanje ponovljivosti doze automatske kontrole ekpo-
zicije (AEC). Za ispitivanje je potreban atenuator koji se
postavlja na kučište rendgenske cijevi. Napon na cijevi
se postavlja prema Vašim referentnim uvjetima, u ovom
slučaju na 81kV te se za svaku ekspoziciju mijenjaju ko-
morice – lijeva, centralna i desna. Nakon svake ekspozi-
cije zabilježi se dobivena vrijednost mAs. Odstupanje od
srednje vrijednosti mora biti manje od 10%.
Prostorna razlučivost
Nakon ispitivanja geometrije polja zračenja, ujednačeno-
sti komorica AEC, preostalo je ispitivanje prostorne ra-
zlučivosti. Za ovo ispitivanje potreban je atenuator i test
ploča. Atenuator se postavlja na kučište, test ploča na
ležaj za pacijenta ili vertikalni stativ, a napon se postavlja
Slika 9. i10. Prikaz linijskih parova na test ploči prije i poslije ekspozicije
Literatura
1. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg
zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg
zračenja NN 53/2018
2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2018_06_53_1062.html
3. Lokmis LTD, Radiation Protection Centre. Upute za izradu
priručnika za provjeru kvalitete rendgenskih uređaja za
radiografiju. Litva, 2014.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
QA, QC u radiološkoj tehnologiji
prema referentnim parametrima (81kV). Nakon ekspozici-
je, prostorna razlučivost se ocijenjuje na temelju vidljivih
linijskih parova, a mora biti bolje od 2,4 lp/mm.
Zaključak
Dnevne i mjesečne provjere uređaja za radiografiju jed-
nostavne su, ne iziskuju mnogo vremena te svi radiološki
tehnolozi na odjelu mogu biti uključeni u njihovo provo-
đenje. Dnevna ispitivanja vrše se na ležaju ili na verti-
kalnom stativu, dok se mjesečna ispitivanja moraju vršiti
i na ležaju za pacijenta i na vertikalnom stativu. Samim
provođenjem kontrole kvalitete pogreške u radu mogu
se otkriti, ispraviti i spriječiti. Ukoliko se provjerom kvali-
tete utvrdi da uređaj ne zadovolja propisanim zahtjevima
(rezultati su izvan granica dopuštenih odstupanja), mora-
ju se poduzeti sve radnje potrebne za otklanjanje uoče-
nih nedostataka, a do uklanjanja nedostataka uređaj se
ne smije nastaviti koristiti. n
4. https://civilna-zastita.gov.hr/print.aspx?id=129&url=print
5. Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti NN 118/18
6. https://www.zakon.hr/z/289/
Zakon-o-radiolo%C5%A1koj-i-nuklearnoj-sigurnosti
Izvor slika i tablica
7. Slike u ovom članku dio su privatne arhive autora.
8. Tablice su sastavni dio Priručnika za kontrolu kvalitete
rendgenskih uređaja za radiografiju Opće bolnice “Dr.
Tomislav Bardek” Koprivnica.
67
 Radiološka tehnologija

Radiografija u restauraciji
i konzervaciji
Leon Aličić, mag.rad.techn., KBC Split, Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

Od otkrića, davne 1895, ču odnose između kasete, folije i filma. Prikazati osnove
rada ct uređaja, razliku između fosfornih ploča i detek-
godine pa do današnjih torskih ploča. Prikazati digitalizatore slike kao i sami
pojam digitalizacije. Sve ovo nam je neophodno da bi
dana, rentgenske zrake razumjeli na koji način primijeniti radiografiju prilikom
su zbog svojih specifičnih restauriranja i konzerviranja. Rendgenske snimke su vrlo
informativne obzirom da na njima možemo jasno očitati
svojstava dobar medij za konzervacijsko stanje, ranije popravke, kombinacije ra-
zličitih tehnika, strukturne karakteristike te proučavati
eksperimentiranje. Usvojena stare proizvodne tehnike. Ukratko čine nam osnovu za
znanja radioloških tehnologa pripremu restauracijskog plana.

stečenih osposobljavanjem,
Elektromagnetska zračenja i
osim u medicini, korisna su u Rendgenske zrake
nizu drugih grana pa tako i u Nakon što je 1895 godine W. C. Rontgen eksperimentira-
konzervaciji i restauraciji. jući s katodnim zrakama dobio novu vrstu zračenja x-zra-
ke. 1912 godine M. Laue dokazao da se one mogu tran-
sverzalno gibati, naime rtg ili x-zrake pripadaju spektru

O d otkrića, davne 1895, godine pa do današnjih elektromagnetskog zračenja. Ovakvo zračenje,možemo

dana, rentgenske zrake su zbog svojih specifičnih
svojstava dobar medij za eksperimentiranje. Dobijamo
ih kontroliranim postupkom u rtg cijevi što nam daje
prednost pri radu. Pojedine vrste zračenja imaju različita
fizikalno-kemijska i biološka svojstva koja mogu pružiti
različite, za naše oko, skrivene informacije. Ta svojstva,
osim u medicini, koristimo u niz drugih grana pa tako i u
konzervaciji i restauraciji.
Ovim radom ću nastojati opisati svojstva rtg zraka, za-
štitu od zračenja, nastajanje radiografske slike. Pojasniti
opisati, kao foton energije koji se giba u prostoru, bez
prijenosa mase. Bilježimo ga kao sinusnu promjenu ja-
kosti polja u vremenu i prostoru. Elektromagnetska zra-
čenja razlikujemo prema valnim dužinama na: izmjenične
struje, duge, srednje i kratke valove, TK i UKV valove,
radarske, mikrovalne, infracrvene valove, vidljivo svjetlo,
ultravioletno svjetlo, rtg zrake i kozmičke fotone. Jedini
izvor rtg zračenja je rtg cijev koja posjeduje sljedeće di-
jelove: katodu, koja služi kao izvor elektrona, antikatodu
(anodu) koja služi kao meta te uređaj za visoki napon,
koja razlikom potencijala, elektronima daju brzinu.

68 Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI


Osim ova tri glavna dijela rtg cijevi, moramo spomenuti
malu struju grijanja katode izraženu u mA(miliamperima)
čime određujemo količinu elektrona. Razlika potecijala
izražena u kV(kilovoltima), daje brzinu elektronima, u
vakumskoj cijevi. Nehomogen snop elektromagnetskog
zračenja, kojeg dobijemo izbacivanjem elektrona iz
ljuske atoma mete-anode, nastojimo homogenizirati,
usmjeriti, te maksimalno iskoristiti [1]. Važno je napome-
nuti da se 99,7% kinetičke energije elektrona pretvori u
toplinu a samo 0.3 % ima prvobitnu funkciju stvaranja rtg
ili elektromagnetskog zračenja [2]. Energija i prodornost
rtg zraka je obrnuto proporcionalna s duljinom vala.
Prije same uporabe važno je dobro poznavati koja su
fizikalno-kemijska i biološka svojstva rendgenskog zra-
čenja: rasap, apsorpcija- atenuacija, prodornost, foto-
grafski učinak, fluoroscentni učinak, ionizacija te biološki
učinak. Za detekciju rendgenskih zraka koristimo pozna-
ta svojstva fotografskog (kemijska reakcija na emulziju
filma), fluorescentnog (svjetlosna reakcija srazom x-zrake
s nanosom na foliji) i ionizirajućeg djelovanja (ionizacijske
komore).
Radiografija u konzervaciji i
restauraciji
Radiografiju koristimo:
1. Za procjenu trenutnog stanja materija a glede plana
daljnjeg postupanja,
2. Radi dobivanja iscrpnih podataka o obliku, strukturi i
površinskim karakteristikama (tragovi alata),
3. Radi omogućavanja konzervacije, opisa i ilustracije
umjetničkih djela,
4. Radi otkrivanja prisutnosti više različitih materijala
(kod brava i noževa),
5. U analizi metalne strukture (na primjer linija zavariva-
nja kod oštrica),
6. U analizi željeznih objekata omogućujući izbor najbo-
ljih pozicija uzimajući u obzir stanje objekta [2].
Tehnike rendgenske fotografije
Upotrebljavaju se različite tehnike ovisno o tome o ka-
kvom materijalu za analizu se radi. Stoga razlikujemo:
• Za analizu umjetničkih slika i drvenih struktura ni-
sko-energijska rtg snimka (15-60 kV), pri čemu se
koristi visokorezolucijski film te nešto veća udalje-
nost objekt- cijev.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Radiološka tehnologija
• Za analizu kamenih ili brončanih kipova, namještaja,
keramike, nakita i glazbenih instrumenata koristimo
visoko-energijske snimke(do 420 kV).
• Za analizu papira a posebno vodenih žigova
na papiru koristimo Beta-rtg snimke. To je 14C-
em, radioaktivnim izotopom, ozračena plastika
(poli-metilmetaklil).
• Za analizu boje na platnu ili drvenoj pozadini koristi-
mo visoku kV (300 kV), pri čemu upotrebljavamo fil-
ter od 10 mm Cu,za homogenizaciju upadnog snopa
rtg zračenja, te jednoslojni radiološki film.
• Za detekciju pojedinih dijelova objekta, na drvenoj
podlozi, koristimo laminografiju pri čemu se cijev i
detektor pomiču sinkronizirano u cilju postizanja što
oštrijeg prikaza pojedinih dijelova.
• Druge radiografske tehnike koje možemo svrstati u
kategoriju rjeđe korištenih i zahtjevnijih su: tomogra-
fija, mikro-fokusna radiografija, ga­ ma-radiografija,
neutronska-radiografija. Specifi­čne su glede prosto-
ra, alata i materijala koji su neophodni za rad [2].
Radiološki uređaji i pribor
koje koristimo u konzervaciji
– restauraciji
Za rad na terenu koristimo portabilne radiografske ure-
đaje. Ovakvi uređaji koriste napon struje od 220 V te
se mogu spojiti bilo gdje na gradsku mrežu. Radiološke
slike dobivamo na nekoliko načina:
• klasičan način s kasetom u kojoj se nalazi folija i rtg
film. Film sa zapisom fotografski obrađujemo u ne-
koliko faza (razvijanje – prekid razvijanja – fiksiranje
– prekid ispiranjem – sušenje) u mašini za razvijanje
pri posebnim uvjetima (tamna komora)
• kasete s fosfornim pločama – folijama koje zadr-
žavaju latentnu sliku dobivenu zračenjem. Očitanje
latentne slike vršimo u digitalizatorima koji nam sliku
preko računalne mreže prenosi na zaslon radne sta-
nice. Radna stanica koristi softver post procesing-a
kojim možemo sliku obraditi i evaulirati [3].
• digitalizatori su uređaji za digitalizaciju latentne
slike s fosforne ploče pri čemu kvalitetu uređaja
vrednujemo na osnovi brzine očitanja slike, brzine
regeneriranja fosforne ploče za novu ekspoziciju te
kompatibilnosti samog uređaja s protokolima različi-
tih proizvođača.
• detektorske ravne ploče ili flat paneli koji zbog
svoje skupoće još, kod nas, nisu zaživjeli. Rijetko ih
69
 Radiološka tehnologija
nalazimo na portabilnim uređajima a integrirani su u
radiološke uređaje.
CT uređaji, koji su najčešće fiksni ali postoje i mobilni
uređaji. CT (eng.Computed Tomography) ili računalna
tomografija je radiološka dijagnostička digitalna metoda.
Predstavlja računalnu rekonstrukciju aksijalnog tomo-
grafskog sloja, temeljem višestrukih mjerenja iz nekoliko
stotina projekcija tijekom jednog kruga. Karakteristika
CT uređaja je spiralni način snimanja kojeg dobijemo po-
micanjem stola s objektom pri rotaciji cijevi oko objekta.
MSCT uređaj je fiksni a koristi više redova detektora za
generiranje više slojeva po jednoj rotaciji. Pregledamo
veći dio snimanog objekta u kraćem vremenu. Za svaki
CT uređaj, kojeg koristimo u konzervaciji i restauraciji,
jako je važna prostorna rezolucija (eng. Spatial resoliti-
on). Što je veća prostorna rezolucija (lp/mm) to možemo
kvalitetnije razlučiti više detalja na dobivenoj slici. Na
količinu dobivenih sirovih podataka (eng. Raw Data)
utječe debljina sloja aksijalnog presjeka pri čemu je po-
željno generirati slojeve od 1 mm kao dobru osnovu za
3D prikaz.
Digitalna radiografska slika
Najmanja jedinica digitalnog prostora je Bit koji ima du-
žinu jedne znamenke i dva stanja. U binarnom sustavu
razlikujemo samo dvije vrijednosti 0 i 1. Za radiografiju
je jako važna slika koju računalo definira kao pravokutnu
rešetku sastavljenu od kvadratića – piksela (izvedenica
od PICture Element). Digitalne slike možemo definirati:
1. količinom piksela, kao relativnom veličinom,
2. apsulutna veličina se izražava brojem pixela potreb-
nih za popunu duljine jednog inča (2,54 cm),čime
definiramo rezoluciju ili broj vidljivih detalja,
3. svakom kvadratiću se određuje veličina dubine
bita, tj. računalo svakom kvadratiću određuje x i y
koordinatu,svakom definiranom pikselu dodjeljuje-
mo vrijednost koja može biti 0 ili 1.tako u konačnici
dobijemo sliku. Naravno da je rezolucija upravo pro-
porcionalna s brojem pixela pa su prijelazi između
kvadratića, različite sive nijanse, manje vidljivi. Ipak
koliko god usitnili pixele, finoću, oku potrebnog
prijelaza, dobivamo povećanjem broja bitova koji
opisuju pixel.
• 2 bita nam daju četiri moguće kombinacije (2²): 00,
01, 11, 10 a time i četiri nijanse sive boje.
• 3 bita nam daju osam kombinacija (2³):
000,001,010,100,011,101,110,111 tj.osam nijansi sive
boje. Povećavajući bitove višestruko umnožavamo
70
tonove boje (dokazano je da oko čovjeka može pre-
poznati 340 000 različitih nijansi boje) [4].
• 8 bita – predstavlja 1 bajt a omogućuju 256 (dva
na osmu) mogućih kombinacija, tj toliko nijansi sive
boje. Standardni formati za pohranu slika koriste
8 bita ili 1 bajt a najčešće u upotrebi je RGB (eng.
Red, Green, Bloue) sustav pohrane slika. Posljednja
karakteristika digitalne slike je kako definirati boju.
RGB sustav (najčešće korišten) boju određuje tako
da svakom pixelu dodjeli određeni postotak primar-
ne boje (crvene, zelene i plave).Tri različite slike se
preklapaju a boje se stope u novu boju. U stvarnosti
broj mogućih boja je 256 x 256 x 256 = 16 777 216.
Broj bitova je 3 x 8 = 24, što podrazumijeva 24 bitnu
sliku, tj. osam bitova po kanalu.
Za kvalitetan opis slike moramo imati dovoljan broj poda-
taka po jednom pixelu tj. povećati bitmapu (količinu bita
po jednom pixelu). Najčešće dubine bitmapa su:
• 8 bita po pixelu iz čega dobijemo sivu skalu od 256
nijansi sive boje,
• 16 bita po pixelu sa sivom skalom od 65 536 nijansi,
• 24 bita po pixelu sa 16 777 216 nijansi što predstavlja
potpunu skalu u RGB boji,
• 32 bita po pixelu koristimo u grafičkoj industriji (slika
u CMYK boji)[5].
Prostorno razlučivanje detalja
– oštrina
Oštrinu neke slike možemo definirati kao najmanju uda-
ljenost između dvije linije koje oko još uvijek razlikuje
kao zasebne. Osim dvije linije oko mora uočiti i razmak
između njih što zovemo linijski par (eng. line pairs). Kao
jedinica za oštrinu slike koristimo izraz broj linijskih pa-
rova po mm (lp/mm). Na radiološkim slikama oštrina se
jako razlikuje:
• pri fluoroskopiji 1-2 lp/mm
• na klasičnom rtg filmu 5-7 lp/mm mamografski film
20 lp/mm
• noviji CT uređaji imaju prostornu rezoluciju 30 lp/mm
U konvecionalnim radiološkim sustavima maksimalna
rezolucija film – folijskog sustava (klase
400)iznosi 7. lp/mm [6] Da bi ostvario takvu rezoluciju de-
tektor veličine 35 x 43 cmm bi morao imati 5000 x 6000
elemenata. Jasno je da rtg filmovi klasične radiologije
imaju najbolju prostornu razlučivost a njihova kvaliteta
ovisi o debljini fosfornog sloja. U digitalnim radiološkim
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

sustavima najčešće koristimo 10-12 bitnu rezoluciju što
uključuje raspon sive skale od 1024 – 4096 boja.
Kontrastnost
Najmanju razliku između svjetlijih i tamnijih objekata,
dva susjedna pixela, zovemo kontrastnošću. Kontrastno
razlučivanje je daleko bolje u digitalnim radiološkim su-
stavima (CT, DSA), a kao razlog tome navodimo:
• značajno manji broj raspršenog zračenja,
• bolje se uočavaju i najmanje razlike između atenu-
acije rtg – zraka što se u konačnici razlikuje većim
stupnjem prikaza sive skale,
• digitalni uređaji omogućavaju postprocesing a time i
mijenjanje tzv. prozora (eng. Windowing).
Interpretacija radiografske snimke
Informaciju o materijalu, koje smo stavili u polje rengen-
skog zračenja, imamo samo od onih x- zraka koje su
prošle kroz materijal. Dio x-zraka se u potpunosti atenui-
rao s materijom kroz koju prolazi. Drugi dio se raspršio pri
čemu nam nije donio informaciju o materijalu (suprotno
tome stvorio nam je šum na slici). Onaj dio koji nam do-
nosi korisne informacije prođe kroz materijal, izgubi dio
svoje energije te ostavi podatke na nekom od detektora.
Možemo zaključiti da opseg u kojem će pojedini mate-
rijali apsorbirati ovisi o koeficijentu masene apsorbcije.
U praksi transmisija rtg zraka ovisi o:
• debljini slikanog sloja, gustoći pigmenta,
• odnosu pigmenta i veziva,
• debljini i gustoći nosioca (platno, drvo, ...)
• atomskoj građi svih navedenih elemenata.
Literatura:
1. https://www.google.hr/search? q=katodna+cijev&espv=2
&biw=1366&bih=677&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=
X&sqi=2&ved=0ahUKEwj my7KQ0oHKAhWGqg4KHepwC
SsQsAQIKg#imgrc=DKN21GTvy5vUAM%3A
2. http://www.atika.hr/userfiles/downloads/RG.pdf
3. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/radiografija.html
4. http://znanost.geek.hr/clanak/
ljudi-mogu-prepoznati-bilijun-razlicitih-mirisa/
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
Studij radiološke tehnologije
Ono što je praksa pokazala je da (olovno bijela, cinober,
olovno – kositarsko žuta, napuljski žuta) apsorbiraju x-
zrake jače nego pigmenti drugih boja. Kvarc, organski
materijali, ocakline, organski pigmenti i bojila doslovno
su prozirni za x- zrake. Svi elementi malog atomskog
broja (ugljik, dušik, kisik, vodik, ...) su transparentni za
rendgenske zrake stoga zahtijevaju znatno dužu i jaču
ekspoziciju ukoliko želimo iz njih dobiti potrebne
informacije.
Interpretacija slike sa
rengenograma
Pigmenti na slici propuštati će x- zrake ovisno o atom-
skom broju elementa od kojeg je građen pigment, gu-
stoći pigmenta u boji i debljini samog sloja boje. Olovno
bijela boja je boja koja najčešće predstavlja sastavni dio
podloge platna. Uočavamo ga u pukotinama između vla-
kana te kao tzv. „podokvirni vijenac“, nastao kod prvog
rastezanja platna na okvir. Možemo uočiti mrežne puko-
tine nastale kao posljedica varirajućih sila između temelj-
nog i pokrovno- završnog sloja boje. Rengenogram nam
detaljno pokazuje strukturu svih slojeva, vrsti, porijeklu,
starosti i dodacima na analiziranim slikama. Rendgenska
snimka istovremeno omogućava vizualizaciju slike ili sli-
ka koje se nalaze ispod one vidljive oku [7].
Rendgenogrami drvenih ploča nam mogu razjasniti vrstu
drveta, biološka oštećenja (nastala djelovanjem inseka-
ta), te položaj čavala i zakovica korištenih u konstrukciji
umjetnine. Jasno se mogu uočiti godovi, pukotine, ošte-
ćenja, praznine, dodaci, izmjene. Lako se zapažaju po-
zlate i metalne aplikacije. Stupanj korozije na metalnim i
brončanim objektima, tehnika premaza na bronci, izvorni
natpisi i dizajn na kovanicama također su dobro uočljivi
na rendgenogramima [8]. n
5. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/downloads/radiografija.
pdf
6. http://www.academia.edu/12587741/KLINI%C4%8CKI_
BOLNI%C4%8CKI_CENTAR_RIJEKA_Klini%C4%8Dki_
zavod_za_radiologiju_Digitalni_zapis_u_radiologiji
7. http://www.telegram.hr/zivot/znanstvenici-su-stavili-na-
rendgen-800-mumija-zivotinja-dosta-su-se-iznenadili-
otkricem/
8. www.atika.hr/userfiles/downloads/RG.pdf
71
 X-ray club
w ave s !
o it on
D
Brodski dnevnik
X –ray regate
Arijana Petković, mag. rad. techn., KBCZagreb
J ednom davno, prije četrnaest ljeta, neki radio-
loški tehnolozi, dosjetiše se i napraviše druženje
izvan uobičajenih stručnih okvira. Ideja je bila da se
okupimo, zabavimo, priuštimo si nešto što je naoko
skupo i, naravno, što manje pričamo o svakodnevici
na poslu. No, nisu uspjeli...
X-Ray, kakvog danas imamo, sve je samo ne neformalno
druženje. Zašto jedrenje? More ili volite ili ne, najjeftinija
plovidba je na jedrilicama, veliki smještajni kapaciteti, a
malo financijsko opterećenje po osobi izvan sezone. I,
najvažnije, jedrenje je nezaboravno. Na kraju, istina jest,
jedrenje ili volite ili ne a osobno ne poznajem nikoga koji
to nije zavolio.
Ono drugo, neformalno, nije uspjelo jer svi mi, htjeli to
priznati, svoj posao živimo, a ne radimo, barem svi oni
koje sam susretala.
Kao i sve velike stvari, i ova je nastala, dozorila nakon
ente pive u birtiji. U Ljubljani. Prvi među nama, prvi u i
za X-ray je kolega, gosp. Boris Sekereš. Uz entuzijaste
iz Hrvatske, od kojih je bio gosp. Antun Franušić, Toni,
72
tada trener u Yaht klubu Zagreb te tadašnji predsjednik
HDIMR-a, gosp. Marko Čupić, bez čije podrške nikad ne
bismo plovili, krenula je X-ray regata. I evo što su tada
napisali:
„Iako su organizatori već izgrizli nokte, brodovi su isplo-
vili, čak 2 (dva). I to na vrijeme. No krenimo od početka.
Sve do zadnjeg dana je izgledalo da će ploviti samo ko-
lege iz Ljubljane sa depresivnim organizatorom, prijavila
se lokalna ekipa, mislim iz Hrvatske, i popunila ne baš
mali brod, to jest jedrilicu. Oboružani dobrom voljom i s
nešto sitniša za “ tekuće “ potrebe i prevelikim torbama
s viškom stvari, jer ne zna se kakvo će vrijeme biti, ukcali
smo se u marini „Frapa“ u Rogoznici. Jedrilica velika, če-
tiri spavaone, dnevni boravak s kuhinjom i dve kupaone
i svugdje se stoji je prvo iznenađenje. Jest da su kreveti
“ francuski “ ali smo si zato bili bliskiji. Prve instrukcije
i krečemo put Kornata gdje, kako rekoše, čeka večera.
Za par sati prvo pristajanje, znalački i od prve, i večera
u konobi...“
Bilo je to 2005. godine i neprekidno traje sve do danas
kad, za par dana, ide 14. X-Ray regata.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI

Sama regata funkcionira kao samo-finacirajuća, što će
reći da svatko sam plaća svoj boravak, hranu i skipera
(ako ga trebaju). Uz povoljne cijene, zahvaljujući gosp.
Toniju, sve to skupa iznosi cca 100 €. Reći ćete da je
to puno al pokušajte si pronaći puni pansion za petak,
subotu i nedjelju za tu cijenu. Organizator je, već nakon
druge ili treće regate, dodao još jedan dan plovidbe po
istoj cijeni pa vi vidite...Druga pogodnost je i to da je
HDIMR a danas HDRT, za svoje članove koji sudjeluju u
regati osigurao i skipere gratis.
Plovilo se tako svih ovih godina sa različitim brojem plo-
vila, nikad ispod četiri pa sve do osam, davne 2010. kad
smo plovili Dubrovačkim akvatorijem.
Bilo je tu i zgoda, tek poneka nezgoda, kad bi netko pao
u vodu s mobitelom, uvijek smo se i kupali, radili zajed-
ničke večere, kuhale kave, pričalo o svemu i svačemu
a najviše o poslu i kako nešto promijeniti ili poboljšati
tamo gdje radimo.. Izmijenilo se mnoge e-mail adrese,
čujemo se i vidimo kad nešto trebamo ili se samo uželi-
mo dragih ljudi, neki se i oženili, drugim riječima nastala
je nova, X-ray obitelj.
Radiološki vjesnik 3/2019  KONGRESNI
X-ray club
Do danas smo obišli skoro cijeli Hrvatski Jadran, nešto
manje sjever i Istru, što je u planu za jubilarnu 15. regatu,
negdje bili više puta, obišli male, samozatajne konobe
sa vrhunskom uslugom za pristojnu cijenu, upoznali
skipere, posebne ljude velikog srca, uživali u njihovom
društvu, „spizi“ koje su nam skuhali, pjesmama koje su
pjevali. Bilo je i velikih nevera, koje su znalački otplovili,
zbog kojih nikada nismo zakasnili u povratku kući i zbog
kojih se nitko, tko je jednom plovio s nama, ne boji opet
jedriti.
Kolege i kolegice iz Slovenije su organizirali i X-Ray
Smuko, druženje na Celjskoj koći gdje domaćini zatvore
stazu za javnost i samo mi skijamo, bordamo, sanjkamo
ili samo uživamo u snijegu i jedinstvenom društvu dra-
gih ljudi cijeli vikend, opet za onih istih 100€. Doduše,
snijeg nas nije poslužio zadnjih 3-4 godine al ako se sve
posloži, javite se, bit će na web stranicama Društva...
Što se i kako događalo na svakoj regati, možete proči-
tati u Radioškim vjesnicima objavljenim na našim web
stranicama i ako poželite sudjelovati u nekoj budućoj,
prijavite se, opet na našim HDRT web stranicama...
73
Pradite naš portal i pridružite nam se u objavi stručnih članaka i drugih obavijesti!

w w w. h d i m r. h r
R AD I O LO
VO Š
T

KE
Š
O D RU

T E H N O LO
TSK
VA

IJ
HR E