226 STEREOMETRIJA - GEOMETRIJA PROSTORA v - 5 v-5 POLIEDRI 227

sjeciste dijagonala oBnovke. Dokame da nozista okomica spustenih iz tocke 0 na pobocke

piramide leze na jednoj kruznici.
RjesellJe. Neka je A' noziste okomice spustene iz 0 na pobocku SAB. OznaCimo
sa Al sjeciste pravaca AB i SA' (nacrtajte sliku). Kako je AB 1. OS i AB 1. OA', to
je ravnina SOA' okomita na pravac AB i stoga je OAl 1. AB. Dakle, Al je ortogonalna
projekcija tocke 0 na brid AB. Nadalje, Al je ujedno i slika tocke A' pri stereografskoj
projekciji sfere dijametra SO na ravninu osnovke. Prema tome, sve ce biti dokazano ako
dokaiemo da ortogonalne projekcije tocke 0 na stranice cetverokuta ABOD leze najednoj
@
@
kruznici, a to nije tesko dokazati. .

§ 5. Poliedri 81. 165.

dva od tih poligona ili ne sijeku ili imaju sarno jedan zajednicki vrh ili sarno jednu
zajednicku stranicu, a svaka stranica nekog od tih poligona je zajednicka stranica
5.1. Pojam poliedra
tocno dvaju od tih poligona. Unija svih tih poligona zove se rublla ploha ili rub
poliedra. Na s1. 165 nacrtano je nekoliko poliedara.
Sto su za planimetriju poligoni, to su za stereometriju poliedri. Ni pojam po- Tako smo, dakle, vec u ovoj definiciji uklonili "samopresjecne poliedre", pa one
ligona nije bilo sasvim lagano definirati, pa je jasno da je s poliedrima jos teze. U kojima rubna ploha nije povezana (npr. kocka iz Cijeje unutraSnjosti odstranjena
stereometriji se proucavaju skupovi tocaka u prostoru3 R3 koji su poput fizickih manja otvorena kocka), ili takve anomalije poput dviju piramida sa zajednickim
tijela, pa se obicno i nazivaju tijelima. Intuitivno govoreCi, tijelo je dio prostora vrhom itd. Ipak, kada cemo kasnije proucavati volumene, onda cemo i te "anoma-
omeden rub nom plohom, kao npr. kugla omedena kuglinom plohom, tj. sferom. No, lije" smatrati poliedrima u sirem smislu (tj. to ce biti unija od konacno mnogo
za preciznu definiciju tijela, pa onda i poliedra, podsjetimo prvo na neke pojmove
tetraedara s disjunktnim nutrinama).
iz topologije.
Svaki se poligon rubne plohe poliedra zove stralla poliedra, stranica svakog
Podskup U ~ R3 je otvoren, ako zajedno sa svakom tockom sadrZi i neku kuglu
od tih poligona zove se brid poliedra, a vrh svakog od tih poligona zove se vrh
oko te tocke. Zatvorelli skup je komplement otvorenoga. Ekvivalentno, skup je
poliedra. Tako, na primjer, poliedar na s1. 166 ("poliedarski torus") ima 16 vrhova,
zatvoren ako sadrzi sve svoje rubne tocke. Rublla tocka skupa S ~ R3 je tocka 32 brida i 16 strana.
sa svojstvom da svaka kugla s cent rom u toj tocki sijece S i komplement R3 \ S.
Poliedar cija je rubna ploha homeomorfna sferi zove se jedllostavllim polied-
Skup svih rubnih tocaka od 8 se zove rub od 8 i oznacava sa 88. Ullutraslljost
rom a njegova rubna ploha poliedarska sfera. Za jednostavne poliedre vrijedi
(nutrilla) Hi illterior Int 8 skupa 8 je najveci otvoreni skup koji je sadrZan u 8
prostorni analogon Jordanovog Teorema (prvi dio, str. 231).
(ili ekvivalentno, to je unija svih otvorenih kugala koje su sadrzane u 8). Skup
S C R3 je omeden ako je sadrzan u nekoj (velikoj) kugli. Kompaktallskup u
R3 je onaj koji je omeden i zatvoren. Skup S ~ R3 je Iukovima povezall (kratko
cemo reci povezan), ako za svake dvije tocke u 8 postoji luk sadrzan u S Cijije
pocetak u jednoj, a kraj u drugoj tocki. Podsjetimo da je Iuk homeomorfna slika
segmenta.
Tijelo u prostoru R3 je kompaktan, povezan skup s nepraznim inetriorom.
Posebno vazna vrsta tijela su poliedri. Grubo govoreci, poliedar je tijelo ciji rub
Cini konacno mnogo poligona, odnosno to su "uglasta tijela". Na s1. 165 primjeri I / I
su nekih poliedara. / I / I /
Poliedar je tijelo ciji je interior povezan, a rub mu je povezan skup koji se / 1/ 1/
/ ~ ~
sastoji od konacno mnogo (ravninskih jednostavnih) poligona, pri cemu se svaka / ~~ ~~ , ,

30vdje za prostor M3 koristimo oznaku R3 imajuCi u vidu topolosku strukturu tog prostora. 81. 166.
228 STEREOMETRIJA - GEOMETRIJA PROSTORA v- 5 v- 5 POLIEDRI 229

TEOREM 1. (Prostorni Jordanov teorem). Svaka poliedarska sfera S u
prostoru rastavlja prostor na tocno dva podrucja koja zovemo unutrasnjost i
vanjstina poliedarske sfere S.
UnutraSnjost Int S poliedarske sfere S je omedeni skup, a vanjstina neomedeni
skup tocaka u prostoru. Dakle, jednostavni poliedar je unija poliedarske sfere za-
jedno s njenom unutraSnjoscu. Katkad se poliedar u sirem smislu definira kao unija
od konacno mnogo poliedarskih sfera (zajedno s njihovim unutrasnjostima koje su
u parovima disjunktne), tako da su svake dvije od njih ili disjunktne ili se sijeku
u zajednickom vrhu ili duz zajednickog brida ili u zajednickoj strani (koja se tada
ne smatra stranom poliedra). U tom sirem smislu se onda dopustaju slucajevi kao
dvije piramide s jednim zajednickom vrhom, kocka iz koje izbacimo unutraSnjost
kocke koja je Citava u unutraSnjosti prve (ovdje rub nije povezan) itd. Dakako, to
su primjeri nejednostavnih poliedara.
Najvaznija vrsta poliedara su konveksnipoliedri. Poliedarje konveksan
Citav nalazi s iste strane ravnine svakog poligona njegovog ruba. Nar~dni teorem
daje karakterizaciju konveksnih poliedara.
TEOREM 2. (WeyI4-Minkowski5). Skup P C R3 je konveksni poliedar ako
i samo ako je konveksna ljuska od konacno mnogo tocaka. Te tocke su vrhovi tog
poliedra. Nadalje, konveksni poliedar
n P je presjek poluprostora odredenih s njegovim
stranama(sl. 167),tj. P = n Hi-
;=1
H~
I Piramida je pravilna ako joj je baza pravilni poligon, a visina prolazi centrom
5.2. Neke vrste poliedara. Piramide, bipiramide i prizme
Najjednostavniji poliedar je tetraedar. To je konveksna ljuska od cetiri tocke
koje ne leze u istoj ravnini. Rub tetraedra Cine cetiri trokuta. Tetraedar se katkad
zove i 3-dimenzionalni simpleks. (Tocka je O-dimenzionalni simpleks, duzina
I-dimenzionalni simpleks, a trokut je 2-dimenzionalni simpleks). Tetraedar ima
cetiri vrha, sest bridova i cetiri strane (trokuta).
Piramidaje konveksna ljuska (ravninskog) poligona i tocke izvan ravnine. Taj
poligon se zove baza ili osnovka piramide, a ta tocka vrh piramide. Visina
piramide je udaljenost od vrha do baze (katkad se visina zove i duzina V N, gdje je
V vrh, aN noziste okomice iz V na ravninu osnovke). Ako je baza n-terokut, onda
se piramida zove n-strana piramida. Bipiramida (ili dvostruka piramida)
ima takoder bazu (osnovku) i dva vrha s raznih strana ravnine osnovke. Piramida
ako se s vrhom V i bazom B je zapravo unija svih duzina s jednim krajem V, a drugim u
bazi B, tj. to je U{VXIX E B}. Piramida je, dakle, konus nad svojom osnovkom.
Svaka duzina V A, gdje je A vrh osnovke zove se pobocni brid ili izvodnica
piramide, a svaki trokut .0.V AB, gdje su A i B dva susjedna vrha baze, zove se
pobocka ili pobocna strana piramide. Unija poboeki se zove plast piramide.
Trostrana piramida je naprosto tetraedar. Disjunktni bridovi tetraedra se katkad
zovu nasuprotni bridovi tetraedra. OCito imamo tri para nasuprotnih bridova
tetraedra. Tetraedar je pravilni ako su mu sve strane sukladni jednakostranicni
trokuti (pa stoga i svi bridovi jednake duljine). Ako je baza piramide konveksni
poligon, onda je piramida s tom bazom konveksni poliedar (dokazite to!).
baze. Krnja piramida je poliedar oblika P \ P', gdje su PiP' piramide sa
zajedniekim vrhom V i bazama (osnovkama) BiB', pri eemu je B' presjek
piramide P ravninom paralelnom s ravninom od B. Udaljenpst tih ravnina je
visina krnje piramide.

Hi
- -
Prizma je poliedar koji je unija svih duzina koje spajaju pojedine to eke nekog
poligona s odgovarajuCim toekama njegovog translata za neki vektor a koji ne
lezi u ravnini tog poligona; toenije, to je u{XX'IX E B}, gdje je XX' = a. Taj
poligon i njegov translat zovu se baze (ili osnovke) prizme, a duzine koje spajaju
81. 167. odgovarajuce vrhove zovu se pobocni bridovi prizme.
Translacijaje izometrija pa su stoga osnovke prizme sukladne, a kako translacija
prevodi ravninu u paralelnu ravninu, to su ravnine osnovaka prizme paralelne. Isto
OCito je konveksni poliedar jednostavni i oCito je svaka strana konveksnog
tako, zbog svojstava translacije, oCito su pobocni bridovi prizme paralelni i jed-
poliedra konveksni poligon.
nake duljine. Rubna ploha prizme sastoji se, dakle, od dvaju paralelnih poligona
- osnovaka i pobocki (ili pobocnih strana) koje su paralelogrami. Svaki od
tih pobocnih paralelograma ima za dvije nasuprotne stranice susjedne pobocne
bridove, a druge dvije su pripadne stranice osnovaka. Plast prizme je unija njenih
pobocki. Visina prizme je udaljenost medu ravninama osovaka. Duzina koja
spaja dva vrha prizme a koji ne leze na istoj pobocki prizme zove se dijagonala
4Hermann Weyl (1885 - 1955), ujemacki matematicar. Od 1933. djelovao u SAD. prizme. Ako je baza n-terokut, prizma se zove n-terostrana prizma. Ako su
5 Hermann Minkowski (1864 - 1909), njemaclcimatematicar i fizicar. poboeke (odnosno pobocni bridovi) okomiti na osnovku, prizma se zove uspravna,
230 STEREOMETRIJA - GEOMETRIJA PROSTORA v- 5 V-5 POLIEDRI 231

Prizma
je pravilna, ako je uspravna,a osnovkesu joj pravilni poligoni. Akoje tada je piramida, a ako je jedna osnovka cetverokut, a druga duzina, onda je to
bazacetverostrane prizme paralelogram, onda se ona zove paralelepiped. Ako je tzv. klin. Primjeri svih navedenih poliedara su na 81. 168.
paralelepiped uspravan, ~
baza mu je pravokutnik, onda se to zove kvadar, a ako Primjer 1. Postoji Ii konveksni poIiedar s tocno n :::::4 vrhova, kojemu je svaka strana
je baza kvadra kvadrat, a duljina pobocnog brida jednaka duljini stranice osnovke, trokut?
onda se takav kvadar zove kocka (ili kub). Duljine svih bridova kocke su jednake. Rjesenje. Postoji. Jedna konstrukcija takvog poIiedra je sljedeca. Uzmimo u 3
-dimenzionalnom koordinatnom sustavu Oxyz krivulju na kojoj koordinate svake tocke
ovise 0 parametru t ovako x = x(t) = t, Y = y(t) = t2, Z= z(t) = e. Na toj krivulji C (tzv.
"vremenska krivulja") uzmimo n tocaka s vrijednostima parametra h < h < ... < tn,
tj. neka je A; = (t;, t~, tn, i = 1,2,..., n te neka je P konveksna ljuska tih tocaka, tj.
I
P = conv{Al, A2,..., An} (sl. 169».
I Pokazimo da su vrhovi poIiedra P u opcem polozaju. U tu svrhu uzmimo bilo koja
I
cetiri vrha s parametrima tl< t2< t3< t4.Da seustanovi jesu Ii te tocke komplanarne,
I

treba promotriti determinantu (pogl. VI, Analiticka geometrija):

/
»--------
1 1 1 1 1 1 1 1
Trostrana piramida Kvadar =
t:. I Xl
X2 X3 X4 = tl h h t4
Y4 tI t t5 t
(tetraedar) Yl Y2 Y3
V Zl Z2 Z3 Z4 t tg tg t

Vrijednost te determinante (tzv. Vandermondeova6 .determinanta) je jednaka t:. = (t2 -

-
- h)(h - tl)(t4 - td(h - h)(t4 h)(t4 - h) = I1(tj - ti), pa Je zbog t; i= tj za i i= j ta
i<j
determinanta t:. i= O. 5toga su svaka cetiri vrha od P nekomplanarna i zato su sve strane
od P trokuti.
PoIiedar P se zove ciklicki poliedar, a prvi ga je promatrao C. Caratheodor/ 1907.
g. Napomenimo da se konveksni poIiedar Cije su sve strane trokuti zove simplicijalni

A1 A4
A1
poliedar. .
osnovka Az cetverostrana bipiramida
Az A3 z
peterostrana prizma (oktaedar)
sesterostrana piramida
c

krnja (ceLveroslrana) 51. 169.

piramida klin
51. 168. Primjer 2. a) Dokazite da konveksni poliedar ne moze imati tocno sedam bridova.
b) Dokazite da za svako n :::::6, n i= 7, postoji konveksni poliedar s tocno n bridova.
Rjesenje. a) Pretpostavimo da taka v poliedar postoji. Uzmimo prvo da je on siro
Prizme, piramide i krnje piramide pripadaju klasi poliedara koji se zovu priz- plicijalni, tj. sve strane su mu trokuti i neka ih je s. Tada je oCito broj bridova jedna
matoidi. Prizmatoid je poliedar koji ima dvije strane - osnovke - koje mogu biti
bilo koji poligoni, a leze u paralelnim ravninama, a sve ostale strane su trokuti ili -
6 Alexandre Vandermonde (1735 1796), francuski matematicar.
cetverokuti, a vrhovi svakog od njih leze u obje osnovke. Osnovka moze biti i tocka, 7Constantin Caratheodory (1873 - 1950), njemacki matematicar.