Kad ste već na plaži, uberite i ručak! Proć ćete mukte i hraniti se superzdravo, evo i sjajnih recepata...

U potragu za samoniklim jestivim biljem poveo nas je poznati trogirski chef Dragan Grbić, koji nas je podučio što se
može napraviti od obalnih grmova, izdanaka, mesnatih listova, slatkih cvjetova…

Zacijelo ste sto puta prošli pokraj tog neuglednog, razgranatoga grmička koji raste na
samoj obali, tik do mora ili bočatih voda. I sasvim smo sigurni kako većina od vas ne
zna da mu je ime caklenjača, i da se njegovi mesnati listovi mogu iskoristiti kao
fenomenalan začin za jela sa školjkama, ribicama, za lešo.

Ne bismo ni mi znali, ne bismo se ni osvrnuli da nas u hipu, uz uzvik oduše vljenja nije
zaustavio naš vodič, poznati trogirski chef Dragan Grbić.

U lov na zeleno blago krenuli smo po južnim makijama Čiova.

- Šteta ih je ne prepoznati, i još veća šteta ne privesti kao namirnicu za jedan lijepi ručak. Mnoštvo je biljaka oko nas
koje se mogu pretvoriti u pravu poslasticu. Pa sjetimo se samo kako su ljudi nekada jeli, posebice u razdobljima
velikih neimaština.

Priroda je bila njihova samoposluga, onome tko zna s biljkama nudila je i ručak, i desert, i lijek. Ponekad i otrov.
Evo, ovo je buhač, koristio se kao insekticid. A ovo je biljka poznata kao plućnjak, ne nosi ona bezveze to ime.

I stari su je ljudi zbog širokih listova koristili kao neku vrstu zavoja, primitivnog flastera. Ona je prva pomoć - kaže
Grbić.

S oštrog makadama puca pogled na more, vruće je, sparno, već je raspametilo kadulju čiji se miris osjeća u zraku. Tu
baš nismo takvi neznalice, znamo da ima ljekovitih ulja, ali chef Grbić ide dalje, odmah nam podastirući recept za
savršeni liker od ove ljekovite biljke.

U blizini iz makije ćuti se i koromač, koji je idealan za mišance, pravu proljetni nekada težačko, danas vrlo popularno
jelo. Malo njegovih opojnih listova uvijek vrijedi dodati blitvi i krumpirima. Isto kao i divlji radič koji je odličan za
salate, mišance…

Polpete od mišance

- Evo i maslačka, za njega zna svako dite zbog prepoznatljivog žutog cvijeta. Njega se ubacuje u salate i divlje zelje. I
to je poslastica. U ovo vrime imamo puno luka kozjaka i divljeg poriluka. Za vrime jematve u Trogiru težaci su imali
običaj jesti slanutak s kapulom i lukom kozjakom, šta bi ga nabrali u prirodi da im doda malo gušta.

S malo maslinova ulja i soli diza je hranu. Uvik se u ovom kraju jela i šparoga, na salatu, kuvana, s jajima, na lešo.
Ako nje nije bilo koristija se bljušt. Evo tu je ostala jedna stabljika - podučava nas Grbić.

Pa dok hodamo po makadamu, bacajući pogled iza starih suhozida na zeleni Pazar, čujemo i kako se od divljeg zelja,
divljeg luka, mišance mogu napraviti savršene polpete. Evo recepta na brzaka, pišemo ga u hodu.

Dakle, biljke koje smo pronašli u prirodi za mišancu pomiješaju se, skuhaju, posole, odlije se voda, pa se izmiksaju.

Doda im se jedno do dva jaja, malo brašna, češnjaka papra, malo feta sira ili sira iz mišine, prezle da zgusne. I onda
se žlicom formiraju polpetice koje se prže na plitkom sloju maslinova ulja.

- To je nešto savršeno. A isto tako se od nekih biljaka može praviti pesto, koji odlično paše kao začin za tjesteninu. Ili
se može zamišati, recimo s njokima, pa im dade poseban okus i atraktivnu boju. Ali idemo mi do postaje dva, do
obale, tamo je prava tržnica – kaže poznati kuhar.

Idemo, dakle dolje, u traženje šparoge s okusom soli. Da, ima i toga, zove se morska šparoga, većina i ne zna kako
izgleda. A stvarno su joj izdanci nalik onoj šparogi s kamenjara. A budući da nije tako poznata, odmah smo na nju
naletjeli.
- Morska šparoga je fenomenalan dodatak za pizze s plodovima mora, i za jela s ribama. Inače je zovu još i omakalj.
Slaže se i s bobom, jajima, mišancom. To je delikatesa kakve nema. A tu nam je i motar koji se sve više počeo
konzumirati, kao i kapare.

Vidite u moru vlasulje, e to su prava poslastica. A drugi put bi mogli i na juvu od kamena. Priroda je savršena, gdje
god se okreneš, ona ima nešto za nas – kaže Dragan Grbić.

Mirta

Od nje se radi liker, za kojeg vam treba 300 do 350 plodova, litra lozovače i 300 grama šećera. Postupak je
jednostavan, sastojci se stave u staklenku, ona se zatvori, ostavi 45 dana, uz obvezu da je svakih nekoliko dana
protresete. Iz staroga Rima nam dolazi još jedan mirtin način korištenja, listovi joj se suše, pa se koriste kao začin.
Nalik lovorovim.

Kadulja

Kadulja se koristi za čajeve, jako je dobra za probleme dišnih putova, a sve više i kao dodatak jelima u modernoj
kužini. U ovo vrijeme cvjetovi su joj puni soka, probali smo ih na licu mjesta, ostali smo iznenađeni slatkoćom. Zato
se stavljaju u razne deserte, u semifredo s medom, na kreme, kolače s limunom ili sirom, u sladolede. Odgovara i u
jelima od svinjetine, teletine. Cvjetovi se mogu sušiti, nasjeckati na sitno, pa njima začinjati hrana.

Liker od kadulje

Sastojci: 1 l lozovače, 250 g šećera, šaka suhog kaduljina lišća

Sastojke staviti u staklenku, držati u hladu 40 dana. Svakih nekoliko dana protresti kako bi se otopio šećer. Procijediti
u boce.

Zapečeni njoki s mišancom i aromom kadulje

Sastojci za 4 osobe: 400 g njoka s mišancom, 80 g maslaca, 1 šaka svježih kaduljinih listova, 2 žlice samljevenih
oraha, 2 žlice krušnih mrvica, 2 žlice kaduljina cvijeta, sol, svježe samljeveni papar

Pripre ma:

Njoke skuhajte i procijedite. Na tavi rastopite maslac, dodajte kaduljin list i procijedite kroz sito. Na dobivenom
aromatiziranom maslacu popržite njoke uz dodatak samljevenih oraha i krušnih mrvica. Začinite i poslužite posuto
kaduljinim cvjetovima.

Plućnjak

Primitivni flaster, koji se može zamotati oko rane. U kulinarstvu se mladi listovi koriste u mišancama s blitvom ili
divljim zeljem.

Caklenjača

Listovi joj se koriste kao začin za jela s okusom mora. Aromatizira jela s morskim plodovima, školjkama, ribama,
posebice tunom.

Morska šparoga

Odlična je u svježem stanju za pizzu s plodovima mora, slaže se s tunom, ide u salate, u topla riblja predjela, u jela s
bobom, pečenim jajima, u mišance. Čak se češće koristi od motara jer ima blaži okus. Prije upotrebe kratko se može
potopiti u vrelu vodu.

Motar ili petrovac

Vrlo popularna biljka mesnatijih listića koji se mogu kiseliti, koristiti za salate. Kao kuhani slaže se s tjesteninom.
Odličan je u pestu, kao začin tjestenini ili njokima.

Pesto od motara

Pola kg motara kratko popržiti na tavi. 20 dag badema blanširati, oguliti, tostirati na tavi. Ubaciti ih u blender,
samljeti, pa dodati 1 dl prošeka, 2 žlice balzamičnog octa, malo soli, papra, pola decilitra maslinova ulja. Izblendati
do željene gustoće. Ovaj se pesto služi kao začin uz tjesteninu i uz jela od teletine, junetine.

Mišancija

Biljke pronađene u prirodi skuhati, posoliti, ocijediti vodu i začiniti maslinovim uljem. Mišancija se može izblendati
u mikseru pa dodati njokima. A od nje se mogu napraviti i proljetne polpete.

Svako godišnje doba ima svoje čari. Zimi je aktualna mišjakinja koja se kao i šušak može koristiti za mišancu. Još
uvijek se u hladnijem zaleđu može pronaći pokoja šparoga, a aktualan je i bljušt, jedna vrsta njene inačice. Popularna
je i medina šparoga ili veprina, te divlja rotkva koja je također pogodna za mišance.

Divlji luk

Težaci su ga koristili na poljima da malo pojačaju, dotjeraju okus spizi. Paše uz jaja, odličan je za osvježava juće
salate, a mnogi ga koriste i u varivima. Posebice zimskima gdje se odlično sparuje s orzom, suhim mesom i
kozjakom.

Maslačak

Najbolji je mladi maslačak koji odlično ide u salate i lešadure, te u mišance. Moderna kuhinja jako voli i njegov
cvijet.