MIŠIĆNO TKIVO

Mišićno tkivo ima sposobnost STVARANJA I PROVODNJE AKCIJSKOG POTENCIJALA i

KONTRAKCIJA.

Podjela:
Po trajanju i brzini
Po mjestu: Po građi: Po stupnju kontrole:
kontrakcije
 Skeletni  Tonički – spore,
 Poprečno prugasti  Voljni
 Srčani duge kontrakcije
 Glatki  Nevoljni
 Visceralni  Fazni – brze

Mišići čine MOTOR ORGANIZMA – troše energiju za rad (60% energije se izgubi u vidu topline)

Visokodiferencirano tkivo, dugoljaste stanice u smopovima, jezgre uz st. membranu, sarkoplazma

prožeta miofibrilima koje su građene od AKTINA (tanji) i MIOZINA.
HEKSAMERNI RASPORED MIOFIBRILA – najbolje iskorišten ukupan prostor
SARKOMERA – osnovna funkcionalna jedinica, proteže se IZMEĐU DVIJE Z PRUGE

S obzirom na preklapanje aktina i miozina:

H zona – samo debela vlakna (miozini)
A pruga – cijelo područje debelih vlakana (mjesta preklapanja s aktinom + H zona)
I pruga – samo tanki (aktin)
Z disk – po sredini I pruge
Pri kontrakciji stanjuju se H i I pruge.

Kontraktilne molekule:
AKTIN
 Tanki filamenti
 Globularni proteini – polimerizira u 2 lanca (zavojnica)
 Ima glavu na koju se veže miozin – za vezanje pomažu TROPONINI (T, I, C) i
TROPOMIOZIN
MIOZIN
 Debeli filament
 Različite vrste (I, II,…V)
 Ima glavu kojom se veže za aktin
 Građen je od teškog i lakog lanca

Dodatne molekule:
 TITIN
 NEBULIN – duž aktinske niti
 TROPOMODULIN
 DISTROFIN – mehanički rad prenosi na površinu stanice
 Građa stanice
1. NEUROMUSKULARNA VEZA
područje vezanja živca na mišić (moguća je multiinervacija)
Akcijski potencijal je membranski fenomen – prenosi se duž stanice
Na+ ulazi u stanicu da se postigne ravnotežni potencijal, također ulazi i Ca2+
2. LABIRINT T CJEVČICA
duboke invaginacije membrane koje omogućavaju prijenos akcijskog potencijala u središnji
dio stanice
3. SARKOLEMA
4. SARKOPLAZMA
5. SARKOPLAZMATSKI RETIKULUM
građa: LONGITUDINALNI ELEMENTI
TERMINALNE CISTERNE – spremišta Ca2+ (vezan je za kalsekvesterin), bolje
razvijenije u brz kontrahirajućim vlaknima
TRIJADA – čine su jedna T cjevčica i 2 terminalne cisterne

Prijenos Ca2+ iz ER u sarkoplazmu

Seletni mišić: DIHIDROPIRIDINOM INDUCIRANO ISPUŠTANJE Ca 2+
Dihidropiridinski receptori (kao čep na kanalu) je u kontaku s rijanodinskim receptorom
Pod utjecajem akcijskog potencijala „odčepi“ se i izleti u Ca2+ mioplazmu
Srčani mišić: KALCIJEM INDUCIRANO ISPUŠTANJE Ca2+
Dihidropiridinski receptor je ujedno i kanal, ali nije čep
Pod utjecajem akcijskog potencijala Ca2+ ulazi u stanicu.

??Kalcij se pomoću pumpe vraća u sarkoplazmatski retikulum??

Odvijanje kontrakcije
Kako kalcij utječe na kontrakciju?
Ca2+ veže se na TROPONIN C  promijeni se interakcija sa troponinom I  promjena
afiniteta  oslobodi se TROPOMIOZINSKA NIT koja sjedne u utor  kontrakcija
STRUKTURNI i REGULACIJSKI kalcij

Miozinska glava miruje jer je na nju vezan ADP  dodatkom Ca2+ oslobađa se ADP  pomicanje
glave  pomicanje vezanih niti aktina  troši se ATP za osobođenje glave  ponovno vezanje
ADP-a.
Nakon smrti nema ATP-a pa se glava ne oslobodi – ukočenost

GLATKI MIŠIĆI
Žile, probavna cijev – koordinirane kontrakcije uzdužne i poprečne naslage
Kalcij potreban za kontrakciju tijekom depolarizacije membrane ulazi u stanicu (a ne iz SR) – da
bi to bilo moguće, za vrijeme mirovanja razina kalcija u citoplazmi je vrlo niska
U glatkim mišićima nema troponina, a njegovu ulogu ima kalmodulin (veže Ca)!
ADHEZIJSKI PLAK – mjesto vezanja aktina za mikrovlakno

Regulacija kontrakcije (uloga kaldezmona):

1. U stanicu ulazi Ca2+, veže se za kalmodulin  cijeli kompleks se veže na KALDEZMON 
kontrakcija je omogućena
2. Ako nema prisutnog kalcija, KALDEZMON se veže na aktin čime sprečava njegovu
interakciju s miozinom  nema kontrakcije
3. Kontrakcija se može izazvati i fosforilacijom kaldezmona
 Vrste kontrakcija
 Izometrička – mišić stvara silu, ali se ne skraćuje
 Izotonička – dolazi do skraćivanja, ali ne povećava se tonus
 Akusotonička
 Mijelotonička – sila u mišiću pada pri kontrakciji
 Koncentrična
 Ecentrična – pod utjecajem vanjske sile se mišiću rastežu (a sami se kontrahiraju)
– uzrok bolova (kreatinkinaza)
Većina pokreta započinju izometričkom kontrakcijom na što se nastavlja izotonička.

Mjerenje kontrakcija
Kod izometričke - Odnos duljine sarkomere i snage kontrakcije
- za najjaču kontrakciju potrebna je optimalna preklopivost
- kontrakciji mišića pomažu i ostali elementi u njemu, npr. krvne žile koje kad su rastegnute
stvaraju pasivnu snagu (tendencija da se skupe)
Kod izotoničke
O masi utega ovisi trajanje izometričke kontrakcije (odvija se prije izotoničke) – ako je masa
manja, izometrička kontrakcija je kraća, izotonički nastavak je dulji)
Kad mišić skupi dovoljnu silu za savladavanje napora tada nastupa skraćivanje

Odnosi sile, brzine skraćivanja i relativne (izlazne) snage – BITNA JE IZLAZNA SNAGA (mora
biti optimalna)

Brzina kontrakcije ovisi o količini Ca2+ u stanici.

PARVOALBUMIN – omogućava brzu relaksaciju mišića jer veže i preferira Ca2+

Tok kontrakcije
1. Potencijal  2. Vrijeme latencije  3. Vrijeme kontrakcije

Vremensko zbrajanje - zbrajanjem potencijala omogućava se tetanička kontrakcija

Prostorno zbrajanje (sekvencijalna regrutacija motoričkih jedinica) – postepeno se aktiviraju
dodatna vlakna dok se ne skupi dovoljna sila za savladavanje tereta

Zahvaljujući tome što kosti i mišići djeluju kao poluge omogućeno je izvođenje finih pokreta
Primjer:
LETNI MIŠIĆI KUKACA
SINKRONI – jedan potencijal daje jednu kontrakciju – dobra koordinacija i kontrola
ASINKRONI – podizači + spuštaći – velika brzina kontrakcija, ali nepreciznije

Energija potrebna za kontrakcije

Najpovoljniji je AEROBNI način rada – sam mišić ima zalihe kisika u mioglobinu
U slučaju nedostatka kisika nastaje laktat
KREATIN KINAZA – fosforilira KREATIN FOSFAT (on prenosi Pi na ADP, fosfagen)
Vrste vlakana
 Spora oksidativna
 Brza oksidativna
 Brza glikolitska – omogućavaju anaerobne kontrakcije

HIPERTROFIJA
Pri bildanju povećava se broj mišićnih vlakanaca, a ne broj stanica.
Mehanoreceptori  kinaze  transkripcijski proteini  produkti

Da bi se povećala izdržljivost mišića potrebne su aerobne vježbe.