PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

RAZRED: I2
NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNO PODRUČJE: Ekologija

NASTAVNA JEDINICA: Voda izvor života

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,

metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, radni listovi za grupni rad,
hamer papir.

CILJ ČASA:

- upoznati učenike o potreboi vode u organizmu.

ZADACI ČASA:

Obrazovni:

- Naučiti učenike o ulozi vode u organizmu i dnevnom potrebom organizma za vodom

Odgojni:

- Razvijanje navika kod učenika da unose dovoljne količina vode u organizam

Funkcionalni:
- podsticanje razvoja sposobnosti razmišljanja, zaključivanja, uočavanja bitnih elemenata
dobrog i lošeg ponašanja;

  Voda - izvor života

Obzirom da voda čini otprilike 70% naše tjelesne mase, možemo sa pravom reći da je
ona najznačajnija tvar potrebna našem tijelu kako bi normalno funkcionisalo te da je
njena uloga nezamjenjiva. Voda štiti naše vitalne organe, transportuje hranjive tvari i
oksigen do ćelija, podmazuje zglobove, pomaže rad metabolizma i esencijalna je kod
izbacivanja štetnih materija iz organizma.
 
 

Simptomi dehidracije
 Mnogiod nas žive u stanju trajne poludehidracije, a da to i ne primjećujemo. Brojni
simptomi poput glavobolje, zadaha iz usta, slabosti i umora, suhe kože ili tamnožute boje
urina mogu biti pokazatelji deficita tečnosti u organizmu.
Svakodnevno ispijanje kafe, čaja i raznih voćnih sokova nema hidrirajući efekat na
organizam kao što to ima obična voda. Poznato je da kafa i i mnogi čajevi djeluju
diuretično, uzrokujući gubljenje tečnosti iz tijela. 
Ono sa čime možda nismo upoznati jeste da ne treba čekati da se pojavi refleks žeđi, jer
je žeđ znak da nam je tijelo već dehidrirano. 
Da bismo spriječili dehidraciju trebamo izbjegavati alkoholna i gazirana pića, kofeinske i
previše zaslađene napitke. Iako se unos tečnosti može povećati uvođenjem prirodnih
sokova i namirnica bogatih vodom, ipak ništa ne može zamijeniti prirodnu, po
mogućnosti, izvorsku vodu.
 

Koliko nam je vode potrebno?

 

Količina vode koju treba konzumirati ovisi o starosnoj dobi, tjelesnoj aktivnosti, načinu
ishrane, godišnjem dobu, ali i životnom stilu osobe.
Obično se savjetuje 2 litre dnevno, ali ta količina mora biti prilagođena svakoj osobi.
Vodu treba piti često ali u manjim količinama, npr. jedna čaša vode svakih sat vremena.
Velika količina vode koja se popije odjednom će biti izbačena putem mokraće i naše ćelije
je neće neće moći iskoristiti. 
 
Količina vode koja nam treba uz jelo ovisi o vrsti i začinjenosti hrane. Ako jedemo tečniju
hranu poput supe, voda nam neće  biti potrebna, a ako je hrana suha, dozvoljeno je
pijuckati malo vruće vode u toku obroka  ili vode koja ima sobnu temperaturu. Velika
količina vode će razrijediti želučane sokove, a hladna voda će uveliko otežati varenje.
Važno je znati da se voda nikad ne treba piti neposredno prije ili nakon jela. Voćni sokovi
i druge vrste napitaka se ne preporučuju tokom jela.  
 
Obzirom na slabiji kvalitet vode iz česme kao i mnogih flaširanih voda, preporučuje se
destiliranje ili kuhanje vode prilikom čega se štetne tvari izdvoje na površini, ispare  ili se
natalože na dnu kuhane vode, pa je stoga tu vodu potrebno procijediti prije upotrebe. O
ostalim dobrobitima ove vode već smo govorili u prethodnim tekstovima.  
Stoga nazdravite svako jutro, čim se probudite, u svoje zdravlje sa dvije do tri čaše
obične vode!