Samobor

Ovo je glavno značenje pojma Samobor. Za druga značenja, pogledajte Samobor

(razdvojba).

Samobor je grad u Hrvatskoj. Smješten je na istočnim

obroncima Samoborskog gorja (dio Žumberačke gore), na
Samobor
izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu. Od davnina ima bitno
prometno značenje, između ostalog i zbog hrvatsko-
slovenske granice koja se nalazi samo 5 kilometara od
centra grada, i nije se mijenjala od sredine 12. stoljeća.
Jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta
u Hrvatskoj. U Samoboru živi oko 37.500 stanovnika od
kojih je 16.000 u samom Samoboru, a 21.500 živi u
okolnim mjestima koja spadaju pod lokalnu samoupravu
Samobor.

Sadržaj
Ime grada
Zemljopis
Gradska naselja
Stanovništvo Država Hrvatska
Klima Županija Zagrebačka
Uprava Površina
Povijest - ukupna 250 km2
Gospodarstvo Stanovništvo (2011.)
- ukupno 37.633 stan.
Poznate osobe
Gradonačelnik Krešo Beljak
Spomenici i znamenitosti
Gradska 78 naselja
Opis naselja
Zaštita Dan grada Treća subota u listopadu
Kultura Zaštitnik sveta Ana
Poštanski broj 10430
Turizam
Pozivni broj +385 (0)1
Turizam u Samoboru kroz stoljeća
Autooznaka ZG
Turistički događaji
Službena www.samobor.hr (http://www.s
Samoborski fašnik stranica amobor.hr)
Samoborska glazbena jesen Zemljovid
Samoborska salamijada
Rally Oldtimera
Dani kruha i vina
 Dan rudarske greblice Samobor
"Vrazova Ljubica"
Kestenijada i Martinje
Šport
Obrazovanje
Gradovi prijatelji
Izvori
Vanjske poveznice

Ime grada
Samobor na zemljovidu Hrvatske
Ne zna se točno po čemu je Samobor dobio svoje ime.
Sama riječ Samobor sigurno je slavenskog podrijetla.

Prema jednoj legendi ime potječe od toga što su u davna vremena, u

šumama pokraj grada (najvjerojatnije Stražnik i Tepec) navodno rasli
su samo borovi. Bila to istina ili ne, danas je veći dio brda stražnik
pošumljen upravo zimzelenim vrstama, borovima, jelama i smrekama.

Zemljopis
Grad je na istoku omeđen rijekom Savom, na jugu seže do Rakovog Pogled na Trg Kralja Tomislava
Potoka i obronaka Plešivice, na zapadu seže do središnjeg Žumberka,
a krajnja zapadna točka je naselje Gornja Vas, na sjeveru granica
grada je državna granica sa Slovenijom sve do Bregane. Oko jedne
trećine površine grada Samobora pokriveno je šumom. Na području
grada nalazi se i mnogo zaštićenih prirodnih predjela, među kojima je
najvažniji Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. U Samoboru i
Samoborskom gorju postoji oko 200 km obilježenih planinarskih
staza.

Samobor je udaljen od grada Zagreba samo 20 kilometara, a od

graničnog prijelaza sa Slovenijom u Bregani samo četiri kilometra.
Izgradnjom autoceste Zagreb - Ljubljana Samobor je postao još
Trg Matice hrvatske
pristupačnije odredište mnogih turista i izletnika. Grad Samobor je dio
Zagrebačke županije.

Nadmorska visina na Trgu Kralja Tomislava: 158,31 m

Najviša točka: brdo Ravnice 860 m (Novo Selo Žumberačko)
Najniža točka: 127 m (Medsave)
Najviše naselje: Dragonoš 742 m
Najviši cestovni prijevoj: 816 m (cesta Novo Selo Žumberačko - Planina v Podbočju)
Zemljopisna širina: 45° 48' i 6" N
Zemljopisna dužina: 15° 42' i 49" E
Površina: 250 km²
Gradska naselja

Grad Samobor obuhvaća 8 gradskih četvrti[1]: Gradska četvrt- Centar, Gradsta četvrt-Cvjetno naselje-
Perivoj,Gradska četvrt-Giznik-Anindol, Gornji kraj-Hamor, Južno naselje, Kolodvorsko naselje-Sajmište,
Podložnice, Sveta Helena.

Grad Samobor obuhvaća, uz istoimeno naselje, i područje 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji,
Bregana, Breganica, [ Budinjak,Bukovje Podvrško Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Domaslovec,
Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci,
Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari,
Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave,
Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov
Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, Prekrižje Plešivičko[2], Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok,
Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin
pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec,
Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.

Stanovništvo
Samobor je 16. najveći grad u Hrvatskoj, a drugi najveći u županiji. Prema popisu stanovništva 2011. godine,
Samobor je imao 37.633 stanovnika (izvor: Državni zavod za statistiku). Gustoća naseljenosti iznosila je 151
stanovnika po km².

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][4]

Klima
Neke meteorološke statistike za Samobor za radoblje od 1980. do 2000. godine:
 Srednja temperatura: 10,9°C
Najhladniji mjesec: siječanj (prosječno 0,2°C)
Najtopliji mjesec: srpanj (prosječno 21,1°C)
Najviša zabilježena temperatura: 37°C (srpanj 1983. i
kolovoz 1993.)
Najniža zabilježena temperatura: -25,6°C (siječanj 1985.)
Godišnji prosjek oborina: 1078,6 mm/m² (89,88 mm/m²
mjesečno)
Najkišniji dan u listopadu 1993. (84,2 mm/m²)
Središte grada
Najviše snijega u jednom mjesecu: u ožujku 1986.
Godišnji prosjek vedrih dana: 52,8 dana
Prosječno najvedriji mjesec: kolovoz (8,4 vedrih dana)
Najvedrija godina: 1992. (85 vedrih dana)
Najvedriji mjesec: kolovoz 1992. (20 vedrih dana)
Godišnji prosjek oblačnih dana: 113,3 dana
Prosječno najoblačniji mjesec: prosinac (16,2 oblačna dana)
Najoblačnija godina: 1996. (165 oblačnih dana)
Najoblačniji mjesec: siječanj 1996. i 1997. (28 oblačnih dana)

Uprava
U gradu Samoboru gradsko vijeće sastoji se od 25 vijećnika. Dužnost
gradonačelnika trenutačno obavlja Krešo Beljak.

Povijest
Glavni članak: Povijest Samobora

Poveljom kralja Bele IV. 1242. godine Samobor je dobio status

slobodnog kraljevskog trgovišta, što je usmjerilo njegov gospodarski i
demografski razvoj tijekom povijesti. Grad je imao samostalnost i
nezavisnost od feudalnih gospodara i banske vlasti te samostalnu Zgrada Gradskog poglavarstva
unutrašnju upravu i sudstvo.

Od 1809. do 1813. godine ulazi u sastav Napoleonovih Ilirskih pokrajina te se nalazi pod francuskom
upravom.

Prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj održan je 17. svibnja 1875. godine na Oštrc i Plešivicu.

Komunistička partija Hrvatske osnovana je u blizini Samobora, 1.-2. kolovoza 1937. godine.

Gospodarstvo
Tijekom svoje povijesti, glavna djelatnost domicilnog stanovništva bilo je obrtništvo. Bakrena i željezna ruda
vadila se od 16. stoljeća u Rudama pokraj Samobora. Osim rudnika u Rudama postojale su dvije manufakture
stakla, a stanovništvo se bavilo i pravljenjem potaše, koja je bila važna sirovina za staklarsku i kemijsku
proizvodnju.
Na dan 17. listopada 2004. godine na području grada Samobora bilo
je registrirano 1112 obrta (prema evidenciji Ministarstva
gospodarstva), 2001. godine (prema podacima iz Strategije Grada
Samobora) bilo je evidirano 567 trgovačkih društava, a 712 subjekata
se bavilo poljoprivredom.

Samoborski bermet[5][6]
Muštarda[7]

Pogled iz parka
Poznate osobe
Jadranka Brnčić, književnica i prevoditeljica
Drago Celizić
Damir Čučić
Enes Ćatović, hrvatski znanstvenik, liječnik i pjesnik
Juraj Dijanić
Skender Fabković, pedagog, pisac, hrvatski domoljub,
borac za hrvatski jezik
Nika Fleiss, skijašica
Andrija Georgijević, liječnik i znanstvenik Samoborska kremšnita

Jacques Houdek , glazbenik

Fran Hrčić, dramatičar, ravnatelj štedionice
Ferdo Ivanščak, akademski kipar
Tomislav Jozić skladatelj, tekstopisac
Milan Lang, učitelj pisac, prevoditelj i etnograf
Siniša Leopold, dirigent
Zvjezdan Linić, svećenik, fratar
Branimir Livadić
Ferdo Livadić, skladatelj
Franjo Lodeta, svećenik, novinar, kulturni djelatnik, hrvatski domoljub, osnivač prve hrvatske
župe u dijaspori
Branko Lovrić,novinar i izdavač
Bernard Mihalić, glazbenik, tonski snimatelj i glazbeni producent
Janko Mišić
Oliver Mlakar, voditelj, spiker
Vjekoslav Noršić
Vladimir Paar, atomski fizičar
Ivan Perkovac
Darko Plažanin
Drago Plečko
Eduard Presečki
Vesna Prica, fotografkinja
Zlatko Prica
Josip Prudeus, književnik
Kočo Racin[8], pjesnik
Nikola Reiser
 Đani Stipaničev, glazbenik
Ivica Sudnik
Mihalj Šilobod Bolšić, svećenik, pisac, matematičar
Janko Šimrak
Ljudevit Šmidhen, gradonačelnik
Mislav Togonal, urednik i voditelj
Mijo Noršić, nogometni sudac

Spomenici i znamenitosti
Stari grad
Gradska vijećnica, 1826.g (autor Bartol Felbinger)
Crkva sv. Anastazije, XVII. stoljeće
Kapela sv. Mihalja, XVI - XVII stoljeće
Franjevački samostan i crkva iz XVII. stoljeća
Kapela sv. Ane, XVII. stoljeće
Kapela sv. Jurja, XVII. stoljeća
Livadićev dvorac, XVII. st.
Kuća Bahovec, oko 1830. g. Stari grad Samobor.
Samoborska štedionica, 1911. g.
Kuća Kleščić, 1908. g.
Kuća Rumenić, 1906. g.
Župni dvor, 1906. g.
Južnjak
Anindol
samoborska kremšnita
Cerinski vir

Samobor, Kulturno-povijesna cjelina Samobor, povijesna cjelina u mjestu i gradu Samobor, zaštićeno
kulturno dobro.[9]

Opis
Grad Samobor nastaje u uskoj kotlini rječice Gradne, između brda Tepec i Stražnik, prema Samoborskom
polju te danas prema okolnim padinama. Urbana povijest Samobora počinje 1240.g. kada dobiva status
slobodnog kraljevskog grada. Urbana matrica organičkog karaktera nastala je u korelaciji sa strukturalnim
osobinama prirodnog pejzaža. Očituje se u spletu prometnica koje se slijevaju na središnji gradski trg
formirajući nepravilne inzule odnosno blokove i nije se bitno mijenjala od srednjeg vijeka do 19.st. U 19.st.
počinje transformacija inzula zbog preparcelacije i izgradnje, posebno oko gradskog trga gdje zidane katnice
formiraju neprekinute nizove karakterističnih stilova tog vremena.

Zaštita
Pod oznakom Z-4467 zaveden je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena
kulturnog dobra, klasificirano kao "profana graditeljska baština". Nije pod UNESCO-vom zaštitom.[9]
Kultura
Gradska knjižnica Samobor (www.gks.hr)
Radio Samobor (www.radiosamobor.hr)
Pučko otvoreno učilište Samobor
Kino Samobor
Samoborski muzej
Muzej Marton
Hrvatsko Pjevačko Društvo "Jeka"

Turizam Samoborski muzej

Turizam u Samoboru kroz stoljeća

1810.: Otvorena je stanica poštanske diližanse i hotel "K
gradu Trstu" s pet soba za noćenje i restauracijom
1825.-1836.: Izgrađena je općinska vijećnica. Izrađuje se
plan uređenja glavnog trga i regulira se korito Gradne.
1833.-1848.: Samobor posjećuju mnogi ilirci - Ljudevit Gaj,
Stanko Vraz, Pavao Štoos i drugi.
1835.-1837.: "Agramer Zeitung" poziva na balove i
karnevalske zabave u Samoboru.
1839.: Osnovana je tvornica stakla ("Glažuta") u Osretku u
kojoj su izrađeni brojni suveniri.
1840.: Marko Bedenko otvara redovnu liniju konjskog
omnibusa Zagreb-Samobor.
1851.: Samoborski magistrat izdaje tiskanice za
prijavljivanje gostiju.
1852.: Pri magistratu je izabran odbor koji treba voditi brigu
o poljepšavanju Samobora. Kapela Sv. Mihalja. Ogranak Matice
1855.: Uvodi se jedinstveni cjenik ugostiteljskih i hotelskih Hrvatske Samobor u ovoj kapelici od
usluga na području samoborskog kotara. 1991. godine svake godine na dan
1860.: Julije Huhn, zagrebački litograf, izdaje dvije Sv. Mihovila održava susrete
razglednice sa samoborskim motivima. Josip Kompare, samoborskih pjesnika "Pri Svetem
samoborski knjigoveža, organizira prvu karnevalsku Mihalu".
povorku.
1865.: Organiziran je prvi "majalis".
1868.: Počinje izgradnja Šmidhenovih sumpornih toplica.
1874.: Osnovano Hrvatsko Pjevačko Društvo "Jeka"
1875.: Hrvatsko planinarsko društvo organizira na Samoborskom gorju svoj prvi izlet.
1878.: Općina prodaje zemljište za prvu "vikendicu" (vila Wagner).
1883.: Projektiran je zabavni park Anindol.
1884.: Izgrađen je most na Savi kod Podsuseda.
1886.: Osnovano je samostalno "Društvo za poljepšavanje Samobora".
1887.: Kotarska oblast izdaje Statut za ugostiteljstvo.
1889.: Otvoreno je kupalište na Vugrinščaku (hidropatsko).
1901.: Izgrađena je uskotračna pruga Zagreb-Samobor.
 1904.: Počinje izlaziti pokladni list "Sraka" i ljetovališni vjesnik "Samoborski list".
1905.: Otvara se Hydropatički zavod - kupalište i lječilište.
1906.: Otvoren je "Penzion" i restauracija (današnja "Lavica")
1914.: Do te godine Samobor je imao tri hotela, pension, restauraciju, kavanu i oko 50
gostionica.
1920.: Formirano je Klimatsko povjerenstvo Samobor.
1932.: Osnovano je Društvo za promet stranaca.
1939.: Formiran je Općinski turistički odbor.
1945.: U okviru Kotarskog narodnog odbora formiran je Savjet za turizam.
1952.: Osnovano je Turističko društvo Samobor.
1964.: Osnovan je Turistički savez općine Samobor.
1973.: Otvorena je Grgosova pećina.
1974.: Otvoren je hotel "Šmidhen".
1975.: Otvorena je Turistička poslovnica.
1994.: Osnovana je Turistička zajednica grada Samobora.
2015.: Otvoren planinarski dom "Cerinski vir"

Turistički događaji

Samoborski fašnik

Poklade, u samoborskom kraju nazvane fašnik običaj je prijelaznog

razdoblja između zime i proljeća. Porijeklo vuče iz starih agrarnih
obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga
(grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge
povijesti ušao je i u katolički kalendar. Tako je fašnički utorak,
središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave
te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta.
Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog
sveca.
Jedan od starih mostova u gradu
Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske
sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog
muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Jurja Herdiborskog za najam sale općinske
vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine).

Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u
svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.

Na fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u
Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s
"vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika
općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove,
slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. godine bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru.
Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom
potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.
Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s
prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 1960-ih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može
mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.

Danas je Samoborski fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora, simbol
njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši, na
vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.

Sve to garancija je dobrog provoda na samoborskim ulicama, lokalima i luna parku za posjetitelje svih
generacija. Posebno je zanimljiva i atraktivna maskirana povorka s alegorijskim kolima mjesnih odbora iz
okolice grada koji izvode tradicionalne spelancije na razne aktualne teme; Dječji Fašnik, koji daje prikaz što je
sve dječja mašta uz malu pomoć učitelja i odgajatelja u stanju zamisliti i izraditi, te završetak Fašnika,s
tradicionalnim spaljivanjem lutke Princa Fašnika.

Samoborska glazbena jesen

Samobor je grad koji pažljivo čuva i njeguje svoju bogatu kulturnu baštinu, ali i grad koji nastoji i danas
pridonositi suvremenoj kulturi i umjetnosti, kako vlastitoj, tako i onoj čitave Hrvatske. Samoborska glazbena
jesen neprekidno već više od trideset godina ugošćuje vrhunske izvođače s bogatim i probranim programima i
izuzetnog muziciranja.

Samoborska salamijada

Tradicija spravljanja češnjovki, salama i drugih suhomesnatih proizvoda njeguje se i prenosi s koljena na
koljeno u gotovo svakoj samoborskoj obitelji. Da se iz tradicije i obiteljskog "recepta" može stvoriti kvalitetna
turističko-gospodarska manifestacija prvo su se pobrinuli mnogi kvalitetni samoborski mesari.

Krajem osamdesetih godina na inicijativu grupe entuzijasta i zanesenjaka u pripravljanju salama, a koju su
predvodili Josip Vrbančić, Vlado Burić, Joža Prudeus, obitelj Župančić i drugi, održana je prva Salamijada
kao javna manifestacija.

Okupljeni oko tadašnjeg Turističkog društva, te u nastavku Bratovštine sv. Jurja, nadograđivani su sadržaji
tako da danas s ponosom možemo istaknuti da je Samoborska salamijada prerasla u međunarodnu
manifestaciju koja na završnoj priredbi okupi preko 1.000 zaljubljenika u salamu.

Rally Oldtimera

U mjesecu srpnju svake godine Oldtimer klub "OTK Samobor" organizira oldtimer rally u Samoboru na
kojem sudjeluje preko 100 posada iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Prvi samoborski oldtimer rally u
organizaciji OTK Samobor održan je 26. srpnja 1998. godine.

Dani kruha i vina

Od svih jela i od svih pića što se čovjeku nude, jamačno su kruh i vino ono najbolje, najzdravije. Blagoslov
Neba na svakom stolu. Osnivači ove već tradicionalne priredbe članovi su Ekološkog društva Samobor. Prve
su "Dane" upriličili 1991. godine. Tijekom godina pridružili su se i drugi kao suorganizatori, poput Turističke
zajednice grada Samobora i Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Izložba se (jasno, i kušanje) najčešće
priređuje u atraktivnim prostorima "Samoborske pivnice". O vinima većina zna da postoje dobra, bolja i bolja
od boljih. Kriva vina i nisu vina i takvima na ovoj priredbi nema mjesta. Ovdje se izlažu samo ona na koje se
može primijeniti izreka: ubrano koliko je Bog dao, načinjeno kako Bog zapovijeda.
No, kada je kruh u pitanju, tu vjerojatno postoji nedoumica: kruh je kruh! Ipak, posreći li Vam se pribivati ovoj
priredbi, oduševljeno ćete zamijetiti tolike različitosti u sadržaju i oblicima. Ne samo da će Vam nepci biti
razdragani profinjenim okusom pšeničnog, kukuruznog, heljdinog, zobenog, raženog i miješanog kruha u
brojnim kombinacijama, već će Vam oči očarati prekrasni, maštoviti oblici brojnih pletenica, hljebova, likova,
ukrašenih raznoraznim zrnima sezama, bundeve… Priredba koju svakako vrijedi posjetiti i koja će mnoge
potaknuti da u svome domu pokušaju prirediti nešto od viđenoga.

Dan rudarske greblice

"Dan rudarske greblice" zauzima svoje stalno mjesto u kalendaru događanja samoborske općine. Taj izvorni
kulinarski specijalitet, ili "tenki kolač" kako su ga nekada nazivali, bio je poticaj KUD-u "Oštrc" iz Ruda da
uz kulturno-zabavni program promovira sebe i svoj kraj.

Od 1985. godine, kada je ta manifestacija prvi puta organizirana, "Rudarska greblica" je prerasla u kulturno i
nezaobilazno druženje početkom srpnja i svake godine privlači sve više turista.

"Vrazova Ljubica"

Večer hrvatske ljubavne poezije i susret hrvatskih pjesnika na grobu Ljubice Cantilly. Posjetite li ikad
Samobor, pitajte za grob Ljubice Cantilly. Divna je ljubavna priča vezana uz ovo ime. Nesretno se u Ljubicu
zaljubio Stanko Vraz. Pisao joj pjesme, ruže poklanjao. Ljubica pak, na nagovor svojih, udala se za drugoga.
U spomen ovoj velikoj ljubavi svake se godine okupljaju hrvatski pjesnici oko ovog humka.

Kestenijada i Martinje

Nezaobilazne su jesenske svečanosti Kestenijade i proslave Martinja. Uz obilje jesenskih plodova i

specijaliteta od kestena, samoborskog mošta koji postaje vinom, na ovim manifestacijama početkom
jedanaestog mjeseca pripremaju se i prigodne izložbe.

Uz dobru organizaciju Turističke zajednice Samobora, samoborskih mališana, kulturno-umjetničkih društava i

samoborskih vinara, svatko može pronaći za sebe ukusan pečeni kesten ili čašu samoborskog vina.

Šport
Automobilizam:

SAK Samobor, osvajač naslova prvaka Hrvatske

Nogomet:

NK Samobor
NK Bregana
NK Klokočevac
NK Zrinski
NK Samoborski Otok
NK Galgovo
NK Rakov Potok
Malonogometni klub Sokoli

Rukomet:
 RK Rudar Rude
RK Sveti Martin P/O
RK Mladost 09
ŽRK Samobor

Borilački sportovi

Judo klub Samobor

Karate klub Bregana
Karate klub Samobor
Karate klub Mladost
Kickboxing klub„TNT“ Samobor
Taekwondo klub Samobor

Košarka:

KK Samobor

Skijanje:

Skijaški klub Samobor

Tenis i stolni tenis:

Teniski klub Samobor 1890

Stolnoteniski klub Samobor

Biciklizam:

Brdsko biciklistički klub Šišmiš

Brdsko biciklistički klub Krpelj

Streljaštvo:

Streličarski klub Samobor

Gimnastika:

Gimnastički klub Samobor

Motociklizam:

Motocross klub TRP Marović

Šah:

Šahovski klub Samobor

Atletika:

Atletski klub Samobor 2007

Planinarstvo:

HPD Japetić

(Odbojka)

(Odbojkaški klub Samobor)

Ostalo:

Hokejski klub Šišmiš

Održavaju se karate turnir Grand Prix Croatia (od 1992. godine) i najdugovječnija MTB utrka u
Hrvatskoj XCO Samobor (od 1994.).[10]

Malonogometni turnir Trofej grada Samobora održava se od 1960. godine.[11]

Obrazovanje
Osnovne škole:

OŠ Bogumila Tonija
OŠ Samobor
OŠ Milana Langa
OŠ Rude
OŠ Mihaela Šiloboda

Srednje škole:

Srednja strukovna škola Samobor

Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor
Gimnazija Antuna Gustava Matoša

Vrtići:

Djećji vrtić Cvijetnjak

Dječji vrtić Grigor Vitez
Djećji vrtić Izvor
Djećji vrtić Osmijeh
Djećji vrtić Potočić
Djećji vrtić Neven

Ostale škole:

Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladeži Lug

Glazbena škola Ferdo Livadić

Gradovi prijatelji
Wirges
 Veles

Stari Grad

Pečuh
Chassieu
Parabiago

Izvori
Samoborski almanah 2005, u izdanju agencije Superjura.
Milan Lang, Samobor. Narodni život i običaji (Zagreb: Zbornik za narodni život i običaje južnih
Slavena ZNŽO 17/2 pp 193-342; 18/1 pp 1-138 - 1912, 1913)
1. Popis gradskih četvrti i mjesnih odbora (https://www.samobor.hr/grad/mjesni-odbori-i-gradske-c
etvrti-c80%7CPopis), samobor.hr, pristupljeno 17. svibnja 2020.
2. Odluka Ustavnog suda RH od 9. srpnja 2008. (NN 95/08.) (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sl
uzbeni/2008_08_95_2991.html), narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 15. ožujka 2011.
3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr (https://www.dzs.hr/Hrv/DB
Homepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stano
vnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm)
4. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine (http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census
2011/censuslogo.htm)
5. Jelena Ivanišević, Stari samoborski aperitiv (http://www.iceipice.hr/hr/clanak/stari-samoborski-a
peritiv), Iće & piće, broj 47, srpanj 2016., iceipice.hr, pristupljeno 8. rujna 2019.
6. Bermet 0,375 (https://www.bermetfilipec.hr/proizvodi/), bermetfilipec.hr, pristupljeno 8. rujna
2019.
7. Samoborski bermet i muštarda (https://www.samobor.hr/visit/samoborski-bermet-i-mustarda-c19
0), samobor.hr, pristupljeno 8. rujna 2019.
8. I.H., Obilježena 70. obljetnica tiskanja knjige Beli mugri Koče Racina - Dokaz prijateljstva dva
naroda (https://web.archive.org/web/20091230175958/http://www.samoborskiglasnik.net/kult.as
p?datum=20091130&tempg=2009), Glasnik Samobora i Svete Nedelje, 30. studenoga 2009.,
(u međumrežnoj pismohrani archive.org, 30. prosinca 2009.), pristupljeno 30. siječnja 2013.
9. Samobor, Zgrada, Starogradska 15 (https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=410
501879) Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 23. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
10. mtb.hr. "Brze vijesti: XCO Samobor već 25. puta zaredom, naši uspješni na Alpentour Trophy"
(http://mtb.hr/vijesti/6598-brze-vijesti-xco-samobor-vec-25-puta-zaredom-nasi-uspjesni-na-alpe
ntour-trophy.html) pristupljeno 15. prosinca 2018.
11. Povijest Trofeja grada Samobora (https://www.trofejgradasamobora.com/povijest/),
trofejgradasamobora.com, pristupljeno 15. rujna 2019.

Vanjske poveznice
Službene stranice (http://www.samobor.hr/)
Turistička zajednica Samobor (http://www.tz-samobor.hr/)
Srednja strukovna škola Samobor (http://www.sss-samobor.hr)
Gradovi i općine Zagrebačke županije
Gradovi
 Dugo Selo • Ivanić-Grad • Jastrebarsko • Samobor • Sveta Nedelja •
Sveti Ivan Zelina • Velika Gorica • Vrbovec • Zaprešić

Bedenica • Bistra • Brckovljani • Brdovec • Dubrava • Dubravica • Farkaševac •

Gradec • Jakovlje • Klinča Sela • Kloštar Ivanić • Krašić • Kravarsko • Križ • Luka •
Općine
Marija Gorica • Orle • Pisarovina • Pokupsko • Preseka • Pušća • Rakovec •
Rugvica • Stupnik • Žumberak

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj

Zagrebačka županija • Krapinsko-zagorska županija • Sisačko-moslavačka županija •

Karlovačka županija • Varaždinska županija • Koprivničko-križevačka županija •
Bjelovarsko-bilogorska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija •
Virovitičko-podravska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija •
Zadarska županija • Osječko-baranjska županija • Šibensko-kninska županija •
Vukovarsko-srijemska županija • Splitsko-dalmatinska županija • Istarska županija •
Dubrovačko-neretvanska županija • Međimurska županija

Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj

Naselja u sastavu Grada Samobora
Beder • Bobovica • Braslovje • Bratelji • Bregana • Breganica • Brezovac Žumberački •
Budinjak • Bukovje Podvrško • Celine Samoborske • Cerje Samoborsko • Cerovica • Dane
• Dolec Podokićki • Domaslovec • Draganje Selo • Dragonoš • Drežnik Podokićki •
Dubrava Samoborska • Falašćak • Farkaševec Samoborski • Galgovo • Golubići •
Gornja Vas • Gradna • Grdanjci • Gregurić Breg • Hrastina Samoborska • Jarušje •
Javorek • Kladje • Klake • Klokočevec Samoborski • Konšćica • Kostanjevec Podvrški •
Kotari • Kravljak • Lug Samoborski • Mala Jazbina • Mala Rakovica • Mali Lipovec •
Manja Vas • Medsave • Molvice • Noršić Selo • Novo Selo Žumberačko •
Osredek Žumberački • Osunja • Otruševec • Pavučnjak • Petkov Breg •
Podgrađe Podokićko • Podvrh • Poklek • Prekrižje Plešivičko • Rakov Potok • Rude •
Samobor • Samoborski Otok • Savršćak • Selce Žumberačko • Sječevac • Slani Dol •
Slapnica • Slavagora • Smerovišće • Stojdraga • Sveti Martin pod Okićem • Šimraki •
Šipački Breg • Tisovac Žumberački • Velika Jazbina • Velika Rakovica • Veliki Lipovec •
Višnjevec Podvrški • Vratnik Samoborski • Vrbovec Samoborski • Vrhovčak

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Samobor&oldid=5567365"

Ova stranica posljednji je put uređivana 23. lipnja 2020. u 17:18.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.