Labin

Ovo je glavno značenje pojma Labin. Za naselje u općini Prgomet u Dalmatinskoj zagori,
pogledajte Labin (Prgomet).

Labin (lat. Albona) grad je u Hrvatskoj, u Istarskoj Labin

županiji.

Sadržaj Zastava grada Labina

Grb grada Labina
Gradska naselja
Zemljopis
Klimatska obilježja
Stanovništvo
Popis 2011.
Popis 2001.
Popis 1991.
Uprava
Povijest
Labinska republika
Drugi svjetski rat Labin, Stari Grad

Gospodarstvo Država Hrvatska

Mediji Županija Istarska
Poznate osobe Nadmorska visina[1] 320 mnm
Spomenici i znamenitosti Stanovništvo (2011.)
Obrazovanje - ukupno 11.642[2] stan.
- gradsko naselje 6.893 stan.
Kultura
Gradonačelnik Valter Glavičić (IDS)
Šport
Gradsko vijeće
Izvori - predsjednik Eni Modrušan (IDS)
Vanjske poveznice - broj članova IDS-HSU-HNS 9,
SDP 3, HDZ 1,
nezavisni 4

Gradska naselja Dan grada 17. kolovoza

Zaštitnik Sveti Just
Sedamnaest naselja (stanje 2006) pripada gradu Labinu, to Poštanski broj 52220
su: Bartići, Breg, Duga Luka, Gondolići, Gora Glušići, Pozivni broj +385 (0)52
Kapelica, Kranjci, Labin, Marceljani, Presika, Rabac, Autooznaka PU
Ripenda Kosi, Ripenda Kras, Ripenda Verbanci, Službena stranica labin.hr (http://www.la
Rogočana, Salakovci i Vinež. bin.hr)
Zemljovid
Zemljopis
Labin je udaljen 3 km od mora, a 5 km od turističkog
naselja Rapca na istočnoj obali Istre.[1] Na brežuljku je
Labin
smješten Stari Grad, a drugi dio grada poznat je pod
nazivom Podlabin (prvotno nastao kao rudarsko naselje
30-tih godina prošlog stoljeća).

Klimatska obilježja

Klima u Labinu je mediteranska, s prosječnom zimskom

temperaturom od 6°C, a ljetnom od 24°C.[1]
Labin na zemljovidu Hrvatske
Stanovništvo

Popis 2011.
panorama
Prema popisu stanovništva iz 2011., na području Grada Labina živjelo
je 11.642 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (62,5%), zatim
regionalno opredjeljenih (17,6%), Bošnjaka (7,8%), Talijana (2,4%) i Srba (2,5%). Svih ostalih zajedno je bilo
7,2%.

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001., na području Grada Labina živjelo je 12.426 stanovnika.[3] Najviše je bilo
Hrvata (67,9%), zatim nacionalno neopredjeljenih (16,2%), Bošnjaka (4,2%), Talijana (3%) i Srba (2,2%).
Svih ostalih zajedno je bilo 6,5%. Od nacionalno neopredjeljenih, njih 44,8% izjasnilo se u smislu regionalne
pripadnosti (7,3% od ukupnog stanovništva Grada Labina).

Popis 1991.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Labin

Za vrijeme popisa stanovništva 1991., labinska općina sadržavala je i današnje općine Raša, Sveta Nedelja,
Kršan i Pićan. Osjećaj regionalne pripadnosti (tzv. Istrijani) tada je bio posebno raširen pa je gradsko naselje
Labin imalo 9.036 stanovnika, od čega 45,6% Hrvata, čak 37,6% 'ostalih' (tzv. Istrijani), pa Talijani i drugo),
10,1% Muslimana te 3,5% Srba. Na područje cijele tadašnje općine Labin živjelo je 25.983 stanovnika, od
čega 44,4% Hrvata, 43,8% 'ostalih', 7,7% Muslimana te 2% Srba.

Uprava
Grad Labin ima gradonačelnika (Valter Glavičić, gradonačelnik od 2017. godine) i dvoje zamjenika (Federika
Mohorović Čekada i Zoran Rajković). Gradska uprava sastoji se od šest upravnih odjela. To su: Upravni odjel
za poslove Gradonačelnika, Gradskog vijeća i opće poslove, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i
upravljanje imovinom, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za gospodarstvo i EU projekte,
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju i Upravni odjel za društvene
djelatnosti. Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju ima u svom
sastavu i Odsjek za prostorno uređenje i izdavanje akata za gradnju. Gradsko vijeće sastoji se od 17 članova, a
na području Grada Labina djeluje sedam mjesnih odbora (Labin donji, Kature, Labin gornji, Vinež, Rabac,
Kapelica i Ripenda) od čega po sedam vijećnika imaju Labin donji i Kature, a svi ostali po pet. Posljednji
izbori za vijeća mjesnih odbora održani su 2020. godine.

Povijest
Labin je nastao na mjestu rimskog naselja Albona. Od 1295. bio je pod
vlašću Pazinskih grofova, a od 1381. pod akvilejskim patrijarhom. Od 1420.
do 1797. pod vlašću je Venecije, da bi potom pripao Austriji.

Labin početkom 20. st.

Labinska republika

Podrobniji članak o temi: Labinska republika

Nakon I. svjetskog rata Istru je okupirala Italija. Godine 1921. izbija pobuna labinskih rudara protiv fašističkog
režima, te je osnovana Labinska republika s radničkom samoupravom, no nakon četrdesetak dana ugušena je
vojnom intervencijom. Ta se pobuna smatra prvom uopće antifašističkom pobunom u svijetu i najznačajniji je
događaj u povijesti labinskog rudarenja.

Drugi svjetski rat

Veliki broj Labinjana sudjeluju u Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom II. svjetskog rata. Tom prilikom svoje
živote je položilo više od 1.300 osoba. Nakon toga Labin je postao dio Hrvatske, odnosno Jugoslavije.

Gospodarstvo
Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili
kralježnica labinskog gospodarstva. Najveća proizvodnja u Istarskim ugljenokopima ostvarena je 1942. kada
je uz 10.470 radnika iskopano 1.158.000 tona ugljena. Rudnik u Labinu prestao je s radom 1988. godine,
nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo o
rudarstvu, a koje je potpuno ugašeno u Tupljaku 1999. godine. Labin se okrenuo prema malom i srednjem
poduzetništvu te otvaranju gospodarskih zona. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, dok Rabac, pod
upravom Grada Labina, ostvaruje i preko 1,3 milijuna turističkih noćenja.

Mediji
Istarski glas (Labin)

Poznate osobe
Matija Vlačić Ilirik - hrv. srednjovjekovni filozof i protestantski teolog
Josip Belušić - hrv. izumitelj, 1888. godine konstruirao prvi električni brzinomjer.
Giuseppina Martinuzzi
Valner Franković - hrv. rukometaš, s hrvatskom reprezentacijom 1996. godine osvojio zlatnu
medalju na Olimpijskim igrama u Atlanti (SAD) 1996.
Franka Batelić - hrv. pjevačica
Luka Stepančić - hrvatski rukometni reprezentativac
 Damir Črljenko - hrv. nogometni sudac

Spomenici i znamenitosti
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima
(literatura, internetske stranice itd.).
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

Stari Labin je naselje akropolskoga tipa. Sadašnji izgled formira između

XVI. do XVIII.stoljeća. Nekoć je bio okružen zidinama iz XIV.stoljeća, a u
XVI.stoljeću se okružuje novim fortifikacijama. Grad se ponovno širi u
XVIII. i XIX.stoljeću, kada se gradske zidine pretvaraju u stambene zgrade,
pa čak i palače. U to vrijeme formira se sadašnji glavni starogradski trg zvan
'Crć' (danas 'Titov trg'). Stari grad obiluje kulturno-spomeničkom baštinom.
Najstarije su građevine ostatci crkve sv. Justa iz IX.stoljeća. te ostatci župne
crkve iz XI.stoljeća. Također obiluje renesansnim i baroknim patricijskim
palačama. Poznate su renesansna palača obitelji Scampicchio iz XV.stoljeća
te pretorska palača iz 1555. s renesansnim biforama. U XVII.stoljeću grade
se i barokne palače Franković-Vlačić, Manzini i Negri. Ističe se palača
Battiala-Lazzarini iz XVIII.stoljeća, jedna od najočuvanijih i
najreprezentativnijih baroknih palača u Istri. U njoj je danas Narodni muzej
Kula Torjon u Labinu krajem Labinštine, sa bogatom arheološkom, etnografskom i kulturnopovijesnom
19. st.
zbirkom. U Muzeju je i replika rudničkog horizonta što je jedinstveno u Istri.
Gradsko kazalište (Circolo) izgrađeno je 1843., a nastalo je preuređenjem
fontika za žito iz 1539. Župna crkva sv. Marije današnji oblik poprima u
XIV.stoljeću, a tijekom XVI. i XVII.stoljeća pregrađuje se i proširuje. Zvonik je izgrađen 1623. i otvoren je u
ljetnim danima. Između župne crkve i palače Battiala-Lazzarini nalazi se i manja kapela iz XVIII.stoljeća,
posvećena sv. Stjepanu, s jednim od najljepših i najraskošnijih baroknih crkvenih pročelja u Istri. Unutar
gradskih zidina nalazi se i kapela sv. Marije od Karmela iz 1615. Važna su i gradska vrata sv. Flora iz 1646.
Glavnim trgom dominira lođa (gradska loža) iz XVII.stoljeća, te gradska palača izgrađena 1900. gdje je danas
gradska uprava. Na padinama staroga grada smještene su tri manje crkve: sv. Marije Magdalene iz XIV.
stoljeća, sv. Antuna i sv. Marije od Zdravlja iz XV. stoljeća, s vrijednim slikama A. Moreschia. Stari grad u
današnje je vrijeme poznat i kao grad umjetnikâ (Labinski ateljeri). Naselje podno brda počelo se razvijati za
vrijeme talijanske uprave Labinom netom prije II. svjetskoga rata. Tada je 1940. dovršena gradnja rudarskoga
okna i naselja za potrebe rudnika. To naselje je nazvano Pozzo Littorio (ili Podlabin). Tada počinje intenzivniji
urbani razvoj u dolini ispod staroga grada koji se naročito nastavio za vrijeme jugoslavenske uprave.

Postoji poučna staza između Labina i Rapca, ide zajedno turistička staza 423 i 424.

Obrazovanje
OŠ "Matija Vlačić"
OŠ "Ivo Lola Ribar",
SŠ "Mate Blažine",
Centar s osnovnoškolskim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju i stacionarom "Liče
Faraguna"
Pučko otvoreno učilište (u sklopu je i Osnovna glazbena škola "Matka Brajše Rašana")

Kultura
U Labinu djeluje katedra Čakavskog sabora "Mediteranski kiparski
simpozij".

Labin Art republika

Mediteranski kiparski simpozij
Labin Art Express XXI (www.lae.hr)

Šport
Fontana u Labinu
Nogometni klub Rudar
Nogometni klub Iskra Vinež
Nogometni klub Rabac
Rukometni klub Rudan Labin
Ženski rukometni klub Rudar
Šahovski klub Labin
Boćarski klub Rudar
Boćarski klub Labin
Judo klub Ippon
Judo klub Meto
Malonogometni klub Albona Potpićan '98
Odbojkaški klub Albona
Atletski klub Albona
Jedriličarski klub Kvarner Rabac
Teniski klub Rabac
Košarkaški Klub Rudar
Kickboxing klub Budokai Labin

Od 1968. održava se malonogometni turnir u jednom od naselja.[4][5] Od 2002. održava se Memorijalni

malonogometni turnir 'Branislav Farkaš'. [6]

Izvori
1. Grad Labin (http://www.labin.hr/root/rub1_3.asp)
2. Popis stanovništva 2011., Grad Labin, www.dzs.hr (http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census201
1/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup18_2224.html)
3. dzs.hr (http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup18.htm
l), STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001., pristupljeno
9. srpnja 2011.
4. https://www.istrapedia.hr/hrv/232/martinski-sv-martin/istra-a-z/
5. https://www.labin.com/vijesti/jedinstvo-omladinac-pobjednik-najstarijeg-malonogometnog-
turnira-u-hrvatskoj-3664
6. https://istarska-policija.gov.hr/vijesti/odrzan-18-memorijalni-malonogometni-turnir-branislav-
farkas/22577

Vanjske poveznice
Službena stranica (http://www.labin.hr)
 Nezavisni portal o Labinu (http://www.labin.com)
Poslovni subjekti u Labinu (http://www.labin.biz)
Turistička zajednica grada Labina-Rapca (http://www.rabac-labin.com/hr,1,start.aspx)
Štrajk labinskih rudara (http://www.klubputnika.org/mape-nevidljivog-balkana/4260-necemo-oti
c)
Gradovi i općine Istarske županije

Gradovi Buje • Buzet • Labin • Novigrad • Pazin • Poreč • Pula • Rovinj • Umag • Vodnjan

Bale • Barban • Brtonigla • Cerovlje • Fažana • Funtana • Gračišće • Grožnjan •

Kanfanar • Karojba • Kaštelir-Labinci • Kršan • Lanišće • Ližnjan • Lupoglav •
Općine Marčana • Medulin • Motovun • Oprtalj • Pićan • Raša • Sveta Nedelja •
Sveti Lovreč • Sveti Petar u Šumi • Svetvinčenat • Tar-Vabriga • Tinjan • Višnjan •
Vižinada • Vrsar • Žminj

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj

Zagrebačka županija • Krapinsko-zagorska županija • Sisačko-moslavačka županija •

Karlovačka županija • Varaždinska županija • Koprivničko-križevačka županija •
Bjelovarsko-bilogorska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija •
Virovitičko-podravska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija •
Zadarska županija • Osječko-baranjska županija • Šibensko-kninska županija •
Vukovarsko-srijemska županija • Splitsko-dalmatinska županija • Istarska županija •
Dubrovačko-neretvanska županija • Međimurska županija

Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj

Naselja u sastavu Grada Labina
Bartići • Breg • Duga Luka • Gondolići • Gora Glušići • Kapelica • Kranjci
• Labin • Marceljani • Presika • Rabac • Ripenda Kosi • Ripenda Kras •
Ripenda Verbanci • Rogočana • Salakovci • Vinež

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Labin&oldid=5609728"

Ova stranica posljednji je put uređivana 21. kolovoza 2020. u 12:16.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.