22. Beč i Zagreb – sličnosti i razlike urbanističkih zahvata u 19.

stoljeću, usporedba povijesnog

konteksta i čimbenici utjecaja na urbanističke zahvate

Beč je urbanistički nesređeni grad do sredine 19. stoljeća, gusto izgrađene srednjovjekovno-
renesansne jezgre grada. U 17.i 18.st dolazi doširenj grada. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918., Beč
postaje glavni grad Prve Austrijske Republike. Odlukom cara Franje 1. radi se ntječaj uređenja
središta grada na mjestu starih utvrda i gradskih zidina, na kojem pobjeđuje arh. C.F.L. Förster.

Njegovim Planom, prostor glacisa se uređuje izom zgrada od javnog značaja, gradskih perivoja i
perivojnih trgova, te novim ulicama. Zgrade od javnoga značaja: vojarna, burza (Börse), crkva (Votiv
Kürche), sveučilište (Universität), dvorsko kazalište (Burgteater), gradska vijećnica (Rathaus),
parlament, palača pravde (Justizpalast), muzeji – umjetnosti i prirodnih znanosti, novi Dvor (Neue
Hoffburg), opera. Vrijednost preobrazbe leži u konzervatorskom urbanizmu koji je povezivao stare i
nove dijelove grada u cjelinu, te originalnost rješenja. Pristup rješenju je postao uzor za slične
urbanističke zahvate u: Kölnu, Nürnbergu, Leipzigu, Frankfurtu, Kopenhagenu, Brnu.

Zelena potkova nastaje po uzoru na bečki ring- niz povezanih perivojnih trgova uklopljenih u tkivo
grada. Zagrebu se u drugoj polovici 19. stoljeća razvija u moderan grad iz provincijalnog mjesta s
početka stoljeća. Napokon se mogao usporediti s ostalim središtima Habsburške Monarhije – Bečom i
Budimpeštom.

Ideja zarebačkom zelenom potezu dolazi od Milana Lenucija koji u to vrijeme bio u gradskom uredu
za građenje. 1887. Druga regulatorna osnova, ucrtava potkovu u plan donjeg grada. Ideja
gesamkunstwerka perivoj kao element oblikovanja grada u 19.st., te perivojni trgovi s nacionalnim
Institucijama kao simbol metropole. Nema spoja novog i starog, već podizanje kvalitete života.

Lenucijeva ili Zelena potkova slijed je od sedam trgova i Botaničkog vrta. hortikulturno uređeni trgovi
nazvani su “potkova” jer su formirani u obliku slova “u”, pri čemu s južne, istočne i zapadne strane
okružuju središte zagrebačkoga Donjeg grada. . Zelena potkova karakteristična je po
reprezentativnim javnim zgradama i privatnim palačama s kraja 19. i početka 20. stoljeća, te
predstavlja najznačajniji urbanistički zahvat u povijesti hrvatske arhitekture i gradogradnje.

BEČ je već izgrađen oko jezgre, ukidanjem zidina dobiva se nova reprezentativna zona sa javnim
zgradama i perivojima koja povezuje stari i novi dio grada ZAGREB je unutar okvira Kaptola i Gradeca,
mali broj stanovnika, tek se počinje širiti, donose se planovi za građenej i postavlja nova ulična mreža.