15.

Idealan grad – od Atlantide i Sforzinde do Chandigara i Brazilije

Platonov (5.st.pr.kr.) idealni grad ocrtan je u njegovoj ' Republici '. Atlantida je u grčkoj mitologiji otok
legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Starogrčki
filozof Platon kaže da je ona razorena prirodnom katastrofom. Pltonov idealan grd je Kružnog oblika -
idealne podjele društva; grad proizvođača i ratnika kojim upravljaju filozofi. veličina grada definirana
je brojem ljudi potrebnih za obranu, ali opet taj broj je ograničen na broj koji bi omogućio da se svi
građani poznaju- 20 000-25 000 stanovnika. U središtu je svetište i javni objekti-gimnazijum,
hipodrom, a oko središta stanovanje i poljodjelski krajolik.

Iz renesanse je poznato nekoliko pokušaja razvijanja idealnih gradskih planova , a javljaju se iz druge
polovice petnaestog stoljeća. Alberti - prvi renesansni teoretičar arhitekture - Deset knjiga o
arhitekturi. „Filarete“ -firentinski arhitekt, oko 1450 g. razradio je idealni zvjezdasti grad; poticaj mu
je dao Alberti dok mu je mecena bio Francesco Zforza kojemu posvećuje svoj traktat o idealnom
gradu. Sforzinda-prvi idealni renesansni grad , shema grada je osmerokraka zvijezda, zrakasti-
radijalan sustava ulica i kanala; u sredini se nalazi pravokutni trg 1:2 sa javnim objektima i s kulom u
središtu=vidikovac.Da Vinci- ne piše ni jedno djelo veano uz idealne gradove, donosi futurističko
prometno rješenje koje je bilo neshvaćeno u njegovo doba=ideja dvostrukog (trostrukog) prometa: -
donji promet-pod zemljom za niže slojeve društva -gornji promet-za gornji sloj društva.Andrea
Palladio „ I quattro libri di Architettura“-prekidanje perspektive slike ulice slavolukom -smještaj
trgova izvan tijekova prometa -na trgove se dolazi bočni tj ulice tangiraju trgove -diferencijacija
puteva/ulica s obzirom na važnost. Renesansne urbanističke teorije i traktati o gradovima i
fortifikacijama potaknuti su potrebom obrane. Njemački teoretičar- Albrecht Durer, ostvarenja:
Freudenstadt (grad južno od Stuttgarta)=jedini grad realiziran po njegovoj shemi. Kvadratičan grad,
četverokut zarotiran za 45 stupnjeva sa sustavom fortifikacije, pravilan raster koji formira pravilne
izdužene blokove -središnji dio namijenjen je kraljevskom-plemičkom dvorcu. bitna razlika od
talijanskog idealnog grada je da se u sredini nalazi trg sa javnim objektom. Trg se nlazi ispred ulaza u
dvorac, prisutno socijalno i funkcionalno zonirnje.Francuska- Sebastien le Prestre de Vauban -vrlo
cijenjeni urbanist, graditelj utvrda i vojskovođa (inženjer Luja XIV.) radi više od 300 tvrđava -
najpoznatiji gradovi: Neu Breisach, Longway 168

Thomas Moore Utopija" 1516g., utemeljitelj utopijskog socijalizma, njegovo shvaćanje je bilo da se
svi bave nekim obrtom ili ratarstvom-od toga su izuzeti samo svečenici,učenjaci i umjetnici. Grad
AMAUROT-240 000 stanovnik, pravokutni oblik, 3000*3000, 4 dijela, 4 manja trga+ središnji, grad na
obali.

Tommaso Campanella -grad na brijegu kružnog oblika (promjera oko 3 km) -radijalno-prstenasta
ulična mreža -7 koncentričnih krugova, u središtu (trg i park) -ukidanje privatnog vlasništva -svi rade
prema svojim sposobnostima, svi poslovi su jednako časni -smisao zajednice=pobrinuti se za sreću što
većeg broja ljudi.

UTOPIJSKI SOC. 19.ST

Furier, owen, Cabet, Ledoux

Uslijed naglog porasta gradova koje je karakteristično za period industrijalizacije u razvijenim

zemljama i traje negdje do šezdesetih godina 20. stoljeća izgradnja stambenih područja u gradovima
predstavlja dominantnu preokupaciju urbanističke aktivnosti u gradovima.

Kao i ranijim povijesnim periodima i u 20. stoljeću planirani su pa većinom i izgrađeni brojni novi
gradovi, neki od njih čak i kao nove prijestolnice ili glavni gradovi velikih država. BRASILIA - arhitekti
Oscar Niemeyer i Luccio Costa (plan rađen oko 1950.). Grad od 500 000 stanovnika, nova prijestolnica
Brazila. Smještena na visoravni uz umjetno jezero. Tlocrt grada ima oblik raskriljene ptice, u čijem
tijelu se nalaze najznačajnije upravne i javne zgrade, dok su u krilima samodostatni stambeni blokovi.
Grad se i danas veoma brzo širi u skladu s prvobitnim urbanističkim planom. CHANDIGARH –
corbusier- grad za 500 000 stanovnika podijeljen na jednake sektore od 96 ha sa zelenim prodorima.
Izrazit je socijalni zoning sektora koji broje od 8000 do 20 000 stanovnika. Hijerarhiski je razrađen
sustav prometa s različitim širinama uličnog profila. Upravni centar je izvan težišta grada

16. Trgovi u gradu – od agore i foruma do trgova 19. stoljeća