STRUČNA KNJIGA IZ OBLASTI OBRAZOVANJA

1
PODGORICA 2019.
2
 Drugi broj stručne knjige iz oblasti obrazovanja „Savremena nastava“

Izdavač:

NVO “Oaza znanja”, Golubovci, Podgorica

(nevladina organizacija za promociju prirodnih nauka i književnosti)
- e-mail adresa: nvooazaznanja@gmail.com
- blog: nvooazaznanja.wordprеss.cоm

Glavni i odgovorni urednik:

Vladimir Petrović, profesor fizičke kulture i redovni student fizike, PMF Podgorica

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Marina Petrović, profesorica fizike u Osnovnoj školi “Jugoslavija” u Baru

Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja “Savremena

nastava”, drugi broj.
Glavni i odgovorni urednik: Vladimir Petrović.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Marina
Petrović.
Izdavač: NVO “Oaza znanja”, Golubovci, 2019.
godine

3
 SAVREMENA NASTAVA

STRUČNA KNJIGA IZ OBLASTI OBRAZOVANJA

Drugi broj

Podgorica, 2019.

4
 PREDGOVOR

Poštovani prijatelji, čitate drugi broj međunarodne stručne knjige iz oblasti obrazovanja
“Savremena nastava”. Jedan od glavni ciljeva ove knjige jeste da na jednom mjestu predstavimo
savremene nastavne metode i iskustva nastavnika iz Crne Gore i regiona i primjenu tih metoda u
svakodnevnoj nastavi. Takođe, dajemo mogućnost da nastavnici predstave svoja istraživanja ili
objave prevod stručnog članka i tako dobiju potvrdu koju dalje mogu koristiti u apliciranju za
nagrade ili za napredovanje. Potvrda se izdaje na lični zahtjev autora.
Novost drugog broja! SAVREMENA NASTAVA dobila je redakciju koja će ubuduće
aktivno učestovati u kreiranju novih brojeva! Redakciju čine istaknuti nastavnici, entuzijasti, oni
koji svojim inovativnim metodama pokušavaju da obogate nastavni proces i učine ga
kreativnijim i zanimljivijim kako sebi tako i svojim učenicima. Glavni zadatak članova naše
redakcije biće prije svega dalja promocija časopisa SAVREMENA NASTAVA, dodatno
pregledanje radova kojeg autori našeg časopisa budu slali i sugestije uredništvu iz NVO “Oaza
znanja”, a sve u cilju podizanja kvaliteta časopisa na veći nivo.
Do trećeg broja planiramo da zvanično budemo zavedeni u bazi izdavača u centralnoj
narodnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” sa Cetinja. Već su pokrenuti koraci po tom pitanju, tako
da smo sigurni da ćemo uskoro ozvaničiti objavljivanje online brojeva. U Crnoj Gori ne postoji
puno časopisa u kojem bi nastavnici iz Crne Gore mogli objaviti svoj rad, a nadamo se da bi
jednog dana naša knjiga mogla ugledati štampanu verziju u većem broju primjera, kako i doliči
jednoj kvalitetnoj knjizi kao što je naša. Kao i uvijek finansije su problem. Možemo da
napomenemo da svi ovdje radimo na volonterskoj osnovi. Tako da se još jednom zahvaljujemo:
nastavnicima koji nam nesebično šalju radove, članovima izabranih nastavnika u redakciji kao i
onima koji su nam poslali mejl na konkurs za redakciju, a nisu izabrani, kao i svim ljudima koji
nas svojim dobronamjernim komentarima dodatno podstiču da budemo još bolji i da istrajemo u
objavljivanju ove stručne knjige koja će, nadamo se, trajati još mnogo godina i biti prepoznata
kao kvalitetno štivo koje će poslužiti i sadašnjim i budućim prosvjetnim radnicima.
Do narednog broja srdačno Vas pozdravlja tim NVO “Oaza znanja”.

5
 SADRŽAJ

(drugi broj/2019)

6
SADRŽAJ

(drugi broj/2019)

(pregledni stručni i istraživački radovi, pripreme za časove, prevodi stručnih

članaka)

PREGLEDNI ISTRAŽIVAČKI RADOVI

Milka OBRADOVIĆ
SAMOVREDNOVANJE NASTAVNIKA U FUNKCIJI 12
UNAPREĐIVANJA VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA ……………………….

mr Sabaheta MUKOVIĆ
Agovic BAHRIJA 18
SARADNJA PORODICE I ŠKOLE ……………………………………………….

Munirka AGOVIĆ
SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE U PREPOZNAVANJU 31
I SUZBIJANJU VRŠNJAČKOG NASILJA …………………………………….

Alema FAZLIĆ
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U
NASTAVI STRANOG JEZIKA I NJIHOV 43
UTJECAJ NA MOTIVACIJU UČENIKA ………………………………………

Snežana JANKOVIĆ
Ratka VULANOVIĆ
Ana LALOVIĆ
SMJERNICE ZDRAVE ISHRANE DJECE 53
ŠKOLSKOG UZRASTA …………………………………………………………

7
PREGLEDNI STRUČNI RADOVI

Azemina IMŠIRAGIĆ, mr.sc. Zuhra HADŽIPAŠIĆ, dr. sc. Amra IMŠIRAGIĆ , Aida HODŽIĆ,
Elma LINIĆ
UPOTREBA INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI 66
BIOLOGIJE – POMOĆ UČENICIMA OŠTEĆENOG SLUHA……………

Stanislavka TOMAŠEVIĆ
PRIMJENA VIDEO LEKCIJA I INTERNETA U NASTAVI PRIRODE 78
I DRUŠTVA ………………………………………………………………….

Milka OBRADOVIĆ
ICT ALATI U NASTAVI CRNOGORSKOG-SRPSKOG,
BOSANSKOG I HRVATSKOG
82
JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ....................................................................

Matije Zorić
94
OSNOVE PČELARSTVA U OSNOVNOJ ŠKOLI .................................

Vesna SAMARDŽIĆ, Ivona TABAK

104
WEB 2.0 ALATI U NASTAVI LEKTIRE ……………………………...
3

Татјана М. KRPOVIĆ
КРЕАТИВНОСТ У НАСТАВИ 109
СРПСКОГ ЈЕЗИКА И КЊИЖЕВНОСТИ …………………………..

Nada ORBOVIĆ
Bešida TIGANJ
PRIMJENA MS POWERPOINT (prezentacije) 112
U NASTAVI FIZIKE ................................................................................

Александра ПАВИЋЕВИЋ
ХОРСКО ПЕВАЊЕ У СТАРИЈИМ 121
РАЗРЕДИМА ОСНОВНЕ ШКОЛЕ ....................................................

8
Margareta MIKULIĆ
SINDROM SAGORIJEVANJA U 128
NASTAVNIČKOJ PROFESIJI ....................................................................

PRIPREME ZA ČASOVE

Amela OJDANIĆ
NASTAVNA PRIPREMA – OPIS FIZIČKOG IZGLEDA 133
(ENGLESKI JEZIK) ……………………………………………………....

Dijana MATIJEVIĆ
NASTAVNA PRIPREMA – IMENICE, GLAGOLI, 138
PRIDJEVI (VJEŽBANJE I PONAVLJANJE) …………………………..

Senada ĆATIĆ
145
„LISICA I GAVRAN“, EZOP …………………………………………..

Tamara LAKUŠIĆ
OSOBINE KVADRATNE FUNKCIJE I NJEN GRAFIK- 157
PRIPREMA ZA OGLEDNI ČAS ……………………………………..

Arijana ALISPAHIĆ,
Ajdin BEGIĆ
SCENARIO ZA ČAS BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI 166
Čas lektire- S. Pilić „Mrvice iz dnevnog boravka“ ……………………

Mr.sc. Aida DZIHO

„SADAKO HOĆE ŽIVJETI”, KARL BRUKNER (ODLOMAK) 174
SET PRIPREMA BAZIRANIH NA ISHODIMA UČENJA ……………

9
PREVODI STRUČNIH ČLANAKA

Suada R. ZORONJIĆ 188

EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLINE ……………………………………

10
PREGLEDNI ISTRAŽIVAČKI RADOVI

11
 Pregledni istraživački rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Milka Obradović1

SAMOVREDNOVANJE NASTAVNIKA U FUNKCIJI UNAPREĐIVANJA VASPITNO-

OBRAZOVNOG RADA

REZIME:
U ovome radu analitički se pristupa problemu samovrednovanja nastavnika. Polazi se od
sagledavanja sistema vrednovanja i samovrednovanja, kao načina za povećanje kvaliteta
nastavnog procesa. Predmet proučavanja je samovrednovanje rada nastavnika u vaspitno-
obrazovnom procesu, a u funkciji unapređivanja samog procesa. Razmatra se uloga nastavnika u
procesu samovrednovanja, kao i uloga ovog procesa u profesionalnom razvoju nastavnika.
Osnovna svrha samovrednovanja svakog nastavnika jeste podsticanje nastavnika na pozitivno
mijenjanje i unapređivanje svoga rada i kompetencija u nastavnom procesu. Za svakodnevnu
školsku praksu, samovrednovanje predavanja je najpragmatičniji i najjednostavniji metod
procjenjiva, a najvažnije je da nastavnici sami uoče i prepoznaju svrhu samovrednovanja i
njegov uticaj kroz profesionalno obrazovanje i usavršavanje nastavnika. Nastavnik treba da
polazi od toga da analizom svojih postupaka i metoda rada preuzima svoj dio odgovornosti u
procesu vaspitanja i obrazovanja.
Ključne riječi: samovrednovanje nastavnika, kvalitet vaspitno-obrazovnog rada,
kompetencije nastavnika za samovrednovanje, motivacija učenika.

SELF-EVOLUATION OF TEACHERS IN THE FUNCTION OF IMPROVING

EDUCATION PRACTICE AND EDUCATION

SUMMARY:
In this paper, the problem of teacher self-evaluation is analytically approached. It starts
from the perception of the evaluation and self-evaluation system, as a way to increase the quality
of the teaching process. The subject of study is self-evaluation of the work of teachers in the
educational process, and in the function of improving the process itself. The role of teachers in
the process of self-evaluation is considered, as well as the role of this process in the professional
development of teachers.The basic purpose of self-evaluation of each teacher is to encourage
teachers to positively change and improve their work and competences in the teaching process.
For everyday school practice, self-evaluation of lectures is the most pragmatic and simplest
method of evaluation, and the most important is that teachers themselves recognize the purpose
of self-evaluation and it is impact through professional education and teachers training. The
teacher should start taking responsibility in the process of education through the analysis of his
methods and methods of work.

1
Milka Obradović, nastavnica crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u JU SSŠ
,,Spasoje Raspopović“, Podgorica

12
Keywords: self-evaluation of teachers, quality of educational work, , teacher's competence for
self-evaluation, student motivation.

Uvod
Obrazovanje i promjene do kojih dolazi u svakom društvu, posebno u današnjem koje se
svakodnevno mijenja, uslovljene su potrebom da se na kvalitetan način zadovoljavaju
individualne i socijalne potrebe za vaspitanjem i obrazovanjem. Kvalitet nastave zavisi kako od
nosioca obrazovne politike, tako i od svih učesnika u vaspitno-obrazovnom procesu, a posebno
od nastavnika. Zato se pred nastavnike postavlja pitanje kako ostvariti i dostići kvalitet u
vaspitno-obrazovnom procesu, jer kvalitet nastavnika je polazna tačka za rezultate učenika, škole
i obrazovanja uopšte. Proces vrednovanja nastavnika unapređuje kvalitet rada i usmjerava
profesionalni razvoj nastavnika, ali i djelovanja škole kao sistema.
Nadamo se da će naš rad na ovu temu biti skroman doprinos u proširivanju saznanja, ali i
podstaći mnoge nastavnike na nove pristupe i istraživanja kako bi unaprijedili vaspitno-
obrazovni proces.

Samovrednovanje nastavnika
Vrednovanje nastavnika nije novina, a često autori ističu da otkada postoji škola nastavnici se
vrednuju. Nadzornici su ocjenjivali nastavnike prema pisanim uputstvima ,,prema
sposobnostima, marljivosti, vladanju...” (Viletojiveć, 1992: 49). Poslije drugog svjetskog rata
nastavnici su takođe ocjenjivani prema Zakonu o narodnim školama, a 1894. godine uvedene su
ocjene: odličan, vrlo dobar, dobar i nedovoljan. Kada je donijet Zakon o javnim službenicima ,
uvedene su ocjene: naročito se ističe, ističe se i zadovoljava i ovakav način ocjenjivanja trajao je
do šezdesetih godina prošlog vijeka.
Uočavamo da je uvijek u obrazovnim sistemima bilo veoma bitno ocijeniti rad nastavnika.
Sredinom XX vijeka akcenat je stavljen na postupke u vrednovanju, gdje je primarno bilo
vrednovanje nastave i nastavnika od strane učenika. U toku XX vijeka razvijali su se različiti
pristupi vrednovanju i samovrednovanju koji su bili uslovljeni različit. Tokom sedamdesetih
godina prošlog vijeka vrednovanje i rangiranje nastavnika realizovalo se od strane
pretpostavljenih i školske administracije. Krajem IX i početkom XX vijeka počinju da
„dominiraju pristupi koji sistematski prate, mjere i vrednuju (što zajedno predstavlja evaluaciju)
ostvarivanje nastavnikovih profesionalnih uloga“ (Marinković i dr., 2008: 162). Naročito se
podstiče aktivno uključivanje samih nastavnika u proces vrednovanja i samovrednovanja.
U toku vrednovanja nastavnika često su postojale dileme i poteškoće u pokušaju odrđenja
kriterijuma za vrednovanje. Tako Hebib (1997) ističe da je vrednovanje rada. Analizom
suštinskih elemenata vrednovanja nastavnika Denijelson je istakla da se ciljevi vrednovanja rada
nastavnika odnose na osiguranje kvaliteta i na profesionalno osposobljavanje i usavršavanje.
Slična određenja navodi i Bojd (Boyd, 1989), ističući da vrednovanje rada nastavnika ima dvije
svrhe: prva se odnosi na mjerenje kompetencija nastavnika, a druga na podsticanje
profesionalnog razvoja. Neki pristupi određenja nastavnikove uspešnosti konkretno obrazlažu
načine utvrđivanja. Havelka (1998) navodi sljedeća dva pristupa uspješnosti nastavnika:
određivanjem osobina nastavika povezanih sa uspešnošću i određivanjem uloga, odnosno
uspješnost u ostvarivanju uloga.

13
 Predmet i cilj istraživanja
Predmet istraživanja je odnos nastavnice crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika
i književnosti srednje stručne škole ,,Spasoje Raspopović” prema učenicima kojim predaje ovaj
predmet. Cilj istraživanja je samovrednovanje nastavnika, tj. preispitivanje kvaliteta rada
nastavnice. Samovrednovanje se radi u cilju preispitivaja kvaliteta rada, uočavanja eventualnih
slabosti i propusta, i njihovog otkanjanja.

Zadaci istraživanja
Shodno cilju koji želimo postići vršeći ovo istraživanje i koji smo prethodno utvrdili,
odredili smo zadatke koje tokom ovoga procesa treba realizovati:
 Utvrditi koliko su učenici zadovoljni radom i odnosom nastavnice prema njima;
 Utvrditi najčešća osjećanja ili kritičke sudove koje učenici imaju prema nastavnici;
 Ispitati da li koje od oblika rada i nastavnih metoda učenici najviše vole u nastavi
književnosti;
 Ispitati na koji način ih nastavnisa motiviše i koji od oblika motivacije najbolje djeluju na
njih;

Hipoteze istraživanja
Prema utvrđenom cilju i zadacima istraživanja, postavili smo opšte hipoteze koje su testirane
kroz analizu prikupljenih podataka. Glavna hipoteza od koje polazi ovo istraživanje jeste da
bazične dimenzije ličnosti, ispitane dinamičke i druge karakteristike ličnosti nastavnika
predstavljaju značajne faktore sklonosti nastavnika ka određenim stilovima u upravljanju
razredom.

Značaj i karakter istraživanja

Prikupljene podatke kao i saznanja dobijena u toku istraživačkog rada mogu koristiti
nastavnicima u smislu da pokušaju ispraviti opšte nedostatke nastave u svom radu; da se shvate
eventualne propuste u svome radu i ponašanju, isprave ih, saznaju koje metode u nastavi najviše
motivišu učenike i češće ih koriste u svom nastavnom radu.

Metode, tehnike i instrumenti istraživanja

U istraživanju je korišćena deskriptivna metoda, koja je izabrana u skladu sa prirodom
problema, predmetom, ciljem i zadacima istraživanja. Od instrumenata opredijelili smo se za
upitnik za učenike, a primijenjena tehnika u istraživačkom procesu je anketiranje. Anketni listić
sadrži tri vrste pitanja. Kod drugog i trećeg pitanja moguće je zaokružiti više ponuđenih
odgovora, što je i naznačeno na anketnom listiću.

Populacija istraživanja
Populaciju istraživanja čine učenici JU SSŠ ,,Spasoje Raspopović” u Podgorici. Za
istraživanje su odabrana (učenici koji su toga dana bili prisutni na času) dva odjeljenja II
(drugog) i dva odjeljenja III (trećeg) razreda, njih 60 učenika. Precizniji podaci dati su u tabeli
strukture uzorka.

14
 Djelimično
U potpunosti Uglavnom Djelimično Ne slažem U potpunosti se Uglavnom se Ne slažem Ne znam
Pitanje: Ne znam UKUPNO se slažem
se slažem se slažem se slažem se slažem (%) slažem (%) se (%) (%)
(%)
Sadržaj nastave crnogorskog-
1 srpskog, bosanskog i hrvatskog 31 17 8 4 0 60 51.67% 28.33% 13.33% 6.67% 0.00%
jezika i književnosti mi je zanimljiv
Nastavnica ponovo obrađuje djelove
2
nastave koje nijesmo savladali
44 10 6 0 0 60 73.3% 16.67% 10.00% 0.00% 0.00%

Nastavnica govori razgovjetno u toku

3
predavanja
51 5 2 2 0 60 85.0% 8.33% 3.33% 3.33% 0.00%
Nastavnica upotrebljava i
savremena sredstva u nastavnom
4 39 19 2 0 0 60 65.0% 31.67% 3.33% 0.00% 0.00%
procesu (multimedije, prezentacije,
film, interaktivne panoe i sl.)
Nastavnica prati i evidentira
5
zalaganje učenika na času
31 19 8 2 0 60 51.7% 31.67% 13.33% 3.33% 0.00%
Znanje učenika se provjerava na
6 različite načine ( usmeno, pismeno, 50 5 5 0 0 60 83.3% 8.33% 8.33% 0.00% 0.00%
praktično)
Nastavnica nas redovno obavještava
7 o ocjenama i predlaže način za 40 13 6 1 0 60 66.7% 21.67% 10.00% 1.67% 0.00%
njihovo poboljšanje

8 Ocjenjivanje učenika je pravedno 37 18 4 1 0 60 61.7% 30.00% 6.67% 1.67% 0.00%

Ocjena zavisi od zalaganja i

9
pokazanog znanja
46 10 4 0 0 60 76.7% 16.67% 6.67% 0.00% 0.00%

Nastavnica se jednako odnosi

10
prema svakom učeniku
48 6 5 1 0 60 80.0% 10.00% 8.33% 1.67% 0.00%

Slobodno izražavamo svoja

11
mišljenja
37 17 3 3 0 60 61.7% 28.33% 5.00% 5.00% 0.00%
Ne postoje slučajevi
12 omalovažavanja, vrijeđanja i 52 3 4 1 0 60 86.7% 5.00% 6.67% 1.67% 0.00%
zlostavljanja učenika
Nastavnica ima razumijevanje za
13
naše probleme
35 17 7 0 1 60 58.3% 28.33% 11.67% 0.00% 1.67%

14 Imam povjerenja u nastavnicu 42 12 5 0 1 60 70.0% 20.00% 8.33% 0.00% 1.67%

Nastavnica ima prijateljski odnos sa

15
učenicima
35 19 3 1 2 60 58.3% 31.67% 5.00% 1.67% 3.33%
Tabela 1. Rezultati istraživanja

15
 Škola Odjeljenja Obrazovni profil Broj učenika
II5 modini dizajner/ tehničar 20
JU SSŠ ,,Spasoje metalurgije
Raspopović” II6 frizer 18
III4 poljuprivredni 15
tehničar/prehrambeni tehničar
III7 pekar 7
Ukupno 4 60

Tabela 2. Struktura uzorka sprovedenog istraživanja

2. Na koji način te nastavnica najbolje motiviše prilikom obrade

Brojčani U
nastavnih jedinica iz crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika
prikaz postotku
i književnosti? (moguće je označiti više odgovora)
a) Ilustracijom 16 26.67%
b) Istraživačkim zadacima 13 21.67%
c) Istorijskom pozadinom književnih djela’’ 22 36.67%
d) Ekranizacijom ( ukoliko je događaj ili detalj iz pjesme ekranizovan) 8 13.33%
e) Iznošenjem svog doživljaja o djelu 45 75.00%
f) Drugo 0 0%

3. Na koji način se učenici mogu najbolje zainteresovati za nastavu

Brojčani U
crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti?
prikaz postotku
(moguće je označiti više odgovora)
a) Primjenom novih tehnologija (navedi kojih) 18 30.00%
a' Kopjuter 7 11.67%
a'' Prezentacije 3 5.00%
a''' Film 2 3.33%
a'''' Internet 1 1.67%
a''''' Projektor 2 3.33%
b) Kada bi se smanjili kriterijumi ocjenjivanja 12 20.00%
c) Kada bi se promijenio pristup nastavnika prema učenicima 4 6.67%
d) Kada bi se gradivo prenosilo na zabavniji način, kroz igru i radionice 46 76.67%
e) Drugo 0 0.00%
Tabela 3. Mišljenje učenika o poboljšanju nastave

16
 Zaključak
Svrha ovoga istraživanja je bila utvrditi kvalitet izvođenja nastave i procijeniti vlastiti rad te
prema dobijenim rezultatima utvrditi mjere za unapređivanje kvaliteta i učinkovitosti nastave u
radu sa učenicima, a može se reći da je ovo samovrednovanje nastavnika i jedan vid
profesionalni razvoj nastavnika. Što se tiče prvog djela ankete, koji se odnosi konkretno na
procjenu rada nastavnikai odnosa nastavnika prema učenicima, učenici su u najvećem procentu
dali pozitivne komentare.
Drugi dio ankete odnosio se na vidove motivacije koje nastavnica primjenjuje u nastavnom
procesu, te su na pitanje, Na koji način te nastavnica najbolje motiviše prilikom obrade nastavnih
jedinica iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti?, učenici dali
sljedeće odgovore: 75% učenika se složilo da im najviše motiviše, iznošenje nastavnicinog
doživljaja o djelu, 36, 67 % istorijska pozadina književnog djela, 26, 67% ilustracija, 21, 67%
grupni rad, dok su ostali navedeni oblici zastupljeni u manjij mjeri.
Na pitanje (u kome se moglo označiti više odgovora) „Na koji način se učenici mogu najbolje
zainteresovati za nastavu crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti?“
učenici su u najvećem broju, 76,67% odgovorili kada bi se gradivo prenosilo na zabavniji način,
kroz igru i radionice, 30% je odgovorilo primjenom novih tehnologija, 20% smanjivanjem
kriterijuma ocjenjivanja.Na osnovu ličnog iskustva, a i na osnovu rezultata dobijenih
anketiranjem učenika, možemo zaključiti da je učenicima potrebna motivacija. Motivacija je
najvažniji faktor u raznim životnim sferama, pa tako i u procesu nastave. Podsticanje motivacije
kod učenika postiže se primjenom različitih postupaka u nastavi i specifičnom organizacijom
nastavnog procesa, kroz savremeni pristup obrade nastavnih jedinica i savremene metode u
nastavi u skladu sa duhom današnjeg vremena.
Nastavnici treba da nastoje da kombinovanjem različitih savremenih metoda i oblika rada
realizuju obrazovne, vaspitne i funkcionalne ciljeve, a vidjeli smo da i učenici najviše vole kada
im se gradivo prenosi na zabavniji način, kroz igru i radionice.

Literatura:
 Ivana M. Bojović, (2017), Podsticanje motivacije učenika za učenje u nastavnom
procesu, Beograd
 Jelena D. Stamatović, (2012), Samovrednovanje nastavnika u funkciji unapređivanja
vaspitno-obrazovnog rada, Beograd

17
 Pregledni istraživački rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.
mr Sabaheta MUKOVIĆ
Agovic BAHRIJA2

SARADNJA PORODICE I ŠKOLE

Rezime
Pitanje kako do uspješne saradnje porodice i škole je aktuelno i važno kako za pedagošku
teoriju i praksu i sve faktore obrazovnog procesa jednog društva.Od nivoa saradnje porodice i
škole u mnogoome zavisi uspjeh i ponašanje učenika. Dobra saradnja, razvijena dvosmjerna
komunikacija, spremnost i otvorenost za dijalog i razgovor uz obostrano poštovanje i toleranciju
roditelja i nastavnika/ce ( škole ) kao tima je dobar način da se djeluje i radi na razvijanju
povjerenja i rada za zajednički interes a to je uspjeh, ponašanje djeteta i razvoj zdrave ličnosti..
Dosadašnji nivo saradnje je dobar, ali uvijek može biti bolji i kvalitetniji. Rađeno je
istraživanje, a rezultati istraživanja su nam dali odgovore na pitanja: da li su i koliko roditelji i
učenici zadovoljni njihovom ulogom i participacijom u školi, sta bi da promijene, da li su
zadovoljni odnosom škole prema rodoteljima i obrnuto.
Ključne riječi: sinergija, tolerancija, participacija, zajednički intersi, pedagoška praksa.

FAMILY AND SCHOOL COOPERATION

Abstract:
The question of how to achieve successful family and school cooperation is alwayus current
and important, both for pedagogical theory and practice, as well as for other factors of the
educational šrocess of a society. The success of and behaviour of students depends largely on
the level ofcooperation between school and family. Good cooperation, readiness and openness
for diologue and conversation with mutual respect and tolerance as a team is a good way to
develop trust and work for a common intereset, and that is the success and behavior of students.
The current level of cooperation is good, but it can aways be moving up the line.The research
was conducted,and the results of theresearch provided answers to the questions: whether and
how many parents and studentsare satisfied with theirroleand paricipationin school,what would
theey wanttochange, wherter theyare satisfiedwith the attitudeof theschool towards their parents
and vice versa.
Key words: synergy, tolerance,participation, common interest, pedagogical practice.

2
mr Sabaheta Muković, profesorica razredne nastave OŠ “25 maj”, Rožaje
Agovic Bahrija, profesor razredne nastave OŠ “25 maj”, Rožaje

18
 UVOD
Saradnja porodice i škole je pored učenja jedan od važnih činilaca dobrog uspjeha djeteta.
Riječ sinergija (saradnja) je grčkog porijekla sastavljena od riječi sin- zajedno i ergon- rad (
Vujaklija –Rečnik stranih izaraza i reči ) koju možemo prevesti kao „dosljedno sadejstvo,
saradnja ili zajedništvo tj .partnerstvo a ne rivalstvo“ između roditelja i škole u formiranju
zdrave ličnosti i njene karijere za bolju i svetliju budućnost društva koje se kontinuirano mijenja.
Za razvijanje dobrih odnosa veoma je važno ostvariti dobru komunikaciju između učesnika
koji teže i imaju za cilj da ostvare uspješanu saradnju zasnovanu na poštovanju stavova i
mišljenja druge strane .Ostvariti dobar saradnički odnos zanči imati visok prag tolerancije,
poštovanje i prihvatanje različitih stavova i mišljenja, razvijenu i otvorenu komunikaciju,
otvoren i iskren dijalog.
Dobra komunikacija je uslov za uspjeh međuljudskih odnosa, pa i odnosa na relaciji roditelji
–škola. Način na koji se ta komunikacija odvija najčešće definiše i odnose roditelja prema
školskom kolektivu.
Glavni subjekti i najznačajniji činioci uspješnog vaspitanja i obrazovanja u životui jednog
djeteta su: roditelji i nastavnici - škola, pod uslovom da ta trijada djeluje sinhronizovano i
sinergetski, bez spoljnih smetnji koje nijesu zanemarive, čak mogu biti veoma uticajne sa
agresivnim i dugotrajnim posljedicama.Od roditeljske uspješnosti u donošenju pravilnih i
pravovremenih odluka zavisi koliko će se uspješno razvijati njihovo dijete.U razvoju ličnosti
djeteta i njegovom odnosu prema učenju veoma važnu i nezamenljivu ulogu ima i škola. Ona je
važna stepenica na putu društvene i profesinalne afirmacije djeteta. Zainteresovanost roditelja i
njihova osjetljivost za školske rezultate djece svakim danom je sve izraženija.
U toj trijadi odnosa veoma je važno jasno razlikovati ulogu i značaj svakog faktora
ponaosob, i ne pokušavati da profenalizujemo roditelja, niti omalovažimo ulogu škole –
nastavnika njegovo umijeće, sposobnosti i vještine. Partnerstvo je „ugovoreni“ odnos između
strana i kao takav pretpostavlja da učitelj i roditelj imaju jasna međusobna očekivanja koja vode
„ razvijanju prijateljskog profesionalnog odnosa“( Home School Links, 1992. god.).

Uloga roditelja u dječijem odrastanju

Roditelji su najznačajniji faktor u životu jednog djeteta.Oni su prvi djetetovi učitelji, njegov
oslonac, snaga i model, najvažnije osobe u životu djeteta, osobe od kojih dijete uči prva znanja i
iskustva koja će mu koristiti u periodu odrastanja i školovanja.
Roditeljska „ briga“ počinje sa djetetovim rođenjem i traje cijeli njegov život. Lažna su
shvatanja, još pogrešnija tumačenja da mnogi roditelji nijesu dorasli da pomažu učeniku, zato što
ne poznaju „dobro“ nastavno gradivo. Takva vrsta pomoći djetetu nije ni potrebna, čak može
biti štetna, jer učenika čini intelektualnim invalidom. Djeci je potrebna sasvim druga i drugačija
vrsta pomoći, u vidu zainteresovannsti za ono što dijete radi, šta ono može samo da uradi, a gdje
mu treba roditeljska potpora. Roditelji treba da budu uz dijete da slave uspjeh svog djeteta, da
mu pruže savjet kako da prevaziđe teškoće i probleme, da ga ohrabre kada dijete izgubi
samopouzdanje.Oni treba da mu pruže moralnu podršku , da mu pokažu da vjeruju u njega i
njjegove mogućnosti i sposobnosti. Postoji još mnogo situacija u kojima roditelji treba da budu
uz svoju djecu, kada su ona obeshrabrena , uplašena ili zaostaju u učenju, tada roditelji mogu da
iskoriste svoja znanja i iskustva i pomognu u prevazilaženju nastalih situacija.
Među roditeljima postoje ogromne individualne razlike. Razlikuju se po sposobnostima,
temperamentu,obrazovnom nivou, starosnoj dobi, bračnom statusu, brojnosti porodice,
socioekonomskom statusu i dr..

19
 Za nastavnike je veoma važno da te razlike prepoznaju, poštuju , ds svakog roditelja što
bolje upoznaju, i na taj način prilagode način komunikacije sa njim. Isto tako veoma je važno da
nastavnik dobro upozna i svoje učenike, a on to može ostvariti kontinuiranim praćenjem
rezultata učenika kako u učenju tako i u ponašanju u školskom okruženju, kako provode
slobodno vrijeme, šta su njihova interesovanja, želje, kakve su njihove mogućnosti i sposobnosti,
kako je njihovo psihofizičko stanje, odnosi u porodici i još niz bitnih činjenica koje će
nastavniku dati objektivnu sliku o učeniku i smjernice kako da mu priđe i pomogne u određenoj
situaciji. Partnerstvo i saradnički odonos i prilagođavanje jednih prema drugima (nastavnika,
učenika i roditelja ), je veoma složen i jako osjetljiv proces (Đurić, M. Đ.,2008.).
Nastavnici koji upoznaju dobro roditelje svojih učenika kako bi na tim saznanjima o
razlikama mogli da planiraju i (kako uspješno ostvariti partnerstvo za dobrobit djeteta , roditelja i
škole). grade saradnički i partnerski odnos i međusobno povjerenje koje je veoma važno za
dijete koje je zajjednička obaveza.
U psihologiji postoje jasno definisane kategorije roditeljskih odonosa prema djeci i to:
 Nezaineresovani roditelji – oni koji ne posvećuju dovoljno pažnje svom djetetu, pa ni
njegovom obrazovanju,
 Roditelji sa pretjerano zaštitiničkim stavom – su roditelji koji imaju pretjerano
zaštitinički stav, uvijek pomažu , čak i kad djeci nije potrebna njihova pomoć. Ta
pretjerana briga za dijete dovodi do stagnacije ili ponekad čak i do gašenja motivacije za
učenje.Često se dogodi da dijete postane ravnodušno prema učenju i školi.
 Roditelji sa socijalnom patologijom – porodice u kojima postoje problemi alkoholizma,
kleptomanjie, prostitucije, narkomanije ili neke druge devijentne prepreke su slučajevi
kada treba ostvariti saradnju sa službama koje se bave tim problemima (Centar za
socijalni rad i staranje,Specijalizovane institucije,instituti ,klinike ..), kako bi se pokušao
riješiti postojeći problem i pružila pomoć članu porodice kojem je pomoć neophodna,
kao i porodici u kojoj postoji taj problem.U takvim slučajevima pomoć je prijeko
potrebna i roditeljima i djeci.
 Roditelji bez autoriteta – Roditelji koji ne uspiju izgraditi sopstveni autoritet, niti
autoritet u očima svoje djece, pa ta djeca i sama budu osobe sa lošim ponašanjem, Uzrok
tim problemima je unutar porodice, što nam govori da je veoma važno upoznati porodice
svojih učenika kao bi se saradnja odvijala na zadovoljstvo svih činilaca.
 Roditelji sa mentalnim zaostajanjem – Slučajevi gdje su jedan ili oba roditelja sa
blagim ili težim poremećajima što itekako ima uticaja kako na učenje tako i na ponašanje
djeteta u školskoj ili vršnjačkoj zajednici.Zato je vrlo važna saradnja škole sa
zdrastvenim ustanovama i specijalizovanim zdrastvenim osobljem, kako bi se pomoglo
bolesnim članovima porodice i djeci koja iz takvih porodica dolaze u školu.
Roditelji su svrstani u različite kategorije po različitim kriterijumima i osobinama.Otuda i
postoje podjele roditelja nastale prema tome šta su njihove želje, šta traže i očekuju od svoje
djece.

20
 Tipologija roditelja na osnovu tih kriterijuma
 Strogi,
 Demokratski,
 Ambiciozni,
 Prezaposleni i
 Nervozni, neuračunljivi
Dijete i učenik su jedna te ista osoba koja se razvija skoro podjednako u porodici i školi, što
neosporno pokazuje da ta saradnja mora biti obostrana, otvorena sa mnogo povjerenja i
dvosmjeran.
U tom sardničkom odnosu roditelji i učitelji (škola ) su :
 Jednaki –jedni prema drugima se odnose kao kolege i istomišljenici dijelećei znanja i
informacije o djetettu i njegovim osobenim karakteristkama.
 Aktivni – obje strane imaju aktivnu ulogu u podsticanju dječijeg razmišljanja, obaveza,
inte-
resovanja, želja i ciljeva kako trenutnih tako i onih životnih.Odgovorni- odgovornosti ,
prava i
obaveze su im jednake i zajednički

Roditelji i škola (učitelji ) – saradnja i partnerstvo ili rivalstvo

Mnogo je primjera koji pokazuju da dobar nastavnik i brižan roditelj svojim postupcima
mogu da probude i rasplamsaju u djetetu stvaralačke potencijale i kod njega razvijaju motivaciju
za učenje i dokazivanje i želju za uspjehom i ostvarenjem cilja koji im se možda činio
nedostižnim.. Nijesu rijetki ni primjeri koji pokazuju da je bilo situacija koje su bile obrnute,
zbog nadmenosti ili neznanja nastavnika, ili grubosti roditelja, učenici su gubili snagu
,umanjivali radni elan, postajali zbunjeni i nerijetko i napuštali školu. Zato se u savremenoj školi
i porodici ti odnosi jednih prema drugima, i, prema djetetu mijenjaju, a samim tim i odnosi
djeteta prema roditeljima i školi. Sva tri faktora ove trijade treba da grade odnose na saradnji ,
toleranciji , poštovanju ,razumijevanju i uzajamnoj pomoći uz podjednaku odgovornost za učenje
i rezultate toga rada koliko im to pojedinačno i zajednički , prema programu ( kurikulumu ) škole
pripada ( Pedagogija, 2001., 95.str. )
Istina i sada je zakonima propisana pa i dosadašnjom tradicijom saradnja roditelja, škole
(nastavnika) i učenika je obavezujuća. Odnosi porodice i škole kreću se u nekakvim pseudo-
oficijelnim relaćijama u kojima učenik ima podređenu, pa čak u nekim slučajevima i
zanemarujuću ulogu. Porodica i škola se nalaze pred ogromnim preprekama prosto blokadom
njihovog zajedničkog djelovanja .Za takvo stanje ni jedan od činilaca nije direktno odgovoran iz
razloga koje će svaki od njih nabrojati.
Saradnja porodice i škole je vazno područje zajedničkog djelovanja i treba je razvijati i
njegovat u smjeru zajedničke odgovornosti i podjele dužnosti i obaveza, a nikako ne u smjeru
odnosa rivala koji se takmiče

21
Uspostavljanje dobre i trajne saradnje roditelja i škole (učitelja ) zavis od mnogo faktora, ovdje
ćemo spomenuti neke:
Delikatnosti i etiologije problema,
Obrazovnog nivoa roditelja
Nekih uvjerenja i stavova roditelja prema školi i obrazovanju
Spremnosti roditelja – nastavnika na saradnju
Važan činilac u razvijanju pozitivnne klime i atmosfere jesu i odnosi između roditelja
učenika jednog odjeljenja, razreda i škole. Nihov saradnički odnos, razumijevanje, tolerancija i
poštovanje itekako utiču na stvaranje dobre klime između učenika različitih po
godinama,socijalnom,,ekonomskom i vršnjačkom statusu..

Modeli i oblici saradnje

Dobra sararadnja porodice i škole je bitan uslov uspjeha jednog djeteta, pa se na tom odnosu
mora raditi kontinuirano, koristeći znanja i iskustva svih činilaca te saradnje uz otvorenu
komunikaciju i korišćenje svih raspoloživih resursa zainteresovanih učesnika
Saradnja se odvija kroz susret i sastanke koji su planirani planom saradnje sa roditeljima na
nivou škole, razreda i odjeljenja. Svaki razredni straješina sastavlja na početku školske godine
plan saradnje sa roditeljima koji treba prilagoditi svim bitnim činjenicama koje se razlikuju od
ostalih odjeljenja.. Ta saradnja se odvija kroz planiranje i realizaciju :
 Individualni i grupni roditeljski sastanci
 individualni ,grupni i odjeljenjski sastanci u kojima učestvuju svi tj. Roditelji –djeca –
nastavnici ( škola).
 pismena obraćanja roditeljima ( pismo , meil, poruka ).
 Opšti roditeljski sastanci (kada se donose zajedničke odluke važne za školu kao
obrazovnu ustanovu i roditelje – lokalnu zajednicu i kada se...
Noviji oblici saradnje porodice i škole (Glasser, 1994 :54) :
Posjeta roditeljskih domova učenika. Informisanje roditelja putem javnih medija i sredstava
informisanja ( pisani materijali,internet i primjene video zapisa ).
 Model „OTVORENA ŠKOLA“ – team tim (prijem roditelja u međusmjeni , formiranje
tima koji će raditi na osavremenjivanju saradnje porodice i škole ) u kojem obavezno
treba da participiraju i roditelji.
Da bi saradnja porodice i škole bila na zavidnom nivou, trebalo bi da svi faktori daju svoj
doprinos, kako bi rezultati uspješne saradnje dali dobre rezultate i uspjeh učenika u školi ,
zadovoljstvo roditelja i škole tj. nastavnika, što znači ispunjene želje svih.
Dobrobit te saradnje u odnosu na djecu doprinosi njihovom:
 Jačanju osjećaja vlastite odgovornosti
 Znatno bolji rezultati u učenju
 Razvijanje pozitivnih socijalnih stavova i ponašanja
 Uče samostalnost i izvan svojih porodica
 Svoju orjentaciju u budućnosti češće biraju u skladu sa svojim mogućnostima i
kapacitetima
Dobrobit saradnje za roditelje :
imaju veću sigurnost u obavljanju roditeljske dužnosti i veći interes za školski uspjeh
djece
bolje su i brže informisani o onome što se događa u školi
imaju podršku u ispunjavanju svoje roditeljske uloge

22
 daju svoj doprinos kvalitetnijem radu škole

Za školu (učitelje/ce )
 razmjena iskustava i mogućnost dobijanja novih saznanja
 pozitivne povratne informacije o svom radu – jačanje samopouzdanja
 postaju motivisani i zadovoljni svojim poslom.
Ako sagledamo interese činioca u obrazovanju i napravimo paralelu sa pedagoškim
zahtjevima, naučnim činjenicama i obrazovnim interesima jednog društva shvatamo da su oni
potpuno identični i imaju jedan zajednički cilj, a to je:
 Stručni i posvećeni nastavnici,
 bezbjedno, zdravo i prijatno okruženje za sve,
 široki spektar vannastavnih aktivnosti
 savršeni uslovi za rad i rekreaciju
 podjednake uslove, kriterijume i šansa za sve
 stalnu otvorenost škole za sugestije, predloge i ideje
 dovoljno prostora ,vremena strčnih osoba i sluhe za rad sa djecom sa posebnim
obrazovnim potrebama
 dobra opremljenost najnovijim tehnološkim dostignućima ,naročito IT opremom, u
skladu sa zahtjevima i međunarodnim standardima
 prepoznavanje, posvećenost, i dobri uslovi za rad sa nadarenom djecom.

Problem, predmet i cilj istraživanja

Obrazovni sistem je kategorija koja uvijek iznova mijenja svoju strategiju , u cilju povećanja
nivoa znanja učenika, obogaćivanja školskih sadržaja prilagođenih uzrasnim i interesnim
sferama djeteta kao i jačanja saradnje činilaca obrazovanja. Stanje u obrazovnim ustanovama se
kreće u okvirima koji daju informaciju da su činioci trijade obrazovanja manje više zadovoljni
onim što je trenutno.Vođeni činjenicom da zadovljstvo roditelja učenika i škole može biti na
većem nivou i sa boljim rezltatima radile smo anketu u našoj školi. Anketirani su: roditelji,
učenici i nastavnici u školi.
Cilj ovog istraživanja je bio da anketirani daju svoje mišljenje o školi zadovoljstvu roditelja
njenom ulogom u životu i obrazovanju djeteta, kao i ulogom i učešćem roditelja u odlučivanju u
školi, svjesni činjenice da škola obrazuje čovjeka XXI vijeka.
Roditelji su veoma zainteresovani za učešće i saradnju u radu, planiranju i odlučivanju u
školi. Naročito ih zanima uspjeh njihovog djeteta. Iz ovog i još mnogo razloga su spremni za
svaki oblik saradnje. Sve ovo se odnosi i na zaposlene u školi , a djeca će se u tako definisanim
odnosima i saradničkoj atmosferi osjećati rasterećena, sigurna i spremna da pokažu šta, kako i
koliko mogu.
Sprovedeno istraživanje ima svoj zadatak i cilj : prikazati postojeće stanje odnosa porodice,
škole i djeteta i djetetovog zadovoljstva školom, nastavnicima i školskim okruženjem uopšte.
Istraživanje je sprovedeno septembra mjeseca, 2015. god., na uzorku od 55 roditelja
(različitog obrazovnog profila, socioekonomskog sitatusa, bračnog stanja i starosne dobi.) i 50
učenika škole različitih uzrasnih grupa i 30 nastavnika/ca skole. Istraživanje i njegovi rezultati
mogu poslužiti kao smjernice za razvijanje bolje saradnje na relaciji škola- dijete –roditelji
(porodica). Rezultati ovog istraživanja će pokazati stepen zadovoljstva odnosno nezadoovoljstva
dosadašnjom saradnjom svih činioca obrazovnog procesa.

23
 Sa aspekta uticaja na buduće, oblike i vidove saradnje svih učesnika istraživanje ima veoma
važnu ulogu i značaj. Svaki od pomenutih činilaca ove trijade dobiće informaciju koliki je njihov
lični doprinos ovim rezultatima, koje pozitivne strane u svom radu i radu ostalih su prepoznal,
šta treba mijenjati, kao i načine i puteve promjena. Istraživanje će ponuditi smjernice i ideje za
bolju, čvršću, otvoreniju i uspješniju saradnju u budućnosti.
Rezultati do kojih se došlo treba da doprinesu jačanju vaspitnoobrazovne uloge škole,
značaju i važnosti uzajamne roditeljske podrške djeteta i škole. Sve ovo ima samo jedan cilj
stvaranje pozitvne klime u odnosima porodice i škole, razvijanje sardnje na osnovama
povjerenja, poštovanja i težnje za boljim uspjehom djece i lakšem savladavanju životnih
prepreka.

Osnovni cilj istraživanja je:

Utvrditi dosadašnje stanje u odnosima porodice, škole i djetetovog zadovoljstva svojim
statusom u školii i porodici, zadovoljstvo svih činilaca dosadasnjom saradnjom.
Ho Pretpostavlja da su faktori obrazovnog procesa nezadovoljni svojim statusom i učešćem u
obrazovno vaspitnom procesu

Cilj koji smo naveli u istraživanju proizilazi iz predmeta ovog istraživanja i pored postavljene
hipoteze. Istražili smo i :
H1 Pretpostavlja se da roditelji nijesu zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa školom
H2 Pretpostavlja se da se učenici ne osjećaju dovoljno sigurno u školi.
H3 Pretpostavlja se da škola (nastavnici ) nijesu zadovoljni interesovanjem roditelja prema školi
H4 Pretpostavlja se da skola, učenici i roditelji nijesu zadovoljni ovim oblicima i načinom
saradnje

OBRADA, REZULTATI I INTERPRETACIJA ISTRAŽIVANJA

Anketirani su ispunjavali upitnike koji su urađeni za ovo istraživanje, a rezultati odgovora
ispitanika prikazani u procentima.U radu su prikazane neke tabele sa procentom odgovora
ispitanika.
Dobijeni rezultati potvrdili su pretpostavku da su učesnici obrazovno-vaspitnog procesa
nijesu zadovoljni dosadašnjom paricipacijom u obrazovanju i vaspitanju djeteta. Prema
odgovorima ispitanika može se konstatovati da ispitani roditelji nijesu zadovoljni svojim
učešćem u odlučivanju, planiranju i odnosom škole prema njima, što nam potvrđuje tabela 1.

24
 80.00% 72.73%
69.09%
70.00%

60.00%

50.00%
Školske aktivnosti 40.00%
Vannastavne akt.
30.00% 23.64%
23.64%
20.00%

10.00% 7.27%
3.64%
0.00%
Često Rijetko Nikada

Tabela 1.Koliko često ste Vi kao roditelj uključeni u skolske, a koliko u vannastavne aktivnosti?

Tabela 1 je potvrdila hipotezu da su roditelji ( ne) zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa

školom.Čak 72,33% njih je odgovorilo da nikada nije učestvovalo u školskim aktivnostima,dok
njih 69,09% nikada nije učestvovalo ni u vannastavnim aktivnostima.Njih 3,64% učestvuje u
skolskm, a 7,27% u vannastavnim aktivnostima, što je pokazatelj jako male participacije
roditelja kada su skola i skolske aktivnosti u pitanju.Roditelji hoće i žele da sarađuju sa školom,
škola takođe teži jačoj i aktivnijoj saradnji sa porodicom.Procenti 23,64%anketiranih rijetko
učestvuje u nastavnim, a 23,64% rijetko učestvuje u vannastavnim aktivnostima su pokazatelj
da svi zainteresovani ulažu napore da se ona podigne na veći nivo na dobrobit svih.

50.00% 47.27%
45.00%
40.00%
35.00%
30.00% 27.27%
25.45%
25.00%
20.00%
15.00%
10.00%
5.00%
0.00%
Tim za saradnju sa Radionice-klubovi Ravnopr. učešće
roditeljima svih fakt. u plan.
vannast. akt.

Tabela 2.Koji vid saradnje sa skolom je najefikasniji po Vama?

Iz tabele 2 se jasno prepoznaju smjernice saradnje porodice i škole.Roditelji zele da

učestvuju i budu više i brojnije zastupljeni u odlučivanju i organizaciji skolskih i vannastavnih
aktivnosti.Njih 47,27% anketiranih zeli da učestvuje u Timu za saradnju sa roditeljima (jer
imaju puno povjerenje u tim).27,27% predlaže ravnopravno učešće svih zainteresovanih faktora,
a 25,45% predlaže organizovanje debatnih klubova,radionica i okruglih stolova u kojima zele dsa
ucestvuju i odlučuju u školi,u onim segmentima u kojima mogu dati svoj doprinos boljim
rezultatima skole i učenika.

25
 45.00%

40.00% 38.18%

35.00%
30.91%
30.00%

25.00% 21.82%
20.00%

15.00%
9.09%
10.00%

5.00%
0.00%
0.00%
Ocjena 1 Ocjena 2 Ocjena 3 Ocjena 4 Ocjena 5

Tabela 3 Kojom ocjenom biste ocijenili dosadašnju saradnju Vas i škole?

Tabela 3 prikazuje koliko su roditelji (ne) zadovoljnii dosadašnjom saradnjom porodice i

skole.38,81% je nezadovoljno i dosadasnju saradnju sa skolom ocijenilo je jedinicom.Samo
9,09% roditelja je zadovoljno saradnjom ( ocjena 4) Dobijeni rezultati su pokazatelj da svi
cinioci trijade treba da ulazu trud i znanje kako bi saradnja bila uspješnija i bolja.Škola je
spremna da sarađuje sa roditeljima, roditelji isto tako izražavaju svoje interesovanje za veću i
čvršću saradnju,samo treba raditi na iznalaženju modela i puteva da saradnja bude bolja.

40.00% 35.56%
35.00% 31.11%
30.00%
24.44%
25.00%
20.00%
15.00%
8.89%
10.00%
5.00%
0.00%
Roditelji Škola Učenici Svi faktori u
saradnji

Tabela 4 Ko po vama treba da koriguje svoj odnos prema školi ? (odgovori nastavnika)

U tabeli 4 su prikazani odgovori nastavnika na pitanje ko treba da koriguje odnos kako bi

saradnja bila uspješnija i efikasnija? Nastavnici, njih 35,56% misle da roditelji treba da
promijene odnos prema skoli.Roditelji su uvijek dobrodošli u školu,,kada dođu kao roditelji svog
djeteta,ikada imaju neke korisne ideje na zadovoljstvo svia tri faktors obrazovnog procesa, pa i
onda kad žele da riješe neke dileme svoje ili djeteta, svi u škoki su tu da pomognu i podijele
obavezeizneđu sebe kako bi se dilema uspješno otklonila. Ohrabruje podatak da je od ukupnog
broja anketiranih nastavnika njih 31,11% odgovorilo da svič činioci u saradnji treba da se

26
mijenjaju, kako bi saradnja porodice i škole bila na vecem nivou i tom saradnjom bili zadovoljni
: roditelji, škola i učenici.

30.00%
28.33%
25.00%
23.33%
20.00% 20.00%

15.00% 15.00%
13.33%
10.00%

5.00%

0.00%
Loše Nesigurno Zadovoljno Sigurno Ne znam

Tabela 5 Kako se vi kao učenici osjećate u školi,na odmoru ,za vrijeme nastave, poslije škole?

Rezultati istraživanja pokazuju da se većina učenika osjeća zadovoljno u svim školskim

situacijama (28,33), ali ima i onih koji se osjećaju loše (20,00).Ohrabruje podatak da se više od
polovine anketiranih učenika osjeća dobro u školi ( sigurno se osjeća 15,00% anketiranih, a
zadovoljno 28,33%).Procenat pozitivnih odgovora je pokazatelj da su skola, skolska sredina
prostor u kojem je učenicima dobro, gdje su oni sigurni i gdje vole da borave i druze se sa
svojim drugarima. Djeca su više uključena u vannškolske aktivnosti što im daje dovoljno
prostora i vremena da upoznaju jedni druge, da podijele svoja iskustav ,a nastavnici su tu da ih
podrže i usmjeravaju Kroz te i takve oblike rada i druzenja jača saradnja porodice i škole što je
bitan činilac uspjea učenika na zadovoljstvo roditelja i škole.

45.00%
38.33%
40.00%
35.00%
30.00%
25.00% 25.00%
25.00%
20.00%
15.00% 11.67%
10.00%
5.00%
0.00%
Kada se Kada Kada se Kada me
nast. ljuti dobijem drugovi/ce opominju
lošu ocj. svađ.

Tabela 6. Kada ti u školi nije dobro?

27
 Iz prethodne tabele dobili smo odogovor na pitanje kada su učenici nezadovoljni školom,
svojim statusom i odnosom prema njima (kada dobiju lošu ocjena 38,33%, a njih 25,00% se
osjeća loše zbog nerazumijevanja i neshvatanja nastavnika/ca.Učenici za nezadovoljstvo školom
ponekad i sami doprinose, jer se uspjeh postize kontinuiranim radom u skoli i kod kuće, a dobra
ocjena mijenja osjećaj nezadovoljstva u zadovoljstvo skolom.

Tabela 7. Kome u školi možeš slobodno da se obratis kada ti je potrebna pomoć oko bilo čega?

Tabela 7 prikazuje odgovore učenika na pitanje kome se u skoli mogu obratiti kada im je
potrebna pomoć Odgovori amketiranih učenika nam pokazuju da oni imaju povjerenja u
odjeljenjskog starješinu (25,33% anketiranih mu vjeruje ) i mogu da mu se obrate za pomoć.
30,00% anketiranih učenika pomoć trazi od Tima za saradnju sa roditeljima, bilo da se obrate
direktno ili anonimno porukom koju ubace u sanduče koje za tu svrhu postoji u školi.Njih
10,00% pomoć zatraži od PP službe. Zabrinjava podatak da veliki broj anketiranih učenika ne
traži pomoć u skoli.,čak 36, 67% anketiiranih svoj“problem“ rješava van skole.Jača,otvorenija i
iskrenija saradnja sa roditeljima i učenicima može kod učenika da razvije veće povjerenje u
zaposlene u školi čiji je profesionalni angažaman vezan za dobre odnose sa djecom.

50.00% 44.44%
45.00% 37.78%
40.00%
35.00%
30.00%
25.00% 17.78%
20.00%
15.00%
10.00%
5.00%
0.00%
Zbog odnosa škole Zbog rivalstva Zbog nedovoljnog
prema roditeljima između škole i učešća u tijelima i
roditelja organima
odlučivanja

Tabela 8.

28
 Tabela 8 prikazuje odgovore na pitanje zašto se roditelji ne osjećaju lijepo u školi?
Nezadovoljni su odnosom škole prema njima (44,44%) ( mali broj roditelja je uključen u
dešavanja u školi, kako kao roditelji tako i kao neko ko svojim profesionalnim angažmanom
može da doprinese razvijanju EKO svijesti, razvijanju ljubavi prema radu, domovini, tradiciji
knjićevnosti itd.), rivalstva sa nastavnicima (37,78 %). Naime roditelji smatraju da su nastavnici
nesaradnički raspoloženi kada se donose zajedničke odluke za organizaciju vannastavnih
aktivnosti i učešće roditelja u odlučivanju. Oni žele da im se pruži prilika da učestvuju, podrže i
u određenoj mjeri pomažu realizaciju aktivnosti otvorenog kurikuluma. Svaka škola u svom
kurikulumu impelementira važne sadržaje lokalne zajednice i roditelji su sudionici u tim
aktivnostima, nekad kao akteri i pokretači tih aktivnosti, a u nekim situacijama i u ulozi roditelja.

ZAKLJUČAK
Istraživanje je imalo za cilj da ukaže na dosadašnje stanje u odnosima porodice i škole, koliko
su faktori školskog procesa zadovoljni trenutnim odonosima, svojim učešćem u odlučivanju,
odnosom škole prema njima i obrnuto.
Analizom dobijenih rezultata došli smo do zaključka da dosadašnjim nivoom saradnje nijesu
zadovoljni ni roditelji a ni škola. Saradnja porodice i škole nije loša, ali sa malo više „SLUHA“
jednih prema drugima svi učesnici bi bili zadovoljniji ,a djeca postizala bolji uspjah u školi.Škola
je institucija u kojoj djeca stiču znanja, razvijaju svoje kompetencije,istrajnost društvenost,
jednom riječju pripremaju se za budućnost, zato roditelji žele da učestvuju u odrastanju,
obrazovanju, socijalizaciji .njihove djece.Škola s druge strane ima zakonsku obavezu da u skladu
sa individualnim mogućnostima obrazuje i obrazuje i pripremi zdravu sposobnu , obrazovanuu i
socijalizovanu ličnost spremnu da se bori sa izazovima koji je čekaju u životu. Istraživanje je
pokazalo da je dijete prioritet u saradnji porodice i škole, ali da postoje razlike u pristupu
pružanja pomoći djetetu. Roditelji(69,09%) nijesu zadovoljni ovim načinom saradnje,,imaju
svoje prijedloge,učenici( 38,20%) se ne osjećaju lijepo u školskkoj sredini.Dobijeni rezultati,
naravno uz učešće škole i zajedničkim doprinosom nude smjernice ka boljim odnosima roditelja
i škole za dobrobit djece.
Škola u svom kurikulumu planira i saradnju sa roditeljima kroz različita tijela koja se
formiraju u školi, roditelji, lokalna zajednica i Stručne službe na koje postoje na nivou dražave
su kičma obrazovnog sistema koja funkcioniše samo u sadejstvu i samo tako i daje dobre
rezultate kojih će biti još više u budućnosti
Dobrobit dobre saradnje porodice i škole je kada svi činioci obrazovno vaspitnog procesa
osjećaju zadovoljstvo zbog postignutih rezultata,jer tada su sigurni da su radili partnerski za isti i
zajednički cilj a to je USPJEŠAN, PROFESIONALNO SPOSOBAN, SEBI I ZAJEDICI
KORISTAN ČOVJEK.
Obrazovanje je prioritet društva, te zbog toga svi učesnici vaspitnoobrazovnog procesa treba
da daju svoj maksimum znanja, umijeća ,volje, i želje da ono bude svima pristupačno i na
najbolji mogući način organizovano,za dobrobit pojednica,porodice i društva. Porodica i škola su
spremne za sve izazove koji im se nađu naputu obrazovanja djece,.Svi daju svoj doprinos da se
uspije, a ovo istraživanje je samo mali doprinos zajedničkom uspjehu u obrazovanju čovjeka
XXIvijeka..

29
 LITERATURA
 Borojević,S.(2008.) Vaspitni stilovi roditelja i ciljevi postignuća učenika (magistarska
teza-neobjavljeni rukopis);
 Čudina-Obradović,M., Obradović,J. Psihologija braka i obitelji, Zagreb:Golden
marketing – tehnička knjiga ; (2006.)
 Dunđerovic, R.,Radovanovic, I., Levi, S. (2009.) Upravljanje razredom- -Psihološki i
pedagoški aspekti upravljuće funkcije nastavnika, Učiteljski fakultet, Beograd,
 Ivić, Ivan-Pešikan,Ana-Janković,Slobodanka-Kijevčanin,Svetlana-Aktivno učenje,
Beograd, 1997.;
 Golubović,Z.(1981.),Porodica kao ljudska zajednica,Naprijed,Zagreb;
 Glesser,W.(1994.) Kvalitetna škola, Educa ,Zagreb
 Poljak, Vladimir (1982), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga
 Sotirović, Velimir- Metodologija naučnih istraživanja,Novi Pazar, 2006

30
 Pregledni istraživački rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Munirka AGOVIĆ3

SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE U PREPOZNAVANJU I SUZBIJANJU

VRŠNJAČKOG NASILJA

Rezime
Svjedoci smo svakodnevnih naslova u medijima o vršnjačkom nasilju u školama, pa se
ukazala potreba da problem vršnjačkog nasilja nastavnici, roditelji i učenici sagledaju sa
različitih aspekata i na taj način doprinesu efikasnijem rješavanju. Anketom je obuhvaćeno 100
učenika osmog razreda, 51 djevojčica i 49 dječaka. Istraživanje je sprovedeno tokom dvije
nedjelje, tj.od 08.04.2019. do 19.04.2019.godine. Tokom tih dana, u svim odjeljenjima osmog
razreda, održano je predavanje i diskusija na temu „Vršnjačko nasilje“. Podučavana su djeca
kako da prepoznaju nasilje, nasilnika i kako da odreaguju u situacijama gdje se sprovodi nasilje.
Nakon toga su podijeljeni anketni listići svim ispitanicima, i u prisustvu nastavnika popunjena
anketa. Objašnjena je svrha anketiranja i cilj istraživanja kao iznošenje mišljenja učenika o
postojanju vršnjačkog nasilja u školi i mogućnosti rješavanja tog problema u saradnji Škole sa
roditeljima. Ispitanici su informisani da je istraživanje na dobrovoljnoj osnovi i da je anonimno.
Obrađeni podaci su predstavljeni roditeljima i nastavnicima na zajedničkom roditeljskom
sastanku za sva odjeljenja osmog razred u prisustvu nastavnika, direktora škole i pedagoško-
psihološke službe.
Ključne riječi: Vršnjačko nasilje, zlostavljač, žrtva nasilja, roditelji, nastavnici.

COOPERATION BETWEEN PARENTS AND SCHOOL TO IDENTIFY AND COMBAT

PEER VIOLENCE

Abstract
A need has arisen that the problem of peer bullying must be considered by teachers, parents,
and students from various angles and in that way they can contribute to a faster resolution of the
problem. The survey included 100 eight-grade pupils, 51 girls and 49 boys. The research was
conducted during one(two weeks) week, that is from 08.04.2019 to 19.04.2019. During that
week(days) in each eight-grade class, a lecture and discussion titled ''Peer bullying'' was held.
The children were taught how to spot bullying and bullies and how to react in those situations.
After that the survey sheets were given to all the participants, and in the presence of teachers
they answered the survey questions. The purpose and goal of the survey were explained: to
assess the pupils' awareness of peer bullying and to determine possible solutions to the problem
by the school and parents. The participants were told that the survey was anonymous and
voluntary. The processed data were presented to parents and teachers at a teacher-parent
conference for all eight-grade classes, in the presence of teachers, principal and pedagogical
staff.

3
Munirka Agović, prof.matematike u OŠ“25.maj“, Rožaje

31
Key words: Peer bullying, bully, victim of bullying, parents, teachers.

Uvod
Mladi su danas izloženi različitim porocima kroz upotrebu droge, alkohola, kocke,
prostitucije, itd., a da pri tom nemaju pomoć od roditelja i društvene zajednice u onoj mjeri koja
je adekvatna problemu u kojem su se našli. Posebna pojava koja se javlja kod djece školskog
uzrasta je vršnjačko nasilje. Vršnjačko nasilje se manifestuje kroz različite modalitete i, što
najviše zabrinjava, razvija se u sve teže oblike ovog nasilja.
Definicija nasilja je veoma slična definiciji agresije „ponašanje čiji je cilj povređivanje osobe
prema kojoj je to ponašanje usmjereno” (Dollard i sar., 1939: 11, kao što tvrdi Dragan Popadić u
„Nasilje u školama“ 2009. ), „ponašanje s namerom da se druga osoba fizički ili psihički
povrijedi” (Berkowitz, 1993: 3, kao što tvrdi Dragan Popadić u „Nasilje u školama“2009.) ili da
je a gresija „bilo koji oblik ponašanja usmjeren na nanošenje štete ili povređivanje drugog živog
bića motivisanog da izbegne takav postupak” (Baron, 1977: 7, kao što tvrdi Dragan Popadić u
„Nasilje u školama“2009.). Mnoge definicije agresije odgovaraju definiciji nasilja, ali ćemo mi
koristiti termin nasilje ili zlostavljanje, jer je najrasprostranjeniji.
Po Dan Olweusu, koji se smatra pionirom izučavanja nasilja u školama, „nasilje je specifična
forma agresije, namjeran čin koji se ponavlja od strane nasilnika i koji karakteriše neravnoteža
moći. Neravnomjeran odnos moći vezuje se za nasilnika koji je fizički ili verbalno jači ili
socijalno vještiji od žrtve, dok se u primjere manje moći svrstavaju nedominantna socijalna
uloga, niži status u vršnjačkoj grupi, osetljivost zbog karakteristika kao što su gojaznost,
mucanje, teškoće u učenju, seksualna orijentacija i slično. Neko je zlostavljan ili viktimiziran
kada je izložen stalnim i ponavljajućim negativnim postupcima od strane jednog ili više
nasilnika“. (Pojam i oblici vršnjačkog nasilja, Msc Jelena Rakić (Pravne teme, broj 5, 2015.) )
Prema Rolandu, nasilje predstavlja „dugotrajno psihičko ili fizičko nasilje, koje sprovodi
pojedinac ili grupa protiv pojedinca koji nije u stanju da se odbrani u novonastaloj situaciji“.
(Pojam i oblici vršnjačkog nasilja, Msc Jelena Rakić(Pravne teme, broj 5, 2015.))
Koristeći ove dvije definicije, možemo reći da je zlostavljanje čin kada jedan ili grupa
učenika (koji su u tom trenutku moćniji) namjerno uznemiravaju ili povređuju nekog učenika
više puta.
Polazeći od činjenice da je škola sredina u kojoj se preklapaju različite porodične i individualne
karakteristike, vaspitanja učenika, postojanje predrasuda o različitostima, socijalnim, vjerskim,
nacionalnim... potrebno je podizanje svijesti i nivoa znanja učenika/učenica o vršnjačkom
nasilju, kako se škola ne bi pretvorila u nesigurno mjesto u kojem se osjećaju, nepopularno i
odbačeno.
O tome da nije svaka svađa među učenicima zlostavljanje, potrebno je održati predavanje i
tako učenike osposobiti da prepoznaju zlostavljanje i zlostavljače.
Cilj je da se kroz razgovor i predavanje učenici oslobode straha i progovore o ovom problemu,
kako bi se lakše, brže i efikasnije sprječavale pojave vršnjačkog nasilja.

32
Karakteristike zlostavljanja
 zlostavljaču je cilj povrijediti žrtvu
 zlostavljač uživa u svom agresivnom ponašanju
 zlostavljač koristi to što je moćniji od žrtve
 zlostavljanje se ponavlja više puta
 žrtva se osjeća bespomoćnom

Vrste zlostavljanja
Fizičko zlostavljanje
udaranje rukama i nogama, štipanje, čupanje kose, grebanje, pljuvanje ili bilo koji drugi oblik
fizičkog napada. Indirektno zlostavljanje usmjereno je na učenikove lične stvari (krađa, skrivanje
ili uništavanje stvari, uzimanje novca, izbacivanje knjiga iz školske torbe i sl).
Verbalno zlostavljanje
nazivanje učenika ružnim imenima, vrijeđanje, ružne šale na njegov račun, zadirkivanje,
korištenje seksualno sugestivnog ili uvredljivog jezika ili uvredljivih komentara i tračeva.
„Dugoročno verbalno nasilje među vršnjacima često ostavlja veće posljedice za žrtvu od
fizičkog“ (Aluede, 2006).
Isključivanje iz uobičajenih grupnih aktivnosti
Zlostavljač pokušava biti moćniji od drugih i isključiti ih iz društva, posebno na temelju
razlika u nacionalnosti, boji kože, jeziku ili fizičkim osobinama kao što su visina, debljina ili
invalidnost.
Elektronsko zlostavljanje
 Slanje ili dalje prenošenje uvredljivih ili prijetećih e-mail ili SMS poruka.
 Postavljanje fotografija ili drugih informacija na internet bez dopuštenja učenika.
 Lažno predstavljanje kako bi se učenik prevario ili ponizio.
 Kreiranje stranice na društvenoj mreži kako bi se povrijedio ili isključio učenik.
 Podsticanje učenika na prevaru da otkrije nešto povjerljivo o sebi što se onda može
iskoristiti protiv njega. (Ortega i sar., 2007; Willard, 2006)

Kratkoročne posljedice
Djeca koja su zlostavljana:
 često izostaju i bježe iz škole, a češće i napuštaju školovanje
 dobijaju lošije ocjene
 češće se žale na zdravstvene probleme
 često su tužna i usamljena
 sklonija su depresivnosti i anksioznosti
 imaju problema kod spavanja i uzimanja hrane
 gube zanimanje za aktivnosti u kojima su do tada uživala
Dugoročne posljedice
Odrasli koji su kao djeca bili zlostavljani:
 imaju niže samopoštovanje
 često osjećaju ljutnju, gorčinu i želju za osvetom
 nemaju povjerenja u ljude
 usamljeni su
 sami su skloni zlostavljanju drugih
 češće se bave kriminalnim aktivnostima

33
Zašto djeca ćute o zlostavljanju?
Ne shvataju da se radi o zlostavljanju.
Ne vjeruju da je odraslima stalo.
Ne vjeruju da će im neko pomoći.
Ne vjeruju da će govorenje nešto promijeniti.
Boje se da će im se zlostavljač osvetiti.
Sram ih je što se ne mogu sami odbraniti.
Neka djeca vjeruju da su sama kriva za to.
Misle da je govorenje o zlostavljanju „cinkarenje“.
Kako prepoznati da je dijete zlostavljano?
 Neobjašnjive modrice, posjekotine ili ogrebotine
 Izgubljena ili uništena odjeća, knjige, elektronski aparati ili nakit
 Dijete se osjeća loše ujutro ili tvrdi da je bolesno - kako ne bi išlo u školu
 Traži novac ili krade (kako bi platilo zlostavljaču)
 Lošije ocjene, gubitak interesa za školu ili odbijanje odlaženja u školu
 Problemi s hranom, spavanjem ili mokrenjem u krevetu
 Prestanak druženja s prijateljima ili izbjegavanje društvenih situacija
 Bira „nelogičan“ put u školu i iz škole
 Djeluje nesrećno, potišteno, deprimirano ili često mijenja raspoloženja s naglim ispadima
razdražljivosti i bijesa (Elliot i sar., 1997)

Metodologija istraživanja
U cilju provjere postojanja vršnjačkog nasilja u školi, sprovedeno je mini istraživanje u aprilu
2019.godine, u OŠ „25.maj“ u Rožajama, sa učenicima osmog razreda. Anketirano je 100
učenika, od čega 49 dječaka i 51 djevojčica.

Predmet i cilj istraživaja: Predmet i cilj istraživanja je bio da se utvrdi obim postojanja
vršnjačkog nasilja u Školi i da se o rezultatima istraživanja informišu roditelji i nastavnici, radi
eventualnog preduzimanja mjera suzbijanja postojećeg problema.

Rezultati istraživanja
Od sto učenika, na prvo pitanje- postoji li nasilje u školi-njih 64 je odgovorilo potvrdno, 4 da ne
postoji, a 32 da ne zna (tab.1, sl.1). Ovaj podatak je približan podatku rezultata istraživanja
istraživačke organizacije Ipsos 2013.godine, koji ukazuju na percepciju o raširenosti problema
vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori što je mišljenje preko dvije trećine građana (69%). Ovako veliki
broj potvrdnih odgovora nas navodi na pretpostavku da su svi koji su potvrdno odgovorili,
svjedoci nasilja ili su ga lično osjetili, jer su imali mogućnost da odgovore sa „ne znam“, što,
dalje, govori o zabrinjavajućem stanjuj u školi kada je ovaj problem u pitanju. Dakle, prvi
indikator koji govori da saradnja roditelja i škole mora biti čvršća.

34
 Postoji li nasilje u Da Ne Ne znam
našoj školi?
64 4 32

Tab.1

Slika 1.

Na pitanje da li si bio/la žrtva nasilja, sa „da“ odgovorilo je 24 (24%), a sa „ne“ 76 (76%)

učenika (tab.2, sl.2). Ovaj procenat je skoro na nivou države, prema istraživanju o nasilju nad
djecom i percepcijama u vezi s njim sprovedenom od strane NVO Juventas u školama koje
pokazuje da se vršnjačko nasilje (bullying) često dešava, na primjer 26% učenika je odgovorilo
da ih vršnjaci svakodnevno progone (vrijeđaju). (Predlog strategije za prevenciju i zaštitu djece
od nasilja sa akcionim planom 2017-2021, mart 2017.)

35
 Da li si bio/la žrtva Da Ne
zlostavljanja?
24 76

Tab.2

Slika 2.

Jedanaest učenika su svjesni da su se nekada ponašali nasilnički (tab.3, sl.3). Nije poznat razlog
zašto su se tako ponašali, samoodbrana ili neki drugi, ali je samosvjesnost o takvom ponašanju
moguće dobar osnov za preuzimanje odgovornosti i popravljanje takvog ponašanja.

Da li si se nekada Da Ne
ponašao/la nasilnički?
11 89

Tab.3

Sl. 3

36
Ohrabrujuća je činjenica da bi 88 učenika prijavilo nasilje kada bi bili svjedoci istog. Samo 3
učenika ne bi prijavili nasilje, dok 9 njih nijesu bili sigurni kako bi postupili (tab.4, sl.4).

Ako bi bio/la svjedok Da Ne Možda

nasilja da li bi ga
prijavio/la?
88 3 9
Tab.4

Sl.4

Na pitanje koje nasilje je najzastupljenije, 41 učenik je odgovorio elektronsko nasilje, 39 fizičko,

12 verbalno i podjednako 8 učenika (tab.5, sl.5). Ovo navodi na zaključak da, s obzirom na to da
su skoro izjednačeni, elektronsko i fizičko nasilje su, moguće je, povezani. Dakle, iz
elektronskog proizilazi fizičko nasilje ili obrnuto, što, opet, navodi na potrebu jačeg uključivanja
roditelja u ovaj problem.

Koja vrsta nasilja

je učestalija u Fizičko Verbalno Elektronsko Podjednako
našoj školi?
39 12 41 8
Tab.5

Sl.5

37
O tome koji su učenici najčešće žrtve, 45 učenika je odgovorilo da su to nadareni učenici (tab.6,
sl.6). Ovaj podatak nas navodi na činjenicu da je jedan od krivaca pada motivacije za učenjem
kod učenika, nasilje nad nadarenim učenicima. Ovaj podatak bi mogao da posluži kao osnova za
neko novo istraživanje.

Ko su najčešće Nadareni Mirni i Učenici Učenici Učenici sa Nastavnici

žrtve nasilja u učenici ljubazni nižeg druge posebnim
školi? učenici socioekon. nacionalne potrebama
St. grupe
45 16 26 9 4 0

Tab.6

Sl.6

Da ne zlostavljaju samo dječaci (kako misli 12 učenika), ili samo djevojčice (kako misli 6
učenika), pokazuje podatak da je na pitanje „Da li su zlostavljači i dječaci i djevojčice?“
odgovorilo 82 (82%) učenika (tab.7,sl.7).

Da li su zlostavljači Samo dječaci Samo djevojčice I dječaci i djevojčice

12 6 82

Tab.7

38
 Sl.7

Da učenici imaju najviše povjerenja u porodicu govori podatak da je 62 učenika odgovorilo da bi

prvo porodici i prijatelju prijavili zlostavljanje. Nastavniku bi prijavilo 34, pedagogu 42,
direktoru 12 i zabrinjavajuće da 9 učenika ne bi prijavilo nikom (tab.8, sl.8). Na ovo pitanje
učenici su imali mogućnost višestrukog odgovora.

Da sam žrtva nasilja Porodici i Nastavniku Pedagogu Direktoru Ne bih

u školi, obratio/la prijatelju prijavio/la
bih se:
62 34 42 12 9
Tab.8

Sl.8

Od sto ispitanih učenika, 26 njih ne bi prijavili nasilje nad drugom djecom jer to nije njihov
proble, 26 iz straha, 10 da ne bi ispali cinkaroši, dok bi 38 učenika prijavili ako bi nasilje bilo
izvršeno na njima bliskim osobama (tab.9, sl.9).

39
 Iz kojeg razloga Jer to nije moj Iz straha Nisam cinkaroš Pomogao/la bih
ne bi prijavio/la problem samo bliskim
nasilje u školi? osobama

26 26 10 38
Tab.9

Sl.9

Aktivnosti na roditeljskom sastanku

Na zajedničkom roditeljskom satanku, u prisustvu direktora, pomoćnika direktora, pedagoga,
psihologa, defektologa i nastavnika koji čine Vijeće osmog razreda, prikazana je prezentacija o
postojanju nasilja u Školi i rezultati urađene ankete. Razmotrene su sve mogućnosti saradnje
roditelja i Škole pri rješavanju slučajeva vršnjačkog nasilja. Svako primijećeno neobično
ponašanje djeteta od strane roditelja ili nastavnika treba da bude prijavljeno pedagoško-
psihološkoj službi, razrednom starješini i roditeljima, da bi svi bili obaviješteni kako bi dijete u
školi pratili nastavnici, a na ulici i kod kuće roditelji.

Sugestije roditeljima i nastavnicima kako se ponašati u slučaju da im je dijete zlostavljano:

Šta se može učiniti ako je dijete zlostavljano?
 Saslušati dijete
 Prikupiti što više informacija
 Šta se tačno dogodilo, kad i gdje?
 Ko je još bio uključen?
 Je li to neko vidio i, ako jeste, ko?
 Imena nastavnika koji znaju za problem.
 Ohrabriti dijete da prijavi dežurnom nastavniku, razrednom starješini ili strčnoj službi
škole.

40
  Razgovarati sa razrednim starješinom ili stručnom osobom, kako bi se što efikasnije
riješio problem.
Šta NE činiti?
Ne reagovati pretjerano emotivno
Ne savjetovati djetetu da vrati istom mjerom
Roditelji-nemojte sami razgovarati s učenikom-zlostavljačem, niti sa njegovim
roditeljima
Pomognite djetetu da nauči neke korisne strategije:
- Reći “pusti me na miru” i otići.
- Izbjegavati zlostavljača kad je to moguće.
- Biti u blizini odrasle osobe u situacijama kad se zlostavljanje može dogoditi.
- Ići u školu i iz škole i na druga mjesta zajedno s prijateljima. Zlostavljači rjeđe kreću na
učenika u grupi.
- Pomoći djetetu da se poveže s drugom djecom i razvije nova prijateljstva
- Ne odgovaraj na poruke.
- Snimi i sačuvaj poruke ili slike.
- Kaži odrasloj osobi kojoj vjeruješ.
- Ne prosljeđuj uvredljive poruke o drugim učenicima

Prijaviti policiji ako elektronsko zlostavljanje uključuje:

 Prijetnje nasiljem
 Ucjenjivanje
 Nepristojne ili uvredljive telefonske pozive ili poruke
 Uznemiravanje, uhođenje, iskazivanje mržnje
 Dječju pornografiju

Zaključak
Svi ovi pokazatelji navode da je nasilje u školi prisutno i da je za edukaciju i vaspitanje djece
potrebno učešće svih aktera vaspitnoobrazovnog procesa: roditelji, nastavnici i stručne službe u
školi, jer je važno izgraditi vrijednosni sistem uvažavanja i poštovanja drugih i drugačijih, za šta
je neophodno imati porodično vaspitanje i aktivnu ulogu škole.
Zlostavljanje nije normalni dio odrastanja. Ne zlostavljaju samo dječaci. To čine i djevojčice.
Dječaci su agresivni i prema dječacima i prema djevojčicama, dok su djevojčice znatno češće
agresivne prema drugim djevojčicama. Zlostavljanje nije nešto što dođe i prođe.
Ono ostavlja ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice. Ne može se ostaviti djeci da sama
rješavaju problem zlostavljanja. Ona to nijesu u stanju učiniti. Zlostavljanje ne pomaže djetetu da
ojača. Događa se upravo suprotno: dijete gubi samopouzdanje i osjeća strah. Zlostavljanje nije
problem samo zlostavljača i žrtve. To je problem svih u školi – žrtava, zlostavljača i posmatrača,
ali i svih onih koji nisu u to uključeni, ali žive u atmosferi straha i nesigurnosti. Nastavnici i
roditelji bi trebalo da vode računa o tome da ne upadnu u zamku prekidanja konfliktnih situacija
novim nasiljem, u želji da nametnu svoja pravila ponašanja.

41
Literatura:

 Brošura za roditelje, Program prevencije vršnjačkog zlostavljanja-Za sigurno i

podsticajno okruženje u školama, izdavač Ministarstvo prosvjete Crne Gore i UNICEF
 Dragan Popadić, Nasilje u školama , Beograd 2009.godine
 Predlog strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja sa akcionim planom 2017-2021,
Podgorica, mart 2017.godine
 Prof.dr O.Bačanović, mr N. Jovanović, Sprečavanje i zaštita dece od zlostavljanja i
zanemarivanja u osnovnim školama u AP Vojvodina 2012.godine-Nasilje među decom u
školama-sa posebnim osvrtom na prevenciju i reakciju
 Msc Jelena Rakić, Pojam i oblici vršnjačkog nasilja (Pravne teme, broj 5, 2015.)
 Olweus, D. (1998.). Nasilje među djecom u školi (Što znamo i što možemo učiniti),
Zagreb: Školska knjiga.

http://sospodgorica.me/index.php/nasilje-nad-djecom/
https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/

42
 Pregledni istraživački rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Alema FAZLIĆ4

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U NASTAVI STRANOG

JEZIKA I NJIHOV UTJECAJ NA MOTIVACIJU UČENIKA

Rezime
Informacijsko, umreženo društvo sa sobom donosi mnoge promjene na svim poljima
ljudskog djelovanja, pa tako i u sistemu odgoja i obrazovanja. Danas je gotovo nemoguće
zamisliti formalno i neformalno obrazovanje bez korištenja računara i novih tehnologija koje
uvođenjem raznih alata omogućavaju inovativan pristup podučavanju i doprinose ostvarivanju
ciljeva učenja i nastave. Moderna nastava stranih jezika danas podrazumijeva stalnu interakciju,
uključenost učenika u komunikaciju, kako međusobno, tako i s nastavnicima, a korištenje
tehnologije tu interakciju i komunikaciju bi trebalo da potiče i olakšava. Cilj istraživanja bio je
da saznamo u kojoj mjeri upotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi stranog
jezika utiče na motivaciju učenika za učenje i lakše savladavanje gradiva iz stranog jezika, a sve
to gledano iz perspektive učenika. Istraživanje je provedeno u oktobru 2018. godine u jednoj
osnovnoj i jednoj srednjoj školi na području Hercegovačko-neretvanskog kantona na uzorku od
112 učenika (učenici osmih razreda osnovne škole i trećih razreda srednje škole). Da bismo
ispitali stavove i mišljenja učenika korišten je anketni upitnik sa pitanjima zatvorenog tipa i
skalom stavova. Koristeći metode teorijske analize i sinteze, metodu kompilacije i survey
metodu došlo se do rezultata koji pokazuju da upotreba IKT u nastavi učenicima olakšava
usvajanje nastavnih sadržaja i usavršavanje jezičkih vještina, da su im časovi na kojima se koristi
IKT zanimljivi i motivirajući. Učenici, kako srednje tako i osnovne škole, su itekako svjesni
značaja upotrebe IKT uopšte u nastavi, kao i u nastavi stranog jezika. Takođe, očekivano se
došlo do podataka koji pokazuju da je upotreba IKT kao podrške procesu poučavanja i učenja u
svakodnevnoj nastavi prilično ograničena.
Ključne riječi: nove tehnologije, multimedija, strani jezik, motivacija.

INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGIES IN FOREIGN

LANGUAGE TEACHING AND THEIR IMPACT ON STUDENTS’ MOTIVATION

Summary
The information, networking society brings many changes in all areas of human activity,
including the system of education. Today, it is almost impossible to imagine formal and informal
education without the use of computers and new technologies by introducing various tools to
provide an innovative approach to teaching and contributing to the achievement of the goals of

4 Osnovna škola Gnojnice, Mostar, Bosna i Hercegovina

43
learning and teaching. Today, modern foreign language teaching implies a constant interaction,
the involvement of students in communication, both with each other and with teachers, and the
use of technology should stimulate and facilitate interaction and communication.The aim of the
paper was to find out the extent to which the use of information and communication technologies
in foreign language teaching influences the the motivation of learners for learning and easier
mastering foreign language materials, all that from the student's perspective. The study was
conducted in October 2018 in one primary and secondary school in Herzegovina-Neretva Canton
on a sample of 112 students (eighth-grade elementary students and third-grade high school
students). To examine the attitudes and opinions of the students, we created a survey
questionnaire with closed-type questions and attitude scale.Using the methods of theoretical
analysis and synthesis, the method of compilation and survey method, we got the results showing
that the use of ICT in teaching facilitates the adoption of teaching contents and the development
of language skills and it also makes the lessons interesting and motivating for the students.
Students, both in primary and secondary school, are well aware of the importance of using ICT
in general, as well as in foreign language lessons. Also, the data were expected to show that the
use of ICT as a support to the process of teaching and learning in daily teaching is rather limited.
Keywords: new technologies, multimedia, foreign language, motivation.

TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU

Informacijsko-komunikacijske tehnologije su u današnje vrijeme sastavni dio skoro svakog
segmenta ljudskog života. Njihov ubrzani razvoj i digitalno doba unijelo je promjene u sve sfere
života, pa i u način učenja, studiranja i prenošenja znanja. Rad sa učenicima i studentima
rođenim u digitalnom dobu itekako je uticao i na nastavnike i na njihov način predavanja.
Multimedija i nove tehnologije uvode čitav niz novih alata i omogućavaju nov, inovativan
pristup podučavanju.
Pojam informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT ili ICT, engl. Information and
Communication Technologies) podrazumijeva sva tehnička sredstva koja se upotrebljavaju u
svrhu rukovanja informacijama. IKT se sastoji od informacijske tehnologije, telefonije,
elektroničkih medija, svih tipova obrade i prijenosa audio i video signala te svih funkcija
nadgledanja i kontrole, baziranih na mrežnim topologijama (Smiljčić i sar., 2017). U
obrazovanju IKT podrazumijeva primjenu informacijske tehnologije u svim područjima
podučavanja i učenja, naglašavajući komunikacijsku komponentu informacijske tehnologije
(Bognar i Matijević, 2005).
Iako se tehnologija u službi nastave ne javlja se sa računarima, „ipak zbog svoje snage i
svoje plastičnosti, kompjuter se veoma brzo namentnuo kao najprimjenljivije sredstvo za tu
svrhu“ (Rečicki i Girtner, 2002). Način korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u
obrazovanju mijenjao se s njihovim razvojem – od učenja programiranja u BASIC-u u početnoj
fazi do podučavanja putem Interneta. Danas su različite tehnologije i Internet lako dostupni i
poželjno ih je gotovo svakodnevno koristiti i u nastavnom procesu. Računar postaje kreator nove
obrazovne sredine značajno utječe na cjelokupni tok nastavnog procesa, a svakim danom raste
broj alata koji se mogu primijeniti u svrhu povećanja koncentracije učenika na satu,
omogućavanja interakcije i veće učeničke aktivnosti. U skladu s tim, digitalni nastavni materijali
sve češće zamjenjuju tradicionalne nastavne materijale i sve se više govori o multimedijskom
pristupu odgoju i obrazovanju. Tako Bognar i Matijević (2005) o tome govore kao o nastojanju

44
za integriranim djelovanjem dvaju ili više medija, uz njihovo međusobno dopunjavanje i
obogaćivanje.
Različiti oblici IKT-a u obrazovanju često su predmet diskusije, promatranja i proučavanja.
Pri tome se ističu njihove pozitivne i negativne strane, posebno se istražuje i preispituje ideja
IKT-a da podupre proces učenja i poučavanja kod učenika i učitelja. Učenje uz pomoć
tehnologije uglavnom se odnosi na situacije u kojima učitelj koristi tehnologiju s ciljem
unaprijeđenja procesa učenja (Pavičić-Zajec, 2017). Od nastavnika se očekuje dobro poznavanje
digitalnih tehnologija i korištenje informatičke opreme, te odabir pravih alata koje će koristiti za
unapređenje nastave. Veliki broj dostupnih aplikacija i alata često može i obeshrabriti nastavnike
koji se nerado upuštaju u eksperimentisanje, uglavnom zbog vlastitog nedovoljnog znanja ali i
nedostupnosti digitalne i informatičke opreme u našim školama.
Informacijsko-komunikacijske tehnologije predstavljaju ogromno područje brzih promjena i
brzog rasta, te Breslauer (2011) navodi da s e usljed toga današnje obrazovanje može posmatrati
unutar dvije kategorije:
 klasična nastava – nastava u učionici (engl. face-to-face),
 nastava uz pomoć IKT-a – tehnologija u službi poboljšanja klasične nastave (ICT
supported teaching and learning).
Nastava uz pomoć IKT u prvi plan stavlja individualiziran pristup učeniku i naravno
zahtijeva nove organizacijske oblike rada u školi koji se sukobljavaju sa dosadašnjim
tradicionalnim i nefleksibilnim oblicima rada. Zapravo, Internet ima neograničen potencijal i
postao je motivacija učenicima i studentima za zadovoljavanje njihove prirodne znatiželje i želje
za znanjem. Revolucionarne promjene u obrazovanju ne donose samo nove tehnologije već i
nove oblike, kao što su e-učenje (sastoji od svih formi učenja i/ili prenošenja znanja koja se
baziraju na elektroničkim tehnologijama) i cjeloživotno učenje.
Termin multimedijalnost inače znači integraciju tj. povezivanje više medija u jednu cjelinu
(Rodek, 2011), a nove tehnologije spadaju u audio-vizuelna nastavna sredstva koja, kako navodi
Poljak (Poljak, 1991), u sebi sjedinjuju audio-komponentu i video-komponentu i za njihovo
percipiranje treba angažovati osjetila za sluh i vid, a zvuk i slika se međusobno dopunjuju. Iz tog
razloga, nove tehnologije kao audio-vizuelna nastavna sredstva su zaista pogodna za razvijanje
bogatije i efikasnije komunikacije u nastavi.
Što se tiče stranih jezika, kao i u većini nastavnih predmeta, tradicionalni metod učenja
podrazumijevao je aktivnu ulogu nastavnika i pasivnu ulogu učenika. Osnovno sredstvo rada bili
su tabla i udžbenik. Učenici su prvo bili fokusirani na savladavanje gramatike i osnovnog
vokabulara, a nakon toga bi slijedile mnogobrojne vježbe po sistemu šablona tzv. drill. Nastavno
gradivo je uglavnom bilo teorijsko, cijeli proces učenja bio je okrenut ka udžbeniku koji je
nerijetko imao zastarjeli sadržaj. Inovacije u proces učenja počele su se uvoditi osamdesetih
godina prošlog stoljeća sa uvođenjem audio kaseta i audio laboratorija koje su se kasnije u praksi
pokazale neuspješnim jer su bile skupe, a i dalje nije bilo prave komunikacije među učenicima i
sve se svodilo na ponavljanje sadržaja sa kasete. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća
prelazi se na komunikativni metod i prvi put se stavlja naglasak na smislenu interakciju s
učenicima. Takav pristup u kome nastavnik postaje partner i savjetnik, a učenik dobija mnogo
aktivniju ulogu i razvija individualne strategije učenja je umnogome olakšano proces učenja i
savladavanja gradiva (Radić Branisavljević i Milovanović, 2014).
Početkom novog milenija sve se više govori o neophodnosti uvođenja IKT u sve nastavne
predmete, tako i u nastavu stranih jezika. Zbog svog neograničenog potencijala, Internet i
savremeni multimedijalni sadržaji su pogodni za razvijanje četiri najbitnije vještine koje se

45
usvajaju na času stranog jezika: govor i pisanje (aktivne vještine), te slušanje i čitanje (pasivne
vještine). Nastavni plan i program za učenje stranog jezika najčešće nije prilagođen korištenju
IKT u učionici pa se njihova primjena nerijetko svodi na maštovitost i kreativnost nastavnika, ali
i učenika.
U procesu učenja jezika, kao i kod ostalih nastavnih predmeta, jedan od ključnih faktora je
svakako motivacija koja se može povećavati, mijenjati, razvijati i poticati. Motivacija je
unutrašnji faktor koji, bez sumnje, može biti od presudnog značaja za učenje stranog jezika. Ona
obuhvata više činilaca koji navode onog koji uči neki jezik da primjeni svoju jezičku sposobnost
na učenje tog jezika. Osim već poznate opšte podjele motivacije na intrinzičnu i ekstrinzičnu tj.
spoljašnju i unutrašnju, važno je navesti i motivaciju koja se tiče isključivo učenja stranih jezika.
Tako Dunkel ističe dva aspekta motivacije u odnosu na ciljeve, namjere i intenzitet (Kadunić,
2008: 115 prema Dunkel, 1948), a Politzer (1953) uz faktor verbalne sposobnosti navodi
motivaciju kao jednu od glavnih deteminanti uspjeha u učenju stranog jezika (Ibidem).
Najznačajnija istraživanja na polju motivacije za učenje stranih jezika sproveli su R. Gardner i
W. Lambert koji se ujedno smatraju i začetnicima u istraživanju motivacije za učenje drugog
jezika. Oni su došli do zaključka o postojanju integrativne i instrumentalne motivacije.
Integrativna omogućuje učenicima da se pomoću određenog jezika lakše uklope u društveno
okruženje toga govornog područja, te je integrativno motivirani pojedinac onaj koji uči kako bi
se uklopio u neko društvo kao njegov član. Instrumentalna motivacija prisutna je kod osobe koja
uči strani ili drugi jezik kako bi postigla praktični cilj, npr. napredovala na radnom mjestu
(Balenović, 2011).
Tokom učenja drugog jezika, postoji niz zahtjeva i odgovornosti koje učenici, studenti ili svi
koji uče strani jezik moraju ispuniti. Od učenika se traži da savladaju jezički sadržaj (vokabular,
gramatika), da steknu jezičke vještine, da razviju odnos prema jeziku koji uče kao i da razviju
određenu dozu želje da koriste jezik izvan učionice.
Od nastavnika i profesora se očekuje da identifikuju potrebe i ciljeve učenika i studenata, te da u
skladu sa njima prilagode kurikulum i način predavanja jezika. Mnoga dosadašnja istraživanja su
pokazala da nastavnik i atmosfera u učionici mogu u mnogome odrediti nivo i intenzitet
motivisanosti učenika, što vodi ka pozitivnijem pristupu jeziku i njegovom boljem ovladavanju.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Predmet našeg istraživanja jeste upotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u
nastavi stranog jezika i njihov utjicaj na motivaciju učenika i lakše usvajanje sadržaja iz stranog
jezika. U prethodnom dijelu rada predstavljen je teorijski dio u kojem smo nastojali ukazati na
značaj i važnost upotrebe IKT u nastavi, čija svrha je da prije svega i nastavnicima i učenicima
olakša nastavni proces i učini ga zanimljivijim. Cilj istraživanja je doći do saznanja o stavovima
i mišljenima učenika o efikasnosti primjene multimedije i novih tehnologija u nastavi stranog
jezika i njihov uticaj na motivaciju. U skladu sa ovako postavljenim ciljem odredili smo sljedeće
zadatke istraživanja:
Ispitati da li postoji statistički značajna razlika u stavovima učenika o učestalosti upotrebe
IKT u nastavi i van nje.
Ispitati i analizirati stavove učenika ostepenu opremljenosti njihovih škola savremenim
IKT uređajima.
Ispitati i analizirati stavove učenika o uticaju IKT na motivaciju i lakše usvajanje sadržaja
u toku nastavnog procesa.

46
 Ispitati da li postoji statistički značajna razlika u motiviranosti učenika osnovne i srednje
škole na veće sudjelovanje u nastavi na onim časovima na kojima se koristi IKT.

U skladu s postavljenim predmetom i zadacima istraživanja u radu se polazi od opće hipoteze:

Upotreba IKT u nastavi stranog jezika motivira učenike i olakšava im usvajanje nastavnih
sadržaja. Na osnovu opće hipoteze utvrđene su sljedeće podhipoteze:

Postoji statistički značajna razlika u stavovima učenika o primjeni IKT u nastavi i van nje.
Opremljenost škola savremenim IKT uređajima je slaba
Učenici su više motivirani i lakše usvajaju nove sadžaje iz stranog jezika uz korištenje IKT u
nastavi.
Postoji statistički značajna razlika u motiviranosti učenika osnovne i srednje škole na veće
sudjelovanje u nastavi stranog jezika na onim časovima na kojima se koristi IKT.
Uzorak istraživanja obuhvatao je učenike osmih razreda jedne osnovne škole i učenike trećih
razreda jedne srednje škole u općini Mostar (Tabela 1).

Škola Učenici
Osnovna 1 Osnovna 53
Srednja 1 Srednja 59
Ukupno 2 112
Tabela 1. Struktura uzorka

Da bismo dobili podatke do kojih želimo doći, kao osnovni instrument koristili smo anketni
upitnik sa pitanjima zatvorenog tipa i skalom stavova. Na osnovu podataka dobijenih
istraživanjem, izvršena je statistička obrada podataka pri kojoj je korišten statistički program
SPSS 20.0.

ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Naš prvi zadatak istraživanja bio je da ispitamo da li postoji statistički značajna razlika u
stavovima učenika o učestalosti upotrebe IKT u nastavi i van nje.
U tabeli broj 2 prikazali smo stavove učenika o učestalosti upotrebe IKT u nastavi i van nje.

f %
Svaki dan 74 66,1
Više puta 20 17,9
sedmično
Jednom 8 7,1
sedmično
Jednom 10 8,9
mjesečno
Ukupno 112 100.0
Tabela 2. Učestalost korištenja IKT van nastave

47
 Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 2 frekvencija procjene učenika
zaključujemo da je najviše učenika odabralo odgovor „svaki dan“, njih 74 ili 66,1%. Iz ovoga
zaključujemo da je upotreba IKT van nastave veoma zastupljena.
Obradom dobijenih rezultata procjene učenika došli smo do zaključka: izračunatim
vrijednostima Hi-kvadrat testa smo utvrdili da ima značajnih odstupanja empirijskih od
očekivanih frekvencija, odnosno, ima statistički značajne razlike u procjeni učenika o učestalosti
upotrebe IKT van nastave.

f %
Svaki dan 17 15,2
Više puta 32 28,6
sedmično
Jednom 33 29,5
sedmično
Jednom mjesečno 22 19.6
Nikada 8 7,1
Ukupno 112 100.0
Tabela 3. Učestalost korištenja IKT u školi

Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 3 frekvencija procjene učenika zaključujemo
da je najviše učenika odabralo odgovor „jednom sedmično“, njih 33 ili 29,5%. Iz ovoga
zaključujemo da je upotreba IKT u školi nije na zavidnom nivou.
Obradom dobijenih rezultata procjene učenika došli smo do zaključka: izračunatim vrijednostima
Hi-kvadrat testa smo utvrdili da ima značajnih odstupanja empirijskih od očekivanih frekvencija,
odnosno, ima statistički značajne razlike u procjeni učenika o učestalosti upotrebe IKT u nastavi.
U tabeli broj 4 prikazali smo stavove učenika o upotrebi IKT na času stranog jezika.

f %
Svaki dan 7 6,25
Više puta 11 9,8
sedmično
Jednom 33 29,5
sedmično
Jednom mjesečno 48 42,85
Nikada 13 11,6
Ukupno 112 100.0
Tabela 4. Učestalost korištenja IKT na času stranog jezika

Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 4 frekvencija procjene učenika

zaključujemo da je najviše učenika odabralo odgovor „jednom mjesečno“, njih 48 ili 42,85%. Iz
ovoga zaključujemo da upotreba IKT ni na času stranog jezika nije na zavidnom nivou.
Obradom dobijenih rezultata procjene učenika došli smo do zaključka: izračunatim
vrijednostima Hi-kvadrat testa smo utvrdili da ima značajnih odstupanja empirijskih od
očekivanih frekvencija, odnosno, ima statistički značajne razlike u procjeni učenika o učestalosti
upotrebe IKT na času stranog jezika.

48
Iz prethodno navedenih podataka, potvrđujemo našu prvu hipotezu koja je glasila: Postoji
statistički značajna razlika u stavovima učenika o primjeni IKT u nastavi i van nje.

Stavovi ispitanika o stepenu opremljenosti škola savremenim IKT uređajima

Naš drugi zadatak istraživanja bio je da ispitamo stavove ispitanika (učenika) o stepenu
opremljenosti škola koje pohađaju savremenim IKT uređajima.
U tabeli broj 5 prikazali smo stavove učenika o stepenu opremljenosti njihovih škola
savremenim IKT uređajima.

f %
Jako dobra 4 3,6
Dobra 39 34,8
Slaba 49 43,75
Veoma 20 17,85
slaba
Ukupno 112 100.0
Tabela 5. Opremljenost škole IKT uređajima

Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 5 frekvencija procjene učenika

zaključujemo da je najviše učenika odabralo odgovor da je opremljenost njihovih škola IKT
uređajima „slaba“, njih 49 ili 43,75%.
Iz prethodno navedenih podataka, potvrđujemo našu drugu hipotezu koja je glasila da je
opremljenost škola savremenim IKT uređajima slaba, što je naravno usko povezano sa
učestalosti uptrebe IKT u nastavi uopšte, pa i u nastavi stranih jezika.

Stavovi ispitanika o uticaju upotrebe IKT u nastavi stranog jezika na motivaciju učenika i
lakše usvajanje nastavnih sadržaja

Naš treći zadatak istraživanja bio je da ispitamo stavove ispitanika (učenika) o uticaju upotrebe
IKT u nastavi stranog jezika na motivaciju učenika i lakše usvajanje nastavnih sadržaja.

f %
Vveoma mnogo 30 26.8
Mnogo 48 42,8
Ni mnogo ni 28 25
malo
Malo 6 5,4
Ukupno 112 100.0
Tabela 6. Uticaj IKT na lakše usvajanje sadržaja iz stranog jezika

Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 6 frekvencija procjene učenika zaključujemo
da je na pitanje koliko im upotreba IKT pomaže u lakšem usvajanju sadržaja iz stranog jezika,
najviše učenika odabralo odgovor „mnogo“, njih 48 ili 42,8 %.

49
 f %
Veoma mnogo 32 28,6
Mnogo 33 29,5
Ni mnogo ni 25 22,3
malo
Malo 11 9,8
Nimalo 11 9,8
Ukupno 112 100.0
Tabela 7. Uticaj IKT na motivaciju i veće sudjelovanje na satu

Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 7 frekvencija procjene učenika zaključujemo
da je na pitanje koliko ih nastava na kojoj se koristi IKT motivira na veće sudjelovanje na
nastavnom satu, najviše učenika dalo odgovor mnogo, njih 33 ili 29,5 %, kao i odgovor veoma
mnogo, njih 32 ili 28,6 %.

f %
Veoma mnogo 37 33
Mnogo 41 36,6
Ni mnogo ni 16 14,3
malo
Malo 11 9,8
Nimalo 7 6,25
Ukupno 112 100.0
Tabela 8. Procjena ispitanika o tome koliko je sat na kome se koriste IKT zanimljiv

Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 8 frekvencija procjene učenika

zaključujemo da je na pitanje koliko im je nastavni sat na kome se koristi IKT zanimljiv, najviše
učenika dalo odgovor „mnogo“, njih 41 ili 36,6%, a tek 7 učenika, ili 6,25% dalo je odgovor
nimalo.

Frequenc Percent
y
Veoma mnogo 26 23,2
Mnogo 36 32,1
Ni mnogo ni 27 24,1
malo
Malo 12 10,7
Nimalo 11 9,8
Ukupno 112 100.0

Tabela 9. Procjena ispitanika o tome koliko su nastavnom satu na kome se koriste IKT pažljiviji
nego na ostalim satovima

50
 Na osnovu analize rezultata prikazanih u tabeli broj 9 frekvencija procjene učenika
zaključujemo da je na pitanje da li su na nastavnom satu na kome se koristi IKT pažljiviji nego
inače, najviše učenika dalo odgovor „mnogo“, njih 36, ili 32,1%, atek 11 učenika ili 9,8% dalo je
odgovor nimalo.
Iz prethodno navedenih podataka, možemo potvrditi našu treću hipotezu koja je glasila da su
učenici pažjiviji i više motivirani za usvajanje novih sadžaja uz korištenje IKT u nastavi jezika.

Razlika u motiviranosti učenika osnovne i srednje škole vezano za upotrebu IKT na

času stranog jezika
Naš četvrti zadatak istraživanja bio je da ispitamo da li postoji statistički značajna razlika u
motiviranosti učenika osnovne i srednje škole vezano za upotrebu IKT na času stranog jezika.
U tabeli broj 10 prikazali smo stavove učenika osnovne i srednje škole povezane sa upotrebom
IKT i motivacijom.

Nastava na kojoj se koristi IKT me Razred

motivira na veće sudjelovanje na VIII % III %
nastavnom satu
Veoma mnogo 20 33,9
Mnogo 18 30,5 33 55,9
Ni mnogo ni 13 22 25 42,4
malo
Malo 1 1,7 11 18,6
Nimalo 1 1,7 11 18,6
Ukupno 53 59
Tabela 10. Razlika u motiviranosti učenika osnovne i srednje škole vezano za upotrebu IKT na
času stranog jezika

U tabeli broj 10 uočavamo da je najviše učenika srednje škole, njih 33 ili 55,9% na pitanje o
tome koliko ih nastava na kojoj se koristi IKT motivira na veće sudjelovanje na nastavnom satu
odabralo odgovor mnogo, dok je na to isto pitanje za učenike osnovne škole, njih 20 ili 30,5%
dalo odgovor veoma mnogo.
Obradom dobijenih rezultata procjene učenika došli smo do zaključka: izračunatim
vrijednostima Hi-kvadrat testa smo utvrdili da ima značajnih odstupanja empirijskih od
očekivanih frekvencija, odnosno, ima statistički značajne razlike u procjeni učenika osnovne i
srednje škole o povezanosti motiviacije i upotrebe IKT na satu stranog jezika
Na osnovu testiranja svih postavljenih hipoteza, odnosno rješenja svih postavljenih zadataka
istraživanja možemo zaključiti da se potvrđuje naša opća hipoteza: Upotreba IKT u nastavi
stranog jezika motivira učenike na veće sudjelovanje na satu i olakšava im usvajanje nastavnih
sadržaja.

Zaključak
U današnje vrijeme nemoguće je zaobići IKT i njegovu upotrebu u svim segmentima života i
rada. Metode učenja se ubrzano mijenjaju i prilagođavaju novim zahtjevima generacija koje
danas sjede u školskim klupama i koje samostalno, vrlo vješto i hrabro istražuju nove tehnologije

51
i njihove mogućnosti. Da bismo ispitali stavove učenika o uticaju upotrebe IKT na motivaciju i
savladavanje gradiva iz stranog jezika, kreirali smo anketni upitnik sa pitanjima zatvorenog tipa i
skalom stavova i ponudili ga učenicima. Nakon izvršene analize i statističke obrade podataka, na
osnovu vrijednosti Hi-kvadrat testa, potvrdili smo našu hipotezu - Upotreba IKT u nastavi
stranog jezika motivira učenike i olakšava im usvajanje nastavnih sadržaja.
Učenici su imali vrlo ujednačene stavove o potrebi i koristi upotrebe IKT u nastavi jer
upotreba tehnologije i multimedijalnih sredstava potiče ih da aktivnije učestvuju u nastavi,
motivisaniji su za rad zbog sadržaja koji su im zanimljivi i bliski njihovim interesovanjima, a
imaju i više prilika da se samostalno izražavaju. Istraživanje je pokazalo i da su učenici srednjih
škola više svjesni važnosti i koristi upotrebe informacijskih tehnologija koje im čas stranog
jezika čine zanimljivijim i olakšavaju usvajanje gradiva.
Nove tehnologije ne mogu zamijeniti nastavnika, ali itekako pomažu u savladavanju gradiva
i stvaranju osjećaja sigurnosti u ovladavanju stranim jezikom, te učenicima donose mogućnost
dostupnijeg, bržeg, funkcionalnijeg i raznovrsnijeg učenja. Njihov osnovni cilj je da učenicima
olakša put do sticanja znanja i da to znanje učini trajnijim. Naravno, treba imati u vidu da je
neophodna tehnika i oprema potrebna za održavanje ovakvog vida nastave skupa i da velika
većina naših škola još nije u stanju da u potpunosti obezbijedi taj nivo tehničke opremljenosti.

Literatura
 Balenović, K. (2011). Motivacija odraslih učenika za učenje engleskog jezika u kontekstu
globalizacije. Napredak, 152 (2), 189–209.
 Bognar, L.; Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
 Breslauer, N. (2011). „Obrazovanje uz pomoć informacijsko-komunikacijskih
tehnologija“. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta, 2, 27-31. Čakovec: Međimursko
veleučilište.
 Kadunić, E. (2008). Individualne kompetencije i motivacija u učenju stranog jezika.
Zenica: Pedagoški fakultet
 Pavičić-Zajec, T. (2017). Učinkovitost korištenja informacijsko-komunikacijske
tehnologije u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Zagreb: Filozofski
fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
 Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
 Radić Branisavljević, M.; Milovanović, M. (2014). Savremene tehnologije u nastavi
stranih jezika. Conference: Sinteza 2014. Beograd: Singidunum University.
 Rečicki, Ž.; Girtner, Ž. (2002). Dete i kompjuter. Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
 Rodek, S. (2007). Novi mediji i učinkovitost učenja i nastave. Školski vjesnik: časopis za
pedagogijsku teoriju i praksu, 56 (1-2), 165-170. Split: Fakultet prirodoslovno-
matematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta u Splitu.
 Smiljčić, I. i sar (2017). „ICT u obrazovanju“. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 3-
4. Šibenik: Veleučilište u Šibeniku.

52
 Pregledni istraživački rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Snežana JANKOVIĆ
Ratka VULANOVIĆ
Ana LALOVIĆ5

SMJERNICE ZDRAVE ISHRANE DJECE ŠKOLSKOG UZRASTA

Rezime
Sa obzirom na to da su osnovni preduslovi zdravlja uravnotežena ishrana , fizička aktivnost i
higijena opredjelile smo se za ovu temu. Hipokrat je govorio: “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek
neka bude tvoja hrana.” Pravilna i zdrava ishrana je postala jedan od najvažnijih problema
savremenog čovjeka samim tim mi smo imali izazov da ukažemo našoj djeci na pravilnu i zdravu
ishranu. Cilj našeg istraživanja je bio da ukažemo djeci da je uzimanje i kombinovanje pravilne I
zdrave ishrane preduslov za zdrav život. Sprovedeći istraživanje na pomenutu temu ukazale smo
na značaj smanjenja unosa šećera, soli, gaziranih pića, masti životinjskog porijekla. Poseban
akcenat je stavljen na povećanje unosa složenih ugljenih hidrata, dijetalnih vlakana, integralnih
žitarica, voća, povrća i vode.
Ključne riječi: zdravi stilovi, uravnotežena ishrana, zdrava ishrana, gojaznost, dijabetes

HEALTHY EATING GUIDELINES FOR SCHOOL-AGE CHILDREN

Considering that the basic prerequisites for health are a balanced diet, physical activity and
hygiene, we have chosen this topic for these reasons. As the Greek physician Hippocrates said
long ago "Your food will be your medicine", it tells us enough about the importance of a healthy
and proper diet. Proper nutrition and healthy eating has become one of the most important
problems of modern man, and therefore we have had the challenge of teaching our children a
proper and healthy diet. The aim of our research was to teach children that eating and combining
a proper and healthy diet is a prerequisite for a healthy life. Conducting research on this topic,
we pointed out the importance of reducing the intake of sugar, salt, carbonated beverages, animal
fats. Particular emphasis was placed on increasing intake of complex carbohydrates, dietary
fiber, whole grains, fruits, vegetables and water.
Keywords: healty styles, balanced diet, healthy diet, obesity, diabetes, long life

5
Autori zaposleni u JU OŠ “Luka Simonović”. Nastavnica biologije, Snežana Janković. Nastavnica
hemije, Ratka Vulanović. Pedagoškinja, Ana Lalović.

53
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

1. Predmet istraživanja

Proces učenja treba da bude organizovan tako da se djeci pomaže u svim aktivnostima na
razne načine, da se stavljaju u takve situacije koje će ih usmjeriti na pravi put uz podsticaj I
podršku odraslih . S obzirom na značajnu ulogu zdrave ishrane u celokupnom psiho-fizičkom
razvoju, očigledno je da se ovom problemu mora posvetiti mnogo pažnje.

Predmet istraživanja: Uloga, mjesto i značaj zdrave ishrane kao preduslova za zdrav život.

1.2. Problem istraživanja

Problem istraživanja: Neadekvatno shvatanje značaja zdrave ishrane preduslova za zdrav život.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja: Utvrditi da li i u kojoj mjeri učenici shvataju ulogu i značaj zdrave ishrane kao
preduslova za zdrav život .

1.4. Zadaci istraživanja

 Ustanoviti da li su učenici i roditelji i dovoljno obavješteni o mogućim posledicima usled

nezdrave ishrane
 Utvrditi da li se redovno hrane I koju hranu konzumiraju
 Ustanoviti kako naši učenici provode svoje slobodno vrijeme
 Ustanoviti da li učenici uočavaju značaj bavljanje fizičkom aktivnošću

Hipoteze istraživanja

Na osnovu cilja i zadataka istraživanja, postavile sam opštu hipotezu:

-Pretpostavlja se da učenici nedovoljno shvataju ulogu i značaj zdrave ishrane u celokupnom

psiho-fizičkom razvoju

OPIS PROJEKTA
Ključni cilj: Zajedničko djelovanje I ukazivanje na značaj zdravih navika života , stvaranje
prijatnog ambijenta za sve uz uvažavanje i zajednički doprinos svih učesnika sistema.

Specifični cilj će biti dostignut kroz brojne Aktivnosti, od kojih svaka vodi ostvarenju jednog od
rezultata - Učinaka, koji su predviđeni da budu postignuti kroz predloženi projekat:

1. Procjenjeni značaj za mlade uz pomoć raznih instrumenata I servisa koje ih vode na

pravi put

54
 2. Pripremljeni planovi I predviđene aktivnosti koje se ostvaruju u saradnji I uz podršku
drugih institucija.
3. Podignuta svijest učenika i roditelja o značaju zdravih stilova života

Direktne ciljne grupe projekta su: lokalne NVO, učenici osnovnih i srednjih škola, nastavnici
I roditelji. Projekat ima za cilj ne samo da podigne nivo saradnje među ovim ciljnim grupama
kroz zajednički rad na ovoj važnoj temi.
Indirektne ciljne grupe projekta su mediji i građani Crne Gore, kojima će projekat biti približen
kroz kampanje podizanja svjesti, preko interneta, društvenih mreža i u direktnom kontaktu.

Obrada I interpretacija rezultata:

Tokom školske 2018/19 godine. sa učenicima je odrađena anketa I na osnovu obrađenih

rezultata došli smo do sledećih pokazatelja:

Anketirano je 51 dječak i 50 djevojčica

51.2

51

50.8

50.6

50.4

50.2

50

49.8

49.6

49.4
Dječaka Djevojčica

55
 50

45

40

35

30

25

20

15

10

0
11 godina 12 godina 13 godina 14godina 15 godina

UZRAST ANKETIRANIH UČENIKA

PITANJA:

1. Koliko obroka imas dnevno?

5

4.5

3.5

2.5

1.5

0.5

0
3 obroka 4 obroka 5 obroka 6 obroka

56
 Analizom odgovora na prvo pitanje može se zaključiti da se većina učenika pravilno
hrani i u toku dana konzumira više obroka. Međutim, ima djece koja konzumiraju samo tri
obroka.

2. Tvoj prvi obrok je:

80

70

60

50

40

30

20

10

0
Od 8 do 10 h Od 10 do 12 h

Analizirajući date odgovore naših učenika na ovo pitanje možemo zaključiti da 74 njih
doručkuje u vremenu kada to i treba tj. od 08 do 10:00h, dok 25 učenika ima prvi obrok od
10 :00 do 12:00 h.

57
3. Tvoj zadnji obrok je:

70

60

50

40

30

20

10

0
od 18h do 20h od 20 do 22h Posle 22 h

Kada je u pitanju večera, tu su odgovori podijeljeni. Najveći broj učenika zadnji obrok ima od
20:00 do 22:00 h , 58učenika, 35 njih od 18: 00h do 20:00 h što je dobro , dok 7 ispitanika
zadnji obrok ima posle 22:h i tu naviku bi im trebalo promjeniti.

4. Sta je najčesće tvoj doručak?

30

25

20

15

10

0
Jaja Sendviči Peciva Plazma keks Pahuljice Med i maslac

58
 Kada je u pitanju doručak i odgovori naših ispitanika ukazuju na to da najveći broj njih za
doručak konzumira, sendviče, peciva, jaja, oko 15% ispitanika pahuljice, skoro 5% ispitanika
med, maslac i plazma keks. Analizirajući odgovore ispitanika na četvrto pitanje može se
zaključiti da većina njih konzumira prilično nezdravu hranu za doručak.

5. Smatraš li da ishrana utiče na zdravlje?

80

70

60

50

40

30

20

10

0
DA NE UGLAVNOM

Analiza odgovora naših učenika na peto pitanje ukazuje na to da su učenici svjesni da

ishrana utuče na zdravlje(čak 71) , 24 ispitanika je odgovorilo sa NE, a 6 njih sa uglavnom .

6. Smatraš li da se zdravo hraniš?

100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
DA NE MOŽDA

59
Iz odgovora na ovo pitanje vidi se da čak 86 njih smatra da se zdravo hrani , dok je 11 dalo
odgovor ne.

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0
Da, svakodnevno Ne

Da li treniraš i koliko puta sedmično?

8. Da li dnevno provodiš na svježem vazduhu?

50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
a) vise od 30 min. b) oko 2h c) vise od 2h

60
9.Koliko dnevno koristiš kompjuter i mobilni telefon?

35

30

25

20

15

10

0
a) vise od 30min. b) oko 2h c) vise od 2h d) puno vise od
navedenog

Iz odgovora se primjećuje da svi anketirani učenici koriste svakodnevno mobilni telefon i

računar, njih 29 vise od dva sata. Od anketiranih 101, čak 12 učenika provede puno vise od
navedenog vremena koristeći mobilni telefon i računar.( oko 12%)

10. Koliko časa vode popiješ dnevno?

45

40

35

30

25

20

15

10

0
Nekoliko Od 5 do 10 Vise od 10

61
Može se primijetiti da 81 učenik pije vodu od 5 do 10 ili vise od 10časa dnevno. Ipak 20 njih ne
unosi dovoljno vode.

11. Da li piješ gazirane sokove i koliko često?

45

40

35

30

25

20

15

10

0
Da, često Ne Ponekad

Iz odgovora se vidi da čak 40 od 101 učenika pije gazirane sokove često a njih 30 ponekad.
Samo 31 učenik ne pije gazirana pića.

12. Da li piješ energetska pića i koliko često?

80
70
60
50
40
30
20
10
0
Da,često Ne Ponekad

Čak 14 učenika često pije energetske napitke, njih 14 ponekad, a 73 ne konzumira tu vrstu pića.

62
13. Da li su tvoji roditelji vegetarijanci?

120

100

80

Series 1
60
Column1
Series 3
40

20

0
Da Ne

Samo jedan učenik ima roditelje vegetarijance.

14. Koliko često se hraniš ponudjenim namjernicama?

100
90
80
70
60
50
40 Često
30 Ponekad
20 Rijetko
10
Nikad
0

Više od 60 ispitanih učenika često konzumiraju voće, povrće,supe, čorbe i druga kuvana jela, dok ribu na
jelovniku imaju ponekad. Voće jedu skoro svi ,a slatkiše (grickalice) često i ponekad.

63
 Zaključak
Analizom dobijenih rezulatata na osnovu odrađenih anketa na uzorku od 101 učenika došli
smo do zaključka da naši učenici imaju dosta zdravih navika ali isto tako povremeno
konzumiraju nezdravu hranu. Što će reći da je opšta hipoteza koja glasi “Pretpostavlja se da
učenici nedovoljno shvataju ulogu i značaj zdrave ishrane u celokupnom psiho-fizičkom
razvoju” – odbačena.
Učenici se uglavnom zdravo hrane. Kod jednog broja njih bi doručak trebao biti kvalitetniji.
Unos gazirnih sokova s obzirom na količinu sećera koju sadrže bi trebao biti manji. S obzirom
da se radi o značajnom broju učenika, treba im na to skrenuti pažnju.
Posebno nas raduje činjenica da je zaključak naših učenika na osnovu odrađenog istraživanja
, predavanja i prezentacija bio upravo onaj na koji smo stavili akcenat - onakvi smo kakvu hranu
uzimamo. Zdrava ishrana u djetinjstvu je najbolja prevencija gojaznosti i dijabetesa u odrasloj
dobi . U narednom periodu imamo u planu da se bavimo ovom i sličnim temama a sve u cilju
usmjeravanja naših učenika pravim vrijednostima i zdravom načinu životu.

LITERATURA

Banićević, M., Radojević, M., Rajin, G., Sedlecki, K., Rašević, M., Sokal-Jovanović, Lj.:
Sačuvajmo zdravlje – priručnik za zdravstvene radnike o zaštiti reproduktivnog zdravlja
mladih, Institut za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta – Republički centar za planiranje
porodice, Beograd, 2000.
Bassioni – Stamenić, F. i dr.: Živeti sa HIV-om, Institut za zdravlje Milan Jovanović
Batut, Nacionalna kancelarija za HIV/AIDS, Beograd, DINA dizajn, 2006.
Desimirović, V.: Svađajmo se pametno, Nauka, Beograd, 1996.
Goleman, D.: Emocionalna inteligencija, Geopoetika, Beograd, 1997.
Gordon, T.: Umeće roditeljstva: kako podizati odgovornu decu, Kreativni centar,
Beograd, 1998.
Gordon, T.: Kako biti uspešan nastavnik, Kreativni centar, Beograd, 1998.
Priručnik Vaspitanje za zdravlje kroz životne veštine (urednik: Mila Paunić),
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije, Beograd, 2006.
Radojević, M., Rajin, G., Sedlecki, K.: Sačuvajmo zdravlje – Radna sveska o
reproduktivnom zdravlju mladih, Institut za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta –
Republički centar za planiranje porodice, Beograd, 1999.
Ćurčić V.: Adolescencija – revolucija I evolucija u razvoju, KBC “Dr.D.Mišović”,
IP“ŽarkoAlbulj”, Beograd, 1997.

On -line izvori:
http://www.zdravlje.nshc.org.rs/pdf/brosura_sacuvajmo_zdravlje.pdf
http://www.plivazdravlje.hr/zdravlje/mladi (širok izbor tema o zdravju mladih)
http://alegenthealth.adam.com/content.aspx?pid=25 (interaktivni vodič kroz ljudsko tijelo) – na
eng. jeziku
www.who.int/(sajt Svjetske zdravstvene organizacije) – na engleskom jeziku

64
PREGLEDNI STRUČNI RADOVI

65
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Azemina IMŠIRAGIĆ, profesorica

Mr.sc. Zuhra HADŽIPAŠIĆ
Dr. sc. Amra IMŠIRAGIĆ , dipl.defektolog
Aida HODŽIĆ, profesor
Elma LINIĆ, profesor

UPOTREBA INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI BIOLOGIJE – POMOĆ

UČENICIMA OŠTEĆENOG SLUHA

SAŽETAK
Informatička tehnologija integrisana u razred i nastavnu svakidašnjicu pruža niz
mogućnosti koje mogu promjeniti učenje te unaprijediti mogućnosti prenošenja znanja. Nova
obrazovna sredina kao takva mijenja sve aspekte nastave za čije izvođenje, u novim uslovima,
nastavnice/nastavnici trebaju biti adekvatno edukovani. Oni u svom radu trebaju kombinovati
obrazovnu tehnologiju s različitim stilovima učenja. Savremena nastava podrazumjeva upotrebu
kompijutera i obrazovnih kompjuterskih softvera. Nastava pomoću kompjutera nedovoljno je
zastupljena u obrazovanju učenika oštećenog sluha. Da bi se uspješno realizovala, neophodno je
da nastavnik vodi računa o intelektualnim, psiho-fizičkim sposobnostima učenika oštećenog
sluha. Osavremenjavanjem nastavnog rada primjenom kompjutera u obrazovanju učenika
oštećenog sluha ima veliku efikasnost u usvajanju znanja i kompetencija. Ovaj rad podjeljen je u
dva poglavlja: prvo se bavi teoreskim postavkama primjene kompjutera u nastavi biologije.
Ključne riječi: kompjuter, nastava biologije, učenici oštećenog sluha...

ABSTRACT
IT technology integrated into classroom and day-to-day teaching offers a range of options
that can change learning and enhance knowledge transfer capabilities. The new educational
environment as such changes all aspects of teaching whose performance, under new conditions,
teachers / teachers should be adequately educated. They need to combine educational technology
with different learning styles in their work. Contemporary teaching implies the use of computing
and educational computer software. Computer training is insufficiently represented in the
education of hearing impaired students. In order to be successful, it is necessary for the teacher to
take into account the intellectual, psycho-physical abilities of the hearing impaired.
By upgrading teaching through the use of computers in the education of hearing impaired
students, there is great efficiency in acquiring knowledge and competences. This work is divided
into two chapters: first deals with theoretical settings of computer application in biology
teaching.
Key words: computer, biology teaching, hearing impaired students ...

66
 UVOD

Primjena kompjutera u radu, kako nastavnom tako i nenanstavnom, znači koristiti kompjuter
kao oruđe kojim ostvarujemo određene ciljeve vaspitanja i obrazovanja. Savremeno društvo teži
za globalnim znanjem, pravovremenim informacijama, kao i povezivanjem usvojenih znanja sa
primjenom u svakodnevnom životu. Sve navedeno ukazuje na nedostatak tradicionalne nastave i
neophodnosti primjene novih tehnologija u obrazovanju učenika oštećenog sluha.
Da bi ilustrovali značaj kompjutera ne samo za učenike oštećenog sluha, nego i za sve osobe s
posebnim potrebama, navest ćemo primjer Stivena Hokinga fizičara. On je bolovao od bolesti
motornih neurona i bio vezan za invalidska kolica. U njegovoj bolesti najbolji prijatelj mu je bio
kompjuter. Kompjuter mu je bio pomoć u kretanju invalidskim kolicima, čitanju, pisanju.
Primjena kompjutera u obrazovanju učenika oštećenog sluha ima veliki značaj. Djeca
oštećenog sluha u vaspitno-obrazovnom procesu nailaze na mnoge poteškoće koje su drugačije
od onih na koje nailaze djeca koja čuju. Djeca oštećenog sluha u školu ne donose mnoga znanja,
vještine i navike koje donose djeca koja čuju. Kod djece oštećenog sluha u procesu upoznavanja
sa nekim predmetom nije dovoljno usmeno tumačenje kao kod djece koja čuju, već se pored
verbalnog tumačenja koriste i drugi čulni analizatori (vid, opip, osjeti za toplo-hladno...). U
obrazovanju učenika oštećenog sluha rad se zasniva na iskorištavanju sačuvanih osjeta, što
nastavu čini kompleksnijom. Zbog posljedica koje oštećenje sluha ostavlja na području govora,
mišljenja, emocionalno- socijalnog razvoja sa ovom djecom neophodno je u nastavi koristiti
informacijsku tehnologiju.
Ova tvrdnja proizilazi iz zahtjeva savremene didaktike, metodike, pedagogije, psihologije,
specijalne edukacije i rehabilitacije. Navedenu tvrdnju potkrijepit ćemo citatom:“ Čovjek, a
najprije dijete sve više brže i izrazitije postaje vizuelni tip. Vizuelno je postalo sastavni
savremenog života,mišljenja, pa toj činjenici se mora posvetiti pažnja i savremena nastava i
biologija (Gaber, 1980). Dijete oštećenog sluha sporazumjeva se s nastavnikom, vršnjacima
drugačije nego čujući vršnjaci uz pomoć daktilologije, znakovnog jezika, čitanjem govora s lica i
usana ali drugačije usvaja znanja, vještine. Obično se za djecu oštećenog sluha kažu da
upotrebljavaju kompenzacijske mehanizme, tamo gdje otkaže sluh tamo je oko. Zbog toga, se oni
oslanjaju na vizuelno usvajanja znanja uz pomoć slika, fotografija, maketa, iliustracija...
(Imširagić, Gadžić, Lučić 2016, str. 58). Dostignuća komunikacijsko – informacijske tehnologije
moguće je primjeniti u obrazovanju učenika oštećenog sluha na više načina: uvježbavanjem
izgovora glasova, riječi, rečenica, uvježbavanjem čitanja i pisanja, usvajanjem novih znanja iz
svih nastavnih predmeta kada god mogućnosti nastavnicima dozvoljavaju.
U radu ćemo nastojati teoretski obraditi problematiku primjene kompjutera u nastavi
biologije, te ponuditi model za konkretnu primjenu u nastavi biologije, uz poznavanje
najosnovnijih kompjuterskih programa, u ovom slučaju Power Pointa.

Primjena kompjutera u nastavi učenika oštećenog sluha

Nekada je učenik bio vezan za knjigu i živu riječ nastavnika. Nagli razvoj informacijsko –
komunikacijskih tehnologija u posljednjih nekoliko vijekova izazvao je promjene u svakom
segmentu ljudskog života, pa tako i u obrazovanju. Više se primarnim nastavnim pomagalima ne
mogu smatrati grafoskopi, grafofolije, drvene table i slično jer današnji učenici od najranije dobi
rukuju pametnim telefonima, tabletima. Danas se informacijska tehnologija primjenjuje u gotovo
svim segmentima ljudskog života pa je tako neupitna primjena i u vaspitno-obrazovnom procesu.

67
Tradicionalno izvođenje nastave više nije dovoljno pa se zamjenjuje raznim aktivnostima,
multimedijalnim sadržajima, virtualnim učionicama... Kurikulum savremenog vaspitno-
obrazovnog procesa uključuje primjenu informacijsko – komunikacijske tehnologije kao
neizostavni dio suvremenog pristupa realizaciji nastave, a poseban značaj ima u prenošenju
znanja učenika sa posebnim potrebama, u ovom slučaju učenika oštećenog sluha.
Ulaskom informacijske tehnologije u naše živote naznačila je potrebu promjena u
obrazovanju učenika oštećenog sluha, jer za njih veliki značaj u usvajanju znanja ima sve ono što
su vidjeli. Znači, vizuelno je primarni način usvajanja znanja za ove učenike. Trachtenber (1986)
smatra da kompjuteri imaju trostruku ulogu u edukaciji, koriste se kao:
 Sredstvo za učenje – koje uključuje programirani materijal nastavne oblasti, učenikov
odgovor ili reakcije, evaluaciju učenikovih reakcija-odgovora i određivanje naredne
oblasti učenja.
 Sredstvo za obradu teksta koje kao organizovana i programirana baza podataka, povratne
informacije i kalkulator;
 Sredstvo za učenje posebnih programa neophodnih nastavnicima i učenicima koji
olakšavaju manipulisanje tekstom, tabelama, grafikonima, slikama (Micro Office Word,
Micro Office Excel itd).
Primjenom kompjutera u nastavi stvoreni su drugačiji uslovi rada u školi. Uloga novog
većeg informacijskog okruženja je postala bitnija i značajnija, a sama škola će biti modernija i
uspješnija ukoliko nastavnici, kao direktni izvođači nastavnog procesa budu spremniji i odlučniji
u sprovođenju informatizacije nastave (Miladinović, 2005, str. 386). U vaspitno-obrazovnom
radu učenika oštećenog sluha, neophodno je nastavu organizovati uz pomoć kompjutera i
kompjuterskih programa, jer očiglednost pospješuje verbalno pamćenje i omogućva učenicima
oštećenog sluha da u toku usvajanja novih znanja preostalim čulnim organima zahvataju
objektivnu stvarnost. Znanja u nastavi biologije stiču se čulom vida i sluha, odnosno jedinstvom
vizuelnog i auditivnog, lakše vodi do saznanja da se pokuša samo vidom, odnosno sluhom
(ostacima). Raznovrsne slike, animacije mogu pomoći učenicima oštećenog sluha da shvate
veoma složene apstraktne pojmove. Dobro organizovana i pripremljena nastava uz pomoć
kompjutera, multimedijalnih Cd-ova, upotreba Pointa, Interneta može im pomoći u savladavanju
gradiva. Imajući u vidu ovu činjenicu, jasno nam je koliki je značaj primjene kompjutera u
obrazovanju učenika oštećenog sluha.
U vaspitno- obrazovnom procesu sa učenicima oštećenog sluha usvajanje novih znanja uz
primjenu kompjutera ostvaruje se dvosmjernom komunikacijom i to:
 učenika sa kompjuterom;
 organizacijsko-kreativnim aktivnostima nastavnika.
Kada nastavnik kreira nastavni proces uz primjenu kompjutera mora imati u vidu da li je kod
učenika primarno oštećenje sluha ili su u pitanju kombinovane/višestruke smetnje što je veoma
važno. Najvažnije je ako se radi samo o oštećenju sluha bez dodatnih poteškoća, nastavnik
upotrebom kompjutera postići će pored usvajanja znanja iz biologije i bogaćenje riječnika,
usvajanje gramatičkih pravila, poboljšavanje čitanja, izgovora glasova, riječi, rečenica. Znači,
korelacija uvijek je usmjerena na aktivnosti iz maternjeg jezika. Na ovaj način podstičemo ne
samo lakše usvajanje znanja, nego poboljšavamo govor, usmeno izražavanje, odnosno
komunikacijske sposobnosti učenika.

68
 KOMPJUTER U NASTAVI BIOLOGIJE
(praktični dio)

Praktični dio rada sastoji se od pripreme za čas biologije učenika oštećenog sluha.

Prikaz pripreme za čas

U okviru nastave biologije u šestom razredu devetogodišnjeg obrazovanja učenika oštećenog
sluha prikazat ćemo obradu nastavne jedinice „List“. Nastavni sadržaji o listu obrađuju se u
okviru nastavne jedinice „List“. Nastavni sadržaji o listu obrađuju se u okviru nastavne teme
:Građa i funkcija biljke. Kao nastavno sredstvo koristit ćemo kopmjuter, a navedena nastavna
jedinica bit će prezentovana u Pointu. Učenici će steći znanja o listu, dijelovima lista, i značaju
listopva, ali i vještine percepcije – zapažanja, spremnosti.
U uvodnom dijelu časa nastavnik bi trebao da sa učenicima ponovi dijelove biljke koje smo do
sada učili (sjemenka, korjen, stablo).

Slika 1. Prikaz uvodnog dijela časa ( korijen, stablo, sjemenka)

Slika. 2. Prikaz uvodnog dijela časa: Uloga korijena

69
 Slika 3. Prikaz trećeg slajda – građa stabla

Slajd 4. Šta je sjemenka? – ponavljanje znanja

Glavni dio časa:

Centralni dio časa treba da traje 30 minuta, s obzirom da je čas u Centru za obrazovanje
učenika oštećenog sluha traje 40 minuta.
Artikulacija časa sastoji se iz sljedećih etapa:
stvaranje uslova za obradu nastavne jedinice
prezentovanje i usvajanje novih znanja
samostalan rad učenika
provjera rezultata rada.
Čas ćemo izvoditi u informatičkom kabinetu. Učionica mora imati na raspolaganju projektor
za izvođenje prezentacije, kao i grupni aparat za rehabilitaciju slušanja i govora. U obradi novih
nastavnih jedinica pored usvajanja znanja kod učenika oštećenog sluha radi se na rehabilitaciji
slušanja i govora (bogaćenje riječnika, korigovanju nepravilnosti izgovora pojedinih glasova,

70
riječi, rečenica) što razlikuje izvođenje nastave od nastave u redovnim školama, ali i usvajanju
određenih vještina.
Na svaki kompjuter pohranit ćemo igru (kviz) koji će učenici rješavati u završnom dijelu časa.
Postavit ćemo ikonu na display monitora. Usvajanje novih znanja o građi i funkciji lista
započinjemo pomoću pripremljene prezentacije. Ona se sastoji od šest slajdova za glavni dio
časa i pet slajdova za završni dio časa. Završni dio časa kreiran je kao kviz, koji će učenici
samostalno rješavati.

Danas ćemo učiti novu nastavnu jedinicu koja se zove:

LIST

Slika 5. Prikaz slajda. – Najava časa

U samom početku nastavnik će najaviti naziv nastavne jedinice koju ćemo danas učiti: verbalno
, dvoručnom abecedom i znakovnim jezikom.

Slika 6. Izgled druge strane prezentacije

71
Učenicima će se nastojati krenuti od samog početka nastavne jedinice od lakšem ka težem, kako
bi se usvajanje novih znanja krenulo od osnovnih znanja, boja lista, veličina listova (slika. 7).

Slika 7. Izgled druge strane prezentacije

Slika 8. Izgled treće strane prezentacije

72
Na slaju 9 učenike ćemo upoznati sa podjelom listove na proste i složene.

Prezentaciju nastavne jedinice završit ćemo značajem listova za čovjeka i životinje (slika 10).

Biljke su važne za:

Ishranu ljudi Ishranu životinja

Izgled 10-te stranice prezentacije

Nakon prezentovanja novih znanja o bolji lista, veličini listova, građi, podjeli listova, značaju
listova za čovjeka i životinje, krenut ćemo na završni dio časa, a to je kviz koji smo planirali da
učenici urade samostalno. Ovaj kviz kao i prezentacija obrade kreirana je u Pointu. Kviz je
napravljen tako da klikom na ponuđene odgovore prelazi na novo pitanje ako se da tačan
odgovor ili vraća na staro ako se ne da tačan odgovor. Time se pokušalo zaintrigirati učenike, te
podstaknuti aktivnost i pažnja pri rješavanju odgovora.

73
 List je organ biljaka stablašica i najčešće je
boje

A ljubičaste

B crne

C zelene

D crvene

Slika 11. Izgled prvog slajda kviza

Pitanja od kojih se kviz sastoji raznovrsni su kao i odgovori. Ova raznolikost proizilazi iz
namjere da svako pitanje bude drugačije te da motivišu učenikovu pažnju i mišljenje.

Koji listovi nisu zelene boje?

A čempresa,bora

B hrasta i bukve

C jele i ariša

D lukovice luka,pupoljka

Slika 12. Izgled druge strane kviza i sljedeći slajdovi 12, 13, 14, 15 pokazuju prezentaciju kviza.

74
Koliku dužinu mogu dostići listovi palme?

A 20 metara

B 1 metar

C 9 metara

D 11 metara

Slika 13. Izgled slajda kviza

List je građen iz ?

A kore,srži,stabla

B krunice,tučka,prašnika

C dlačica,kape,kupe

D Lisne plojke,drške,lisni nervi,rukavca

Slika 14. Izgled prezentiranog slajda kviza

75
 S obzirom na građu lisne plojke, listovi
se dijele na:

A žute i crne

B proste i složene

C debele i tanke

D hranjive i štetne

Slika 15. Izgled slajda kviza

Dolaskom na završni slajd, učenik se javlja nastavniku koji zapisuje njegovo ime na tablu prema
redoslijedu kojim su učenici završavali kviz. Na ovaj način se kod učenika razvijaju sposobnosti,
vještine. Ovome u prilog ide i mišljenje Komenskog koji je smatrao da igru treba što prije
afirmisati u školi, na način da se organizuje takmičenje u znanju.

ZAKLJUČAK
Nastavu pomoću kompjutera kod učenika oštećenog sluha razvija različite oblike mišljenja,
kao i sposobnost za korišćenje različitih izvora znanja. Primjenom nastave pomoću kompjutera
kod učenika oštećenog sluha postigli smo:
 zainterisovanost (učenicima nastava postaje zanimljiva);
 usvajaju nova znanja o dijelovima lista, o značaju lista za čovjeka i životinje;
 razvijaju takmičarski duh kroz rješavnje kviza;
 razvijaju pažnju, mišljenje, pamćenje, govor
 učenici razvijaju sposobnost rada na računaru.
Znanja o građi lista biće trajnija i pomoći će učenicima oštećenog sluha u formiranju novih
znanja o biljkama. Usvojena znanja moći će primjeniti u starijim razredima i u raznim životnim
situacijama. U prikazu časa vidjeli smo da primjenom kompjutera u nastavi stvaramo novu,
specifičnu situaciju koja će biti interesentna učenicima oštećenog sluha u usvajanju novih znanja.
Nastavu pomoću kompjutera trebali bi koristiti u obradi, ponavljanju svih nastavnih predmeta, ne
samo u nastavi biologije kada je to moguće. Pravilnom upotrebom kompjutera u obrazovanju
učenika oštećenog sluha ispunjavamo zadatke suvremene metodike, didaktike, pedagogije,
psihologije. Modernnizacija obrazovnog procesa učenika oštećenog sluha zasnovane na primjeni
kompjutera mjenjamo načine sticanja znanja.
Primjenom kompjutera u obrazovanju čenika oštećenog sluha omopgućavamo učenicima da
na svoj način usvoje znanja onim tempom koji im najviše odgovara i koji ih najviše motiviše.
Rad ćemo završiti jednom mudrosti C. Klackhona koji kaže:“Svi ljudi su isti kao svi ljudi. Neki
ljudi su kao neki ljudi. Ni jedan čovjek nije isti kao drugi čovjek“.

76
LITERATURA

- Boras, M., (2009). Suvreeni pristupi nastavi prirode i društva. Život i škola, br. 21.
Osijek, str. 40- 49.
- Cvjetinčanin, s., Segmendinac, M., Branković, N. (2008). Primjena nastave pomoću
računara u formiranju znanja učenika trećeg razreda o biljkama listopadne šume.
Pedagoška stvarnost. Vol. 1-2, Novi Sad.
- Čop, M., Topolovc, V., (2009). Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije
(ITC) u obrazovanju djece s posebnim potrebama. Informatologija, br. 42, str. 304- 314
- Imširagić, A., Ćatić, V., Ćatić, V., (2016). Inkluzivni pristup u građanskom obrazovanju.
OFF- SET, Tuzla.
- Ljubešić, M., (2009). Računalom kroz nastavu Hrvatskog jezika i književnosti. Život i
škola, br. 22. Osijek, str. 23-49.
- Miladinović, M., (2005). Moj drug računar, Obrazovna tehnologija, Vol. 10. No 2. Novi
Sad, str. 385- 390
- Radić – Šeštić, M., Radovanović, V., Žiga, V., (2007). Internet u nastavi za djecu
oštećenog sluha, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, str. 543-550.
- Radončić, B. (1985). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb.
- Trachtenberg, R., (1986). Computer Applications in the Deaf Education, n, Murphy H.,
J., & Dunning, J. A., Ed. Computer Technology and Persons with Disabililities;
Procededing of the Conference, California; Northridge.

77
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Stanislavka TOMAŠEVIĆ6

PRIMJENA VIDEO LEKCIJA I INTERNETA U NASTAVI PRIRODE

I DRUŠTVA

Rezime
U XXI veku IT se smatraju jednim od ključnih faktora ili glavnih pokretačkih snaga promena
u savremenom svijetu. One omogućavaju nesmetani informacioni tok na svim
nivoima,transparentnost podataka, informacija i znanja..Težimo društvu obrazovanih,
fleksibilnih i kreativnih ljudi koji moraju imati mogudnost da se obrazuju i uče tokom cijelog
svog života. Ovaj cilj se može postidi korjenitim promjenama u obrazovnom sistemu. Značajna
promena jeste uvođenje i potpuna primena IT u nastavnom procesu. Na jednoj strani je
postojanje samostalnog predmeta iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Na drugoj
strani korišćenje IT kao alata u okviru ostalih predmeta. Veoma često smo u nedoumici kako na
koji način da objasnimo neku lekciju. Ja sam kod nekih nastavnih jedinica izabrala video lekcije
koje su postavljene na mom you-tube kanalu.
Ključne riječi: video lekcija, vinograd, put do vina, održavanje vinograda, bolesti vinove
loze, samostalnost, internet.

Apply video lessons and the internet in teaching nature and society

Summary
In the XXI century IT is considered to be one of the key factors or major driving forces of
change in the contemporary world. They provide a smooth flow of information at all levels,
transparency of information, information and knowledge. We strive for a society of educated,
flexible and creative people who must be able to educate and learn throughout their lives. This
goal can be rooted in rooted changes in the education system. Significant change is the
introduction and full application of IT in the teaching process. It's on one side the existence of an
independent subject in the field of information-communication technologies. On the other, use IT
as a tool within other subjects. We are often in no doubt how to explain a lesson. I have selected
video lessons in some of the teaching units that are set up on my you-tube channel.
Keywords: video lessons, vineyard, wine route, vineyard maintenance, vine disease,
autonomy, internet.

Uvod
Obrazovanje se danas nalazi pred veoma velikim izazovima koji su posljedica ubrzanog
razvoja tehnoloških dostignuća. Njihova primjena nameće potpuno novi pristup nastavi a to
zahtijeva aktivno uključivanje pedagoške nauke. Najbitnije je pronaći formu da se na najbolji
način iskoriste pozitivne strane te tehnologije, a spriječe negativne. Tom aktuelnom pitanju dosta

6
učiteljica, Osnovna škola „Braća Labudović“

78
pažnje u posljednje vrijeme posvećuju i crnogorske obrazovne institucije i vaspitno-obrazovne
ustanove.
Tradicionalna nastava pasivizuje učenike jer je odlikuje frontalni rad jer je nastavnik predavač i
ne dolazi do povezivanja teorije i znanja sa realnim životom.
Računari i obrazovni računarski softver omogućavaju učenicima stalno pretraživanje,
prelistavanje i strukturiranje sadržaja okruženja unutar koga mogu da organizuju i interpretiraju
podatke za sebe. Na taj način, usvajanje znanja ne svodi se samo na skup usvojenih činjenica,
već učenje predstavlja proces, tj. način mišljenja ili uspostavljanja veza.
Od svih novijih dostignuća, internet u najvećoj mjeri može da pomogne u obrazovanju djece, da
ih spremi za novo informaciono doba. Ipak, očigledan je 'digitalni jaz', neravnoteža u digitalnoj
pismenosti između nastavnika i učenika. Učenici su rođeni u digitalnoj eri , a nastavnici moraju
na nju da se privikavaju i neke stvari puno teže uče.

Korišćenje video lekcije

Učenici mnogo više koriste slikovite i multimedijalne sadržaje nego klasičan tekst. Video
lekcija nam pomaže da svoje lekcije napravimo u formatu koji je mnogo prihvatljiviji današnjim
učenicima i da svoju nastavu prilagodimo ovom formatu. Na ovaj način učenici mogu da kod
kuće pogledaju sadržaj onoliko puta koliko im je potrebno, da kroz interaktivne lekcije provere
svoje znanje, a pomaže i učenicima koji su izostali sa nastave.
Na ovom času sam prvo podijelila učenicima nastavni listić (rade ga 5 min) na kome upisuju
šta znaju o grožđu, a zatim im puštam film.
(Film)
https://www.youtube.com/watch?v=__JUbJU0MxA&feature=youtu.be(5

Vinograd se podiže na ravnim terenima gdje je klima blaga i gdje su ljeta duga i topla.Sadnice
se sade na određenom razmaku da bi imali dovoljno prostora da se razviju,a kasnije da grožđe
sazri. Pomoću slike uočavaju građu vinove loze, kao i da je ona puzavica kojoj treba potpora za
koju će se uhvatiti.

Slika 1. Vinova loza

Učenici:
 Saznaju gdje se u Crnoj Gori gaji vinova loza(na karti se prikazuju ta mjesta)
 Uočavaju po čemu se grožđe razlikuje (prema boji i namjeni). Grožđe se dijeli na stono i
vinsko. Stono grožđe je rozaklija,a vinsko su vranac, krstač i kratošija.Uočavaju oblik i
boju zrna svih sorti grožđa. Saznaju i koji se još proizvodi prave od grožđa.
 Rade ukrštenicu ,a ja ih obilazim i tako provjeravam da li su zapamtili sadržaje koje smo
radili. Na kraju ukrštenicu kontrolišu preko tačno urađene ukrštenice u Power Pointu.

79
 Slika 2. Ukrštenica

U završnom dijelu časa puštam film-

Kako se dobija vino https://www.youtube.com/watch?v=Ckuf1IcGvZg

Učenici mogu da vide proces dobijanja vina. Prvo se kontroliše količina šećera,a zatim se grožđe
bere po toplom i suvom vremenu. Grožđe se zatim melje u muljači,a zatim se ostavlja da dođe do
vrenja.Zatim se vino odlaže u metalna burad iz kojih se otače dva do tri puta.Kada se ono izbistri
ostavlja se u podrumima da zri.

DOMAĆI ZADATAK
Na internetu pronaći i sastaviti kraći sastav o štetnosti alkohola.
Na drugom času smo imali za cilj uočiti bolesti vinove loze, koji se radovi obavljaju u
vinogradu, kako se štiti od korova, uočavaju lanac ishane u korovu.
Koristili smo internet resurse.

Kratak sadržaj časa:

I-korak -Ponoviti naučeno o vinogradu
II-korak- Dijele se u grupe i zajednički tarže dijele internet na telefonima.Odlaze na zadate
sajtove i traže informacije koje su im potrebne.Sve informacije bilježe na listić. Svaka grupa ima
svoj zadatak.

80
III-korak-Jedna po jedna grupa izvještava i zapisuje osnoven podatke koje je našla na internetu
na svom dijelu table.
IV-korak -Objedinujemo sve što su prikupili a zatim popunjaju listić koji lijepe u sveske

ZAKLJUČAK (piše glavni i odgovorni urednik)

U ovom radu dat je kratak osvrt na korišćenje video lekcija i internet tehnologija u nastavi
prirode i društva. Dat je konkretan primjer u obradi nastavne teme o vinovoj lozi. Gledanjem
video lekcije aktivira se pažnja kod učenika. Video lekcije moraju kratko da traju, da su jasne i
da su koncipirane na takav način da tokom trajanja maksimalno aktiviraju intresovanje kod
učenika.
Prednost ovakve nastave je taj što učenici mogu kad god požele da posjete nastavnikov you-
tube kanal, prisjete se sadržaja na času i eventualno upute neko pitanje nastavniku koje nisu
uputili na samom času. Ovakva interaktivna komunikacija izuzetno pozitivno utiče na stavove
samih učenika, kao i na oslobađanje pasivnosti koja je bila prisutna u klasičnoj nastavi.
Podrazumijeva se da nakon gledanja videa nastavnik kreira sadržaje koje će takođe
maksimalno aktivirati učešće učenika na samom času. Takvi sadržaji mogu biti i predložena
ukrštenica i zadavanjem intresatnih domaćih zadataka kao što je koleginica Tomađević
predložila. Živa riječ je nezamjenjiva nastavna metoda. Međutim, komunikacija mora biti
dvosmjerna i nastavnik više nije samo neprikosnoveni autoritet u učionici već i prijatelj koji
pomaže učenicima u savladavanju gradiva.

Korišćeni sajtovi
https://www.youtube.com/watch?v=__JUbJU0MxA&feature=youtu.be(5
https://infoinformatikablog.wordpress.com/tag/ucenje-online/
http://www.zuns.me/prosvjetni-rad/clanak/moderne-tehnologije-i-obrazovanje
https://okc.rs/video-lekcije-nastavna-sredstva-savremenog-obrazovanja/
www.zzs.gov.me

81
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Milka OBRADOVIĆ7

ICT ALATI U NASTAVI CRNOGORSKOG-SRPSKOG, BOSANSKOG I HRVATSKOG

JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

REZIME
Pojavom savremenih tehnologija nameću se mnogobrojne promjene, a tako i promjene u
nastavnom procesu. Više nije dovoljno koristiti samo tablu i kredu u nastavi, već moramo
koristiti tehnologiju i savremene metode kako bi učenike zainteresovali, motivisali i postakli za
usvajanje znanja. Da bi nastava bila efikasnija potrebna su nova multimedijalna nastavna
sredstva, koja zadovoljavaju i savremene didaktičko-metodičke principe realizacije nastave.
Internet postaje dominantan kanal razmjene i usvajanja novih informacija i znanja, tako da
korišćenje novih tehnologija pokreće i pitanje medijske pismenosti, koja je od izuzetnog značaja
za učenike.
Ključne riječi: savremene metode u nastavi, savremena nastava, multimedijalna nastava,
multimedijalni priče, video lekcije, kvizovi.

ICT tools in the teaching of Montenegrin-Serbian, Bosnian and Croatian language and
literature

SUMMARY
The advent of modern technologies imposes many changes, and thus changes in the
teaching process. It is no longer sufficient to use only the board and chalk in the classroom, but
we must use technology and modern methods to make students interested, motivated and
motivated to acquire knowledge. In order to make the teaching more effective, new multimedia
teaching tools are needed, which also meet the contemporary didactic-methodical principles of
teaching realization. The Internet becomes the dominant channel of exchange and the adoption of
new information and knowledge, so that the use of new technologies also raises the issue of
media literacy, which is of great importance for students.
Key words: contemporary methods in teaching, contemporary teaching, multimedia teaching,
multimedia stories, video lessons, quizzes.

7
Milka Obradović, nastavnica crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u JU
SSŠ ,,Spasoje Raspopović“, Podgorica

82
 Uvod
Izbor metoda i oblika rada u nastavi bitno je pitanje savremenog nastavnika. Za razliku od
onih tradicionalnih metoda u kojima su učenici pasivni slušaoci i primaoci znanja, savremene
nastavne metode zahtijevaju aktivno uključivanje učenika u nastavu, čime do izražaja dolazi
njihovo stvaralaštvo i primjenjivanje stečenih znanja u čemu je i cilj savremene nastave. U našoj
praksi multimedijalna nastava je već uzela maha, ali su većinom zastupljene metode Power Point
prezentacija (sa mnogo informacija u vidu teksta, koje je gotovo teško pratiti) ili video lekcija
preuzetih sa interneta. Proces stvaranja samostalnih radova je za većinu nastavnika mukotrpan i
težak posao, tako da raznovrsniju upotrebu multimedijalnih sredstava većinom možemo vidjeti
na oglednim ili uglednim časovima.
Najveća odgovornost je upravo na nastavnicima, oni su ti koji moraju ići u korak sa
savremenim metodama i koji se svakodnevno moraju osposobljavati da koriste savremena
nastavna sredstva i metode u nastavi, ali i da nauče učenike da na pravi način primjenjuju nova
znanja i koriste i usvajaju prave informacije.
Multimedijalna nastava može se primenjivati u gotovo svim oblastima nastave, pa tako i u
nastavi crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: u gramatici,
književnosti i u jezičkoj kulturi. U ovom radu ćemo navesti ICT alate koje smo koristili u nastavi
crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti i koji su se pokazali kao
interesantni za učenike u nastavnom procesu. Jedna od veoma interesantih savremenih metoda u
nastavi koje smo koristili u nastavi je sprovođenje projektne nastave putem zajedničkih
istraživačkih radova učenika na interaktivnim panoima i kreativnim izradama plakata i postera,
usklađenih sa pedagoškim odrednicama i nastavnim ciljevima. Ova metoda zahtijeva pripremu,
što podrazumijeva grupni rad u kome učestvuju učenici i nastavnici, a sprovodili smo je uz
pomoć alata linoit, padlet i publisher (za neke manje forme).
Priprema za izradu plakata se odvija u sljedećim koracima (primjer iz prakse):
Određivanje teme, područja rada i ciljeva izrade plakata
Tema: Čiča Gorio – Onore de Balzak
Cilj izrade plakata: Analiza književnog djela
Planiranje vrsta informacija koje će se koristiti za izradu plakata; prikupljanje i sortiranje
materijala na zadanu temu
Naslov – treba da bude konkretan i uočljiv
Stil pisanja– kratke i jasno formulisane rečenice
Slikovni materijal: fotografije, grafički prikaz.
Biografija pisca: gornji lijevi ugao
Literatura: materijali koje su učesnici pronašli na zadatu temu, literatura iz
književnosti,
internet stranice.
Odabir suštinskih, ključnih elemenata za sadržaj plakata

Sortiranje prikupljenog materijala:

- Biografija pisca
- Obilježja Balzakove realističke metode
- Uočavanje žanrovskih, tematskih i stilskih karakteristika (analiza književnog djela, tema i
struktura romana, mjesto radnje, slika društva, vrijeme radnje, fabula, opisi- eksterijeri i
interijeri, likovi)

83
- Istraživački zadaci za učenike
- Citati i anketa
Određivanje skice izgleda plakata-strukture
Poslije pripreme materijala (fotografije, informacije, riječi i slično) učesnici će simulirati
izgled plakata na hamer papiru i sami odlučuju kako će izgledati plakat.

Primjer 1. Linoit- je ljepljiva ploča, pano, veoma zanimljiv alat koji može služiti u razne svrhe
u nastavi i pogodan je za grupni rad učenika.

Slika 1. Linoit (Čiča Gorio- Onore de Balzak)

http://linoit.com/users/milka1/canvases/%C4%8Ci%C4%8Da%20Gorio

Primjer 2. Padlet, Kratki pregled aktivnosti povodom obilježavanja ,,170 godina Gorskog
vijenca“ sa video zapisom aktivnosti.

Slika 2. Padlet
https://padlet.com/milka_obradovic/2vg4afbo2v0i

84
Primjer 3. Microsoft Publisher - alat uz pomoć koga brzo i jednostavno kreiramo publikacije
profesionalnog izgleda. Pomoću programa Publisher mogu se kreirati, dizajnirati i objaviti
različite vrste dokumenata za izdavanje (brošura, čestitaka, plakata, posjetnica, novina i sl.)

Slika 3.Publisher

Unapređivanje procesa učenja i osavremenjavanje nastavnog procesa može se postići uz pomoć

umnih (mentalnih ili kognitivnih) mapa.

Umne ili mentalne mape imaju širok opseg primjene i koriste se kao sredstvo koje nam
omogućava da dobijemo cjelovitiju sliku o obrađenoj temi, umjesto da se prisjećamo samo
djelova teme. Ova informacija izuzetno pozitivno utiče na organizaciju reprodukovanja i
mogućnosti planiranja nastavnog procesa. Mentalne mape su sredstvo koje inspiriše primjenu
stečenog znanja, podstiče kreativnost i višestrano, sveobuhvatno razmišljanje. Mentalne mape
definitivno predstavljaju nov i zanimljiv način učenja, kao i obostranu saradnju nastavnika i
učenika.
Mape uma učenici treba da koriste na kreativne načine tamo gdje su primjenjive, a
primjenjive su skoro u svim oblastima, pa tako i u nastavi crnogorskog-srpskog, bosanskog i
hrvatskog jezika i književosti. Najefektnije se pokazala na časovima ponavlјanja gradiva: na
časovima lektire i analize književnih djela, bilješke su na času učenicima preglednije u vidu
mapa uma, a i pismena analiza određenih nastavnih jedinica može se dati takođe u vidu mape
uma. U nastavi smo koristili različite alate za izradu mapa uma.

85
Slika 4. (Ana Karenjina-L.N.Tolstoj)

Slika 5. (Mračajski proto-Petar Kočić)

86
 Slika 6. (lirika)

Slika 7. Coggle (stilske figure sa primjerima)

Informacione tehnologije u savremenoj nastavi doprinose i višem stepenu znanja, ali i

ekonomičnosti. Nastavnik uz pomoć računara može da realizuje nastavnu jedinicu ponavljanja
znanja iz istorije jezika. Prethodni časovi su bili u vidu sticanja novog znanja o razvoju jezika,
Vuku Karadžiću i bitnim godinama i djelima vezanim za ovu temu. Lako se može ponoviti
gradivo i utvrditi stepen stečenog znanja kod učenika uz pomoć mape uma uz pomoć Popplet
alata.

87
 Slika 8. Popplet (Vuk S. Karadžić)

Poboljšati kreativnost i osposobiti nastavnike za realizaciju aktivnije i maštovitije nastave

moguće je postići i kroz izradu i integraciju slikovitih, animiranih nastavnih sadržaja i video
lekcija.
Video lekcija ili predavanje je video koji predstavlja edukativni materijal za temu koja se
obrađuje u nastavi. To može biti video snimak nastavnika koji govori u kameru, s fotografijama i
tekstom o nekoj temi, a može biti i kombinacija gore navedenih. U nastavnom procesu je
najbolje koristiti nastavna sredstva kombinovano jer njihova raznovrsnost angažuje sva čula i
obezbeđuje najbolje efekte kod učenika prilikom usvajanja nastavnih sadržaja. Pomoću video
alata nastavnik može sam kreirati video snimak, ali i u saradnji sa učenicima.

Izrada video alata

Za izradu video alata koristili smo alate Animoto, Storyjumber i Photostory.
Animoto je web alat koji nudi mogućnost izrade video materijala na visokom nivou,
korišćenjem muzike, slika, teksta i drugih video materijala. Alat je jednostavnog dizajna
i jednostavan je za upotrebu.
Storyjumper je program za izradu digitalnih priča, veoma interesantan učenicima,
jedostavan za korišćenje i maštovit.
Photo Story je besplatan alat korporacije Microsoft pomoću koga se mogu napraviti
lijepe i kreativne video priče sa svojim učenicima ili za svoje učenike. Photo Story ima
efikasne alate, efekte za slike, zumiranje, kreiranje muzike, korišćenje gotovih zapisa za
muziku u pozadini i dodavanje natpisa. Veoma je pogodan za upotrebu u nastavi i
zanimljiv učenicima, jer njegova raznovrsnost angažuje sva čula u isto vrijeme. Pogodan
je za obradu nastavnih sadržaja i iz jezika i književnosti.

88
 Slika 9. Animoto (grčka mitologija)
https://www.youtube.com/watch?v=da58MEOq1zk

Slika 10. Storyjumper (grčka mitologij)

https://www.storyjumper.com/book/index/58139365/Gr%C4%8Dka-mitologija

89
 Slika 11. Photo Story

https://www.youtube.com/watch?v=iJcQqCk8D6c
https://www.youtube.com/watch?v=lMvr83hb-BA
https://www.youtube.com/watch?v=fJuGRma0HcE
https://www.youtube.com/watch?v=YqpBOiI74TQ
(primjeri iz nastave - upotreba programa Photo Story)

Kvizovi su veoma popularna igra i mogu biti odličan način za razvijanje logičkog mišljenja i
zaključivanja, takođe se mogu funkcionalno upotrebiti u nastavi, pri utvrđivanju ili
sistematizaciji određenog gradiva iz raznih oblasti, pa i iz crnogorskog-srpskog, bosanskog i
hrvatskog jezika i književnoti. Učenici vole kvizove i rado ih rješavaju, a posebno im je
interesantno to što koreliraju sa raznim programskim sadržajima crnogorskog-srpskog,
bosanskog i hrvatskog jezika i književnoti, ali i sa drugim nastavnim predmetima. Kvizovi su
veoma pogodni za časove obnavljanja jer stimulišu učenike na razmišljanje. Mogu se rješavati i
u grupama, te su pogodni i za razvijanje motivacije kod učenika. Na časovima jezika i
književnosti koristili smo uglavnom kvizove urađene u Powerpoint-u.

90
 Slika 12. Asocijacije ( epika i lirika)

Slika 13. (književni rodovi i vrste)

Jezička kultura je takođe izuzetno široka oblast crnogorskog-srpskog, bosanskog i

hrvatskog jezika i književnosti. Ona je veoma pogodna za primjenu multimedijalne nastave.
Takođe, postoje brojna osjetlјiva mjesta jezika koja aktivno treba pratiti i koju djeca teže
usvajaju upravo zbog toga što u svom okruženju stalno slušaju nepravilan govor. Na ovaj način,

91
uz pomoć interneta, slikovito im možemo dočarati kako da se izbore sa brojnim nepravilnostima
koje kvare govor.
Upotreba interneta pokreće i pitanje medijske pismenosti, tako da je na nastavnicima velika
odgovornost i očekuje se da idu u korak sa savremenim zahtjevima nastave i nauče učenike kako
pavilno da koriste internet i savremene tehnologije.
Potrebno je uočiti prednosti i nedostatke korištenja interneta i njegovih formi u podsticanju i
razvijanju tinejdžerske pismenosti, jer u informacijskom vremenu, uz nove medije pismenost je
dobila novu interpretaciju. Učestale jezične pojave u komunikaciji mladih u novim medijima
(SMS poruke, MSN poruke, forumi...) su: korištenje skraćenica i akronima, nestandardno i često
korištenje interpunkcijskih znakova, pisanje poruka bez velikih slova, jezik bez dijakritičkih
znakova (č, ć, dž, đ, š, ž), korišćenje emotikona, prečesto korištenje anglizama (smajli, chat,
monkey, link, on-line, off-line...), neizostavno korištenje neologizama - novih u savremenim
medijima opšteprihvaćenih riječi (spam, bann, haker, kreker, lamer, leet spika, guru, boss, pila,
topic...), kombiniranje različitih jezika i stilova i slično.
Nastavnici trebaju da pomognu učenicima da izgrade kritički stav prema različitim sadržajima
na internetu i upute ih na pažljivo biranje informacije, kao i na analizu medijskih sadržaja.
Savremeni nastavnik je dužan što više uvoditi medijske sadržaje u nastavu (reklame, novinske
članke, tv serije i slično), ali i pratiti trendove o upotrebi medija među djecom i mladima.

Slika 14. Sa oglednog časa ,,Medijska pismenost“, nastavnice Milka Obradović i Marina Ganjola
https://www.youtube.com/watch?v=fJuGRma0HcE

Zaključak:
Veoma mali broj nastavnika koristi savremene metode u nastavi, a većina njih pod time
podrazumijevaju samo Power Point prezentacije i filmove sa interneta.
Mnogo je nastavnika koji daju prioritet tradicionalnoj nastavi i ne žele ništa da mijenjaju. Iako
tradicionalna nastava ima i pozitivnih elemenata i ne treba je u potpunosti zanemariti smatram da
ima dosta i nedostataka. Ti nedostatci se uglavnom ogledaju u tome što tradicionalna nastava ne
može da zadovolji potrebe savremenog društva. U tradicionalnoj nastavi je nedovoljna
interakcija između učenika međusobno, ali i između učenika i nastavnika, motivacija učenika je
na veoma niskom nivou, učenici su pasivni u toku časa, jer se njihove aktivnosti uglavnom svode
na praćenje izlaganja nastavnika.

92
 U vremenu u kome je neizbježan život bez savremenih tehnologija, stvara se potreba za
novim kvalitetom znanja i za promjenom njegove strukture. Škola kao oaza znanja treba da
postane istraživačko mjesto u kome će mladi sticati i stalno inovirati svoje znanje. Upravo te
inovacije su uslov da škola ne zaostaje za savremenim društvenim i tehnološkim promjenama.
Učenike je potrebno zainteresovati za svijet u kome žive, a savremene tehnologije
zadovoljavaju njihove potrebe. Od nastavnika zavisi da li će njihova znanja biti primijenjena u
nastavi i dalje razvijena ili ugušena. Savremena nastava se može shvatiti kao dragocjena pomoć
nastavnicima i sredstvo za motivisanje učenika u didaktičko-obrazovnom procesu.
Na svojim časovima u radu sa učenicima sam koristila navedene ICT alate i učenici su
odlično reagovali na njih. Osim dobre motivacije i grupnog rada, učenici imaju priliku da
primjenjuju i svoja znanja vezana za pronalaženje bitnih informacija, časovi su dinamični, a
metode različite od časa do časa. Ovakav način rada veoma dobro djeluje na učenike i budi
raličita interesovanja, ali im daje priliku i da znanja koja steknu u školi, primijene i u
svakodnevnim situacijama. Potrebno je da nastavnici shvate važnost njihove uloge u
obrazovnom procesu i da nadograđuju svoja znanja i kompetencije, da shvate prednosti i ulogu
tehnologije u nastavnom procesu i da prepoznaju dobrobiti koje mogu postići upotrebom istih.
U svakom slučaju obaveza nastavnika, jeste praćenje aktuelnih izmjena u nastavnim
procesima i rad na samoevaluaciji, ali i samoprocjena, samovrednovanje sopstvenog rada u
vaspitno-obrazovnom procesu, a u funkciji unapređivanja samog procesa nastave i ispravljanja
mogućih nedostataka. Nadamo se da će ovaj rad biti skroman doprinos na ovu temu i da će
postaći mnoge nastavnike na usavršavanje i korišćenje novih metoda uz pomoć savremenih
tehnologija u nastavi.

Literatuta:
 Božić, S. (2014), Internet i multimedija kao sredstva u nastavi književnosti, Niš.
 Ibrahimović S. Obrazovna tehnologije i savremena nastava, Čačak.
 Lasić K. (2015), Uloge nastavnika u tradicionalnoj i kvalitetnoj školi.
 Savić, B. (2000), Prilozi nastavi srpskog jezika, Banja Luka.
 Stanojlović, Slobodan (2014), Multimedijalna nastava, Laktaši: Grafomark.

https://www.slideshare.net/paulaperkovic/web-alati-u-nastavi
https://digitalnaucionica.edu.rs/wp-content/uploads/2018/10/Prirucnik-Primena-IKT-u-
nastavi.pdf

93
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.
Matije Zorić8

OSNOVE PČELARSTVA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Rezime:
U radu je prikazano na koji način je moguće upoznati djecu osnovnoškolskog uzrasta sa
pčelarstvom i zašto je to njima i zajednici neophodno. Naš sistem osnovnoškolskog obrazovanja,
kroz redovnu nastavu, ne pruža mogućnost upoznavanja sa značajem pčelinjih proizvoda, a
samim tim i razvojem pčelarstva kao privredne grane. Kroz vannastavne aktivnosti ostavlja se
mogućnost organizovanja sekcije Mladih pčelara. Učenici bi se upoznali sa osnovnim
pojmovima pčelarstva i osposobili za osnovni rad u pčelinjaku prvo teorijskim radom a potom i
praktično. Potrebno je početi od upoznavanja sa osnovnim biološkim karakteristikama pčele,
reakcijama na ubod i alergijama, košnicama, pčelarskim priborom, gajenjem pčele, pčelinjim
proizvodima, bolestima i neprijateljima kao i medonosnim biljem. Cilj je da se kod učenika
razvije ljubav prema prirodi i da se razvije smisao za organizaciju rada a posebno proizvodnog.
Pčelarstvo daje odličnu priliku za razvoj preduzetništva a u skladu je sa ekološkim principima
održivog razvoja. Rezultat bi bio stvaranje navike da u ishrani koriste pčelinje proizvode što će
doprinijeti njihovom zdravlju. Takođe će upoznati jedan odličan primjer organizacije zajednice
kao što je pčelinja i dobiti preduzetničke ideje održivog razvoja. Na osnovu prikupljene
literature, savjeta od iskusnih pčelara i ličnog iskustva u pčelarenju, ovaj rad je napisan da ima
praktičnu primjenu, prvenstveno za učenje prvih koraka o pčelarstvu djece završnih razreda
osnovne škole.
Ključne riječi : Pčelarstvo, škola, preduzetništvo, sekcija, ekologija, med.

Summary
The paper presents how apiculture can be introduced to the children of elementary school
and why it is necessary for them and the community. Our primary education system, through
regular classes, does not provide the opportunity to learn about the importance of bee products,
and therefore the development of beekeeping as a branch of the economy. Through
extracurricular activities, the possibility of organizing a section of Young Beekeepers is left.
Students would get acquainted with the basic concepts of beekeeping and train for the basic work
in apiaries by theoretical and then practical work. It is necessary to start from acquainting with
the basic biological characteristics of bees, reactions to stings and allergies, hives, beekeeping
supplies, bee breeding, bee products, diseases and enemies as well as honey plants. The goal is to
develop a love for the nature to the students and to develop a sense for the working organization,
especially the production. Beekeeping provides an excellent opportunity for the development of
entrepreneurship and is the in line with the ecological principles of sustainable development. The
result would be to create the habit of using bee products in the nutrition, which will contribute to
their health. They will also be introduced to an excellent example of a community organization
such as bee and get an entrepreneurial idea of sustainable development. Based on the collected
8
Matije Zorić, Master učitelj, OŠ”Mihailo Žugić” Odžak, Pljevlja, matije.zoric@gmail.com

94
literature, advice from experienced beekeepers and personal experience in beekeeping, this paper
is written to have practical application, primarily to learn the first steps on bee keeping of
children in the final grades of elementary school.
Key words: beekeeping, ecology, school, entrepreneurship, section, honey, hive, nut.

Uvod
Pčelarstvo je privredna grana koja pripada oblasti poljoprivrede. Ni u jednoj nacionalnoj
privredi pčelarstvo nije osnovna privredna djelanost. Stepen razvoja pčelarstva zavisi od
prirodnih uslova a zatim i od opšte razvijenosti nacionalne privrede. Što je ona razvijenija, to je
pčelarstvo naprednije. U ekonomiji je poznato da visoku produktivnost mogu ostvariti samo ljudi
koji su stručno osposobljeni. To važi i za pčelarstvo. Najbolji efekat u stručnom obrazovanju se
postiže ako se u postupak obrazovanja uvedu mladi ljudi, odnosno ako se počne sa pčelarenjem u
mladosti.
Naš sistem osnovnoškolskog obrazovanja, kroz redovnu nastavu, ne pruža mogućnosti
upoznavanja sa značajem pčelinjih proizvoda, a samim tim i razvojem pčelarstva kao privredne
grane. Kroz vannastavne aktivnosti i časove predviđene za saradnju sa lokalnom zajednicom,
ostavlja se mogućnost organizovanja sekcije Mladih pčelara, kroz koju bi se učenici upoznali sa
osnovnim pojmovima pčelarstva i rada u pčelinjaku.Vrlo je važno kod djece razviti radoznalost
za izučavanje prvih koraka u pčelarenju, objasniti koje su to materijalne i nematerijalne koristi
odgajanja pčela, stvoriti naviku da rado u svojoj ishrani koriste pčelinje proizvode i dovesti ih u
situaciju da uoče koji je značaj pčela, ne samo za čovjeka već i za neke druge grane
poljoprivrede.

Slika 1. Sa časa o osnovama pčelarstva u OŠ“Mihailo Žugić“Odžak, Pljevlja

95
 Pčelari su svjedoci čudnih zbivanja u prirodi – čuda rađanja – neminovnost smrti i osjećaja
da pozadi svih ovih zbivanja postoji jedan savršen poredak. Za bavljenje pčelarstvom nema
nikakvih prepreka. Može se početi od najranije mladosti. Što ranije to je bolje. Ovim poslom se
mogu samostalno baviti punoljetne osobe a mlađi samo uz odgovarajući nadzor. Da bi se počelo
sa pčelarenjem u mladosti treba zainteresovati mlade ljude, prvenstveno sa tim koje su koristi od
pčele a zatim i savršenim sistemom organizacije pčelinjeg društva i značajem pčelinjih proizvoda
u ishrani. Ne treba očekivati od učenika osnovne škole da oni samostalno donesu odluku o
uzgajanju pčela. Njih treba na to neko da podstakne. Taj neko mogu biti roditelji ako su i sami
pčelari ili pčelar koji je u bližem srodstvu ili prijatelj sa roditeljima. Kad djeca počnu da se
interesuju, zavoljeće to svoje angažovanje a kasnije, kada postanu punoljetni i sami će tu svoju
odluku potvrditi svojim daljim angažovanjem.
Kroz upoznavanje sa osnovama pčelarstva, stiču se i osnove preduzetničkog učenja. Pored
toga što gajenje pčela ima pozitivan uticaj na zdravlje čovjeka ne treba izostaviti ni ekonomsku
dobit koju može da ostvari pojedinac i čitava porodica. Da bi neko mogao da ima pristojne
prihode od pčelarstva on mora dosta i konstantno da se usavršava. Crna Gora kao turistička
destinacija u svojim planovima ima u prioritetima ulaganje u razvoj poljoprivrede. Očigledna je
povezanost turizma i poljoprivrede a uvoz poljoprivrednih proizvoda pa i meda dosta veliki.
Koristi od pčele nisu samo med, potrebna je veća edukacija proizvođača i potrošača a nema bolje
edukacije nego kroz školski sistem i to već u osnovnoj školi. Uostalom, 88% hrane biljnog
porijekla, koju jedemo, zavisi od pčele kao oprašivača.

Obrazovanje pčelarskog podmladka u osnovnoj školi

Ciljevi obrazovanja
Obrazovne aktivnosti iz domena pčelarstva, kroz rad sa djecom osnovne škole imaju za cilj:
 Da se omogući djeci koja žele da se bave pčelarstvom da to ostvare na najpristupačniji
način.
 Da im se omogući da još u tom uzrastu pristupe samostalno proizvodnim aktivnostima u
ovom slučaju pčelarstvu.
 Stvoriti mogućnosti da paralelno sa teorijskim izučavanjem pčelarstva, savladaju
tehnologiju rada u pčelarstvu, praktičnim radom na pčelinjaku i da tako ostvaruju
proizvodne rezultate koji se mogu i finansijski izraziti. Kroz takav postupak će mladi
osjetiti radost proizvodnog stvaranja što će im podići ugled u porodici i njihovom
mladalačkom društvu. Velika je prednost za taj uzrast da postanu uzor u svojoj generaciji.
 Da se, još u mladim godinama, razvije ljubav prema prirodi.
 Da se kod njih otkloni strah od uboda pčele.
 Da se kod omladine razvije smisao za organizaciju rada a posebno proizvodnog. Imaće za
to stalni uzor kod pčela u košnici.

Oblik obrazovanja
Obrazovanje pčelarskog podmladka se bazira isključivo na ličnom interesovanju, a treba da
se odvija kao vannastavna aktivnost. Istina, to interesovanje treba podstaći. Kao što se druge
vannastavne aktivnosti u školama odvijaju u odgovarajućim sekcijama tako i oni koji žele da uče
o pčelarstvu treba da imaju svoju sekciju pod nazivom „Mladi pčelar“. U njoj bi se učlanjivali
učenici završnih razreda osnovne škole. Za početak bi bilo dovoljno da se formira sekcija samo u
jednoj, svakako naprednijoj, osnovnoj školi na teritoriji opštine ili grada. Organizator ovih

96
aktivnosti treba da budu matična Osnovna škola i Pčelarsko udruženje sa teritorije opštine.
Nastavnici u sekciji treba da budu nastavnik predmeta prirodnih nauka i jedan pčelar. Idealno da
taj nastavnik bude i pčelar.
Nastava će se odvijati: teorijski dio u prostorijama škole i to u zimskim mjesecima i ne duže
od tri mjeseca a praktični dio u aprili i maju a na pčelinjaku pčelara – predavača. Realno je
očekivati da će djeca već u drugoj godini nastave pčelarstva formirati i svoje pčelinjake, uz
pomoć roditelja, naprednih pčelara ili istaknutih pčelara – sponzora.

Program predavanja
Okvirni program za predavanja koja treba održati na prvoj godini slušanja teorijskog dijela
nastave treba da obuhvati sledeće teme :
 Uvod u pčelarstvo ( značaj pčelarstva i koristi od njega, vrste koristi, ubod pčele itd. )
 Pčelinja zajednica ( sastav, život pčela, bolesti itd. )
 Život pčela u košnici ( košnica kao stanište pčela, tipovi košnica, sastavni dijelovi,
neophodne dimenzije za njihovu izradu, postavljanje košnica u pčelinjak itd. )
 Pčelinji proizvodi ( med, mleč, vosak, polen, propolis itd. )
 Radovi u pčelinjaku u toku godine.
 Praktična nastava ( odvija se na pčelinjaku ), i oslobađanje mladih pčelara pri radu sa
pčelama.

Takmičenja
Prirodno je svojstvo mladih ljudi da se takmiče. To važi i za mlade pčelare. Zato treba u
svakoj školskoj godini organizovati takmičenja :
Između članova iste sekcije
Između svih sekcija formiranih na teritoriji opštine
Između najboljih sekcija svih opština, odnosno to bi bilo takmičenje državnog značaja
Ako se takmičenje na vrijeme prijavi, dobro organizuje i populariše u javnosti, pojaviće se i
sponzori koji će takmičenje i materijalno obezbjediti, uključujući i dodjeljivanje zvaničnih
nagrada. Sasvim je prirodno očekivati da će većina učenika već na početku druge godine
formirati i svoje male pčelinjake. I to treba da omoguće roditelji, pčelari iz Drušva pčelara
opštine i sponzori. Obavezne teme u izučavanju osnova pčelarstva u osnovnoj školi su : pčele,
košnice, pčelarski alat i pribor i pčelinji proizvodi.

Odnos pčele i čovjeka kroz vijekove

Pčele vode porijeklo iz davne prošlosti. Pretpostavlja se da je pčela nastala milion godina
prije čovjeka. One su prebrodile dug vremenski period velikih promjena na Zemlji, u kojem je
dolazilo do nastajanja ali i nestajanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta i opstale su a da nisu
pretrpjele velike promjene. Svuda gdje može da živi čovjek nalaze se i pčele i obrnuto. Tako je,
pored mnogih drugih, i pčela od vajkada bila pokazatelj mogućće i zdrave životne sredine za
ljudski rod. Gdje pčela opstaje i živi tu je i ljudskom rodu omogućen život.
U davnoj prošlosti pčela je živjela nezavisno od čovjeka. Ona je dugo smatrana
nedodirljivom životinjom, najčešće i zbog njene odbrane u prirodi. Snaga pčele dugo je ostala u
sferi mistike. Činjenica da je ona tako mala a tako otporna mogla se objasniti samo njenim
natprirodnim moćima. Zbog toga je čovjek izbjegavao bliske susrete sa pčelama.
Prvi kontakt pčele i čovjeka je vjerovatno počeo tako što se čovjek odvažio da zaviri u
napušteno pčelinje gnijezdo. Tu je naišao na ostatke pčelinjeg društva, tipa meda i voska, koji su

97
ga očarali svojom količinom i ukusom. Išlo se dotle da su izmišljani razni načini ubijanja pčela
kako bi se došlo do njihovog proizvoda. Takav odnos se zadržao do prije dvije stotine godina.
Prvo razumno korišćenje pčela za potrebe čovjeka počinje još u prvobitnoj zajednici. Prvi
oblici zasnivanja pčelinjaka počinju isjecanjem drvene duplje sa pčelama i njihovo prenošenje
bliže prebivalištu čovjeka. Pojavom vrškara nastaje prva pčelarska proizvodnja. To pada u
vrijeme feudalnog društvenog uređenja. Tek u XVIII vijeku dolazi do ogromnog napretka u
odnosu ljudi prema pčelama. Od tada se može reći nastaje zlatni period u saradnji čovjeka sa
pčelama. Za poslednjih 30-40 godina u napretku pčelarstva je postignuto više nego za vrijeme
trajanja ljudskog roda.

Biologija pčele
Da bi pčelar početnik, iz osnovne škole, što prije i lakše, savladao najosnovnija znanja
tehnologije pčelarstva neophodno je da stekne osnovna znanja o biologiji i anatomiji pčele.
Čovjek koristi proizvode samo od dvije vrste insekata a to su pčela i svilena buba. Domaća ili
obična pčela spada u kolo zglavkara u klasi insekata. Tijelo je pokriveno hitinskim omotačem, a
krila su joj opnasta, pa je svrstana u red opnokrilaca.
Tijelo pčele se sastoji iz tri dijela : glava, grudi i trbuh. Na glavi pčele se nalaze: oči, pipci i
ušni aparat. Pčele imaju dvije vrste očiju i to dva složena i tri prosta oka. Najbolje raspoznaju
plavu, žutu, bijelu i ljubičastu boju. Pčele dobro vide ultraljubičastu koja je za čovjeka
nevidljiva. Ne razlikuju crvenu i crnu boju. Bolje razlikuju oblike od boja.
Na glavi pčele postoji par pipaka koji služe za pipanje i čulo mirisa. Na grudima se nalaze
krila i noge. Ima tri para nogu i to na svakom segmentu po jedan. Noge služe za hodanje,
sakupljanje cvjetnog praha i za čišćenje svoga tijela. U trbuhu je smjeđten crijevni sistem i voljka
pčele.Voljka služi kao rezervoar za privremeni smještaj sabranog nektara i vode. Kod matice i
radilice trbuh se završava žaokom a kod truta ne postoji žaoka. Između pčela postoji više vrsta
sporazumjevanja, preko kojih pčela obavještava druge pčele o pojavama van košnice. To izvodi
zvukom. Mirisom ili plesom pčela.

Biološke karakteristike pčela

Pčela je društveno biće. Živi isključivo u zajednici sa drugim pčelama. Pčelinje društvo
sačinjavaju : matica, trutovi i pčele radilice.
Matica je jedina ženka u pčelinjem društvu sa potpuno razvijenim polnim organima. Ona
polaže svoja jaja iz kojih se izvode svi članovi pčelinje zajednice. Ona se prepoznaje u
pčelinjem društvu po tome što je znatno veća od pčela radilica i ima izdužen trbuh.
Matice žive znatno duže od drugih pčela. Starije matice su krupnije od mladih i odlikuju
se sporošću za vrijeme kretanja. Svoju žaoku matica koristi u borbi sa drugim maticama.
Trutovi su mužjaci u košnici, pa ih ima samo u njoj u onom vremenu kada je potrebno
obvaiti funkciju produženja vrste, a to je period april – jul. Trutovi se poznaju po tome
što su krupniji od pčela radilica, a nešto kraći od matice.
Radilice su ženke sa nedovoljno razvijenim polnim organima. Kod njih su polni organi
zakržljali ali su veoma razvijeni radni organi pomoću kojih njeguju maticu.

Podjela rada u pčelinjem društvu

Svoj životni opstanak pčelinje društvo zasniva isključivo na prirodnom bogastvu i
sopstvenom radu. Niodkoga ništa ne očekuju, ali se i grčevito brane ako neko želi da im otme
imovinu. Opšta je karakteristika pčela da sve rade i to bez zabušavanja. Svaka pčela uradi ono

98
što joj po rasporedu pripada. One rade i danju i noću tokom čitavog života, a noću nema sna niti
dnevnog odmora. Vjerovatno te činjenice i određuju dužinu življenja za svaku od jedinki u
pčelinjem društvu. Matica živi čak i preko 6 godina a trutovi oko 45 dana. Pčele radilice u
aktivnoj ljetnjoj sezoni žive 45 do 50 dana a u toku zime i po nekoliko mjeseci.

Reakcije i alergije na ubod pčele

Napadajući čovjeka (slučajnog prolaznika ili čovjeka sa lošim namjerama), pčele se
ustremljuju na ogoljene dijelove tijela (lice, ruke, noge, itd). Na ubodnom mjestu se pojavi jak
bol, a potom ubodno mjesto pocrveni i otiče. Uz to se pojavi i jak svrab. Napadnuta osoba se
preplaši od zujanja a zatim i od uboda pčele pa reaguje burno mlatarajući rukama. Pčelaru ova
reakcija napadnutog izgleda i smiješna i ne vidi zašto se diže tolika panika.
Pomažući napadnutoj osobi, prvo treba noktima iščupati žaoku kako se ne bi čitav sadržaj
otrova ubrizgao u tijelo napadnutog. Potom u pokvašenu krpu staviti kašiku soli i sve to priljubiti
na mjesto uboda. Bol će naglo utihnuti, ali crvenilo ni otok se ne mogu spriječiti. Za nekoliko
sati ili u toku noći sve će se stišati i incident će biti zaboravljen. Ako se reakcija na ubod pčele
odvija na opisan način onda se može zaključiti da ta osoba nema alergiju na ubod pčele.
Za razliku od opisane reakcije na ubod pčele, alergija je teži oblik reagovanja i ljudski
organizam reaguje na poseban način. Tako odmah po pojavljivanju crvenila na ubodenom
mjestu, počinju da se pojavljuju ospice po grudima i drugim dijelovima tijela i sve to praćeno
jakim svrabom. Potom se pojavljuje otok oko usana bez obzira na mjesto uboda. Zatim otiče
jezik i dolazi do gušenja u organima za disanje. U poslednjem stadijumu nastupa šok, pad krvnog
pritiska i gubitak svijesti. Alergične osobe na ubod pčele su rijetke. Ima ih samo 3 do 4 % od
ukupne populacije, a u životnu opasnost može da dođe samo onaj ko se ne javi ljekaru. Svak
pčelar mora da ima lijekove protiv uboda pčele. I pored toga ubodenog odmah odvesti ljekaru jer
mogu da budu u pitanju minuti koji dijele od najgoreg. Za sve one koji nisu alergični pčelinji
otrov je ljekovit za organizam. Pčela pri ubodu ostaje bez žaoke i posle toga može da živi
najduže do 100 sati. Pčela ubodena od druge pčele odmah ugine. Pčela u prirodi ne napada
nikoga. Ali ako se nepažnjom naslonite na pčelu ili zgazite bosom nogom do uboda će
neminovno doći.
Košnice
Afirmisane su dvije vrste košnica : nastavljače i ograničene. Košnice su uglavnom nosile ime
autora koji ih je pronašao ili bitno usavršio. Kod nas postoje 4 tipa košnica koje se smatraju
standardnim. To ne znači da su drugi tipovi zabranjeni za upotrebu.

Slika 2. Košnice u selu Mijakovići kod Pljevalja kod pčelara Zorana Zorića

99
Tipovi košnica
Košnica Langstrot – Rutova (LR) spada u grupu neograničenih košnica – nastavljača.
Smatra se u svijetu a i kod nas za jednu od najsavremenijih tipova košnica. Može se
prostorno proširiti do stvarne potrebe.
Košnica Dadan – Blatova (DB), takođe spada u grupu nastavljača i neograničena je po
prostoru. Nastavci joj nisu iste dužine. Jedan nastavak je dubok i on je uvijek plodište a
dva nastavka su pojedinačno kao polovina dubine plodišta pa se zbog toga nazivaju
polunastavci.
Košnica pološka spada u grupu ograničenih košnica. Ima ih u upotrebi sa 16, 18 i 24
rama poređanih u jedan nivo. Liči na položenu škrinju. Veoma je pogodna za seobu i
transport.
Košnica Albert – Ždideriševićeva (AŽ) je prostorno ograničena. Po pravilu se gradi u
jednom sanduku u dva nivoa jedan iznad drugog a po deset ramova. Zbog toga i spada u
grupu ograničenih.

Pomoćne košnice i nukleusi

U tehnologiji pčelarenja DB košnicama postoji nepisano pravilo imati i jednu pomoćnu
košnicu – nukleus. On se obično radi po mjeri plodišnog rama DB košnice. Najbolje je da to
bude šestookvirni nukleus, sa mogućnošću da se pregradi lesonitom na dva jednaka dijela. Time
se stvara mogućnost da se dobiju dva oplodnjaka sa po tri okvira. Kod LR košnica nema velike
potrebe da se grade pomoćne košnice jer se njihovi nastavci mogu lako prilagoditi u nukleuse.
Mladim pčelarima je preporučljivo da ne počinju pčelarenje sa košnicama van standarda.
Nije poželjno ni kod standardnih košnica držati više tipova na istom pčelinjaku. Sve vrste
košnica se izrađuju od dobro osušene daske mekog drveta: čamovine, lipe, vrbe, itd.

Pčelarski alat i pribor

Za gajenje pčela treba pored košnica imati i odgovarajući alat i pribor. Za mlade pčelare je
bitno da znaju šta treba da imaju pri prvom samostalnom pristupu i radu sa pčelama. Alat se
može podijeliti u dvije grupe i to:
Neophodan alat i pribor
Pčelarska kapa – njome se štiti lice od uboda pčela pri radu. Nikad se ne ulazi u pčelinjak
bez lične zaštite a kape prije svega.
Pčelarski nož – je alatka kojom se otvara košnica.
Pčelarske rukavice – najčešće su to one koje higijeničarke koriste pri pranju prostorija.
Pčelarska četka – služi za stresanje pčela sa ramova.
Potreban alat i pribor:
Žvrk – služi za utiskivanje žice u satne osnove.
Nož za skidanje voštanih poklopaca – upotrebljava se pri vrcanju meda i služi za skidanje
voštanih poklopaca sa napunjenih ramova medom.
Pčelarski kombinezon – poželjno je da bude bijele boje i uvijek čist. Treba da ima steznik
na rukavima i nogavicama.
Vrcaljka za med – je naprava za vrcanje meda. Može biti sa ručnim ili električnim
pogonom.
Hranilice – služe za prihranjivanje pčela šećernim sirupom.
Ambalaža za odlaganje meda – odmah po vrcanju med treba odložiti u pogodnu
ambalažu. Najpogodnija je ako je staklena.

100
 Radionički alat i materijal: čekić, nož, testerica za drvo, turpija za drvo, itd.

Pčelinji proizvodi

Od pčela se može ostvariti višestruka korist. Ona može biti materijalne, ali i nematerijalne
prirode. Od njih se ima direktna korist koju ostvaruje pčelar, ali i indirektna korist koju imaju oni
koji se ne bave gajenjem pčela. Pčelinji proizvodi su: med, vosak, polen, matični mleč, propolis,
rojevi.
Med je najznačajniji proizvod u pčelarstvu. Pčele prikupljaju nektar u prirodi, prerađuju ga u
svom organizmu i u košnici, odlažu u medne ćelije saća i po završenoj preradi poklapaju ga kao
što poklapaju i med u ćelijama, sa tankim voštanim poklopcima.

Godina 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
ukupno (t) 522 485 476 251 173 394 554 510 325
po košnici 13 13 28 14 8 9 13 12 8
(kg)
Tabela 1: Proizvodnja meda u Crnoj Gori, 2006-2014. Godine
Izvor: MONSTAT, Statistički godišnjak

Prirodni med se klasifikuje u tri osnovne grupe, zavisno od njegovog porijekla:

 Sortni med – naziv meda potiče po imednu biljke iz čijeg se cvijeta nektar pretežno ubira
bagremov, lipov, suncokretov, itd.
 Cvjetni med – u koji spadaju sve vrste meda koji se dobija iz cvjetova bilja. Cvjetni med
se dijeli na livadski i planinski.
 Medljikov med (medljikovac) je vrsta meda koji ne potiče od cvjetova.
Višestruka je namjena meda. Lepeza njegovog korišćenja je veoma široka. Navešćemo samo
neke od njih:
 med kao hrana
 med kao lijek
 med kao sirovina

Oprašivačka djelatnost pčela.

Jedna pčela prikupljanjem polena i nektara samo u jednom danu posjeti oko 4000 cvjetova
i tako prenosi polen sa jednog na drugi cvijet. Oplođavanje oprašivanjem obavljaju i drugi
insekti, ali su u tome pčele najbrojnije. Koristi od ovoga ostvaruju ratari i voćari ali ne i pčelari.
U Australiji od oprašivanja različitih voćarskih kultura i naknade za to, pčelari Australije
zarade od 100 miliona do 1,7 milijardi dolara godišnje!
U pčelarstvu nalazimo i druge proizvode, koji su nastali obradom pčelinjih proizvoda kao
npr.: medovina, medena rakija, liker od meda, propolis kocke, medenjaci i dr. Ispitivanje koje je
sproveo Savez pčelarskih organizacija Crne Gore je pokazalo sledeće: Potrošači u daleko
većoj mjeri konzumiraju med, nego druge pčelinje proizvode. U cilju povećanja ponude i
širenja asortimana na tržištu, neophodno je obezbjediti dostupnost svim pčelinjim
proizvodima, a ne samo medu. Pored povećanja proizvodnje drugih pčelinjih proizvoda,
uporedo raditi na informisanosti potrošača o ovim proizvodima i njihovoj dostupnosti.

101
 Nematerijalna korist od pčela
Nematerijalna korist od pčela je nemjerljiva. Nije moguće definisati joj vrijednosti. Izvjesno
je samo da je ona velika. Navešću samo neke od njih:
 Terapija za ljude trećeg doba. Odlaskom u penziju čovjek se lišava svakodnevnih radnih
aktivnosti. Nastaje tada kriza identiteta, javlja se osjećaj suvišnosti i usamljenosti.
Pčelarenje je jedna od najboljih terapija za ljude trećeg doba.
 Terapija za menadžerski sindrom. Bavljenje pčelarstvom je rešenje ispred svih drugih, jer
podrazumjeva čest boravak u prirodi i razmišljanje o skladnom životu pčela. Za to
vrijeme mozak se odmara i čitav psihički sistem se potpuno relaksira.
 Razvijanje osjećaja zajedništva. Pčela je socijalni insekt i ne može individualno da živi
duže od 24 sata. Radeći sa pčelama čovjek poprimi neke njene osobine i učvršćuje se u
stavu da čovjek može opstati samo u zajedničkom životu sa drugim ljudima.
 Garancija dugog života. Rad u pčelinjaku nije izrazito težak. Prednost mu je u tome što
oko pčela uvijek ima nešto da se radi ali samo u obimu koji ne zamara i ne iscrpljuje.
 Indikator zdrave prirodne sredine. Smanjenje broj pčela u prirodi govori o poremećenosti
u toj prirodnoj sredini. Nedaj Bože da pčele potpuno nestanu, to bi bila kataklizma za
ljudski rod.

Zaključak
Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgajanjem pčela u svrhu dobijanja meda,
voska, mleča, polena te oprašivanjem raznog poljoprivrednog bilja. Smatra se, da pčela vuče
svoje korijene od najranijih vremena, čak i da je starija od čovjeka. Vremenom je čovjek uočio
da može imati koristi od pčela. U početku ih je ubijao, a zatim koristio njihove proizvode, da bi
znatno kasnije naučio da gaji pčele, uzima njihove proizvode ali da ih ne ubija. Koristi od pčela
su višestruke. Mogu biti materijalne i nematerijalne. Materijalne su med, vosak, mleč, polen,
propolis, matični mleč, matice i rojevi. Pored direktne koristi koje imaju pčelari, pčele imaju
veliki značaj u oprašivačkoj djelatnosti, gajenje pčela je garancija dugog života, pčele su
indikatori zdrave životne sredine, gajenje pčela pomaže razvijanju osjećaja zajedništva, terapija
za ljude trećeg doba i menadžerski sindrom.
Za bavljenjem pčelarstvom nema nikakvih prepreka. Može se početi od najranije mladosti,
što je i najčešći slučaj, pogotovo ako se potiče iz pčelarske porodice. Što ranije to i bolje. Ovim
poslom se mogu samostalno baviti punoljetne osobe, a mladi samo uz odgovarajući nadzor. Da
bi se počelo sa pčelarenjem u mladosti treba prvo zainteresovati mlade ljude, prvenstveno sa
odgovorima na pitanje Koje su to koristi od pčela, a zatim i savršenim sistemom organizacije
pčelinjeg društva i značajem pčelinjih proizvoida u ishrani. Prvi koraci u pčelarstvu su vezani za
sticanje teorijskih znanja koja su neophodna za praktičan rad u pčelinjaku. Teorijska znanja se
stiču u u zimskom periodu, a praktična sa početkom proljeća.
U osnovnoj školi je moguće izučavati pčelarstvo kroz sekciju mladih pčelara uz pomoć
nastavnika i iskusnog pčelara. U osnovnoj školi se stiče dobra teorijska podloga koju je kasnije
moguće odlično nadograditi u poljoprivrednim školama. Vrlo je važno da učenici koji su
alergični na ubod pčele, ne smiju biti u pčelinjaku kod praktičnog rada sa pčelama. Za ulazak u
pčelinjak neophodni su pčelarski šešir, odijelo, rukavice, dimilica...
Sekciju je najbolje izvoditi u završnim razredima osnovne škole. U radu sekcije treba
uključiti lokalno pčelarsko udruženje i sponzore. Organizacija takmičenja između sekcija na
lokalnom i državnom nivou je jedan od predloga za Mlade pčelare. Takmičenja je potrebno
medijski ispratiti zbog šire popularizacije pčelarstva a najboljima obezbjediti adekvatne nagrade.

102
Sekcija Mladih pčelara smatram da je značajna i u kontekstu kada je sve veća potreba za
organskom ishranom. Zvanični podaci govore da je sve veća potrošnja organske hrane na
globalnom nivou dok konvencionalna bilježi pad. Sekcija je po vokaciji ekološka ali je značajna
i po tome što upoznaje najmlađe sa osnovama i otvara prostor za preduzetništvo. Razvijene
zemlje u kojima je zdravstvena zaštita na visokom nivou, poput Danske u svojim planovima
imaju zacrtan cilj uvođenja visokog procenta organske ishrane u školama i bolnicama. Zelena
ekonomija i održivi razvoj, ekološki prihvatljivo a ekonomski isplativo. Što prije sa ovim
načinom razmišljanja počnemo kao društvo u širokim društvenim okvirima to ćemo učiniti dobro
nama, generacijama poslije nas i prirodi oko nas.

Literatura
- Jakovljević, S. : Ja sam mladi pčelar, Bakar, Bor, 1999.
- Jakovljević S. : Kako da postanem pčelar, Zuhra, Beograd.
- Stamenković, B. : Savremeno pčelarstvo, Nolit, Beograd,1990.
- Todorović, V. : Praktično pčelarstvo, Nolit, Beograd, 1990.
- Popović, S.,Antić,A.:Pčelarenje za početnike, Beograd, 1995.
- Savez pčelarskih organizacija Crne Gore : Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj
Gori, januar 2016.
- Savez pčelarskih organizacija Crne Gore, Pčelarstvo broj 211, HKS Spektar Podgorica,
2018.
- Savez pčelarskih organizacija Crne Gore, Pčelarstvo broj 188, HKS Spektar Podgorica,
2016.

103
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Vesna SAMARDŽIĆ, Ivona TABAK9

WEB 2.0 ALATI U NASTAVI LEKTIRE

Sažetak
Lektira je sastavni dio nastavnoga procesa, ali učenicima stvara mnoge probleme. U
modernim vremenima učenici sve više uporabljuju tehnologiju, a sve manje čitaju. Vođene tom
činjenicom povezale smo nastavu Hrvatskoga jezika i Informatike sa školskom knjižnicom te
pokrenule projekt Alat u ruke za lektiru bez muke. Projekt je uključivao povezivanje mjesečne
lektire sa zadanim web 2.0 alatom. Učenici su imali zadatak čitati lektiru i prikazati je ostalim
učenicima iz razreda. Cilj ovakvoga pristupa bio je približiti lektiru učenicima i osposobiti ih za
korištenje zadanih web 2.0 alata. Ovakav način obradbe lektire doprinio je boljem razumijevanju
i raščlambi sadržaja. Učenici su se susreli sa zadatcima u kojima su trebali pokazati da su
razumjeli pročitano, a jednako su se tako susreli s izazovima prikazivanja lektire u zadanim
alatima.
Ključne riječi: lektira, web 2.0 alati, čitanje, projekt, učenici, nastava

WEB 2.0 TOOLS IN THE SCHOOL READING

Summary
School reading is an integral part of the teaching process, but for pupils it is still a source of
many problems. In these modern times, pupils use technology more and read less. This fact has
lead us to connect Croatian and IT classes with the school library and start a project called Alat u
ruke za lektiru bez muke (Through tools to easy school reading). The project included connecting
a monthly school reading with an appointed web 2.0 tool. The pupils were assigned school
reading later to be represented to other class members. The goal of such an approach was to
bring the school reading closer to pupils and enable them to use the appointed 2.0 tools. This
type of approach to school reading has led to a better understanding and content analysis. Pupils
have encountered assignments which required them to show not only that they have understood
what they had read, but also challenged them to represent the school reading with the tools
appointed.
Key words: school reading, web 2.0 tools, reading, project, pupils, class

Uvod
Na početku nastavne godine učiteljica hrvatskoga jezika, učiteljica informatike te školska
knjižničarka pokrenule su projekt Alat u ruke za lektiru bez muke namijenjen učenicima osmih
razreda. Učenici su svaki mjesec trebali čitati drugu lektiru i prikazati ju u zadanome web 2.0

9
Osnovnoj školi Ivana Lovrića, Sinj, Republika Hrvatska

104
alatu. Učenici su na kraju mjeseca opisivali zadani alat i govorili o tome koje su sve mogućnosti
toga alata, uspoređivali su tradicionalni način obradbe lektire s modernim pristupom,
interperatirali su lektiru na drugačiji način, otkrivali su nove mogućnosti lektire i samih alata te
na kraju prezentirali lektiru i alat drugim učenicima.

1. Dragutin Tadijanović, Srebrne svirale Vocaroo, Toondoo

2. Ernest Hemingway, Starac i more Prezi

3. M. Brajko-Livaković, Kad pobijedi ljubav Canva

4. Dnevnik Anne Frank Thinglink

5. Dinko Šimunović, Alkar Storyboard

6. Slavko Kolar, Breza Glogster

7. Đuro Sudeta, Mor Animoto

8. Nada Mihelčić, Bilješke jedne gimnazijalke Tiki-Toki

9. A. de Saint-Exupery, Mali princ Wordwall

Tablica 1. Popis lektira i web 2.0 alata

Provedba projekta Alat u ruke za lektiru bez muke

Na početku svakoga mjeseca učenici su dobivali novu lektiru i web 2.0 alat kojim su
prikazali zadanu lektiru. U devetome su mjesecu učenici imali zadatak pjesme iz zbirke pjesama
Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića prikazati alatom Toondoo. Neki od njihovih su radovi
prikazani na sljedećim fotografijama:

Slika 1. Srebrne svirale u web 2.0 alatu Toondoo

105
 Uz alat Toondoo učenici su iskoristili i alat Vocaroo tako što su odabrali jednu pjesmu i
zajedno je krasnoslovili te se snimili u zadanome alatu. Takav način izvođenja pjesme pomogao
je učenicima da osvijeste kako bi njihov krasnoslov pjesme mogao biti bolji. U mjesecu
listopadu učenici su imali zadatak lektiru Maje Brajko Livaković, Kad pobijedi ljubav prikazati u
alatu Canva. Njihov je zadatak bio izraditi plakate koji će predstavljati tri različita medija:
naslovnicu knjige, plakat za kazališnu predstavu prema knjizi i plakat za film prema knjizi. Na
fotografijama su njihovi radovi.

Slika 2. Lektira Kad pobijedi ljubav u web 2.0 alatu Canva

Lektiru Mali princ učenici su prikazali izradom igrica u alatu Wordwall. Neke od njihovih igara
mogu se pogledati na sljedećim poveznicama:
https://wordwall.net/hr/resource/471535

Slika 3. Lektira Mali princ u web 2.0 alatu Toondoo

106
Alat Thinglink poslužio je učenicima za lektiru Dnevnik Anne Frank. ThingLink je digitalni alat
koji korisnicima omogućava dodavanje multimedijskih i interaktivnih sadržaja na slike ili video
sadržaje.Učenički se radovi nalaze na sljedećim poveznicama:
https://www.thinglink.com/scene/1144972327243481089
https://www.thinglink.com/scene/1144984177834196993
https://www.thinglink.com/scene/114498277507439001

Slika 4. Lektira Dnevnik Anne Frank u web 2.0 alatu Thinglink

Za lektiru Starac i more učenici su napravili prezentaciju u alatu Prezi:

https://prezi.com/view/IEBOrXzv7A5sigGYAlfO/?fbclid=IwAR1Rl1W5PnOiTs1cdJFXSvmBfj
WgWZiBY4lCbZGibWDSEGSF3H620prBTbI
Strip su izrađivali u alatu Storyboard uz lektiru Alkar Dinka Šimunovića

Slika 5. Lektira Alkar u web 2.0 alatu Storyboard

107
 Zaključak
Na kraju školske godine učiteljice su napravile evaluaciju projekta te provele anketu kojom
su ispitale zadovoljstvo učenika zadanim projektom. Učiteljice su bile zadovoljne pristupom
učenika prema zadanim lektirama. Više je učenika čitalo lektiru jer su željeli na što bolji način
predstaviti lektiru drugim učenicima, a znali su da bez temeljitoga čitanja neće moći kvalitetno
napraviti zadatak. Učenici su više surađivali jedni s drugima jer su bili podijeljeni u skupine, a
jednako tako su otkrili da se tehnologija može rabiti i u kvalitetnije svrhe od igranja igara.
Najviše smo se zabavili na satu raščlambe lektire Mali princ koju su učenici prikazivali u web
2.0 alatu Wordwall jer su učenici jedva čekali zaigrati igre koje su izradili drugi učenici iz
razreda i na najbolji način odali počast toj lektiri i njenome autoru koji je svoje djelo i posvetio
djeci.

Literatura i sajtovi

Poveznice na kojima se nalaze podatci o nekim web 2.0 alatima korištenim na satovima lektire:
http://e-laboratorij.carnet.hr/thinglink-ozivite-sliku-i-video-interaktivnim-sadrzajem/
http://e-laboratorij.carnet.hr/toondoo-brza-i-jednostavna-izrada-stripova/
http://e-laboratorij.carnet.hr/prezi/
http://e-laboratorij.carnet.hr/canva/
http://e-laboratorij.carnet.hr/tiki-toki-izrada-timeline-a/
http://e-laboratorij.carnet.hr/animoto-izrada-video-materijala/

108
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Татјана М. KRPOVIĆ10

КРЕАТИВНОСТ У НАСТАВИ СРПСКОГ ЈЕЗИКА И КЊИЖЕВНОСТИ

Апстракт
Креативно размишљање је и способност комбиновања или синтетизације постојећих
идеја, слика или експертизе на оригиналан начин и искуство размишљања, реаговања и
рада на маштовит начин који карактерише високи степен иновативности.

Кључне речи: настава, Глостер, Њихање, Имејз

Увод
По речима Мелинде Коук , наставник је само тренер који води своје ученике да тренирају,
промишљају, истражују ,размишљају и стварају. Наставник је у учионици више од
помогача. У спорту је циљ -победа. Победа на часу је кад ученици постану мислиоци и
критички промишљају информације, анализирају и доносе закључке .
Она даје 5 начина на том путу креативности:
1.Постављајте отворена питања ученицима
2.Слушајте идеје својих ученика
3.Подстичите партнерство-тимски рад
4.Подстичите самосталност ученика
5. Верујте у своје ученике
Сада у савременој настави можемо користи и Блумову таксоманију као подстицај
креативности, а истовремено остваривати циљеве и исходе.

Алати у настави
Глогстер
Глогстер је интерактивни постер који вам омогућава да на занимљивој позадини
поставите текст, видео записе, линкове, фотографије и музику. У оквиру алата постоји
богата колекција подлога, оквира и различитих графичких елемената, али и могућност
додавања видеа, фотографија и музике са рачунара и интернета. Алат омогућава директно
постављање видеа са Јутјуба, али и претраживање видеа и додавање директно са овог
сервиса. Налог са овог сервиса можете повезати са неким сервисима за дељење
фотографија што омогућава постављање фотографија директно са вашег налога на тим
сервисима. Направљене постере можемо да делимо преко друштвених мрежа Твитера,
Фејсбука и Гугла; да их шаљемо електронском поштом; уграђујемо у блогове или да их
одштампамо. Алат омогућава самостално прављење постера који могу бити приватни и
јавни, као и позивање пријатеља на заједничко уређивање. 11
10
Основна школа “Миливоје Боровић” Мачкат
11
http://vebciklopedija.zajednicaucenja.edu.rs/delene-i-razmena/posteri-plakati-leci/glogster

109
 Њихање
Из Мајкрософтових понуда стигла је апликација коју смо превели као Њихање, а која
представља још једну из низа сличних апликација које прикупљају садржаје са рачунара и
интернета и слажу их одређеним редом чинећи тако нов садржај, у сопственом редоследу,
избору и комбинацији елемената, са сопственим коментарима. Апликација има потпуно
исте могућности као Так, и највише припада веб-постерима, мада намена зависи од
креативности аутора. Уколико имамо Хотмејл или Лајв-налог, самим пријављивањем на
њега, Свеј ће нам бити на располагању, и то и на српском језику, али се може креирати и
потпуно независтан налог са било којом адресом електронске поште. Радни простор ове
апликације заправо је план радње у који постављамо неки од елемената: наслов, текст,
слику са натписом, видео-запис, твит, галерију слика, читаву презентацију или документ,
уграђен било који веб-садржај путем кода за уградњу. Елементе додајемо или уз помоћ
приручне бочне траке Картице или користећи плус на дну претходног елемента. Бочна
трака је променљива и у њој се указују алатке оне опције коју активирамо из горње траке
са опцијама апликације, или алаткама сваког елемента. У бочној траци имамо углавном
увек претраживач путем којег претражујемо слику, видео и друго, у зависности од
елемента који додајемо и уређујемо. Ако додајемо садржај са свог рачунара, онда га
једноставно превлачимо у додати елеменат. Распоред елемената у плану радње мењамо
превлачењем. Целом постеру се бира дизајн из галерије позадина, навигација којом
одређујемо да ли ће коначна репродукција да тече хоризонтално, вертикално или
аутоматски. Алат је сараднички, тј. можемо да позовемо коуреднике шаљући им линк за
уређивање. Креиране радове делимо путем друштвених мрежа, у јавној галерији, путем
линка, а можемо и да га уградимо на друго веб-место уз помоћ ембед-кода који је
доступан и свим другим корисницима уколико подесимо да је наш рад јаван и дозволимо
уградњу.
 Пример часа: https://sway.office.com/qMO3w1J9x9h077ZM

Падлет
Овај сервис је усавршени некадашњи Валвишер (зид жеља) , те таблу зове зидом и у о
овој новој верзији алата. Намењен је школама и пословним организацијама где су
могућности сарадње велике и неограничене, али се оне плаћају. Као појединци, можемо да
се региструјемо бесплатно и да креирамо сами табле на којима други могу да сарађују
споља, ако подесимо да је табла потпуно јавна и да може свако да пише на њој, без
пријављивања или претходно се пријавивши. И то је сасвим довољно да задовољи потребе
наставника. Након регистрације, све време имамо подршку четом и путем искачућих
порука да бисмо креирали свој први зид. На контролној табли нашег налога можемо да
покренемо нови зид, пратимо статистику, позовемо сараднике... Нова табла је чиста и
велика, неоптерећена алаткама које се налазе дуж десне стране и свака отвара плаету
нових могућности. Најбитнија је иконица точкића путем које подешавамо целу таблу:
бирамо позадину, одређујемо видљивост и дозволе, добијамо код за уградњу на неко веб-
место, линк за дељење итд. Унос садржаја на табли започињемо увек дуплим кликом када
нам се отвара бокс у којем можемо да пишемо, прилажемо датотеке (слику, видео,
текстуалну датотеку), линкове и слику снимљену тог тренутка веб-камером.
Пример прикупљања литературе за наставну јединицу:
https://padlet.com1mq8sml18jvj/tatjana_krpovic/

110
 Имејз
Имејз (Emaze) је веб-алат који нам омогућава да брзо и лако креирамо занимљиве,
ефектне презентације. Регистрација је једноставна (само укуцамо адресу и лозинку) или се
пријављујемо са Фејсбук налогом. Постоји бесплатна верзија али и оне које се плаћају.
Све презентације које направимо у бесплатној верзији су јавне. Лако их делимо путем
Фејсбука, Твитера, Гугл+, Пинтереста или шаљемо пријатељима путем линка и уграђујемо
их на наша веб-места. Нажалост, презентацију у бесплатној верзији не можемо преузети
као филм или у ПДФ формату. Могућност сарађивања на заједничкој презентацији
ограничена је на верзију која се плаћа. Без обзира на ова ограничења препоручујемо рад у
овом алату јер су велике могућности у креирању динамичних и атрактивних презентација.
Овај алат нам омогућава да класичне презентације прерадимо и освежимо. Довољно је
само да изаберемо одређени темплејт и сам алат додаје ефекте и обрађује презентацију у
складу са нашим одабиром. Важно је да нам је омогућено и додатно сређивање текста,
слике, додавање нових слајдова и сл. За израду нових презентација понуђен нам је велики
избор темплејта по категоријама, од једноставних, налик на класичне пауер-поинт
презентације, до оних са 3Д ефектима (на пример виртуелна шетња галеријом). Додавање
текста је једноставно, а бројне су могућности дотеривања и анимација самог текста. Слике
можемо додати са рачунара или са интернета путем линка. Дозвољено нам је и да додамо
филм са рачунара, величине до 100 МБ, али и филм са ЈуТјуб канала, Вимеа, путем ембед-
кода. Постоји велики избор облика и графикона које можемо да додатно анимирамо и
мењамо. И на крају, презентација се аутоматски чува на сваких неколико секунди.

Sajtovi:
https://creativeeducator.tech4learning.com/
http://vebciklopedija.zajednicaucenja.edu.rs/multimedija/prezentacije-slajdsou/emaze

111
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Nada ORBOVIĆ12
Bešida TIGANJ13

PRIMJENA MS POWERPOINT (prezentacije)

U NASTAVI FIZIKE

Rezime
U cilju poboljsanja nastave fizike koriste se internet i PowerPoint i u ovom radu
pokušaćemo da predstavimo široku primjenu MS PowerPoint-a u fizici. Microsoft PowerPoint je
program koji služi za izradu prezentacija. Proizvod je kompanije Microsoft i sastavni je dio
Microsoft Office paketa. Prva verzija PowerPoint-a izašla je u maju 1990-te godine a sada
imamo Office 2019. Prezentacija se sastoji od broja individualnih stranica ili slajdova, koje
poređane po redosledu čine slajd šou. Slajdovi pored teksta, mogu da sadrže slike, grafikone,
zvuk, video i druge objekte koji se mogu umetati i raspoređivati po našoj želji.
Ključne riječi: Fizika, računari, MS PowerPoint

APPLYING MS POWERPOINT (presentations)

IN PHYSICS CLASS

Abstract
In order to improve the teaching of physics, Internet and PowerPoint are used and in this
paperwork we will try to introduce a wide application of MS PowerPoint in physics. Microsoft
PowerPoint is a program that serves to create presentations. It is a product of Microsoft, and is an
integral part of the Microsoft Office package. The first version of PowerPoint came out in May
1990-that year, and now we have Office 2019. The presentation consists of the number of
individual pages or slides, which are arranged in order whic are making the slide show. Slides
can include text, pictures, charts, sound, video, and other objects that can be inserted and
deployed in our order.
Keywords: physics, Computers, MS PowerPoint

12
Nada Orbović, profesorica informatike, OŠ „Luka Simonović“ - Nikšić
13
Bešida Tiganj, profesorica fizike, OŠ „Mustafa Pećanin“ - Rožaje

112
 Uvod
Nastava je najvažnija aktivnost koja se odvija u školi. To je veoma složen, planski
organizovan proces u kome učenici/ce treba da sopstvenom aktivnošću, vođeni vještom rukom
nastavnika/ca, stiču znanja, vještine i navike i psihofizički se razvijaju. Nastavu čine dva
procesa: proces poučavanja - nastavnik/ca i proces učenja - učenik/ca. Poučavanje i učenje su
dvije strane jedinstvenog procesa koje zavise jedna od druge, međusobno se podržavaju i
unapređuju. U nastavnom procesu su učenici/ce sa svim svojim psihičkim i drugim
karakteristikama koje olakšavaju ili otežavaju proces učenja, i nastavnici/ce koji takođe svojim
profesionalnim i drugim karakteristikama mogu ovaj proces učiniti manje ili više uspješnim.
Osnovu za realizaciju uspješne nastave čine nastavni ishodi i brižljivo odabrane metode
nastave/učenja koje su usmjerene na postizanje njenih ishoda. Povezivanje ishoda i metoda kao
dva osnovna elementa u procesu nastave treba da obezbijedi nastavnik/ca. Dakle, uspješna
nastava ima precizno definisane nastavne ishode i uspješnog nastavnika/ca koji bira metode,
odnosno “režira” aktivnosti učenika/ca na ostvarivanju tih ishoda. Učenik/ca kao subjekt nastave,
nastavni ishod/sadržaj učenja, nastavnik/ca kao organizator nastavnog procesa i metode
nastave/učenja čine didaktički četvorougao najvažnijih faktora nastave.
Za uspješnu nastavu su važni svi pomenuti faktori jer nastava kao složen i kompleksan
proces ne bi mogla da funkcioniše bez bilo kojeg od njih. Veza između učenika/ca, ishoda
odnosno sadržaja na kojima se ishodi realizuju, nastavnika/ca i metoda učenja je međusobna.
Interesovanje i motivaciju za postizanje ishoda učenja učeniku/ci može pobuditi nastavnik/ca,
porodica, ali i sam sadržaj učenja. Nastavnik/ca utiče na učenika/cu jer planira nastavu i definiše
ishode učenja, didaktički oblikuje sadržaje i postavlja pred učenike/ce zahtjeve u skladu sa
njegovim/njenim mogućnostima, potrebama i interesovanjima. Učenik/ca prema sadržajima treba
da se aktivno odnosi, da se misaono angažuje kako bi savladao sadržaj i dostigao ishod učenja.
U sedmom razredu osnovne škole djeca se susreću sa novim nastavnim predmetom - Fizika. U
cilju razbijanja predrasuda da je fizika teška, da je ne mogu naučiti i shvatiti, kao i dodatnih
strahova treba istaći da je fizika nauka koja pruža mogućnost da na razne načine približe djeci
funkcionisanje prirode. Izvodeći eksperimente u kojima oni mogu da posmatraju i
eksperimentalno proučavaju fizičke pojave, gdje stiču bolje razumijevanje i shvatanje teorija, a
smim tim i nastavnog gradiva, djeca postaju motivisana za proučavanje fizike. Nastavnik ima
zadatak da stvara podsticajno i raznovrsno okruženje kao i podsticajne oblike rada i metode
učenja/nastave.
Izražavanje fizičke pojave u funkciji ostvarenja nastave fizike čini školski eksperiment iz
fizike. Eksperiment se može izvoditi kako u školi tako i u nauci. U školi je eksperiment izvor
znanja, metod učenja, polazište za uspostavljanje logičkih i matematičkih operacija, usvajanje
znanja, veza teorije i prakse kao i sredstvo za ostvarivanje očiglednosti u nastavi. U nauci metod
istraživanja je put nalaženja istine i način za provjeru teorije. Vođenje i usmjeravanje učenika/ca
u procesu nastave organizuje se kroz nastavni čas. Nastavni čas je vremenska i didaktička
organizaciona cjelina koja odražava interaktivni odnos između nastavnika/ca, učenika/ca,
nastavnih ishoda/sadržaja i didaktičko-tehnološke podrške nastavi.
Učenici/ce se međusobno razlikuju prema predznanju, iskustvu, brzini učenja, sklonostima,
sposobnostima, motivaciji, interesovanjima, stavovima, temperamentu, karakternim osobinama,
fizičkim karakteristikama i sl. U jednom odjeljenju je skup učenika/ca različitim osobinama i
različitih mogućnosti. Ne postoje dva učenika/ce koji iste sadržaje uče na isti način, istom
brzinom i efikasnošću. Svaki učenik/ca ima svoj stil učenja. Neki učenici/ce lakše uče čitanjem,
drugi slušanjem, treći radom kroz aktivnosti. Od velike važnosti za proces učenja i trajnost

113
znanja su i tehnike kojima se uči. U poslednje vrijeme nezamjenjiv alat u nastavi fizike je
računar i aplikativni softver kao što je MS PowerPoint.
Microsoft PowerPoint je program za izradu prezentacija, sastavni je dio programskog
paketa Microsoft Office i kao takav omoćava integrisanje, skladištenje, uređivanje, analizu i
prikaz grafikona kao i ostalog materijala koji fizičari koriste. Microsoft PowerPoint služi za
izradu multimedijalnih prezentacija, omogućavajući dodavanje efekata, slika, zvukova i sl.
Koristi se kao sredstvo pomoći prilikom predavanja, ponavljanja i provjeravanja gradiva.
Microsoft PowerPoint je postao jedan od najčešćih programa pomoću kojeg učenici,
studenti i profesori prezentuju svoja istraživanja i projekte i kao takav pomaže u obradi novih
sadržaja. Opisuje mogućnosti programa poput: izgleda slajda, dizajna, šeme, boja, umetanja
objekata, animacije, prelaza između slajdova i sl.
Pomoću programa Microsoft PowerPoint možemo dizajnirati vizuelno zadivljujuće
prezentacije sa tekstom, grafikom, fotografijama, video zapisima, animacijama i mnogim drugim
efektima. Kada kreiramo PowerPoint prezentaciju, možemo je lično održati, predstaviti je
udaljeno preko Weba ili dijeliti datoteke sa drugim osobama. Na PowerPoint programu
možemo:
 Čitko pisati tekst;
 Stavljati slike, tabele i razne oblike;
 Dodavati animacije na slike, tekst i slično;
 Namještati različite i drugačije prelaze sa jednog slajda na drugi;
 Stavljati dizajn i sl.
Iako PowerPoint najčešće koristimo u informatici (nastavni predmet u školi), on se može
koristiti kao dopuna ili pomoć i u ostalim predmetima. To su npr. fizika, matematika, hemija,
biologija, geografija, istorija i sl. On nam omogućava da na lakši način prezentujemo razne teme
vezane za školsko gradivo. Primjenjuje se često u obrazovanju, kao dopuna ostalim predmetima,
kao naprimjer u fizici - izrada slajdova za određene vrste obrazovno-vaspitnih ishoda,
predstavljanje podataka na dijagramima, organizovanje kvizova znanja, igra asocijacija i sl. što
je grafički prikazano na sledećoj slici.

U PowerPoint-u se mogu praviti i formule - fizički zakoni, rješavati zadaci, organizovati

takmičenja, radovi zabavnog ili naučnog sadržaja. Da bi se napravila prezentacija, moramo znati
kako da pravilno koristimo PowerPoint što ćemo u nekim od sledećih koraka i naučiti „Šta vidiš
to i dobiješ“, znači da program već u toku samog pravljenja prezentacija prikazuje kako će
izgledati prezentacija u Slide Show formatu što je grafički prikazano na sledećoj slici.

114
PowerPoint se pokreće kao i sve ostale Microsoft Windows aplikacije. Kada otvorimo
PowerPoint, na vrhu vidimo ponuđene palete koje nude različite mogućnosti za ljepšu
prezentaciju. Osnovni formati koje Microsoft PowerPoint koristi za spremanje svojih
dokumenata su PowerPoint prezentacija PTT (ekstenzija.ptt); PowerPoint projekcija PSS
(ekstenzija.pss), međutim može se sačuvati i u drugim formatima poput XMl formata ili POT
formata i drugih. Sadržaji slajda poput teksta, slika i drugih objekata mogu se animirati kako bi
dobili vizuelne efekte, uključujući ulazne i izlazne efekte, promjene veličine, boje pa i kretanje
određenog objekta.

Slajdovi, tekst i napomene

Nalazimo se pred ekranom na kojem je prozor programa PowerPoint: veliki, prazan slajd. Na
ekranu piše „Kliknite i dodajte naslov“. Zvuči lako, ali to nikada prije nijesmo radili, a prazan
slajd nije baš prijatan prizor. U prozoru slajda upisujemo tekst direktno na slajd, u unutrašnjost
prostora za tekst. Sa lijeve strane se nalazi sličica slajda na kome radimo. Ovu oblast čini kartica
Slajdovi, i tu možemo da se krećemo kroz slajdove klikom na sličice slajdova.
Prozor za napomene služi za unošenje napomena koje ćemo koristiti u prezentaciji. Možemo da
prevučemo ivice prozora da bi oblast za napomene bila veća.
Prozor koji se prvi otvara u programu PowerPoint ima veliki radni prostor u sredini, sa
manjim oblastima oko njega. Taj središnji prostor se zvanično naziva okvir slajdova. Kada
radimo u tom prostoru, tekst upisujemo direktno na slajd. Oblast u koju unosimo tekst je polje sa
isprekidanom ivicom koje se naziva prostor za tekst. Sav tekst koji upišemo na slajd smješten je
u ovakva polja.
Većina slajdova sadrži jedan ili više prostora za tekst - za naslove, tijelo teksta (na primjer,
listu običnih pasusa) i druge sadržaje, kao što su slike ili grafikoni.

Upisivanje teksta
Okvir teksta se obično nalazi ispod naslova. Njegovo podrazumijevano oblikovanje je lista sa
znacima za nabrajanje. Na kraju pasusa pritisnite taster ENTER, a zatim taster TAB da biste
prešli na sledeći nivo uvlačenja nadolje.
Na slici je prikazan tekst upisan u okvir teksta za upis teksta (za razliku od naslova). Ovaj okvir
teksta obično ima pet dostupnih nivoa uvlačenja, svaki sa sopstvenim stilom znakova za
nabrajanje i sve manjom veličinom slova. Rijetko će nam biti potrebno toliko različitih
uvlačenja, ali PowerPoint pruža i tu mogućnost.
Ako ne želimo listu sa znacima za nabrajanje, izabraćemo okvir teksta tako što ćemo kliknuti
na njegovu ivicu. Zatim kliknimo na dugme Znakovi za nabrajanje . Ostala dugmad u traci

115
sa alatkama Oblikovanje, na primer dugme Centar , pogodna su za postavljanje teksta.
Dugmad za uvlačenje, na primer dugme Smanji uvlačenje , pomažu nam da postavimo tekst
na odgovarajući nivo uvlačenja, a za to možemo koristiti i tastaturu.
Automatsko prilagođavanje teksta služi za korigovanje veličine teksta da bi on stao u
okvir teksta. Naime, ako upišemo više teksta nego što može da se uklopi u okvir teksta,
PowerPoint smanjuje njegovu veličinu da bi se cijeli tekst mogao uklopiti. Ukoliko želimo, ovu
funkciju možemo isključiti. Što se tiče rada sa tekstom u PowerPointu postoje neke osnovne
opcije. Možemo birati stil slova, njihovu veličinu, da li želimo da budu boldovana, podvučena ili
italic. Takodje možemo mijenjati boju slova, precrtavati tekst, praviti razmak između slova,
stavljati im sjenku. Od ostalih opcija ponuđeno je dodavanje hedera i futera, kao i “WordArt”
opcije.

Dodavanje slajdova
Kada otvorimo PowerPoint, u prezentaciji postoji samo jedan slajd. Na nama je da dodamo
ostale. Po izboru, možemo da dodajemo jedan po jedan ili nekoliko slajdova istovremeno.
Umetanje novog slajda u prezentaciju može se napraviti na više načina:
 desni klik miša - New slide;
 insert – New slide;
 ikona New slide na toolbaru.

Brisanje slajdova
Brisanje slajda u prezentaciji može da se napravi na više načina:
desni klik miša – Delete slide;
lijevi klik miša – taster Delete na tastaturi.
Pogledi u PowerPoint-u
U PowerPoint-u postoje tri osnovna pogleda:
Normal,
Slide sorter,
Slide show.

116
 Promjena dizajna na slajdovima
Klikom na Design u liniji menija otvara se meni u kojem se bira odgovarajući dizajn. U
okviru zadataka Dizajn slajd-a kliknemo na sličicu ugrađenih šablona da bismo primijenili
šablon na sve slajdove. Šablon dizajna određuje izgled i boju slajdova, uključujući pozadinu
slajda, stilove fonta i znakova za nabrajanje, veličinu i boju fonta, položaj okvira za tekst i
različite specifične naglaske u dizajnu.
U prozoru možemo izabrati instaliranje više šablona dizajna za PowerPoint ili direktno ići na
lokaciju Microsoft Office Online i potražti dodatne šablone dizajna.

Promjena pozadine na slajdovima

Klikom na desni taster miša otvara se meni u kojem biramo Background. Bitno je
napomenuti i da postoji mogućnost postavljanja slike kao pozadine našeg slajda ili cijele
prezentacije. Tada možemo podesiti i transparentnost slike kako slika u pozadini ne bi bila
previše napadna i skretala pažnju sa onoga što se nalazi na slajdu.

Izbor rasporeda na slajdu – šeme slajdova (Slide Layout)

Izaberemo sličicu slajda. U okviru zadataka Raspored na slajdu - šeme slajdova, kliknemo na
sličicu šeme da bismo primijenili njen raspored na izabrani slajd. Pri kreiranju slajdova možemo
da se sretnemo sa problemom gdje da smjestimo sve željene stavke. PowerPoint pokušava da
nam u tome pomogne prikazom rasporeda na slajdu koji možemo da izaberemo svaki put kada
dodajemo slajd. Kada se raspored primijeni, sadržaj se raspoređuje tako da se uklopi u specifičnu
kombinaciju mjesta. Na primjer, ako znamo da će slajd sadržati tekst, a želimo da sadrži i sliku,
skicu ili neku drugu vrstu grafike, izabraćemo raspored koji će obezbijediti željene tipove čuvara
mjesta i njihov raspored.
Na slici je prikazan jedan od rasporeda dostupnih u okviru zadataka Raspored na slajdu -
šeme slajdova. Prilikom rada sa rasporedima u praksi koristićemo meni na sličicama rasporeda.
Jedan od ponuđenih izbora omogućava nam da umetnemo nove slajdove koji koriste raspored sa
te sličice.

Grafikoni
U PowerPoint-u možemo umetnuti razne vrste čartova i grafikona kao što su grafikoni u
obliku kolona, linijski grafikoni, grafikoni u obliku pite, raspršene grafikone, grafikone u obliku
mjehura i sl. Uglavnom ih koristimo kada želimo da prikažemo jednostavne statističke podatke.
Grafikoni se prave na osnovu Excel tabele. Možemo koristiti već postojeću Excel tabelu, a

117
možemo i unijeti nove podatke, jer će nam PowerPoint pri odabiru opcije “Insert Chart” sam
otvoriti Excel dokument koji kasnije možemo zatvoriti.
Grafikoni treba da budu razumljivi i lako čitljivi, i da privuku pažnju gledaoca prezentacije
(upadljivi). Iz ovih razloga kod Chart-ova možemo primijeniti animacije birajući da nam se
pojavljuje stupanj po stupanj ili animirati na neki drugi način grafikon.

Smart Art
SmartArt grafika je vizuelna prezentacija informacija i ideja. Izborom nekog od mnogo različitih
izgleda možemo stvoriti SmartArt grafiku da bismo brzo i jednostavno podijelili svoju poruku.
Budući da prezentacije programa PowerPoint često sadrže slajdove s grafičkim oznakama, kada
radimo u programu PowerPoint, tekst slajda možemo pretvoriti u SmartArt grafiku. Takođe u
SmartArt grafiku možemo pretvoriti i slike. Na sve ovo možemo dodati i željenu animaciju.
Ikonicu za SmartArt grafikone naći ćemo u meniju Insert gdje možemo probati i birati neke od
raznovrsnih grafikona što je grafički prikazano na sledećoj slici.

Grafikoni koje koristimo trebalo bi da budu jednostavni i pregledni ali da sadrže sve neophodne
podatke. Informacije koje predstavljamo grafikonima moraju biti precizne i jasne.

Dodavanje slike
Slike mogu biti veoma važne u procesu prihvatanja informacija od strane publike, a u
prezentacijama sadržaja iz fizike su nezaobilazne. Grafički elementi koje možemo koristiti
prilikom izrade prezentacije se, uz pomoć interneta, mogu naći na mnoštvu različitih sajtova.
Mogućnosti rada sa slikama u PowerPoint-u su mnogobrojne. Pored osnovnih opcija poput
kropovanja, promjene veličine slike, podešavanja kontrasta i osvjetljenja imamo i mogućnost
postavljanja okvira oko slike što je grafički prikazano na sledećoj slici.
Slikama takođe možemo postaviti efekte kao što su: sjenke, reflekcija, odsjaj, 3D rotacija,
umjetnički efekati kako bi fotografije više ličile na skicu, crtež ili sliku.

Animacije
Animacije se u PowerPointu koriste kako bismo prezentaciju učinili dinamičnijom,
interesantnijom, kako bismo privukli interesovanje gledalaca/učenika, učinili je lakše
pamtljivom, fokusirali se na bitne tačke i sl. Postoje različite vrste efekata animacija. To su:
Ulazni efekti;
Izlazni efekti;
Efekti naglašavanja;
Putanja kretanja.

118
Animacija može biti korisna da prezentaciju učinimo dinamičnijom i da naglasimo poente, ali
previše animacije može da odvlači pažnju. Nesmijemo dozvoliti da animacija i zvuk odvlače
pažnju od onoga o čemu govorimo.
Animacije se mogu lako i jednostavno podesiti. Klikom na polje “Animations” dobijamo
meni sa opcijama za podešavanje animacija. Ukoliko idemo na “Add Animation” dobićemo listu
animacija gde biramo i dodajemo željenu animaciju, a klikom na dugme “Animation Pane”
možemo otvoriti panel za dodatna podešavanja. Ovo je vrlo korisno za bilo kakav dodatni rad sa
animacijama kao što je na primer postavljanje više animacija na jedan objekat.
Na slici ispod prikazani su neki od mogućih animacija. Takođe na slici možemo vidjeti polje za
podešavanje trajanja animacije, kao i odlaganja. Pod poljem start možemo birati da li želimo da
animaciju pokrenemo klikom ili želimo da se ona automatski pokrene nakon ili prije neke druge.

Podešavanje prelaza slično je podešavanju animacija. Razlika izmedju animacija i tranzicija je

kao što smo već pomenuli, ta što se tranzicije odnose na čitav slajd, dok se animacije odnose
samo na odredjeni objekat na slajdu.

Odabirom opcije “Apply To All” postavljamo odabranu tranziciju na svaki slajd naše
prezentacije. Animacije i Transitions (prelazi) treba koristiti umjereno. One mogu biti od velike
pomoći prilikom predstavljanja promjene podataka, kretanja, rasta itd.
Već smo pomenuli SmartArt grafikone, kao i da se oni mogu primenjivati i na slikama. Postoje
grafikoni različitog izgleda, a potrebno je samo da nađemo onaj koji nama najviše odgovara,
odaberemo slike koje želimo da koristimo i one će se umetnuti na za to predviđena mesta. Ne
treba zaboraviti da na sve ovo možemo dodati i animaciju i efekte.
PowerPoint prezentaciju možemo koristiti na časovima fizike izuzimajući časove pismene
provjere znanja.

119
 Zaključak
Od uspješnosti realizovanih časova zavisi konačan ishod nastavnog rada u školi. Jedan od
najvažnijih ciljeva učenja je razumijevanje onoga šta se uči. Da bi se ostvario ovaj cilj, da bi
djeca učila sa razumijevanjem potrebno je ispuniti neke uslove kao što su: organizovati sadržaj
za učenje i učiniti ga podesnim za učenje i razumijevanje; motivisanost učenika/ca za učenje jer
ako učenik/ca nije motivisan/a, on/ona neće uopšte učiti, ili će učiti do mjere koja je nedovoljna
za razumijevanje; povezivanje nastavnih i vannastavnih znanja; lična organizacija sadržaja na
svoj, sebi razumljiv način i poznavanje efikasnih tehnika učenja - učenici/ce uče u školi ili ih
stiču, obavljajući školske zadatke.
Obaveza škole i nastavnika/ca je da organizuju sredinu za učenje u kojoj se različitim
didaktičko-metodičkim postupcima podstiče aktivnost svakog učenika/ce i razvija njegov/njen
potencijal. Motivisati i usmjeriti učenike koji koriste savremenu tehnologije je izazov za sve a
posebno nastavnike. Savremena nastava koja uvažava interesovanja učenika, njihove potrebe i
mogućnosti zahtijeva stalno usavršavanje nastavnika. Kompetencije našeg doba su
komunikativnost, kreativnost, kolaboracija, kritičko razmišljanje.
U savremenoj školi, u školi koja je u stanju da ostvari ishode učenja koji su zadati, očekuje
se više učenja sa razumijevanjem, praktičnog učenja, rješavanja problema, divergentnih i
interaktivnih aktivnosti u čemu nam puno može pomoći MS PowerPoint. Većina onih koji se
teoretski bave nastavom, danas bi, na pitanje šta je kvalitetna nastava vjerovatno odgovorili – to
je metodski raznovrsna nastava u kojoj nastavnik/nastavnica koristi različite metode učenja i
svakodnevno primjenjuje različite oblike rada. Raznovrsnost oblika i metoda rada, reći će ovi
teoretičari, više je od svakog oblika i svake metode pojedinačno.

Literatura:
 Patrice-Anne Rutledge, Sherry Kinkoph Gunter, (2013.), Office 2013 Kao od šale, CET –
Beograd
 Joan Preppernau, Joan Lambert i Curtis Frye, (2010.), Microsoft Office 2010 Korak po
korak, Microsoft Press – Beograd
 Vladan Stevanović, (2012.), Prezentacije - Microsoft Power Point 2010, Službeni glasnik
Republike Srpske
 John Walkenbach, Herb Tyson, Faithe Wempen, Cary N. Prague, Michael R. Groh, Peter
G. Aitken, Lisa A. Bucki (2008.), Mikro knjiga – Beograd

Internet sajtovi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Microsoft_PowerPoint
http://office.microsoft.com/hr-hr/powerpoint-help/stvaranje-osnovne-prezentacije-u-
powerpointu-2007-HA010194282.aspx
http://www.vesic.org/za-pocetnike/osnove/
file:///C:/Users/Acer/Downloavds/Pedagoskoore-psiholoski%20aspekti%20nastave.pdf
https://www.raf.edu.rs/raf-challenge/47-citaliste/clanci/tutoriali/4126-xa-power-point-xa-rad-sa-
animacijama

120
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Александра ПАВИЋЕВИЋ14

ХОРСКО ПЕВАЊЕ У СТАРИЈИМ РАЗРЕДИМА ОСНОВНЕ ШКОЛЕ

Резиме
Рад се бави хорским певањем у старијим разредима, о третману хора у основној
школи, значају хорског певања и улогаом хорског певања у друштву. Анализирају се
наставни планови и програми хора у старијим разредима, избор композиција и третман
хора у савременој настави, добре стране и пропусти. У раду дајем и дидактичко-
методичка упутства у раду са хором. Рад говори и о аудицији, као важном елементу
формирања хора, упознавању нових чланова,. Затим је веома важна поставка певачких
гласова, упознавање боје, обима и теситуре дечјих гласова како би уједначили певачке
гласове читавог хора. При певању, важно је дисање. Велика пажња се посвећује
елементима вокалне технике, као и решењима у раду на поставци тона по професору
Златану Вауди. Рад даје и предлог рада на вокализама према професору Вауди. Веома је
значајан избор композиција за рад са хором, па аутор предлаже и литературу која је
реално могуће извести са хором старијих разреда. Рад се бави колики је значај хорског
певања у развоју ученикове личности, као и значају хора у школи, као и шире.
Кључне речи: хорско певање, дисање, атака тон, слободна активност, основна школа,
ученици

CHORAL SINGING FOR OLDER GRADE LEVELS IN A PRIMARY SCHOOL

Abstract
The paper deals with choral singing in older grade levels, the position of choirs in primary
schools, the importance of choral singing and the role of choral singing in the society. It includes
the analysis of choir curricula in older grade levels, the choice of musical compositions and the
position of a choir in the contemporary education system, its benefits and oversights. This paper
offers didactic and methodological guidelines for organizing a choir. The audition is regarded as
an important element for choir formation and finding new members. The next thing that is very
important is the vocal range of voices and becoming familiar with the colour, range and texture
of children`s voices in order to adjust the voices of the entire choir. Breathing is very important
while singing. A great attention is given to the elements of the vocal technique, as well as to the
solutions for the arrangement of the voices in a choir. This paper offers a suggestion for

14
Наставник музичке културе у ОШ „Ђорђе Крстић“ Жарково, Специјалиста вокалне литературе,
Докторанд на Факултету за културу и медије

121
vocalisms according to Professor Zlatan Vauda. The choice of the musical composition is
important for the choirs, and the author suggests a list of references. This paper deals with the
significance of choral singing for the development of a student`s personality, and the significance
of a choir for a school, and even broader.
Keywords: choral singing, breathing, ataca tone, extracurricular activity, primary school,
students

Увод
Хор је «један од најјачих фактора који доприноси угледу школске јавности»15 као и
подизању нивоа културе извођача и слушаоца. Хорско певање у основне школе у Србији
је уведено 1959. године16. Професорка Мирјана Ивановић говори о томе како је хорско
певање «најмасовнији види колективног музицирања у основној школи»17, где се развијају
не само музичке способности ученика, већ и морални, естетски, интелектуални, социјални,
емоционални и културни аспекти личности.
Статус хора старијих разреда у основној школи се временом мењао.Данашње, савремене
школе имају нов наставни предмет који се зове Хор и оркестра и његов статус зависи од
Правилника кога преписује Министарство просвете. Правилник о наставном плану и
програму за други циклус основног образовања и васпитања за пети и шести разред18 које
прописује Министарство просвете, наставни предмет Хор и оркестар је изборни предмет и
налази се у табели V19. Годишњи фонд часова Хора и оркестра је 36, а недељни 1.
Ученици се анкетирају за изборне предмете.

15
Пожгај, Ј. (1950): Методика музичке наставе, Загреб. Накладни завод Хрватске, стр.196
16
Стефановић, С. (2007): Заборављене странице дечје хорске литературе: Збирка 100 дечјих хорова (1955)
17
Ивановић М (1981): Методика наставе музичког васпитања у основној школи, Књажевац, Нота, стр. 195
18
«Сл. Гласник РС – Просветни гласник» - бр. 6/2007, 6/2010, 7/20103/2011, - др. правилник 3/2011 – др.
правилници, 1/2013, 4/2013, 11/2016, 6/2017 8/2011 и 9/2017
19

ИЗБОРНИ 5. разред 5. разред 6. разред 6. разред

НАСТАВНИ Год.
ПРЕДМЕТ Нед. Нед. Год.

1. Чувари 1 36 1 36
природе

2. 1 36 1 36
Свакодневни
живот у
прошлости

122
 С друге стране, Правилник о наставном плану и програму за други циклус основног
образовања и васпитања за пети 20 говори о скупном извођењу музике, о хору21, али и
оркестру, као посебном виду извођења музике. Свака основна школа је обавезна да
организује рад хорова. Хорови могу да буду организовани као: хор млађих разреда, хор
старијих разреда или хор на нивоу школе, од 1. до 8. разреда. Часови хора се изводе у
континуитету од почетка до краја школске године, и као редовна настава (3 часа недељно,
108 часова годишње) улазе у недељни фонд часова наставника музичке културе. Недељни,
односно годишњи фонд часова односи се на фонд наставнка, а не ученика који су у
обавези да долазе 1-2 часа недељно, како је приказано наставном плану. Часови рада са
хором се уносеу распоред школе и део су радне обавезе ученика које одабере наставник.
Хор треба да броји најмање 35 чланова.
Дакле, можемо да закључимо да се ради о Хору старијих разреда и Хору и оркестру,
као изборном предмету. Што се тиче Хора старијих разреда, он је резултат аудиције
ученика и не може свако да пева у хору старијих разреда. Само деца која имају музичких
способности, јер их наставник бира. На основу анкете која се ради за изборне предмете, па
и за Хор и оркестар, сва деца морају да похађају часове изборне наставе и да активно
учествују у реализацији програма. Свако дете у таквој ситуацији пева у хору јер похађа
изборни Хор и оркестар.
С тим у вези, није исто када деца бирају да певају у хору, а немају музичких
способности и када наставник ипак аудицијом изабере децу која треба да певају у хору на
основу њихових музичких способности. Репрезентативни хор школе би ипак требао да
буде хор деце изабране аудицијом. Рад са таквом децом би довео до поставке гласа, као и
до добијање адекватне боје тона хора.

Образовно-васпитни циљ певања у хору у основној школи

Певање у хору има свој образовни циљ. Образовни циљ обухвата развијање слуха и
ритма, ширење гласовних могућности и учвршћивање интонације, способност за фино
нијансирање и изражајно певање, примена елемената музичке изражајности (темпо,
динамика ...), упознавање страних језика, литерарних текстова, што све води ка развијању
естетских критеријума.
Васпитни циљ обухвата развијање осећања припадности колективу – тимски рад,
развијање толеранције, дисциплине, поштовања различитости и правила понашања,

3. Цртање, 1 36 1
сликање и
вајање

4. Хор и 1 36 1 36
оркестар

20
«Сл. Гласник РС – Просветни гласник» - бр. 6/2007, 6/2010, 7/20103/2011, - др. правилник 3/2011 – др.
правилници, 1/2013, 4/2013, 11/2016, 6/2017 8/2011 и 9/2017
21
Исто.

123
развијање одговорности, стицање самопоуздања, савладавање треме и пружање помоћи у
смислу вршњачког учења и сарадње.

Дидактичко-методичка упитства у раду са хором старијих разреда

Као наставник са искуством у раду са хором у основној школи и то пре свега са хором
старијих разреда, морам да констатујем да у раду са даровитом децом репрезентативног
хора, много пажње посвећујем аудицији коју спроводим на почетку школске године,
током ептембра и то читав месец сам посвећена упознавању нових чланова хора.
У својој књизи, дајем пример добре праксе како се спроводи аудиција ученика.22
Наравно да је аудиција веома важна у раду са хором, јер тако се упознајемо са ученицима
и полако уводимо нове чланове у процес наставе рада хора. Врло је важна и подела
гласова. Класификација једног гласа је први задатак у вокално-техничком раду. Нажалост,
на овоме се у музичким школама не обраћа довољно пажње, тако да је основна школа
«најшира за избор и неговање лепих гласова.23
Три најважнија елемента при сврставању једног гласа јесу: боја, обим и таситура.
Сваком певачу према особинама његовог гласа, треба одредити одговарајуће место у хору.
Боја тона зависи од количине и каквоће аликвотних тонова. Људски глас произведен
говорним, односно певачким апаратом, има боју људског гласа уопште, а следствено
различитим особинама резонатора, постоји боја појединих група гласова и најзад боја
једног одређеног гласа. Светлу или тамну боју једног гласа коју певач поседује природно,
треба неговати и култивиисати, без обзира на то што је наш задатак уједначавање боје
група певача или целог хора. То значи да природне особине гласова треба развијати у
границама могућег.24
Теситура је термин који се често поистовећује са опсегом. Теситура је главни,
средишњи део обима гласа у коме певач најбоље и најлакше влада својим гласом.
Узимајући наведене елементе за класификацију гласова, добијљамо поделу певачких
гласова на родове, врсте и подврсте. Овде је у питању од дечјих гласова.. Дечји гласови
(гласови девојчица и дечака) зависно од боје, обима и таситуре, могу се поделити на
сопране, мецосопране и алте.

Дисање
При певању, као припрема за стварање тона, узима се ваздух, тачније дише се на
природан начин. Природно дисање је основа дисања и при певању, а техника дисања «има
за циљ да тај природан начин певања развије, употпуни и усаврши за потребе певања».25
То значи да удисање треба да буде дубље, а издисање, тачније утрошак ваздуха, спорије
него обично. Такође мора да буде свесно контролисано.

22
Александра Павићевић, Хор у основној школи, од аудиције до јавног наступа, АГМ књига, 2017.
23
Албум хорских композиција, Бранко Цвејић, Душан Костић, Бранко Ђурковић, Завод за уџбенике, Београд,
1983.
24
Исто.
25
Златан Вауда: Вокализе, збирка вокализа и хорских композиција Златана Вауде, дечји културни центар,
2006.

124
Услов правилног дисања је и правилно држање тела. Препоручује се комбиновано дисање,
нос и уста истовремено и то трбушно, дијафрагматично дисање. Певач на слушаоца делује
и тоном и речју. У том смислу наставник треба да инсистира на доброј дикцији која
подразумева јасан и разговетан изговор текста, односно самогласника и сугласника, али и
на правилном акцентовању речи. Препоручљиво је певање вокала на истој тонској висини,
уз минимално покретање вилице у циљу изједначавања вокала, а у циљу добијања
уједначене хорске боје.

Атака тона
Да би један певани тон био леп, треба да излази чист, јасан и треперав. За чистоту тона
битна је атака, тачније почетак певаног тона и тона који одмах мора да поседује све звучне
квалитете, а да истовремено буде меко, сигурно и одлучно изведен.

Вокална техника по професору Златану Вауди

Професор Вауда истиче да је импостација култивисање гласа када је гласовни
дијапазон савладан са лакоћом, без укочености. Често је понављао да је дисање најважније
цитирао: ПАМЕТНИ ЉУДИ ДИШУ КРОЗ ПЕТЕ, МАЊЕ ИНТЕЛИГЕНТНИ КРОЗ
ГРЛО.26

26
Златан Вауда, Вокализе, Дечји културни центар, Београд, 2006.

125
Због тога што су воаклизе врло важне, дисајне вежбе треба да се изводе лежерно, без
укочености.
Према речима Вауде, ако кренемо на почетку упевавање од це1 према горњој октави (це2),
најпре на «м», па после редом на «у», «о», «а», «е», «и», и поново на «м», морамо опрезно
контролисати разлику међу ступњевима. Све се ради без инструмента.

Избор композиција за рад са хором старијих разреда

Избор композиција за школски хор зависи пре свега од драматургије школских
приредби27. Репертоар школских хорова обухвата одговарајућа дела домаћих и страних
аутора разних епоха, као и народне, пригодне песме савремених дечјих композитора и
композиције са фестивала дечјег стваралаштва. У току школске године потребно је са
хором извести најмање десет двогласних и трогласних композиција а капела или уз
инструменталну пратњу. То је прописано Правилником, али наставник ипак одлучује које
композиције је реално могуће изводити са хором.

Значај хорског певања

Хорско певање буди и развија репродуктивне и стваралачке склоности ученика, Она
ствара погодне услове за неговање и усвршавање естетских и других културних
стандарда. Хорско певање се убраја у делатности које, поред интелектуалних и естетских
способности, развијају код детета и осећање припадности људској заједници и
одговорности према њој, јер стални контакт већег броја певача доприноси њиховом
зближавању и решавању колективних задатака.
То доводи до развијања свести о неопходности друштвене сарадње и заједничког
деловања, тако да хорско певање има и социјално-образовну функцију. Значајан је утицај
музике на здравље (психички, социолошки, емоционални развој), тако да и певање у хору
значајно доприноси смањењу стреса, агресивности и побољшава здравље уопште.

27
Специјалистички рад Александре Павићевић, Драматургија школских приредби у којима учествује хор
старијих разреда, ФМУ, Београд, 2008.

126
 Хорско певање у друштву
Хорско певање представља уметничку сарадњу више особа. Историјски посматрано,
оно је одувек уткано у живот човека и друштва и значи не само виши степен развијености
музичког осећања, него и сиши степен друштвености.
Према званичним подацима пројекта «Singing Europe», 4,5% европске популације
активно пева у некој врсти колективног певања. То значи да 37 милиона људи пева у око
милион хорова и других ансамбала.28

Закључак
У основним школама требало би неговати хорско певање, нарочито код деце која
поседују музичке способности. Велики је значај хорског певања за развој дечјег гласа.
Веома је важна поставка гласа, као и добро познавање музичких способности свих
ученика у хору. Разврставање ученика у гласове је такође један константан процес и
зависи од боје обима и таситуре гласа. При певању је важно дисање и треба стално
инсистирати на правилном дисању, као и седењу, стајању у хору.
Школским програмом је предвиђено хорско певање, значај хора, као и циљ. У
Правилнику су дате и препоручене композиције за рад са хором, али наставник је тај који
даје коначан суд шта ће се певати, које композиције, на часовима хора. У главном се
поводи драматургијом приредби или културним манифестацијама, односно такмичењима.
Велики је значај хорског певања за друштво. У данашње време, хорови се
омасовљавају, битан је и број учесника

Литература
 Александра Павићевић, Хор у основној школи, од аудиције до јавног наступа, АГМ
књига, 2017.
 Специјалистички рад Александре Павићевић, Драматургија школских приредби у
којима учествује хор старијих разреда, Факултет музичке уметности, Београд,
2008.
 Бранко Цвејић, Душан Костић, Бранко Ђурковић, Завод за уџбенике, Албум хорских
композиција, Завод за уџбенике, Београд, 1983.
 Пожгај, Ј. Методика музичке наставе, Загреб. Накладни завод Хрватске, 1950.
 Мирјана Ивановић, Методика наставе музичког васпитања у основној школи,
Књажевац, Нота, 1981.
 Стефановић, С. (2007): Заборављене странице дечје хорске литературе: Збирка 100
дечјих хорова (1955)
 Милоје Николић, докторска дисертација примена гешталт методе у истраживању
Мокрањчевих руковети, Факултет музичке уметности, Београд, 2017.
 Зборник радова Филозофског факултета у Приштини, 2016, Но. 46-1, стр 259-277,
Хорско певање у млађим разредима основне школе
 «Сл. Гласник РС – Просветни гласник» - бр. 6/2007, 6/2010, 7/20103/2011, - др.
правилник 3/2011 – др. правилници, 1/2013, 4/2013, 11/2016, 6/2017 8/2011 и 9/2017

28
www.upoznajmuziku.com

127
 Pregledni stručni rad
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Margareta MIKULIĆ29

SINDROM SAGORIJEVANJA U NASTAVNIČKOJ PROFESIJI

Sažetak
Sindrom sagorijevanja može napraviti probleme u svakom aspektu ljudskog života. Može
imati štetan učinak na interpersonalizaciju i obiteljske veze te može dovesti do generalno
negativnog stava prema životu. Sindrom sagorijevanja označava nesuglasje između zahtjeva
radnog mjesta i osobnih mogućnosti, želja i očekivanja da se tim zahtjevima udovolji (Jakšić
2014). Taj je fenomen jedan od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti
profesionalnom stresu. Zanimanje nastavnika izuzetno je odgovoran posao, a odgovornost za
sobom nosi izloženost stresu, stoga je važno kontinuirano stvarati uvjete za prevenciju
sagorijevanja na radnom mjestu prilagođavanjem poslovnih uvjeta i aktivnim rješavanjem
problema.
Ključne riječi: sindrom sagorijevanja, profesionalni stres, nastavnik, prevencija

TEACHER BURN OUT SYNDROME

Abstract
Burn out syndrome can couse problems in each aspect of human life. It can have a harmful
effect on interpersonal and family relationships and can lead to a generally negative attitude
towards life. Burn out syndrome indicates a discrepancy between the demands of the workplace
and personal capabilities, wishes and expectations to be met (Jakšić 2014). This phenomenon is
one of the most adverse effects of prolonged exposure to occupational stress. Being a teacher is
an extremely responsible job, and the responsibility for it is the exposure to stress, so it is
important to continuously create the conditions for burn out prevention in the workplace by
adapting business conditions and actively engage in problem solving.
Key words: burn out syndrome, occupational stress, teacher, prevention

Uvod
Stres i sagorijevanje na poslu ističu se kao važni društveni i profesionalni fenomeni čije se
posljedice odražavaju na radnu učinkovitost kako pojedinca, tako i šireg radnog i društvenog
okružja. S obzirom na složenost tih fenomena koji dugoročno rezultiraju nizom štetnih posljedica
na osobnoj i društvenoj razini te ovise o interakciji različitih intrapersonalnih i okolinskih
čimbenika, čini se važnim kontinuirano tragati za učinkovitim strategijama suočavanja sa
stresom na poslu te osmišljavati odgovarajuće modele prevencije.

29
Osnovna škola Turnić, Rijeka, Hrvatska

128
 Dosadašnja istraživanja u ovom području pokazuju da su sindromu sagorijevanja na poslu
najviše izloženi oni profesionalci čiji posao uz svakodnevnu interpersonalnu interakciju
uključuje i visoku razinu odgovornosti (Mazzi, Ferlin 2004).

Stres u nastavničkom zanimanju

Obzirom da je i nastavničko zanimanje iznimno stresno, zahtjevno i odgovorno, čini se
važnim istraživati uzroke i učinke stresa u tom zanimanju.
Stres na poslu javlja se kada ljudi osjećaju da ne mogu udovoljiti zahtjevima okoline, što može
rezultirati fiziološkim, psihološkim i ponašajnim promjenama (Hiebert 1988, Lazarus, Folkman
1984).
Dugoročna izloženost stresu može dovesti do sagorijevanja na poslu koje se najčešće
definira kao sindrom koji uključuje emocionalnu iscrpljenost, otuđenost i osjećaj nedovoljnog
postignuća (Maslach i sur. 1996). Pritom se emocionalna iscrpljenost manifestira stalnim
umorom, povećanom razdražljivošću i nedostatkom entuzijazma za obavljanje posla, a otuđenost
negativnim stavovima, distancom i ravnodušnošću prema cjelokupnom radnom ozračju. Osjećaj
nedovoljnog postignuća javlja se uslijed nezadovoljstva pojedinca vlastitim uspjehom budući da
izostaju učinci njegovog truda kao i očekivano priznanje za njegov rad. Uz emocionalnu
iscrpljenost, otuđenost i osjećaj nedovoljnog postignuća, pokazatelji sindroma sagorijevanja
mogu biti i ljutnja, anksioznost, depresija, malodušnost, dosada, samoprijekor, napetost i mnoge
druge. Istraživači su razvili model sagorijevanja na poslu koji se temelji na izvorima stresa
specifičnima za nastavničku profesiju.

129
 Osnovne komponente tog modela su neefikasno suočavanje sa stresorima na poslu,
nezadovoljstvo poslom, nedostatak administrativne potpore te negativni stavovi prema
učenicima. Važnost istraživanja sindroma sagorijevanja na nastavničkom poslu neupitna je
obzirom da su nastavnici učestalo izloženi nizu profesionalnih stresora među kojima se posebno
ističu neprimjereno ponašanje učenika, problemi s disciplinom u razredu, obavljanje
administrativnih poslova, nedostatak profesionalnog priznanja, odnosi s kolegama, učenicima i
roditeljima, loši radni uvjeti te negativan stav učenika prema učenju. Nadalje, nastavnici, koji
nisu sigurni u vlastite sposobnosti održavanja razredne discipline, skloni su prebacivanju
odgovornosti na učenike te okrivljavanju učenika za loše razredno ozračje. Druga istraživanja
pokazuju da je za održavanje pozitivnog razrednog ozračja ključna kompetentnost i učinkovitost
nastavnika jer su nastavnici koji sebe percipiraju kompetentnima u radu s učenicima, posebno u
pogledu održavanja discipline, manje izloženi sagorijevanju na poslu.
Jednako važni prediktori stresa su i odnosi nastavnika s upravom škole u kojoj rade.
Pokazalo se da njihova dobra suradnja te potpora pri rješavanju poteškoća koju nastavnici
dobivaju od uprave bitno doprinose ublažavanju stresa. Ukoliko su ravnatelj i uprava škole
otvoreni za suradnju te podupiru nastavnika u njihovom radu, utoliko nastavnici doživljavaju
manje razine stresa. Poteškoće se također mogu javiti kada nastavnici osjećaju da potpora uprave
izostaje ili nije na očekivanoj razini.

Suočavanje sa stresom na poslu

Važno je naglasiti da su svi nastavnici izloženi visokoj razini stresora na poslu. Međutim,
istraživanja pokazuju da sama izloženost stresorima ne dovodi nužno do sagorijevanja te da je za
pojavu tog sindroma nužna interakcija više čimbenika, kako vanjskih tako i individualnih.
Od individualnih čimbenika najznačajnije su strategije suočavanja sa stresom koje
obuhvaćaju načine na koje se pojedinci na kognitivnoj i ponašajnoj razini suočavaju sa
zahtjevima okoline. Način na koji se nastavnik suočava sa stresom ovisi o njegovim osobnim
kapacitetima, pri čemu izrazitu važnost ima njegova interpretacija određene situacije. Na
ublažavanje stresa utječe i traženje potpore od suradnika i uprave škole ili aktivno rješavanje
problema, čime neizravno smanjuje vjerojatnost sagorijevanja na poslu.
Upravo se suvremeni pristupi proučavanju ovog fenomena sve više usmjeravaju na koncepte
suprotne sagorijevanju, kao što je predanost poslu koju obilježavaju pozitivni stavovi prema radu
i učenicima. Maslach (2003) ističe praktičnu vrijednost takve promjene u poimanju
nastavničkog stresa jer je poduzimanje intervencija usmjerenih na osvješćivanje predanosti poslu
učinkovitije od intervencija koje se temelje na ublažavanju stresa i prevenciji sagorijevanja.
Ključni čimbenik predanosti poslu je zadovoljstvo poslom budući da ono utječe na motivaciju
nastavnika za rad i osobni angažman unutar škole.
Nastavnici, koji su nezadovoljni svojim poslom, ne mogu se potpuno posvetiti radu, što
rezultira smanjenom kvalitetom poučavanja, neodgovarajućom komunikacijom s učenicima te
općenito narušenim razrednim ozračjem. Dugoročna izloženost stresu i nezadovoljstvo poslom
kod nekih nastavnika može rezultirati i napuštanjem nastavničkog posla. Oni nastavnici koji,
iako nezadovoljni svojim poslom, ipak ostanu u struci, često svoj posao ne obavljaju kvalitetno
jer se nedovoljno pripremaju za nastavu, a za potrebe učenika nemaju dovoljno razumijevanja.
Stoga se ističe potreba sustavnog rada s nastavnicima na razvijanju pozitivnog odnosa prema
učenicima, suradnicima i nastavnim problemima, što je moguće realizirati kvalitetnom
suradnjom svih sudionika odgojno – obrazovnog procesa.

130
 Zaključak
Kao učiteljica razredne nastave učestalo se susrećem sa situacijama koje od mene očekuju
brzu reakciju, izuzetno visoku razinu prilagodljivosti i snalažljivosti te naravno strpljenja. Biti
učitelj u današnje vrijeme puno je više od rada s učenicima. Posao učitelja tj.podučavatelja davno
se prestao odvijati na relaciji dijete-učitelj pa u taj odnos dodajemo roditelje, stručnu službu, a
nerijetko i nadređene institucije poput Ureda državne uprave, Centra za socijalnu skrb itd. Svatko
od navedenih subjekata ima svoju viziju učiteljskog posla te od istoga ima drugačija tj. svoja
očekivanja. Upravo se ta očekivanja, tuđe ideje i zamisli te viđenje našeg posla, ostvarenost ili
neostvarenost zadanih ishoda u konačnici prelama preko učitelja te dovodi do profesionalne i
osobne iscrpljenosti. Stoga smatram da je vrlo važno prepoznati kada opterećenje postane
preveliko i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć jer izostanak pravovremene reakcije može
značajno produljiti period oporavka.

Literatura
 Hiebert, B. (1988.), Controlling Stress: A Conceptual Update, Canadian Journal
of Counseling, 22 (4): 226-241.
 Maslach, C. (2003.), Job burnout: New Directions in Research and Intervention,
Current Directions in Psychological Science, 12: 189-192.
 Maslach, C. i Schaufeli, W. B. (1993.), Historical and Conceptual Development
of Burnout. U: Schaufeli, W. B., Maslach, C. i Marek, T. (ur.), Professional
Burnout: Recent Development in Theory and Research (str. 1-16.), Washington,
DC, Taylor & Francis.
 Maslach, C., Jackson, S. E. i Leiter, M. P. (1996.), Maslach burnout inventory
manual (3th ed.). Palo Alto, CA, Consulting Psychologist Press.
 Mazzi, B. i Ferlin, D. (2004.), Sindrom sagorjelosti na poslu: Naš profesionalni
problem, IV. Kongres HDOD-HLZ, Rovinj, http://www.hdod.net/rad_drustva/

Prilozi
Evaluacijski listić za samoprocjenu zadovoljstva učitelja

131
PRIPREME ZA ČASOVE

132
 Priprema za čas
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Amela OJDANIĆ30

NASTAVA PRIPREMA – OPIS FIZIČKOG IZGLEDA (ENGLESKI JEZIK)

Rezime
Poučavanje učenika mlađe dobi je vrlo zahtjevna i dinamična, ali istovremeno ugodna i
zabavna zadaća za nastavnika engleskog jezika. Uzevši u obzir sposobnost zadržavanja pažnje
kod mlađih učenika, planirane aktivnosti bi trebale biti kratke, ali smislene i dobro promišljene.
Vjerovatno najteža jezična vještina je vještina pisanja, a to se posebno odnosi na učenike mlađe
dobi. Kako bi se ta vještina vježbala i s učenicima mlađe dobi, potrebno je osmisliti niz kratkih
aktivnosti koje će im pomoći u izvršenju zadanog korak po korak te im omogućiti osjećaj
postignuća. Kad se radi o zadacima pisanja, nastavnik mora osigurati podršku i pomoć. Upotreba
različitih ICT alata, ali u razumnoj mjeri, čini nastavu efikasnijom i zanimljivijom. Davanje
odgovarajuće povratne informacije je takođe jako važno, bilo da to radi nastavnik ili da se radi o
vršnjačkom vrednovanju. I na kraju, ali ne manje važno, učenici bi trebali biti osposobljeni za
samovrednovanje. Proces samovrednovanja bi trebao započeti još u nižim razredima kako bi
učenici u budućnosti postali odgovorni i samostalni u procesu učenja.
Ključne riječi: učenici mlađe dobi, vještina pisanja, ICT alati, povratna informacija,
vršnjačko vrednovanje, samovrednovanje

Abstract
Teaching young learners is a very demanding and dynamic, but at the same time a
gratifying and enjoyable task for a teacher of English. Taking into account young learners’
attention span, planned activities should be short but purposeful and meaningful. Probably the
most difficult language skills are writing skills, especially when it comes to young learners. In
order to practise those skills even at the early age, it is necessary to prepare a set of short
activities which will help them perform the task step by step, enabling them to feel a sense of
achievement. Writing tasks should be done with a lot of scaffolding provided by the teacher.
The reasonable use of various digital tools makes the lessons more efficient and exciting. Giving
proper feedback is also very important, either by the teacher or by the peers in the form of peer
assessment. And last but not least, learners should be able to assess themselves. The process of
self-assessment should start at the early age and prepare children for becoming responsible and
independent learners.
Key words: young learners, writing skills, digital tools, feedback, peer assessment, self-
assessment

30
Osnovna škola Turnić, Rijeka, Hrvatska

133
Predmet: Engleski jezik Nastavna jedinica: Opis fizičkog izgleda
(ponavljanje)
Razred: 3. razred osnovne škole
Aktivnosti za učenike: imenovanje Nastavna sredstva i pomagala: računalo,
pridjeva, razvrstavanje pridjeva, projektor, ppt prezentacija, digitalna igra,
odgovaranje na pitanja, pisanje rečenica, kartice s riječima, radni listići, listić za
prezentacija svog rada, samovrednovanje samoprocjenu
svog rada
Ishodi učenja: - imenovati pridjeve za opis fizičkog izgleda
- razlikovati upotrebu glagola is i has got
- razlikovati he i she
- opisati fizički izgled osobe prema zadanom modelu

ICT alati: - ppt prezentacija: https://bit.ly/2YJFg5W

- digitalna igra: https://bit.ly/2T5M1K7

JEZIČNE MIN.
UVOD VJEŠTINE U
FOKUSU

Gledajući prezentaciju s likovima iz crtanih filmova (slajd 1),

učenici se prisjećaju prethodno obrađenog vokabulara kojim
mogu opisati fizički izgled osobe. Pomoći učenicima da kažu govorenje 5’
rečenice po svom izboru o bilo kojem liku s prezentacije, npr.
Pink Panther is thin.

JEZIČNE MIN.
GLAVNI DIO
VJEŠTINE U
FOKUSU

134
 1. Pomoću digitalne igre učenici ponavljaju pridjeve i izraze za
opis fizičkog izgleda.Pripremiti i kartice s riječima koje se
pojavljuju u igri.

https://wordwall.net/resource/509375
(u igri se pojavljuju sljedeće riječi: young, old, tall, short, thin,
plump, fat, long hair, short hair, medium length hair, straight
hair, wavy hair, curly hair, bald, big eyes, small eyes)

Kada otvore polje u igri i pogode koji je pridjev u pitanju,

učenici traže taj pridjev među karticama s riječima te lijepe riječ govor,
u odgovarajući stupac na tabli, ispod glagola IS ili HAS GOT. čitanje 8’

IS HAS GOT
bald short hair
plump big eyes
tall long hair
…. …

2. Učenici podijeljeni u pet grupa dobivaju papir sa započetim govorna

rečenicima (radni listić 1) na kojem će pisati opis lika. Pisanju interakcija 5’
prethodi usmena priprema. Pokazati 2. slajd prezentacije s likom
iz crtanog filma (Anna, Frozen) i postavljati pitanja. Učenici
odgovaraju usmeno, nakon svakog odgovora pokazati napisani
odgovor kako bi učenici provjerili točnost.
Pitanja:
Who is this?
Is she young or old?
What does she look like?
Describe her hair.
Describe her eyes.

3. Grupni opis lika: čitati pitanja iz 2. aktivnosti, učenici u slušanje,

grupama pišu odgovore. Nakon svakog pitanja papiri se rotiraju. pisanje 7’
Kada dobiju papir, učenici u grupi prvo provjeravaju prethodni
odgovor te odlučuju je li grupa od koje su dobili papir ispravno
napisala odgovor ili ne. Ako odluče da je pogrešan, ispravljaju
grešku. Kad odgovore na svih pet pitanja, provjeriti urađeno tako
da svaka grupa čita jedan odgovor.

4. Pokazati nekoliko likova iz crtanih filmova (3. slajd govorna

prezentacije), dobrovoljci biraju lik i opisuju ga usmeno, ako je produkcija 5’
potrebno, postavljati pitanja.

135
 5. Učenici biraju jedan lik te samostalno pišu opis odabranog pisana
lika, pri tom biraju he ili she u započetim rečenicama (radni produkcija 6’
listić 2).

JEZIČNE
ZAVRŠNI DIO
VJEŠTINE U MIN.
FOKUSU
čitanje,
1. Dobrovoljci čitaju svoje opise ili usmeno opisuju lik o kojem govorna 6’
su pisali. produkcija

2. Pitati učenike je li im zadatak bio lagan (), trebaju li još

vježbe () ili im je zadatak bio pretežak (). Učenici 3’
samovrednuju svoje postignuće na način da upišu svoje ime u
tablici ispod odgovarajućeg emotikona koji predstavlja njihovu
uspješnost u rješavanju zadatka. Potrebno je prethodno
pripremiti veći papir s odgovarajućom tablicom (prilog 1) i
zalijepiti na zid učionice.

WORKSHEET 1 (groupwork)
This is ______________________.
She is ______________________.
She _____ __________________ and ______________________.
She has got _______________________________ eyes.
She _________ ___________ ___________________ __________________ hair.

WORKSHEET 2 (individual work)

This is __________________________.
He / She is __________________________.
He / She _______ _______________________ and ____________________.
He / She has got _________________________________________ eyes.

136
He / She _______________________________________________________.

Prilog 1
TABLICA ZA SAMOVREDNOVANJE UČENIKA
EASY  MORE PRACTISE  DIFFICULT 

Zaključak:
Većina učenika je uspješno samostalno opisala osobu koristeći obrađeni vokabular i jezične
strukture. Veliki broj učenika smatra da je zadatak lagan, dok manji dio učenika smatra da treba
još malo vježbati. Učenicima je od velike pomoći bio rad u grupi jer su imali priliku učiti jedni
od drugih bez straha od grešaka. Na temelju svega, nastavnik može procijeniti koliko uspješno su
učenici savladali predviđeno gradivo i jesu li spremni za sumativno vrednovanje.

Literatura:

 Harmer, J., How to teach writing, Pearson Education ESL, 2004.

 Susan Halliwell, Teaching English in the Primary Classroom, Longman Group, 2004.
 Snježana Pavić, U susret novim izazovima, Inspired by Learning, 2013.
 http://www.skole.hr/nastavnici/iz_prakse?news_id=18909

137
 Pisana priprema za čas
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Dijana MATIJEVIĆ31

NASTAVNA PRIPREMA – IMENICE, GLAGOLI, PRIDJEVI (VJEŽBANJE I

PONAVLJANJE)

Rezime
Učiteljima nižih razreda nastavni sati uvježbavanja i ponavljanja nastavnih sadržaja
predstavljaju veliki izazov. Naime, učenike je za takav rad potrebno motivirati i pružiti im puno
više od rješavanja radnih bilježnica ili suhoparnih nastavnih listića za vježbu. Primjena IKT-a
idealan je način kako s učenicima postići najvišu razinu motiviranosti kao i s NTC metodom
učenja dr. Ranka Rajovića kroz igru Sakrivene riječi u rečenici. Kroz takve igre implicitno od
učenika tražimo da stvaraju odgovore pomoću onoga što već znaju, tj. da stvaraju asocijacije.
Kombinacija digitalnih nastavnih materijala ,tradicionalnih nastavnih listića te elemenata NTC
metode učenja recept su za uspješan nastavni sat vježbanja i ponavljanja. Učenici tako
obogaćenu nastavu doživljavaju kao igru. Niz kratkih i dobro osmišljenih aktivnosti održat će
pažnju i koncentraciju učenika te dati odlične rezultate što nam pokazuju rezultati
samovrednovanja.
Ključne riječi: vježbanje i ponavljanje, IKT alati, digitalni nastavni materijali, igra,
samovrednovanje
Abstract
Practise and revision are very challenging for teachers who teach young learners. Namely,
pupils should be motivated for these forms of work and offered much more than solving
exercises in their workbooks or uninventive exercise worksheets. The use of ICT is an ideal way
of getting highly-motivated pupils as well as NTC method by doctor Ranko Rajović, more
precisely, his game Hidden words in the sentence. These games implicitly train pupils to create
answers using what they already know, i. e. to create associations. The mixture of digital
educational materials, traditional worksheets and NTC method elements are a recipe for a
successful practise or revision lesson. Pupils perceive these enriched lessons as a game. A set of
short and meaningful activities will keep learners' attention, improve their concentration and
ensure excellent results which can be seen in self-assessment sheets.
Key words: practise and revision, ICT tools, digital educational materials, game, self-
assessment
Uvod
Učenici nastavne satove uvježbavanja i ponavljanja obogaćene IKT alatima doživljavaju kao
igru i natjecanje. Vesele se kratkim aktivnostima koja se izmjenjuju, dinamici rada, iščekuju što
je sljedeće i što je najvažnije uče. Takav način rada potiče ih na kreativnost i rješavanje
problema, a to su preduvjeti za cjeloživotno učenje kojem treba težiti. Upotreba IKT alata u
nastavi na primjeren način neizbježna je i svakako poželjna.

31
Osnovna škola Turnić, Rijeka, Hrvatska

138
 učiteljica: DIJANA MATIJEVIĆ razred: nadnevak: redni broj sata:
3.a .

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOGA SATA HRVATSKOGA JEZIKA

NASTAVNO Imenice, Glagoli, Pridjevi

PODRUČJE / Imenice, Glagoli, Pridjevi
NASTAVNA TEMA:
NASTAVNA Imenice, Glagoli, Pridjevi – vježbanje
JEDINICA:
KLJUČNI POJMOVI: Vrste riječi, imenice, glagoli, pridjevi
ISHODI: Učenik prepoznaje imenice s konkretnim značenjem
Učenik uočava glagolsku radnju izrečenu glagolom
Učenik piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
Učenik prepoznaje imenicu, glagol, pridjev na oglednim primjerima

CILJ SATA: Razumjeti pojam imenica, glagol pridjev te ga znati prepoznati.

OBRAZOVNA Osvješćivati i primjenjivati prethodna znanja i vještine; prepoznati
POSTIGNUĆA: imenice, glagole i pridjeve
NASTAVNE METODE: Igra Skrivene riječi (dr. Rajović), grupiranje, razgovor, križaljka
OBLICI NASTAVE: Frontalni (F) , individualni (I) , rad u paru (P)
NASTAVNI IZVORI, Digitalni alat Wordwall, Linoit, wizer.me, računalo i projektor,
SREDSTVA I nastavni listići, magnetne riječi
POMAGALA: https://wordwall.net/resource/408951
https://wordwall.net/resource/408938
http://linoit.com/users/shkmish/canvases/Imenice%2C%20glagoli%2C
%20pridjevi
https://app.wizer.me/preview/NKDSWH

MEĐUPREDMETNE 1. Osobni i socijalni razvoj

TEME: 2. Učiti kako učiti
3. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
4. Građanski odgoj i obrazovanje

139
 PLAN PLOČE Vježba

MALA RUKA MAŠE.

TANKA SKAČE.
NOGA

BODLJIKAVI
JEŽ PJEVA.

aktivnosti
TIJEK NASTAVNOGA SATA oblik rada
za učenike

MOTIVACIJA
Igra Skrivene riječi (dr. Rajović). Učenici pogađaju odgovor koji je
skriven u pitanju. Kada pogode, učiteljica stavlja rješenja na ploču. govorenje, FiI
Nakon desetak pitalica, učiteljica pita učenike koja vrsta riječi su pogađanje
pogođena rješenja? (Imenice)
Učiteljica pita što su imenice i što im dodajemo.
Koju vrstu riječi? Što su pridjevi?
Predlaže da dodaju imenicama pridjeve. (npr. tanka ruka)
Učiteljica pita učenike što nam još nedostaje, koja vrsta riječi?(glagol)
Učenici dodaju glagol i oblikuju rečenice.

NAJAVA
Danas ćemo ponoviti znanje o imenicama, glagolima i pridjevima.

VJEŽBANJE I PONAVLJANJE
Učiteljica dijeli učenicima papiriće na kojima su napisane imenice
(pas, mačka, krov...). Učiteljica pokazuje učenicima uputu na LinoItu.
http://linoit.com/users/shkmish/canvases/Imenice%2C%20glagoli%2 pisanje IiP
C%20pridjevi razmišljanje
Učenici moraju u pisanku napisati imenicu, dodati joj pridjev i glagol pogađanje
da dobiju rečenicu (npr. Debela mačka leti.)
Kada napišu rečenicu, papirić zamijene s prijateljem u klupi i ponove
zadatak. Ovisno o vremenu, učenici mogu zamijeniti papiriće s
učenicima ispred sebe itd.
Učenici čitaju svoje rečenice.

Slijedi vježba grupiranja u digitalnom alatu Wordwall koji omogućuje

isprintanu verziju u obliku nastavnog listića. Učiteljica učenicima
dijeli nastavne listiće. Učenici usmeno redom (jedan po jedan) gledaju
u platno projektora i pogađaju rješenja. Upisuju točne odgovore u
svoju tablicu (imenice, glagoli i pridjevi).

140
 https://wordwall.net/resource/408938
UOPĆAVANJE
Učenici samostalno rješavaju nastavni listić/križaljku. pisanje I
https://wordwall.net/resource/408951 razgovor
Zajednički provjeravamo točnost u digitalnom alatu.

SAMOVREDNOVANJE razgovor
Učenici procjenjuju svoje znanje o imenicama, glagolima i pridjevima
na semaforu za samoprocjenu (zeleno – odlično znam, žuto – nisam
sto posto siguran, crveno – još moram učiti). Učenici obrazlažu
samoprocjenu.
DOMAĆA ZADAĆA
https://app.wizer.me/preview/NKDSWH
Interaktivni nastavni listić u kojem učenici potvrđuju usvojena znanja
o imenicama, glagolima i pridjevima. Učiteljica će pregledati
digitalne nastavne listiće te potom s učenicima analizirati zadatke i
dati im povratnu informaciju kako su riješili domaću zadaću. U
interaktivni nastavni listić su integrirane digitalne križaljke te
osmosmjerka (wordwall).
PRILOZI (nastavni listići za vježbu, pitalice)

1. Skrivene riječi (odgovor se skriva u pitanju – smislila učiteljica)

Tko radi ukrase za maškare?
Što ide u vatru kada nekome vjerujemo?
Obla kapa nebom plovi. Što je to?
Tko nije željen oštrih iglica?
Što stalno gazi cestu u ritmu?
Što ima čvrstu dršku i oštricu?
Što je teško, lako i najljepše?
Tko ne treba kompas?
Što na nebeskom svodu galeba gleda?

141
2. Nastavni listić (digitalni alat wordwall)

142
2. Nastavni listić (digitalni alat wordwall)

143
3. Semafor za samoprocjenu znanja

Zaključak
Primjena IKT alata u nastavi omogućuje učitelju da svojom kreativnošću osmisli zadatke
koji u cijelosti provjeravaju ono što se s učenicima obrađivalo. Takvu nastavu bi bilo idealno
realizirati u informatičkoj učionici gdje svaki učenik ima svoje računalo. Učenici se i sami mogu
okušati u izradi i osmišljavanju križaljki, osmosmjerki i kreativnih zadataka što postupno vodi do
smanjenja uloge učitelja i stavlja učenika u fokus nastavnog procesa. Na taj način dajemo
učeniku priliku da vježba i razvija svoje IKT vještine. Naši učenici su djeca 21. stoljeća te je
uključivanje IKT-a u školu i nastavni proces neminovno.

Literatura
 Marija Krmpotić, Sonja Ivić, Priručnik za hrvatski jezik za učitelje, Školska knjiga, 2018.
 Ranko Rajović, Kako igrom uspješno razvijati IQ, Harfa, 2017.
 Ljubić-Klemše, Nataša. Primjena tehnologije u nastavi i očekivanja od učitelja, 2010.
 https://pilot.e-skole.hr/hr/rezultati/ikt-u-ucenju-i-poucavanju/

144
 Pisana priprema za čas
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Senada ĆATIĆ 32

„LISICA I GAVRAN“, EZOP

Rezime
Rad predstavlja tri povezane pripreme za analizu basne „Lisica i gavran“ u prvom razredu
devetogodišnje osnovne škole. Pripreme su urađene u skladu sa ishodima i indikatorima
predviđenim Zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa za prvi razred, a zastupljene su
tri oblasti: čitanje, usmeno izražavanje i slušanje, pisanje. Da bi se ostvarili ciljevi časa, korištene
su strategije: slagalica, pitanje-odgovor, dramatizacija, pravimo slikovnicu.
Ključne riječi: basna, lisica, gavran, likovi, osobine likova

„FOX AND RAVEN“, EZOP

Abstract
The work presents three lesson plans for the analysis of the fable "The fox and the raven" in
the first grade of a nine-year elementary school. The lesson plans were made in accordance with
the outcomes and indicators that are planned within the common core of the curricula for the first
grade. Three areas were represented there: reading, oral expression and listening, writing. In
order to achieve the lesson aims, there were used strategies as: puzzle, question-answer,
dramatization, making a picture book.
Keywords: fable, fox, raven, characters, characters' traits.

Uvod
Sa basnama, bajkama i pjsmama učenici se susreću prije polaska u školu, u vlastitom domu,
a u prvom razredu osnovne škole posebno je izazovno analizirati književna djela jer je to prvo
uvođenje učenika u doživljavanje i razumijevanje književnosti. Nastavnici teže tome da ti prvi
učenički dojmovi rezultiraju razvojem ljubavi prema čitanju, a često određuju stav djece prema
književnosti kao umjetnosti. Analiza književnih djela u prvom razredu radi se i prije usvajanja
štampanih slova, a tome je potrebno prilagoditi strategije rada.
Interpretaciju basne „Lisica i gavran“ u prvom razredu osnovne škole uradili smo
korištenjem različitih strategija: slagalica, pitanje-odgovor, dramatizacija, pravimo slikovnicu i
medija što je učenike podstaklo na veću angažovanost na času, kreativnost i međusobnu
saradnju. Tri časa planirana za analizu basne realizovana su u skladu sa ishodima i indikatorima

32
profesorica razredne nastave Osnovna škola „Gnojnice“, Mostar

145
predviđenim Zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa, a zastupljene su tri oblasti:
čitanje, usmeno izražavanje i slušanje, pisanje.

Priprema za čas br. 1: Čitanje / Ključne ideje i detalji /„Lisica i gavran“, Ezop

Razred: I
Ishod učenja: Analizira likove, događaje i ideje, te njihove međuodnose u tekstu.
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Opisuje likove u priči (na pr. njihove osjećaje, motivacije,
osobine) i utvrđuje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje.

Uvod u učenje:
Kako ćete pobuditi interes učenika i nadograditi njihovo prethodno znanje da biste ih uveli u
sadržaj ovog časa, ciljeve učenja i aktivnosti?

Strategija: SLAGALICA
Aktivnost 1. Rad u manjim grupama
- Učiteljica će na čas donijeti pripremljenje dijelove za četiri slagalice. Svaku isprintanu
sliku (šuma, gavran, lisica i sir) učiteljica će izrezati na pet dijelova, a učenici će kompletnu sliku
dobiti nakon što svih pet dijelova stave na odgovarajuće mjesto i zalijepe na prazan papir koji će
dobiti uz slagalicu. Svaka grupa će dobiti dijelove za jednu slagalicu, a nakon što svaki dio stave
na odgovarajuće mjesto, svaka grupa dobit će jednu sliku (lisica, gavran, šuma, sir).
Dijelovi slagalice koje će učenici dobiti:
1. grupa (šuma)

Slika 1. Slagalica – šuma

146
2. grupa (gavran)

Slika 2. Slagalica – gavran

3. grupa (lisica)

Slika 3. Slagalica – lisica

4. grupa (sir)

Slika 4. Slagalica - sir

147
Aktivnost 2. Nakon što učenici radeći u grupi slože slagalicu, jedan učenik iz grupe će pokazati
ostalim učenicima koju su sliku dobili.
1. grupa (šuma)

2. grupa (gavran)

3. grupa (lisica)

4. grupa (sir)

148
- Učiteljica pomaže učenicima da dobivene slike magnetima pričvrste na tablu

Slika 5. Učenički radovi - slagalice

Razgovor o slikama:
 Koje životinje vidimo?
Vidimo lisicu i gavrana.
 Kako izgleda lisica?
Lisica je smeđe boje, ima četiri noge i veliki rep.
 Kako izgleda gavran?
Gavran je crna ptica.
 Kako se oglašava gavran? (Pustiti zvuk gavrana:
(https://www.youtube.com/watch?v=pooWLvCPTTE)
 Gdje žive gavran i lisica?
Gavran i lisica žive u šumi.
 Imamo još sliku sira. Šta mislite zašto?
Gavran i lisica vole da jedu sir.

Kroz učenje
Učiteljica: „Danas ćemo pročitati priču o gavranu, lisici i siru i razgovarati o njoj. Priča se zove
„Lisica i gavran.“

Aktivnost 3. Učiteljica čita priču naglas.

Lisica i gavran
Gavran je negdje našao poveći komad sira. Stojeći na grani drveta, držao je čvrsto sir u kljunu.
Lisica to opazi. Pošto se privukla drvetu, poče da hvali gavrana.
“Ti si veoma lijepa ptica” – reče ona., “i imaš prekrasno perje! Niko na svijetu ne bi bio tako
savršen kao ti, samo kad bi umio da pjevaš! Gavranu se nije svidjelo da pored toliko svoje
ljepote, ima i neki nedostatak. Da bi uvjerio lisicu da umije i da pjeva, on otvori kljun i zagrakta.
Sir mu ispade iz kljuna, lisica zgrabi plijen i pobježe.

149
“E, moj gavrane” – mislila je ona – “imaš ti i sjaja i glasa, ali nemaš pameti.”

Ezop

(Analizu basne počinjemo opisom likova, koji ćemo povezati sa radnjom u basni kako bi se
utvrdilo kako postupci i kako osobine likova doprinose razvoju radnje i na koji način. Pošto
učenici još nisu usvojili slova i ne čitaju samostalno, analizu ćemo uraditi kroz razgovor. Da bi
se izdvojile osobine koje doprinose razvoju radnje, razgovarat ćemo o događajima u priči i
osobinama, osjećanjima i motivima likova koje do njih dovode.)

Aktivnost 4. Razgovor o priči, strategija: PITANjE – ODGOVOR (Učiteljica postavlja pitanja, a

učenici odgovaraju punim rečenicama. Učiteljica će dati mogućnost da više učenika odgovori na
pojedina pitanja.)
- Šta je pronašao gavran?
Gavran je pronašao sir.
- Gdje se gavran nalazio?
Gavran je bio na drvetu.
- Zašto je došla lisica?
Lisicu je privukao miris sira i željela je da ga dobije i pojede.
- Šta je lisica rekla gavranu?
Lisica je rekla gavranu da je on lijepa ptica, da ima sjajno perje, ali da ne umije da pjeva.
- Koju osobinu lisice tu prepoznajemo?
Lisica je lažljivica.
- Kako se osjećao gavran kad mu je lisica to rekla?
Bio je ponosan na svoju ljepotu i sjajno perje, ali mu je bilo krivo što lisica govori da on ne
umije da pjeva.
- Šta je želio pokazati lisici?
Želio joj je pokazati da umije lijepo pjevati.
- Šta se dogodilo kad je otvorio kljun?
Sir je ispao, a lisica ga je uzela i pobjegla.
- Zašto lisica nije govorila istinu?
Lisica nije govorila istinu jer je željela prevariti gavrana kako bi dobila sir.
- Zašto je gavran povjerovao lisici?
Gavran joj je povjerovao jer je volio da ga hvale.
- Koje osobine ima lisica?
Licica je: gladna, lažljiva, lukava, kradljivica.
- Koje osobine ima gavran?
Gavran je: crn, umišljen, nema lijep glas, naivan.
- Šta se dogodilo gavranu zbog njegove umišljenosti i naivnosti?
Gavran je zbog umišljenosti i naivnosti ostao bez sira.

150
Nakon učenja
Aktivnost 5. Za domaću zadaću učenici treba da naprave maske (gavran i lisica) što je priprema
za čas usmenog izražavanja i slušanja

Priprema za čas br. 2: Usmeno izražavanje i slušanje / Razumijevanje i saradnja

Ishod učenja: Priprema se i sudjeluje efikasno u nizu razgovovora i saradnji s različitim
sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izražavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo.
Pokazatelj razreda koji se pohađa:Učestvuje efikasno u nizu razgovora i saradnji (jedan na
jedan, u grupama, predvođen nastavnikom) s različitim sagovornicima o temama i tekstovima na
nivou razreda, nadogradnji na idejama drugih i jasnom izražavanju vlastitih ideja.
Uvod u učenje
Aktivnost 1.
Razgovaramo o basni „Lisica i gavran“ kako bismo ponovili sadržaje usvojene na prethodnom
času.
 Ko su glavni likovi u ovoj basni?
Glavni likovi su lisica i gavran.
 čemu se u priči govori?
U priči se govori o gavranu kojeg je prevarila lisica i uzela mu sir zato što je bio naivan i
umišljen, a lisica lažljiva.
 Zašto je lisica hvalila gavrana?
Lisica je hvalila gavrana kako bi ga prevarila da dobije njegov sir.
 Šta je gavran naučio poslije ovog događaja?
Gavran je naučio da ne treba biti naivan i brzoplet, nego razmisliti prije nego nešto uradimo.

Kroz učenje:
Koje nastavne aktivnosti će učenici realizirati da bi izgradili svoje znanje, vještine i
razumijevanje i tako ostvarili ciljeve časa?

Aktivnost 2. Objasniti učenicima da se priča može prepričati i na taj način da joj dodamo neke
detalje (opise, razgovore), da joj promijenimo kraj i da će gledajući video vidjeti ovu priču
ispričanu na drugačiji način, kroz razgovor likova i sa drugačijim završetkom
Aktivnost 3. Gledanje videa „Lisica i gavran“
https://www.youtube.com/watch?v=snPQjPz1ykY
Aktivnost 4. Dramatizacija basne
Učiteljica objašnjava učenicima da će u nastavku časa iskoristiti maske koje su pravili kod kuće.
Radit će u parovima tako što će jedan učenik glumiti lisicu, a jedan gavrana. Učenik koji glumi
lisicu treba da osmisli način kako da prevari gavrana, a učenik u ulozi gavrana treba da nastoji da
ne bude prevaren. Učenici na taj način dramatizuju basnu. Basna može imati završetak kao u
udžbeniku, kao na videu ili onaj koji učenici osmisle.

151
Slika 6. Dramatizacija basne

Slika 7. Dramatizacija basne

152
 Slika 8. Dramatizacija basne

Nakon učenja
Aktivnost 5. Razgovarati sa učenicima o različitim završecima priče i odabrati najbolji
(završetak u udžebeniku, završetak na videu ili neki učenički završetak).

Priprema za čas br. 3: Pisanje / Pisanje i distribucija pisanih radova

Ishod učenja: Piše jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni
zadatku, svrsi i publici.
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Uz vodstvo i podršku odraslih, piše rad u kojem su sadržaj i
organizacija primjereni, zadatku i svrsi.

Uvod u učenje:
Aktivnost 1. Nekoliko učenika će prepričati basnu sa završetkom koji je odabran na
prethodnom času.
Kroz učenje:
Aktivnost 2. PRAVIMO SLIKOVNICU.
Učenike dijelimo u pet grupa. Učiteljica objašnjava na koji način će napraviti zajedničku
slikovnicu. Grupe će crtežom predstaviti jedan dio basne, a jedna grupa će osmisliti korice
slikovnice.
grupa – gavran sa sirom u kljunu
rupa – približavanje lisice
grupa – razgovor lisice i gavrana
grupa – lisica odnosi sir
grupa – tužni gavran
grupa – korice slikovnice
Pošto učenici još nisu usvojili slova, učiteljica pomaže šestoj grupi da napišu naslov (Lisica i
gavran) i autora slikovnice (razred i odjeljenje koje radi slikovnicu).

153
Nakon učenja
Aktivnost 3. UVEZIVANjE CRTEŽA U SLIKOVNICU
Uz pomoć učiteljice učenici slažu crteže u skladu sa tokom događaja u priči i uvezuju crteže u
slikovnicu koja ostaje izložena u učionici.
Jedan dobrovoljac prepričava priču na osnovu složene i završene slikovnice.

154
FORMATIVNA PROCJENA

OBLAS KRITERIJ ISPOD PRIBLIŽNO STANDARDN IZNAD

T STANDARD NIVOU I NIVO STANDARD
A STANDARD A
A

Opisivanje Imenuje likove Opisuje likove Opisuje likove Samostalno

likova u priči u priči. u priči. u priči (na pr. opisuje likove
(na pr. njihove iznoseći
njihove osjećaje, kritički stav.
osjećaje, motivacije,
motivacije, osobine).
ČITANjE

osobine)
Samostalno i
Utvrđivanje Prepoznaje Navodi tok Utvrđuje kako iznoseći
kako postupci događaje u događaja i postupci likova vlastiti stav
likova priči. povezuje doprinose objašnjava
doprinose događaje sa razvoju radnje. kako postupci
razvoju radnje postupcima likova
likova. doprinose
razvoju radnje.

Efikasno Učestvuje u Učestvuje u Učestvuje Inicira

učestvuovanje nizu razgovora nizu razgovora efikasno u nizu razgovor i
u nizu predvođen i saradnji razgovora i saradnju
USMENO IZRAŽAVANjE I SLUŠANJE

razgovora i nastavnikom. (jedan na saradnji (jedan (jedan na

saradnji jedan, u na jedan, u jedan, u
(jedan na grupama, grupama, grupama,
jedan, u predvođen predvođen predvođen
grupama, nastavnikom) s nastavnikom) s nastavnikom) s
predvođen različitim različitim različitim
nastavnikom) sagovornicima sagovornicima sagovornicima
s različitim o temama i o temama i o temama i
sagovornicim tekstovima na tekstovima na tekstovima na
a o temama i nivou razreda. nivou razreda, nivou razreda,
tekstovima na nadogradnji na nadogradnji na
nivou razreda, idejama drugih idejama drugih
nadogradnji i jasnom i jasnom
na idejama izražavanju izražavanju
drugih i vlastitih ideja. vlastitih ideja.
jasnom
izražavanju
vlastitih ideja.

155
 Predstavljanje Ima poteškoća Predstavlja Uz vodstvo i Samostalno i
događaja u da događaj iz događaj iz podršku kreativno
PISANjE

priči crtežom priče predstavi priče crtežom. odraslih, piše predstavlja

crtežom. rad u kojem događaj
sadržaj i crtežom.
organizacija
primjereni,
zadatku i svrsi.

Zaključak
Pripreme predstavljaju savremen i inovativan pristup analizi basne u prvom razredu osnovne
škole prije svega zbog tog što su tokom obrade nastavne jedinice povezane tri oblasti: čitanje,
usmeno izražavanje i slušanje i pisanje, a uz to kao nastavna sredstva i pomagala korišteni su
materijali koje su napravili sami učenici (slagalica, maske i slikovnica). Kako bi se učenicima
približio sadržaj basne i olakšalo razumijevanje, korišten je tonski zapis (glasanje gavrana) i
videozapis (animirani film nastao na temelju basne). Meteode rada na časovima prilagođene su
uzrastu učenika i nastavnom sadržaju, a učenike su podstakle na slobodno izražavanje vlastitih
stavova, raspravljanje, iznošenje zaključaka, kao i kreativnost u radu.
Sve aktivnosti planirane u pripremama ostvarene su na časovima. Učenici su bili zainteresovani
za nastavne sadržaje i izrazito aktivni, a njihova kreativnost i originalnost posebno je izražena na
drugom i trećem času, tj. časovima planiranim za usmeno izražavanje i pisanje.

Literatura:
 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole

Zajednička jezgra nastavnih planova i programa

https://www.youtube.com/watch?v=snPQjPz1ykY
https://www.youtube.com/watch?v=pooWLvCPTTE)

156
 Pisana priprema za čas
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Tamara LAKUŠIĆ33

OSOBINE KVADRATNE FUNKCIJE I NJEN GRAFIK- PRIPREMA ZA OGLEDNI

ČAS

Rezime
Jedan od zadataka nastavnika matematike je da na svakom času istaknu povezanost
matematike i svijeta oko nas. Na ovom času, pokazali smo kako je samo jedan matematički
pojam, kvadratna funkcija, baš svuda oko nas. Pokazali smo da planine, mostovi, duga iznad
naše škole, imaju oblik parabole, grafika kvadratne funkcije. Kada udarimo loptu ili vidimo
zvijezdu padalicu, njihove putanje su parabole. Pojmovi iz ekonomije opisuju se pomoću
kvadratne funkcije. Funkcije su i u umjetnosti: učenice su osmislile koreografiju za ples-svaki
korak je jedna funkcija. I dok su one plesale, na interaktivnoj table gosti su mogli da vide
prezentaciju, koja je pokazivala koja funkcija odgovara kom pokretu. Učenici su poklonili
gostima crteže ,nacrtane samo pomoću funkcija, u programu Desmos. Pored toga, učenici su
pokazali šta su naučili o osobinama kvadratne funkcije, takmičili su se u kvizu napravljenom
pomoću aplikacije learningApps. Tako na zanimljiv način, ,kroz igru,koristeći ICT
tehnologiju,brže i efikasnije uče. Na sličan način, možemo pokazati povezanost matematike i
prirode, arhitekture, umjetnosti, ekonomije. I zadatak nastavnika matematike da učenicima
pokažu, da matematika nije nešto što je teško i daleko, nego naše okruženje, dio našeg života,i
kada toga nijesmo svjesni. Matematika je lijepa, korisna, zanimljiva, kada se pristupi na pravi
način, a ne samo briga.
Ključne riječi: nastavnik matematike , kvadratna funkcija, parabola, ples, desmos,
learningApps

THE FEATURES OF QUADRATIC FUNCTION WITH GRAPFIC –PREPARATION

FOR THE EXPERIMENTAL LESSON

Summary
One of the mathematic teachers` task is to point out permanently to the connection
between mathematics and the world around us. As the lecture we have shown that there is only
one mathematical term – a quadratic function just all around us. We have shown that mountains,
bridges rainbow above our school, have the shape of a parabola, a graph of a quadratic function.
When we hit the ball or when see a falling star it becomes obvious that their paths are parabola.
The economics issues are described using a quadratic function. Functions are in arts too: female
students have designed coreography for dance - each step is one function. While they were

JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“

157
dancing, guests were able to see a presentation on the interactive whiteboard, where each
function suited an appropriate movement. Guests were donated drawings, drawen only by
functions in the Desmos programme. In addition students showed what they have learnt about
the quadratic function features, competing a quiz that was made by learning.apps application.
Thus they learn faster and more efficiently through play, using ICT technology in a interesting
way. Similarly, we can indicate to the connection between mathematics and nature, architecture,
art, economics. The mathematics teachers’ task is to show their students is not something
abstract and difficult to understand, it is part of our lives even when we are not aware of this. The
maths is beautiful, useful, interesting, if you approach it in a right way. It is not only the matter
of concern.
Key words: mathematics teacher, quadratic function, parabola, dance, desmos,
learningApps

Uvod
Među programskim sadržajima matematike za drugi razred srednje škole po svom značaju se
izdvaja tema kvadratna funkcija i njen grafik.Temeljna znanja o funkcijama predstavljaju
neophodnu osnovu i ključni uslov za razumijevanje nastavnih sadržaja koji slijede. Na kraju
ovog ishoda učenja učenik će moći da nacrta grafik kvadratne funkcije i objasni njene osobine.

AKTIVNOS ISHODI
FAZA/ METODE/ MEDIJI I
T AKTIVNOS Učenik će NAPOMEN
OKVIRNO OBLICI MATERIJA
NASTAVNI T UČENIKA biti u stanju A
VREME RADA L
KA da:

Navodi Na datim Plenum Prilog1 Prepozna Zaintereso-

Motivacija primjere iz fotografijama Hamer, grafik u vati
(10 min) realnog nalaze fotografije primjerima iz učenike za
života parabole, svakodnevnog dalji rad
crtaju i daju života
Dijeli svoje
fotografije sa mišljenje i
primjerima komentare o
parabole osobinama
date kvadratne
funkcije,a
zatim kače na
pripremljenom
hamer papiru
na zidu

Učenici
Rješavanje Zadavanje Razmjenom Individualni Projektor- prepoznaju
zadataka zadataka zapažanja rad Tabla značaj
(15 min) rješavaju Pripremljen kvadratnih
zadatke kviz Objasne funkcija
Prilog2 osobine kako u

158
 Rješavanje Zadavanje Individualni kvadratne matematici,
zadataka zadataka Slušaju i rad funkcije i tako u
(10 min) Usmjeravanje odgovaraju na Projektor- prepoznaju svakodnevo
disku-sije pitanja Tabla njihove m životu
odgovarajućim Učestvuju u Pripremljen grafike razmišljaju o
pitanjima i diskusiji, kviz rješavanju
odgovorima postavljaju Prilog 3 zadataka;kor
pitanja, iste
primjenjuju prethodna
stečena znanja matematička
znanja na
njihovo
rješavanje
Pitanja i
odgovori
upotpunjuju
temu

Ples Učenice plešu Grupni rad Pripremljeni Primjena Učenici na

(10min) koracima koji materijal funkcija na osnovu
Podjela predstavljaju .Prilog4 umjetnost koraka
poklona grafike Prilog5 prepoznaju
funkcija koraka
funkcije

OPIS ČASA:
Na početku časa komentarišem zajedno sa učenicima šta smo u prethodnom periodu naučili o
kvadratnim funkcijama. Dijelim fotografije na kojima su primjeri kvadratnih funkcija iz
svakodnevnog života: zgrade, mostovi, fontane, česme, putanje lopte u različitim sportovima,
prirodne pojave:komete, zvjezde padalice,brdo, duga (fotografija duge iznad naše škole), različiti
skokovi, video igrice(Super Mario, Angry Birds), primjeri iz ekonomije, uz njihov komentar iz
kog ekonomskog predmeta su to učili, banana, vatromet, akcenat, smajli...

159
Učenici komentarišu koje osobine kvadratne funkcije prepoznaju na fotografijama. Docrtavaju
flomasterom po fotografiji parabolu .Naglašavaju pojedine osobine kod nekih parabola
(maksimum, minimum, nule,....) i koliko je važno precizno izračunati te parametre. A zatim ih
kače na prethodno pripremljenom hameru na zidu. I zaključuju da su parabole svuda oko nas.

Prilog2: Učenici rješavaju test, koji je urađen u aplikaciji LearningApps(uz pomoć programa
MS Word, Paint). Kviz ima naziv Konjska trka. Kviz je sastavljen od zadataka kojim se ispituju
osobine funkcije.

160
prilog3:

Učenici spajaju grafik funkcije i jednačinu kvadratne funkcije. Neke od jednačina nemaju svoj
par. Zadatak je urađen u aplikaciji LearningApps(uz pomoć programa GeoGebra, Paint, MS
Word),tako da učenici jednostavnim povlačenjem prsta mogu spojiti zadate pojmove
Komentarišu zasto su spojili dati par. Ako uspješno spoje, par nestaje sa ekrana. Učenicima je
dat i štampani materijal.

161
Učenice plešu uz unaprijed pripremljenu koreografiju. Svaki korak predstavlja jednu funkciju.
Ukupno 17 funkcija odnosno 17 koraka . Učenice su same osmislile koregrafiju.
Na ekranu ih prati prezentacija koja sadrži funkcije i korak uz tu funkciju.

Prilog4: prezentacija graph dance--GRAFIK PLES –matematika pleše

Prezentacija je urađena pomoću programa GeoGebra, Paint, Pivot animator.

162
163
Prilog 5: Dok traje ples učenici dijele poklone gostima na času, unaprijed pripremljene: cvijet,
naočare i kišobran, koju su nacrtani pomoću kvadratnih funkcija u programu Desmos, uz
napisane jednačine od kojih nastaju.

Zaključak:
Ovakav čas nije jednostavno pripremiti, ali trud se zaista isplatio. Učenici su pokazali
veliko interesovanje tokom pripreme časa, a na času nestrpljenje da pokažu šta su sve naučili.
Utrkivali su se ko će prije dati odgovor. Uživali su i učenici i naši gosti. Gosti nijesu krili
iznenađenje i oduševljenje, kada bi im učenici otkrivali, gdje se sve mogu naći parabole. Svako
je imao omiljeni dio časa. Ali najveća satisfakcija je bila, kada su učenici i u kasnijim nastavnim
sadržajima, pokazali bolje razumijevanje, povezujući ih sa kvadratnim funkcijama.
Učenici će imati najbolje rezultate, ako na našim časovima, pokažemo široku primjenu
matematike, njenu ljepotu i značaj, uz upotrebu ICT tehnologije, jer je neizostavni dio njihovog
života.

164
Literatura:
 Matematika2- udžbenik sa zbirkom zadataka za drugi razred gimnazije I dio-
Dr.R.Šćepanović, Dr.Ž.Pavićević,Mr.Snežana Delić, ZUNS,Podgorica, 2017.
 Matematika 2-zbirka zadataka i testova za II razred gimnazije i tehničkih škola- Ž.
Ivanović, S. Ognjanović, Krug, Beograd, 2002
 Zadaci za stručnog ispita iz matematike, Ispitni centar Crne Gore
https://learningapps.org/watch?v=ppbs5q1ec19
https://learningapps.org/watch?v=p6hqos9nc19

165
 Pisana priprema za čas
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Arijana ALISPAHIĆ,
Ajdin BEGIĆ34

SCENARIO ZA ČAS BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Čas lektire- S. Pilić „Mrvice iz dnevnog boravka“

Rezime
Na času lektire, koji je predviđen da se radi dva nastavna sata, akcenat je stavljen na
osposobljavanje učenika za razumijevanje kroz istraživački proces. Nastavnik je moderator koji
potiče učenike na samostalnost, kreativnost, promišljanje i povezivanje sadržaja sa životnim
situacijama i izazovima. Učenici sami formiraju grupe za rad, na sljedeći način: tri učenika
(dobrovoljca) – umjetnik, informatičar i govornik biraju sebi tim sa kojim će raditi. Četvrti
učenik-istraživač iz svake već formirane grupe bira sebi učenike i oformljava četvrtu grupu.
Grupa govornika na jasan, konkretan i sistematičan način predstavlja djelo (fabulu, tok radnje,
likove, temu i ideju), na osnovu čega ostale grupe rade zadatke: pravljenje stripa, analiziranje
likova preko Facebook profila i istraživanje na internetu. Nakon prezentacije grupa, završni dio
časa ostavljen je za diskusiju. Neka od pitanja za otvaranje diskusije su: Koja književna djela su
pogodna da se pretvore u strip ili ekranizuju? Možemo li opisati likove preko Facebook profila?
Da li smo dodali nešto lično u njihov profil? Koliko su zapravo lažni naši profili? Kako je
prikazana porodica u ovom djelu? Šta su porodične vrijednosti? Učenici će kroz diskusuju
pokazati razumijevanje djela, informacijske pismenosti, povezati nastavne sadržaje sa životnim
situacijama, primijeniti stečena znanja.
Ključne riječi: književnost, roman, strip, društvene mreže, analiza likova, informacije.

Bosnian language and literature lesson script - reading assignment lesson –

S. Pilic Crumbs from the living-room

Summary
During the two lessons reserved for reading assignments we lay the emphasis on developing
understanding skills through research work. The teacher is a moderator who encourages students
to work individually and creatively and to contemplate and connect the content with life
situations and challenges. Students form groups on their own in the following manner: three
volunteers – an artist, an I.T. expert and a speaker choose their own team to work with. The
fourth student, an explorer, chooses students from every formed group to make the fourth one.
The group of speakers presents the work (the plot, the coverage, the characters, the theme and
the motive) in a clear, systematic and concrete way. Based on that, the rest of the groups work on

34
Arijana Alispahić, mag. bibliotekarstva JU OŠ „Sokolje“ Sarajevo
Ajdin Begić, dipl. bibl. JU OŠ „Ćamil Sijarić“ Sarajevo

166
the assignments (making a comic book, analysing characters via Facebook profiles and Internet
search). After the group presentations, the final part of the lesson is saved for discussion. Some
of the opening questions that invite the discussion are: Which literary works are suitable for
turning into a comic book or a film? Is it possible to describe the characters using a Facebook
profile? Have we added a personal note to their profile? How truthful are our profiles anyway?
How has the concept of family been described in this work? What are family values? By
discussing it, the students will show how well they have understood the work, if they are
information literate, if they have been able to connect the lesson content to life situations and to
apply obtained knowledge.
Keywords: literature, novel, comic book, social networks, character analysis, information

Uvod
Čas lektire planiran je kao dvočas. Učenici najbolje uče jedni od drugih, tj. kroz vršnjačku
edukaciju. Kako bi učenicima približili književnost, bez da nudimo gotove interpretacije, ideja je
da sami istražuju, i to na način koji je njima najbliži: koristeći IKT, crtež, strip... Učenici će kroz
istraživački proces, kombinujući različite metode i sredstva, na jedan drugačiji način analizirati
strukturu i sadržaj književnog djela. Cilj je da učenici potiču i predlažu nove ideje i predlažu
rješenja. Razvijajući informacijsku, a ujedno i medijsku pismenost, učenici prosuđuju na osnovu
argumentacije i uče da nude nova rješnja. Na ovaj način uče da prezentiraju svoj rad te da rade
samoprocjenu i procjenu rada tima.

PREDMET: Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i

književnost

RAZRED: VI razred
NASTAVNA JEDINICA: Lektira – „Mrvice iz dnevnog boravka“ S. Pilić
TIP ČASA: Obrada novih sadržaja
CILJEVI ČASA:
ODGOJNI:
 poticati kod učenika interes za knjigu i čitanje,
 poticati učenike da samostalno donose odluke i da slobodno zauzmu i iznesu svoj stav
bez ustručavanja,
 bogatiti usmeno izražavanje kod učenika,
 poticati i razvijati kod učenika sposobnosti grupnog rada jer kroz timski rad učenici se
uče uvažavanju drugog.
OBRAZOVNI:
 učenici će razumijevati tekst „Mrvice iz dnevnog boravka“ i međusobno na različite
načine saopštavati doživljaj književnog djela,
 na istom tekstu učenici će vježbati uočavanje sadržajnih cjelina,
 učenici će na različite načine i iz različitih perspektiva vršiti analizu likova,
 na samom kraju učenici će nakon dobivenih informacija prepoznati i razumjeti temu i
ideju ovog književnog djela.

167
FUNKCIONALNI:
Učenik se osposobljava da:
 razvija informacijsku i informatičku pismenost,
 razvija kritičko mišljenje,
 razvija samopouzdanje kroz izražavanje vlastitih zaključaka i doživljaja,
 razvija kreativne oblike izražavanja,
 razvija sposobnost za međusobnu interakciju i komunikaciju,
 razvija radne navike, samostalnost u radu i timski rad,
 razvijanje radoznalosti i istraživačkog duha,
 primjeni usvojena znanja.

OBLICI RADA: frontalni, grupni, individualni

NASTAVNA SREDSTVA: vizuelna - crtež, slika, tekstualna - književno djelo, članci, tekstovi
NASTAVNE METODE: metode usmenog izlaganja, metoda razgovora (rasprava); objašnjavanje,
metoda čitanja i rada na tekstu, metoda pisanja, metoda ilustrativnih radova
KORELACIJA S PREDMETIMA: Informatika, Likovna kultura
MEĐUPODRUČNA KORELACIJA: jezik-gramatika, medijska kultura, kultura izražavanja
KORACI:
Izlaganje nastavnika-pripremne aktivnosti
Formiranje grupa
Uvodne aktivnosti- podjela materijala učenicima i davanje instrukcija
Izlaganje učenika i rad po grupama
Prezentacija rada grupe
Diskusija

KORAK 1. Izlaganje nastavnika –pripremne aktivnosti

CILJ: Zainteresovati učenike za novu nastavnu jedinicu kroz aktivnosti: puštanje predstave i
pokazivanje stripova. Ukratko predstavljanje autorke i djela koje će se obrađivati. Učenici
pretpostavljaju u kojem smjeru će se čas odvijati.

AKTIVNOSTI: Nastavnik objašnjava učenicima/ama cilj časa i način rada. Učenici gledaju
predstavu i postavljaju pitanja o predstavi. Nakon kratkog izlaganja o stripu upoređuju se ova
dva oblika, sličnosti i razlike. Kod predstavljanja autorke i djela napraviti nekoliko lapsusa i
navesti neke podatke koji nisu tačni (kada budu izlagali govornici, oni će to ispraviti). O djelu se
ne govori puno jer će to uraditi grupa govornika (opširnije opisane grupe i zadaci u koraku 2.)

OČEKIVANI ISHOD: Učenici shvataju da ćemo se baviti različitim književnim formama i na

različite načine razmotriti ono što djelo tematizuje.

168
KORAK 2. Formiranje grupa
CILJ: Formirati grupe po principu da učenici biraju s kim će raditi jer će tako svakako biti
produktivniji rad.

AKTIVNOSTI: Tri učenika (dobrovoljca) – umjetnik, informatičar i govornik biraju sebi tim sa
kojim će raditi. Četvrti učenik-istraživač iz svake već formirane grupe bira sebi učenike i
oformljava četvrtu grupu. Objasniti zadatke grupa.

OČEKIVANI ISHOD: Učenici shvataju svoje zadatke i raduju se timskom radu. Razumiju u
potpunosti koji su ciljevi rada.

KORAK 3. Podjela materijala učenicima i davanje instrukcija

CILJ: Pravilno rasporediti zadatke i pripremiti grupe za konstruktivnu diskusiju nakon završetka.
Učenici/ce treba da shvate kako se prilikom prezentacije i diskusije treba bazirati na što jasnije i
konkretnije izlaganje.

AKTIVNOSTI: Grupa govornika treba da na jasan, konkretan i sistematičan način predstavi djelo
(fabulu, tok radnje, likove, temu i ideju). Kada završi izlaganje, jedan član iz ove grupe prelazi u
ostale tri gdje treba da bude moderator, ako kojim slučajem učenici nisu zapamtili izlaganje ili je
bilo previše brzo.

OČEKIVANI ISHOD: Na osnovu izlaganja grupe govornika učenici obavljaju svoje zadatke bez
problema, uz međusobno dogovaranje i uvažavanje.

KORAK 4. Izlaganje učenika i rad po grupama

CILJ: Nakon izlaganja učenika, cilj je da se po grupama posao završi što je prije moguće,
odnosno da racionalno koriste vrijeme u cilju izvršavanja preuzete obaveze. Moderatori bi
trebali za vrijeme rada grupe ukratko pojašnjavati prisutnima šta je urađeno.

AKTIVNOSTI: Na osnovu izlaganja grupe govornika, grupa umjetnika će u formi stripa ili
drugim crtežom predstaviti osnovni ili najzanimljiviji dio radnje. Grupa informatičara će
analizirati glavne likove tako što će napraviti njihove facebook profile (profilna i naslovna
fotografija, ime prezime, šta vole, šta ne, ko su im prijatelji i sl.). Grupa istraživača će na
internetu pronaći sve informacije o ovom djelu, prezentirati ih i diskutovati o važnosti i istinitosti
informacija. Grupa umjetnika će imati materijale sa osnovnim uputama o izradi stripa.

OČEKIVANI ISHOD: Učenici će bez poteškoća savladati zadatke i kroz njih se pripremiti za
završnu diskusiju.

169
Slika 1. Učenički rad: Kiš stripa Slika 2. Učenički radovi

Slika 3. Učenički rad : Print screen profilne slike, naslovne slike i info
o meni Facebook profila glavnog lika

170
 Slika 4. Učenički rad: Print screen profilne slike, naslovne slike i predstavljanja
Facebook profila glavnog lika

KORAK 5. Prezentacija rada grupe

CILJ: Učenici trebaju pažljivo da slušaju kako bi u diskusiji ukazali na neke propuste u izlaganju
ili da primijete informacije ili sadržaje koje je potrebno doraditi ili pohvaliti. Prezenteri se
trebaju osvrnuti na ono što su uradili u kratkim crtama.

AKTIVNOSTI: Prezenteri ispred svojih grupa treba i da ukažu na stvari koje se eventualno mogu
dodati kada bi imali više vremena kako bi rad bio bolji. Potrebno je obrazložiti slušaocima na šta
su se konkretno bazirali i zašto su baš taj segment željeli da istaknu. Na osnovu izlaganja
moderatori odnosno grupa govornika dopunjuju svoje bilješke.

OČEKIVANI ISHOD: Učenici će na osnovu svojih radova i izlaganja drugih sastaviti plan za
diskusiju. Razumjet će u potpunosti ciljeve i zadatke koje su kao grupa ostvarili, a sa druge
strane će poštovati mišljenje drugih prezentera

171
 Slika 6. Rad na času

KORAK 6. Diskusija
CILJ: Učenik će razviti vještinu različite interpretacije teksta. Učenici će biti osposobljeni za
iznošenje vlastitog stava i mišljenja.

AKTIVNOSTI: Učenici/ce diskutuju o prezentiranim sadržajima, mogućnostima različitih

interpretacija teksta. Razgovaraju o temi i ideji ovog književnog djela.

Teme diskusije:
 Da li se djelo može predstaviti slikom, crtežom? Može li se ekranizovati? Šta mislite koje
su olakšavajuće, a koje otežavajuće/ograničavajuće okolnosti da se književno djelo
prenese u drugi oblik/medij? Postoji li mogućnost za doslovno prenošenje književnog
materijala? Kakva književna djela su pogodna da se pretvore u scenario ili strip?
 Da li je teško opisati likove na ovaj način? Zašto? Šta vam je predstavljalo najveći
problem prilikom opisa? Koliko ste uživali „praveći“ likove i jeste li dodali i nešto svoje
lično u opis? Koliko su „lažni“ naši profili? Zašto se ljudi „kriju“ iza lažnih imena? Da li
je to postojalo i prije digitalne ere? Šta su to društvene mreže? Obrazložite prednosti i
mane društvenih mreža. Koliko je bitna zaštita na društvenim mrežama i da li roditelji
imaju pravo pratiti dječije aktivnosti na internetu? Zašto ste napravili profil na nekoj
društvenoj mreži i u koju svrhu ga koristite? Da li likove možemo poistovijetiti sa
likovima iz naše stvarnosti?
 Šta ste sve uspjeli pronaći o djelu? Kakve informacije ste dobili i koje se najčešće
ponavljaju? Koje su validne informacije? Kako ćemo na najbolji način vrednovati
informacije na internetu, kako razlikovati pouzdane informacije od nepouzdanih? Koje su
validne stranice, a koje to nisu i zašto? Šta je informacijska pismenost? Jedna od bitnih
stavki informacijske pismenosti jeste i učinkovitost prenošenja informacije drugima.
Koliko su vam pomogle informacije koje ste dobili od naše grupe govornika?

172
Razgovor o dobivenim informacijama tokom časa i novim saznanjima.
 Kako su u ovom djelu predstavljeni tinejdžeri, a kako stariji? Koliko su problemi
predstavljeni u knjizi aktuelni i da li se prepoznajete u njima?
 Diskusija o porodici i porodičnim vrijednostima.
 Prepoznavanje i razlikovanje teme i ideje u djelu.

OČEKIVANI ISHOD: Ostvarenje zadatih ciljeva časa.

DOMAĆA ZADAĆA: Doraditi i proširiti radove, npr. obojiti strip, dodati još neki crtež, uvezati
profile na Facebook-u, istražiti više o autorici i drugim njenim knjigama.

Zaključak
Čas lektire održan je u biblioteci, koja je središno mjesto istraživačkog učenja i povezivanja
predmetnih sadržaja. Atmosfera i ambijent je uveliko doprinijela realizaciji ciljeva i ishoda
zanimljivog časa lektire. Učenici su na ovaj način prestali misliti o obaveznoj lektiri kao «prisili»
i bili motivirani da čitaju sa pažnjom i razumijevanjem, istražuju i budu dio zajedničkog
projekta. Ovakva organizacija i realizacija časa pokazala se odličnom za poticanje kulture
čitanja, razvijanje informacijske i medijske pismenosti. Učenici su pokazali visok nivo
odgovornosti, predanog rada u timu, sposobnosti prezentacije i argumentacije svog doživljaja
književnog djela.

LITERATURA:
 Pilić, S. (2008). Mrvice iz dnevnog boravka. Bosanska riječ, Tuzla.
 Omerović, M.(2012), Metodički obzori br.7, Aktivno učenje u osnovnoj školi
 Ivan I., Ana P., Slobodanka A.(2001). Aktivno učenje. Intitut za psihologiju, Beograd.
 Marinković, S. (1994). Metodika kreativne nastave srpskog jezika. Kreativni centar,
Beograd.

https://www.youtube.com/watch?v=T3yZt_l_tPY
Kako napraviti strip? https://likovnakultura5.wordpress.com/2013/04/12/kako-napraviti-strip/

173
 Pisana priprema za čas
SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.
Mr.sc. Aida DZIHO35

„SADAKO HOĆE ŽIVJETI”, KARL BRUKNER (ODLOMAK)

SET PRIPREMA BAZIRANIH NA ISHODIMA UČENJA

Rezime
Vrijeme u kojem živimo zahtijeva promjene u odgojno-obrazovnom sistemu u skladu sa
promjenama u načinu života i informacijskim tehnologijama. U skladu s tim i nastavu
književnosti je potrebno modernizovati, učenicima učiniti zanimljivijom, podstaknuti ih na
samostalan istraživački rad, kako bi se povećao učenički interes za književnost kao umjetnost što
dovodi do razvijanja čitalačkih navika i većeg stepena pismenosti. U ovom radu je predstavljen
set priprema baziranih na ishodima učenja propisanih ZJNPP-om definisanom na ishodima
učenja za maternji jezik (Zajednička jezgra nastavnih planova i programa). ZJNPP-а definisanа
na ishodima učenja za maternji jezik propisuje ishode i indikatore za nastavu književnosti. Ishod
učenja pokazuje koji je rezultat aktivnosti učenja, tj. šta učenici treba da znaju/razumiju nakon
procesa učenja, dok indikator (pokazatelj) pokazuje stepen dostizanja ishoda učenja; primjer je
ponašanja i aktivnosti učenika u procesu učenja.
Ključne riječi: ishod, indikator, roman, Sadako hoće živjeti, rat, antiratna tematika

„SADAKO WANTS TO LIVE”, KARL BRUCKNER (PARAGRAPH)

A SET OF PREPARATION BASED ON LEARNING OUTCOMES

Abstract
The time we live in demands changes in educational system in accordance to changes of the
way of life and information technologies. According to that, literature lessons should be
modernized, made intetesting to students and they should encourage individual research work in
order to increase students' interest in literature as an art which brings to developing reading
habbits and bigger degree of literacy. A set of preparations is presented in this work based on
learning outcomes regulated by ZJNPP defined on learning outcomes for maternal (native)
language. (Common core curriculum of lesson plans and programmes) ZJNPP defined on lesson
outcomes for maternal language regulates the outcomes and indicators for litetature lessons. The
learning outcome shows the result of learning activity, what students should know/understand
after the learning process, while the indicator shows the percentage of reaching learning
outcomes; an example of students' behaving and activity in learning process.
Key words: outcome, indicator, novel, Sadako wants to live, war, anti-war thematics

35
nastavnica bosanskog jezika i književnosti Osnovna škola „Gnojnice“, Mostar

174
Oblast: Čitanje, književni tekst
Komponenta: Ključne ideje i detalji
Tekst: „Sadako hoće živjeti“ (odlomak)
Pisac: Karl Bruckner
Razred: sedmi
Ishod učenja: Prepoznaje i objašnjava ključne ideje teksta i njihove razrade, rezimira ključne
ideje na osnovu detalja koji ih dokazuju.
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Određuje temu i ključnu ideju teksta kroz detaljnu analizu
teksta.
Uvod u učenje:
Učenici su prije obrade odlomka dobili zadatak da saznaju osnovne informacije o Japanu.
Prva aktivnost: Koristeći tehniku grozd objedinit ćemo osnovne informacije o Japanu.

Ilustracija 1: Tehnika grozd: Japan

Druga aktivnost:
Prvi put u historiji u Japanu je korišteno nuklearno oružje. Na japanske gradove Hirošimu i
Nagasaki bačene se atomske bombe u augustu 1945. godine.
Koristeći projektor prikazati video: https://www.youtube.com/watch?v=Xs3JE4WRL-8
Posljedice bacanja bombe su katastrofalne, a niko ne zna tačan broj žrtava jer su mnogi
godinama poslije umirali od bolesti koje su posljedica bombardovanja i zračenja. Ni djeca nisu
bila pošteđena; ne zna se tačan broj dječaka i djevojčica koji su umrli od posljedica
bombardovanja istog dana ili godinama poslije.
Kroz učenje:
Treća aktivnost: Najava nastavne jedinice:
Austrijski pisac Karl Bruckner (prikazati sliku autora) napisao je roman „Sadako hoće živjeti“ o
dvanaestogodišnjoj djevojčici Sadako Sasaki kod koje su se, nakon pada atomske bombe, počeli
javljati znakovi oboljenja od radijacije. Ljekari su dijagnosticirali leukemiju i pretpostavili da
može živjeti još jednu godinu. Sadako se ne može pomiriti sa takvim mišljenjem i vjerujući u u

175
staru japansku legendu da onaj ko napravi hiljadu ždralova ima pravo na ispunjenje jedne želje,
odlučuje da napravi hiljadu ždralova ležeći u bolnici. Svim silama se trudila ustrajati u svom
naumu, a imala je samo jednu želju – živjeti.
Četvrta aktivnost: Nastavnica čita tekst naglas.
Peta aktivnost: Nakon kratke psihološke pauze, učenici će iskazati svoje dojmove, osjećanja koja
je odlomak izazvao.
Šesta aktivnost: Grupni oblik rada
Odlomak ćemo podijeliti na četiri dijela. Koristeći Cornellovu metodu pravljenja zabilješki svaka
grupa će analizirati jedan dio teksta. Grupe će dobiti zadatak da, na osnovu zabilješki
napravljenih tokom čitanja određenog dijela teksta, izdvoje ključne riječi u tom dijelu i na kraju
da jednom rečenicom kažu temu date cjeline i osnovnu ideju koju prepoznaju u tom dijelu teksta.

Zabilješke po Cornellovom metodu

Sedma aktivnost: Nakon što učenici u grupi zajednički urade zadatak, predstavnici grupa
prezentuju rezultate rada.
- Predstavnici grupa će prvo izložiti ključne riječi, njihovo objašnjenje i temu date cjeline.
- Kad sve grupe izlože teme, predstavnici grupa prezentuju ideje koje su uočili u datim
cjelinama.

176
- Nakon prvog i drugog izlaganja predstavnika grupa, grupe će dobiti novi zadatak:
Odrediti jedinstvenu temu i ideju za odlomak iz romana „Sadako hoće živjeti“. Zajednička tema i
ideja zapisat će se na tabli.
Tema: Borba djevojčice Sadako da pobijedi bolest koja je posljedice atomske bombe
Ideje: Rat je zlo koje uništava život nevinih.
Naučna dostignuća treba upotrijebiti za napredak čovječanstva, a ne za njegovo
uništenje.

Nakon učenja
Osma aktivnost: Nakon čitanja i analize odlomka prikazat će se dio filma o životu djevojčice
Sadako Sasaki (5:20): https://www.youtube.com/watch?v=fPlAzO0mGT4 što učenicima daje
mogućnost da saznaju činjenice iz života djevojčice, što će poslužiti kao uvod i podsticaj za
nastavak analize na narednim časovima.

Oblast: Čitanje, književni tekst

Komponenta: Ključne ideje i detalji
Tekst: „Sadako hoće živjeti“ (odlomak)
Pisac: Karl Bruckner
Razred: sedmi
Ishod učenja: Analizira likove, događaje i ideje, te njohove međuodnose u tekstu.
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Analizira razvoj likova u tekstu u cilju tumačenja njihovog
doprinosa zapletu i raspletu.

Uvod u učenje
Prva aktivnost: strategija zrnce mudrosti
- Razgovor o misli francuskog pisca i političkog mislioca: “Sretni li su narodi koji imaju
dosadnu historiju!” Montesquieu
Misao ćemo povezati sa sudbinom Japana na samom kraju Drugog svjetskog rata i sadržajem
odlomka.
- Najava cilja: Nastavljamo razgovarati o odlomku romana „Sadako hoće živjeti“. Danas
ćemo više razgovarati o likovima.
Kroz učenje
Druga aktivnost: grupni oblik rada
- Učenici su podijeljeni u četiri grupe. Svaka grupa će dobiti kartice za različitim
zadacima. Zadatak svake grupe je karakterizacija jednog lika ili grupe likova. Grupe će dobiti
pitanja kako bi se rad usmjerio ka ostvarivanju indikatora učenja.
Prva grupa
Razmisli o navedenim rečenicama iz odlomka i odgovori na pitanja:
„U toj sekundi je slika i prilika božija izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe.
Pokušaj je uspio.
Pronalazački ljudski duh dvadesetog stoljeća stvorio je atomsku bombu, ali ne i lijekove za rane
što ih je zadala ta bomba.“
- Na koga pisac misli kad kaže „slika i prilika božija“? Obrazložite svoje mišljenje!
- Kako je čovjek upotrijebio nauku u ovom slučaju?
- Kakv je piščev stav prema historijskom događaju opisanom u romanu?
- Kakav je vaš stav?

177
Druga grupa
Karakterizacija lika: Sadako
- Kako se osjeća Sadako?
- Zašto Sadako pravi ždralove?
- Sadako razmišlja o dječaku Šigetomu. Šta iz tog dijela teksta saznajemo o Šigetomu, a šta
o Sadako?
- Šta joj onemogućava da vidi rezultate svog rada? Kakvo je mišljenje djevojčice Sadako o
tom?
- Kako se Sadako osjeća u posljednjim trenucima života?
Treća grupa
Karakterizacija lika: medicinska sestra
- Kako se prema djevojčici Sadako ponaša medicinska sestra? Odgovor potkrijepite
citatima!
- Lik medicinske seste autor predstavlja samo dva puta. Postupci medicinske sestre više
oslikavaju drugi lik u odlomku. Koji? Obrazložite svoj odgovor!
Červrta grupa
Karakterizacija lika: doktor Owens
- Owens je iz Amerike došao u Hirošimu da liječi oboljele. Šta mislite zašto?
- Kako se ponaša dr. Owens prema Sadako?
- O čemu doktor razmišlja?
- Kakav je njegov stav prema ratu i atomskoj bombi?

Treća aktivnost: Nakon što članovi grupe zajednički urade date zadatke, predstavnici grupa će
prezentovati rezultate rada ostalim učenicima. Predstavnici grupa će po potrebi odgovarati na
pitanja drugih učenika, argumentovati svoje odgovore i braniti stavove grupe.
Nakon učenja
Četvrta aktivnost: Kako napraviti ždralove od papira? https://www.youtube.com/watch?v=jY-
8qdLHopM
Domaća zadaća: Slijedeći ove upute, pokušajte napraviti ždralove od papira i saznati više o
ždralovima.
čas
Oblast: Čitanje, književni tekst
Komponenta: Ključne ideje i detalji
Tekst: „Sadako hoće živjeti“ (odlomak)
Pisac: Karl Bruckner
Razred: sedmi
Ishod učenja: Utvrđuje kako tačka gledišta ili namjera utiču na oblikovanje sadržaja i načina
pisanja teksta.
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Analizira određeno gledište ili kulturološko iskustvo koje
se odražava u književnom djelu iz neke druge države razumijevajući kulturni identitet.
Uvod u učenje
Prva aktivnost: Razgovor o ždralovima
Učenici pokazuje ždralove napravljene od papira, objašnjavaju postupak i zaključuju da su u
pravljenje jednog ždrala uložili dosta truda. Razmišljali su o tom koliko je truda trebalo da se
napravi hiljadu ždralova i šta je motivisalo Sadako na pravljenje 1000 ždralova.
Kroz učenje

178
- Šta znamo o ždralovima?
- Ždralovi su velike, dugonoge i dugovrate ptice koje lete ispruženog vrata. Odrasle ptice
visoke su do 120 centimetara. Prevladavajuća boja ždralova je srebrnkastosiva. U vrijeme koje
prethodi parenju, ždralovi izvode vrlo glasan i vrlo kompliciran svadbeni ples, koji se često
naziva "ždralov ples". Većina vrsta ždralova živi u trajnim monogamnim zajednicama pa kod
njih svadbeni ples nije način osvajanja partnera, nego međusobno dokazivanje privrženosti što
dodatno učvršćuje njihovo zajedništvo.
- Zašto je djevojčica Sadako pravila baš ždralove? Šta oni simbolišu?
- Ždral je ptica poznata po ljepoti i gracioznosti. Svojom pojavom, svadbenim plesom i
vještinom letenja od davnina ima veliki uticaj na ljude, ali i na mitologiju i književnost. Ima
značajnu simboliku u mnogim kulturama. Njegova vjernost i spektakularni svadbeni ples čine ga
zajedničkim simbolom za lojalnost i uspješan brak, a njegov dug životni vijek simbolom
dugovječnosti. U egipatskoj mitologiji ždral je bio "sunčeva ptica". Stari Grci i Rimljani
vjerovali su da je ždral simbol proljeća i svjetlosti. U japanskoj kulturi ždral je sveta životinja za
koju se vjeruje da živi hiljadu godina. Simbol je sreće i dugog života i svaka figura u obliku
ždrala ima značenje dobre sreće. Putnici koriste simbol ždrala kao zaštitu od prevelikog zamora.
Može im se pripisati i pravednost, smirenost, marljivost, mudrost, vjernost, duboka zahvalnost,
ljepota i ljubav. Prema legendi, onom ko složi 1000 origami ždralova, bogovi ispunjavaju jednu
želju. Lanci papirnih ždralova, često hiljadu, daju se kao ponude u hramovima, a danas se u
posebnim prilikama, kao što su venčanja poklanja 1000 povezanih žralova da bi se paru
poželjelo hiljadu godina sreće u braku, a u domu predstavlja moćnu hamajliju.
- Nastavnica pokazuje učenicima fotografiju na kojoj učenici prepoznaju Sadako Sasaki.

Sadako Sasaki

- Razgovor o djevojčici Sadako (na osnovu onog što se o njoj saznalo iz odlomka i kratkog
filma)
- Kada i gdje je živjela Sadako?
- Gdje se nalazila u trenutku kad je pala bačena atomska bomba?
- Šta je voljela?
- Kada je osjetila prve simptome bolesti?
- Kako se ponašala u bolnici?
- Kako se prema njoj ponašaju ljekari i medicinske sestre?

179
- Kako je Sadako pokušala pobijediti smrt?
- Šta iz priče o Sadako saznajemo o japanskoj tradiciji, prošlosti, vjerovanju?
- Nastavnica pokazuje drugu fotografiju.

Nirvana Nina Zeljković

- Ko je na fotografiji?
- Djevojčica je učenicima nepoznata pa nastavnica daje odgovor: Na fotografiji je
djevojčica koja je tokom posljednjeg bosanskohercegovačkog rata napisala:“Zašto, prokleti bili,
ubijate naše duše, koje postoje samo da vole? Da vole mir, igru, sreću... Ali, opet, kleti vas neću,
jer i vi ste tate neke djece što vole mir i sreću...“, a zvala se Nirvana Nina Zeljković.
Zapisala je to velikim slovima u svom dnevniku 12-godišnja djevojčica Nirvana Zeljković u ljeto
1995. godine u opkoljenom Sarajevu. Na stranici, čije je ivice spalila upaljačem, ljubičastom
bojicom je nacrtala srce i u njemu ispisala riječ mir, te zalijepila sličicu "Nindža kornjače". 27. 8.
1995.godine 12-godišnja Nina Zeljković izašla je na ulicu da se igra. Iako je opsada Sarajeva još
uvijek trajala, dan je bio miran. Majka ju je upozoravala da ne izlazi. Zaigrani dječji smijeh
prekinuo je zvuk granate, a jedan od gelera pogodio je Ninu. Nekoliko dana kasnije, djevojčica je
preminula. Majka je sačuvala Ninin ratni dnevnik. Nina je voljela ples, plesom se bavila i u
opkoljenom Sarajevu. Njemački novinar Peter Munch je odlučio napisati članak o djevojčici koja
je ratne dane ispunjavala plesom i pisanjem. Međutim, nakon što je upoznao njene roditelje i čuo
priče o Nini, dnevnik je uobličio u knjigu, koja je postala obavezna lektira za djecu u njemačkim
školama. Naslov joj je Miris lipe, a za sada je prevedena na italijanski i bosanski jezik.
- Ninu Zeljković nazivaju sarajevska Ana Frank. Zašto?
- Po čemu se razlikuju Sadako, Nina i Ana?
- Po čemu su ove djevojčice slične?
Upoređujući sudbinu triju djevojčica, zaključit ćemo da su Sadako i Ana živjele u isto
vrijeme, a Nina je živjela poslije njih. Sadako je voljela sport (trčanje), Nina ples i pisanje, a Ana
čitanje i pisanje. Ana je Židovka, stradala u njemačkom koncentracionom logoru. Sadako je
Japanka, u istom ratu stradala od američke bombe, a Nina je Bošnjakinja, jedna od 1600 dječaka
i djevojčica ubijenih u Sarajevu u posljednjem ratu. Ono što je djevojčicama zajedničko je
činjenica da nisu ni za što krive, da su nevine žrtve rata. Zaključujemo da su djeca uvijek nevine
žrtve rata bez obzira na nacionalnu, vjersku, socijalnu, geografsku ili bilo koju pripadnost.

180
 Vennov dijagram: Sadako, Ana, Nina

Nakon učenja
Spomenici djeci – žrtvama rata

Spomenik se sastoji od prstena izrađenog od bronze u čijoj sredini se nalaze dvije staklene
skulpture visine 5 i 3 metra. Na bronzanom prstenu prečnika 10 i visine 0,7 metara,
napravljenom od čahura granata i druge municije ispaljene na Sarajevo, utisnute su stope
srodnika neke od ubijene djece. Prsten na simboličan način predstavlja obruč kojim se Sarajevo
držalo gotovo četiri godine u opsadi. Staklene skulpture unutar prstena, različite visine,
razdvojene, ali ipak vrhovima naslonjene jedna na drugu simbolizuju majku koja grčevito želi da
zaštiti svoje dijete. U spomen na Anu Frank otvoren je muzej koji se nalazi u zgradi gdje je bilo
skrovište. U njemu su detaljno prikazane sve prostorije.
Na vrhu simbolično prikazane atomske bombe uzdiže se iz bronze izliven lik djevojčice
Sadako Sasaki. Njene prema nebu uzdignute ruke drže zlatnog ždrala. Izgradnju tog nekoliko
metara visokog spomenika omogućili su svojim novčanim prilozima japanski učenici. Na taj je
način japanska djevojčica iz Hirošime postala simbol stradanja u Drugom svjetskom ratu.
Kupola atomske bombe ili Spomenik mira u Hirošimi je građevina koja je ostala neobnovljena
kao spomenik stradalima u atomskom bombardiranju.
1996.godinr Kupola atomske bombe je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine
u Aziji jer predstavlja ne samo snažan simbol najsnažije razarajuće sile koju je stvorilo
čovječanstvo, nego izražava i nadu za postizanje svjetskog mira i uništenje svog nuklearnog
naoružanja.

181
Oblast: Usmeno izražavanje i slušanje
Komponenta: Razumijevanje i saradnja
Tekst: „Sadako hoće živjeti“ (odlomak)
Pisac: Karl Bruckner
Razred: sedmi
Ishod učenja: Priprema se i sudjeluje efikasno u nizu razgovora i saradnji s različitim
sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izražavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo.
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Učestvuje efikasno u nizu razgovora i saradnji (jedan na
jedan, u grupama, predvođen nastavnikom) s različitim sagovornicima o temama i tekstovima na
nivou razreda, nadogradnji na idejama drugih i jasnom izražavanju vlastitih ideja.
Uvod u učenje
Prva aktivnost: U ovom dijelu časa koristit ćemo frontalni oblik rada i strategiju pitanja za
izgrađivanje razumijevanja kako bismo nastavne sadržaje planirane za ovaj čas povezali sa
sadržajima prethodnog časa.
Objasniti: Šta je tema odlomka?
Primijeniti: Sadako Sasaki je nevina žrtva rata. Koje još likove djece, žrtava rata, smo upoznali u
književnim djelima? Objasniti sličnosti i razlike!
Perspektiva: Kako iz današnje perspektive tumačimo sudbinu djevojčice Sadako?
Tumačenje: Šta nam sadržaj djela otkriva o sudbini djece u ratu?
Samopouzdanje: Iskažite svoj stav o upotrebi atomskog oružja!
Kroz učenje
Druga aktivnost: Najava nastavne jedinice: Nastavljamo razgovor o djelu „Sadako hoće živjeti“
Iznosit ćemo mišljenja, upoređivati ih i komentarisati.
- U romanu „Sadako hoće živjeti“ pisac predstavlja sliku Japana nakon pada atomske
bombe. Pošto se u romanu predstavljaju historijski događaji i mjesta, kažemo da je ovo
historijski roman. Znamo da je djevojčica Sadako živjela u tom vremenu i da je stradala od
posljedica bombe. Međutim, da li je sve u romanu istina?
- Koje detalje iz života djevojčice Sadako pisac nije mogao znati?
- Kako se Sadako ponaša u bolnici?
- Čime je zaokupljena u bolesničkoj postelji?
- Kakav je stav doktora Owensa? Kako on doživljava Sadakin trud?
- Sadako je zaista preminula od posljedica atomske bombe, ali različiti izvori daju različite
podatke o broju ždralova koje je napravila (preko 600, 1300), a zašto se pisac odlučuje baš za
broj 990? Moraju li svi podaci o stvarnim likovima biti tačni u književnom djelu? Šta je cilj
književnosti?
Treća aktivnost: Pogledati dio dokumentarnog filma „U paklu Hirošime“ u kojem govore
svjedoci događaja https://www.youtube.com/watch?v=S4-gwyGttIE (8:44)

- Razgovor o sadržaju filma, nakon čega slijedi pitanje za učenike: postoji li razlog zbog
kog bi se moglo opravdati korištenje atomske bombe?
Četvrta aktivnost: Učenici samostalno čitaju tekst čija je tema korištenje atomske bombe u
Drugom svjetskom ratu.
U junu 1945. Japanci su bili potučeni na svim većim frontovima. Međutim, Japan nije bio
pobijeđen i pretpostavljalo se da su imali 2 miliona vojnika i jedan veći broj pilota kamikaza
spremnih da po svaku cijenu brane japanska ostrva. Američko ratno rukovodstvo je htjelo izbjeći
invaziju ostrva jer su znali da bi imali velike gubitke u ljudstvu. Iako je japanski car uvidio da je

182
rat izgubljen i htio ga je okončati što prije, japansko ratno vodstvo je još uvijek mislilo da imaju
šanse za pobjedu te nije prihvatalo ni pomisao na kapitulaciju. U Potsdamskoj deklaraciji od 26.
jula 1945. savezničke sile zaprijetile su Japanu "totalnim razaranjem" ukoliko ne prihvate
kapitulaciju, što je japanska vojska energično odbila.
Istovremeno s tim dešavanjima, naučni projekt pod imenom Projekt "Manhattan" završio je
radove započete 1942. godine - rad na atomskom naoružanju koje je bilo namijenjeno da se
upotrijebi u ratu protiv nacističke Njemačke. Iako su nacisti kapitulirali 9. maja, radovi na
projektu su nastavljeni; testiranje ove moćne bombe 13. jula je završeno sa dobrim rezultatima.
Američki predsjednik Harry S. Truman htio je brz završetak rata s Japanom i odobrio je
korištenje atomske bombe, da bi se na taj način Japan primorao na kapitulaciju.
Atomski napadi na Hirošimu i Nagasaki dali su japanskom caru mogućnost da se suprostavi
vojnom vrhu koji je bio protiv bilo kakvog oblika predaje. Njegov govor emitovan na radiju 14.
augusta, u kojem je rekao da Japan "mora prihvatiti situaciju i snositi posljedice", smatra se
završnom riječju rata, što se tiče Japana. Dan poslije, 15. augusta 1945. godine, Japan je
kapitulirao, a ugovor o kapitulaciji potpisan je 2. septembra na američkom ratnom brodu USS
Missoury u blizini Tokija. Prva atomska bomba (Mališan) pala je na industrijski grad Hiroshima
ujutro 6. augusta 1945. u 8 sati i 15 minuta. Bila je to bomba bazirana na uraniju, s
razarajućom moći od 15-16 kilotona TNT-a (iako neki izvori imaju drugačije podatke, ovaj se
smatra najpouzdanijim). Bomba je imala formu cilindra, 305 cm dužine, dijametra 71 cm a bila
je teška oko 4 tone (4 000 kg), od toga je 60 kg bio uranij. Napad je predvodio pukovnik Paul
Tibbets, koji je upravljao avionom iz kojeg je bačena bomba na Hiroshimu - Enola Gay.
Učestvovalo je 7 aviona tipa B-29. Bomba je bačena sa visine od 10.000 metara, a detonirala se
oko 550-580 m iznad zemlje s ciljem da se dobije maksimalan efekat.
Ranije procjene govore da je na licu mjesta u detonacijama ili od posljedica ranjavanja u
nekoliko narednih dana ubijeno između 90.000 i 120.000 stanovnika Hiroshime i okolnih sela.
Zvaničnici grada Hiroshime su 2013. godine objavili nove podatke o broju žrtava stradalim u
eksploziji atomske bombe i naknadnim žrtvama radijacije. Prema tim podacima, nastradalo je
ukupno 557.478 osoba, od čega je 277.996 direktnih žrtava eksplozije, dok su ostale žrtve
radijacije. Trebalo je mnogo vremena da bi svijet shvatio potpune posljedice atomskog
bombardovanja zbog cenzure koja je uslijedila prema preživjelima i novinarima. Čak ni danas
nisu poznate potpune cifre o poginulima.36

Peta aktivnost: razgovor o različitim izvorima (književni tekst, informativni tekst, dokumentarni
film)
- Koji su stvarni razlozi za korištenje atomskog oružja?
- Razgovaramo o tom da li je opravdano korištenje ovog oružja, kakve su posljedice
njegovog korištenja, a kakve bi bile da nije iskorišteno, koji je pozitivan ishod atomske bombe.
Nakon učenja
- Šta biste učinili u ovoj situaciji da ste predsjednik Amerike, pilot koji treba ispustiti
bombu, predsjednik Japana?
5. čas
Oblast: Pisanje / Pisanje i distribucija pisanih radova/
Tekst: „Sadako hoće živjeti“ (odlomak) Pisac: Karl Bruckner
Razred: sedmi
36
Za potrebe nastave prilagođen je tekst sa stranice:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Atomski_napad_na_Hiroshimu_i_Nagasaki

183
Ishod učenja: Piše jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni
zadatku, svrsi i publici
Pokazatelj razreda koji se pohađa: Piše jasan i smislen rad u kojem su sadržaj, organizacija i
stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
Uvod u učenje
Prva aktivnost: Svake godine 6. avgusta djeca širom svijeta šalju hiljade papirnatih ždralova i
pridružuju se japanskim prijateljima u Hirošimi i Nagasakiju u njihovom apelu za mir.
Sudbina djevojčice Sadako Sasaki često je bila inspiracija umjetnicima. Među tim umjetnicima
je i pjesnik Grigir Vitez sa čijim pjesmama ste se često susretali tokom školovanja. Pročitat ćemo
njegovu pjesmu „Spomenik u Hirošimi“ i razgovarati o sadržaju.

SPOMENIK U HIROŠIMI

Djevojčica Sadako Sasaki

Uzdiže bronzane ruke prema nebu.
U rukama drži pticu od zlata.

Sunce se rađa: dobar dan, Sadako!

Sunce zalazi: dobru noć, Sadako!

Svaki dan uzdižu

Dječje oči da vide Sadako.
Ona pticu dižu visoko.
Pod samo plavo nebo.

To je devetsto devedeseta ptica curu

Što ju je napravila od papira.
Još deset ptica curu samo,
Još samo deset ptica curu,
Pa će ih biti tisuću.
A kad ih bude tisuću,
Sadako će sići da se igra
U Vrtu mira u Hirošimi

184
Kroz učenje
Najava nastavne jedinice : Svoja razmišljanja o sudbini Sadako Sasaki i historijskom događaju o
kojem smo razgovarali danas ćete iznijeti u pismenoj formi.
Druga aktivnost: Nastavnik objašnjava učenicima zadatak (frontalni oblik rada) i predlaže teme za
pismeni rad:
1. Sadako još živi i opominje
2. Pismo onima koji odlučuju o početku rata bilo gdje u svijetu
~ Treća aktivnost: Individualni oblik rada (Učenici su se opredijelili za jednu od ponuđenih
tema i pišu esej)
Nakon učenja
Četvrta aktivnost: Učenici koji žele čitaju eseje, razgovara se o pročitanim radovima, upoređuju se, a
učenici imaju mogućnost da jedni drugima postavljaju pitanja.

KRITERIJI ISPOD PRIBLIŽNO STANDARDNI IZNAD

STANDARDA NIVOU NIVO STANDARDA
STANDARDA
Određivanje temu Navodi glavne Određuje temu i Određuje temu i Određuje temu i
i ključnu ideju događaje u djelu, ideju odlomka. ključnu ideju ključnu ideju
teksta kroz određuje temu. teksta kroz teksta kroz
detaljnu analizu detaljnu analizu detaljnu analizu
teksta. teksta. teksta, iznosi
vlastiti stav i
citira tekst da bi
dokazao
ispravnost svog
stava.
Analiziranje Imenuje likove i Analizira Analizira razvoj Analizira osobine
razvoja likova u navodi osnovne psihološke likova u tekstu u likova i
tekstu u cilju osobine. osobine likova. cilju tumačenja objašnjava
tumačenja njihovog povezanost
njihovog doprinosa zapletu osobina sa
doprinosa zapletu i raspletu. razvojem radnje.
i raspletu.
Analiziranje Ima poteškoća da Prepoznaje i Analizira Samostalno
određenog analizira objašnjava određeno gledište analizira i
gledišta ili određeno gledište različita gledišta ili kulturološko objašnjava
kulturološkog ili kulturološko o istoj temi, iskustvo koje se određeno gledište
iskustva koje se iskustvo koje se razumije kulturni odražava u ili kulturološko
odražava u odražava u identitet. književnom djelu iskustvo koje se
književnom djelu književnom djelu iz neke druge odražava u
iz neke druge iz neke druge države književnom djelu
države države razumijevajući iz neke druge
razumijevajući razumijevajući kulturni identitet. države
kulturni identitet. kulturni identitet. razumijevajući
kulturni identitet.
 „Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

Učestvovanje u Povremeno Uz pomoć i Učestvuje Inicira razgovor i

nizu razgovora i sudjeluje u podršku učestvuje efikasno u nizu raspravu sa
saradnji (jedan razgovoru i u nizu razgovora i razgovora i različitim
na jedan, u raspravi. saradnji o saradnji (jedan na sagovornicima o
grupama, temama i jedan, u grupama, temama i
predvođen tekstovima na predvođen tekstovima na
nastavnikom) s nivou razreda. nastavnikom) s nivou razreda,
različitim različitim kreativno i
sagovornicima o sagovornicima o originalno
temama i temama i nadograđuje na
tekstovima na tekstovima na ideje drugih,
nivou razreda, nivou razreda, jasno izražava
nadogradnji na nadogradnji na vlastite ideje
idejama drugih i idejama drugih i iznoseći kritički
jasnom jasnom stav.
izražavanju izražavanju
vlastitih ideja. vlastitih ideja.
Pisanje jasnog i Ima poteškoća da Uz pomoć i Piše jasan i Piše originalan i
smislenog rada u napiše jasan i podršku piše smislen rad u kreativan rad u
kojem su sadržaj, smislen rad. jasan i smislen kojem su sadržaj, kojem su sadržaj,
organizacija i stil rad u kojem su organizacija i stil organizacija i stil
primjereni sadržaj, primjereni primjereni
zadatku, svrsi i organizacija i stil zadatku, svrsi i zadatku, svrsi i
publici primjereni publici. publici.
zadatku, svrsi i
publici.

Zaključak
Na časovima planiranim za analizu odlomka iz romana „Sadako hoće živjeti“ Karla Brucknera
korišteno je više izvori i medija, kao i različite stragije rada koje potiču razvoj kreativnog mišljenja
kod učenika, te formiranje, iskazivanje i argumentovanje vlastitog stava oknjiževnoumjetničkim
djelu i društvenim pojavama. Ovakav način rada potiče i razvoj komunikacijske, informatičke,
kreativno-produktivne, društvene i građanske kompetencije. Učenici su na svim časovima bili
zainteresovani za rad, aktivni i spremni za samostalno istraživanje.

Literatura
 Nastavni plan i program za sedmi radzred devetogodišnje osnovne škole
 ZJNPP-a definisanа na ishodima učenja za maternji jezik
 Almira Hadžihrustić: Čitanka za VII razred devetogodišnje osnovne škole, Sarajevo
Publishing
https://www.youtube.com/watch?v=Xs3JE4WRL-8
https://www.youtube.com/watch?v=fPlAzO0mGT4
https://www.youtube.com/watch?v=jY-8qdLHopM
https://www.youtube.com/watch?v=S4-gwyGttIE
https://bs.wikipedia.org/wiki/Atomski_napad_na_Hiroshimu_i_Nagasaki

186
„Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

PREVODI STRUČNIH ČLANAKA

187
 „Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

Prevod stručnog članka

SAVREMENA NASTAVA
Stručna knjiga iz oblasti obrazovanja
Drugi broj, 2019.

Suada R. ZORONJIĆ37

EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLINE

Apstrakt
Ekološko vaspitanje i shvatanje zaštite i unapređenja životne sredine je od velikog značaja za
živi svijet. Ekspanzija razvoja tehnologije, industrije, eksploatacije prirodnih dobara, degradacije
šume, zagađivanja okoline, vazduha, zemljišta, vode i hrane dovelo je do uništavanja životne sredine
i krize koja dovodi u opasnost opstanak vrsta. Čovjek nije ni svjestan činjenice da njegov opstanak u
mnogome zavisi od njegove interakcije sa okolinom i integrisanosti u proces očuvanja prirode.
Ekološko vaspitanje i obrazovanje imaju za cilj da kod ljudi razviju pozitivne stavove o očuvanju
životne sredine, da pruže informacije društvu o pravilnom odnosu prema prirodi i da se razviju
stavovi svjesnog i odgovornog ponašanja. Razvijanjem pozitivnih ekoloških stavova od najranijeg
životnog doba doprinjeće da društvo živi u zdravoj životnoj sredini. Postoji više mogućnosti da se
ekološki edukujemo počevši od škole, nastave, vannastavnih aktivosti,putem gobalnih medija,
društvenih mreža itd., ali je najučinkovitiji metod učenja posmatranje u prirodi.Treba nastojati da
razvijamo pozitivnu praksu zaštite životne sredine sadnjom drveća, pošumljavanjem, njegom zelenih
površina u školsom dvorištu i okolini, formiranjem ekološkog kutka u učionici ili holu škole,
sakupljanjem otpada i reciklažom obnovjivih sirovina, vožnjom bicikla dati primjer starijima da se
što manje koriste automobili, posebno ne na kratkim relacijama, jer zagađuju vazduh, ne odlagati
otpad na zabranjenim mjestima i ne uništavati okolinu. Kao posljedica zagađenja vazduha dolazi do
oštećenja Ozona, omotača koji obavija i štiti Zemlju od štetnih UV zraka.
Ključne riječi: ekologija, životna sredina, čovjek, ekološko vaspitanje.

ECOLOGY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION

Abstract
Environmental education and understanding of environmental protection and improvement is of
great importance for the living world. The expansion of technology, industry, exploitation of natural
resources, degradation of forests, pollution of the environment, air, land, water and food have led to
the destruction of the environment and a crisis that threatens the survival of species. Man is not even
aware of the fact that his survival is largely dependent on his interaction with the environment and
integration into the process of nature conservation. Environmental education and education aim to
develop positive attitudes towards environmental protection in humans, to provide information to
society about the proper attitude towards nature and to develop attitudes of conscious and
responsible behavior. Developing positive environmental attitudes from an early age will contribute
to society living in a healthy environment. There are more opportunities for ecological education,

37
Osnovna škola ,,Nedakusi“ Bijelo Polje

188
 „Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

starting with school, teaching, extracurricular activities, through gobal media, social networks, etc.,
but the most effective method of learning is observing in nature. surface in the school yard and
surroundings, forming an ecological corner in the classroom or hall of the school, collecting waste
and recycling raw materials, cycling give an example to the elderly to use cars as little as possible,
especially not for short distances, as they pollute the air, do not dispose of waste on prohibited places
and do not destroy the environment. Ozone depletion causes ozone depletion, a sheath that wraps
and protects the Earth from harmful UV rays.
Keywords: ecology, environment, man, ecological education.

Ekologija i zaštita okoline

Ekologija je proučavanje okoline i načina na koji biljke, životinje i ljudi žive zajedno i utiču jedni
na druge. Ta je riječ došla iz grčkog "oikosa", što znači "dom". Problem zaštite prirode danas je od
primarne važnosti. Svakodnevnim aktivnostima ljudi zagađuju vodu, vazduh, zemljište. Ako ne
zaustavimo ove aktivnosti, šteta može postati nepovratna.
Zemlja pati od mnogih ekoloških problema. Jedan od njih je zagađenje vazduha. Gradsko zagađenje
vazduhaa nastavlja se povećavati kao rezultat povećanog broja motornih vozila. Izduvni gasovi iz
motora automobila sadrže niz zagađujućih tvari. Tokio ima tako ozbiljan problem zagađenja
vazduha da se kiseonik isporučuje policajcima koji upravljaju prometom na prometnim mjestima.
Milan, Ankara; Meksiko Siti i Buenos Aires suočavaju se sa sličnim problemima. Zagađivanje
vazduha uništava ozonski omotač koji štiti Zemlju od opasnog sunčevog svjetla. U skladu s Kyoto
sporazumom predloženo je uvođenje posebnog poreza na ugljenika kako bi se smanjio efekat
staklene bašte.
Jedan od klimatskih faktora zagađivanja vazduhaa je kisela kiša. Štetan je za vode, šume i
zemljište. Odgovoran je za nestanak riba iz mnogih jezera, za rasprostranjenu smrt šuma u
evropskim planinama i za uništavanje rasta stabala u cijelom svijetu. Kisjele kiše zabilježene su na
područjima kao što su Švedska i Kanada, te u dijelovima Ruske Federacije od Moskve do Urala.
Drugi važan problem je zagađenje vode. Biljke i fabrike stavljaju otpad u morska jezera i rijeke.
Mnoge ptice i ribe umiru zbog zagađivanja vode. Još jedan akutni problem je nestašica vode koja je
posljedica zloupotrebe obradivih površina u poljoprivredi.
Ljudi su takođe zabrinuti zbog opasnosti koje proizlaze iz masovnog ispuštanja radioaktivnih
materijala iz nuklearnog oružja, koje bi, ako se koristi u velikoj mjeri, moglo ozbiljno ugroziti cijelo
čovječanstvo. Još jedna briga su nesreće na nuklearnim elektranama. Godine 1978. nuklearna
elektrana u Pennsylvaniji pretrpjela je tešku nesreću koja je dovela do djelimičnog otapanja
radioaktivnog jezgra. Godine 1986. nuklearna elektrana Černobil u blizini Kijeva doživjela je požar i
djelimično topljenje, što je rezultiralo velikim otpuštanjem radioaktivnih čestica. Velik dio sjeverne i
istočne Evrope iskusio je teške nuklearne padove.
Industrije smještene uz vodene puteve nizvodno pridonose brojnim hemijskim zagađivačima, od
kojih su neki toksični. Drugi oblik zagađenja tipičan za industrijska društva je buka.
Otpad je također ogroman problem. Trećina ukupnog otpada spaljena je što dovodi do zagađenja
vazduha, vode i zemljišta. Zato je recikliranje otpada toliko važno u većini evropskih zemalja
Posljednjih godina problemi zagađenja dobili su veliki publicitet. Mediji su počeli kampanju protiv
limenki i smeća. Zaštita prirodnih resursa i divljih životinja postaje politički program u svakoj
zemlji. Brojni zakoni protiv zagađenja usvojeni u različitim zemljama doveli su do značajnih
poboljšanja u prirodi. Nepolitička ekološka organizacija Greenpeace je stekla široko povjerenje i
podršku. Kako bi zaštitili prirodu, ljudi bi trebali promijeniti svoj stav prema njoj. Čovjek treba

189
 „Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

prestati uzimati od svega što mu je potrebno, umjesto toga mora mu dati svoju ljubav. Inače će
isplata biti previsoka. Dobro je da su ljudi na kraju počeli shvatati da trebaju održavati čist vazduh i
vodu uspostavljanjem stroge kontrole zagađenja. Ulažu se napori da se smanji zagađenje iz
automobila razvojem motora bez zagađenja koji bi eventualno mogli otkloniti ozbiljnije probleme
zagađenja vazduha. Štoviše, snažna reakcija javnosti može olakšati apsolutnu kontrolu zagađenja u
raznim kontaminiranim industrijama.

TRANSPORT EKOLOGIJE
Svaka ljudska aktivnost ima manji ili veći uticaj na okolinu. Industrija željezničkog prometa
takođe negativno utiče na prirodu izgradnjom željezničkih pruga i industrijskih preduzeća. Rad
željeznica i željezničkih vozila dovodi do velike potrošnje goriva i energije, a izduvni gasovi
dizelskih lokomotiva sadrže mnogo štetnih materija.
Izgradnja i funkcionisanje željeznica povezano je sa zagađivanjem prirodnih kompleksa
emisijama, odvodima i otpadom koji narušavaju ravnotežu u ekološkim sastavima. Međutim,
uupoređujući s drugim prevoznim sredstvima željeznice je ekološki prihvatljivije. Tako,
naelektrisane željeznice mogu nositi velike količine putnika, u biti bez zagađenja u vozu, dok vozovi
na dizelski pogon proizvode za petnaest puta manje štetnih mateija od automobila za isti promet.
Porijeklo buke iz željezničkog prometa obično dolazi od motora željezničkih vozila, interakcije
kotača-tračnica, pantografske kontaktne žice i aerodinamičkih učinaka tokom kretanja voza.
Najdjelotvorniji način za smanjenje buke u željeznici je pravilan raspored i smanjenje buke
dizelskog motora. Međutim, ako se nosnik pruge ne može smanjiti, tada je rješenje u barijerama za
buku. Treba ih postaviti što bliže stazi i imati visinu ne manju od 2 metra. Osim toga, barijere za
buku trebaju biti izrađene od posebnih apsorpcijskih materijala za dodatno smanjenje buke. Sektor
prometa godišnje troši 1/3 ukupne energije u svjetskoj zajednici. Željeznice imaju najnižu jediničnu
potrošnju energije u uporedbi s drugim vrstama prometa. Osim toga, u elektrificiranim željeznicama,
energija može doći iz čistih oblika kao što su hidroelektrane, a ne iz nafte. Ljudi su već procijenili
prednost elektrificiranih željeznica, posebno sada kada naftne rezerve postaju iscrpljujuće.
Na kraju, zauzimanje zemljišta mnogo je manje za željeznički prijevoz nego za druge načine
prijevoza, a posebno tri puta manje nego za cestovni prijevoz. U svrhu upoređivanja s avionima,
važno je pomenuti da linija Paris-Lyons velike brzine (udaljenost od 427 km) zauzima toliko
prostora kao i pariška zračna luka u Roissyju. Različite metode temeljene na novim tehnologijama
mogu pomoći ljudima da koriste željeznički prijevoz na najkvalitetniiji način.

ZELENI ICT
Smatra se da su svjetske emisije ugljenik dioksida jednake emisijama avionske industrije.
Količina električne energije potrebna za slanje čitanja i brisanja sve e-pošte za neželjenu poštu na
svijetu mogla bi umjesto toga pokrenuti milione domova.
Nasuprot tome, korištenje videokonferencija, umjesto letenja na sastanak, može znatno smanjiti
emisije ugljenika u avionskom prevozu. Još jedna korisna primjena digitalnih tehnologija je da se
računalima omogući upravljanje pametnim zgradama, gdje se grijanje, hlađenje, ventilacija i
osvjetljavanje upravljaju što ekonomičnije.
Međutim, sama elektronička oprema trebala bi biti što korisnija. Podatkovni centri koriste
ogromne količine električne energije za napajanje čipova koji generiraju mnogo toplote, a potrebno
je više energije za njihovo hlađenje. Podatkovni centri mogu biti zeleniji tako što se grade na
mjestima s puno sunčeve svjetlosti. Tako bi mogli biti napajani sunčevom energijom. Na nivou

190
 „Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

korisnika postoje inicijative poput "Blackle", koje ističu da bi crni okviri računara i bijela slova
trošili manje energije.
Kada dođemo do kraja života proizvoda, trebali bismo znati kako svake godine raspolagati
tonovima računara, okvira, mobilnog telefona, pametnih telefona i kabla. Evropske zemlje potpisale
su Direktivu o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi (WEEE) i potakle svakoga na ponovnu
upotrebu, recikliranje i obnovu električne i elektroničke opreme. Direktiva postavlja odgovornost i
povezane troškove odlaganja na proizvođača ili korisnika. Rezultat je da oprema treba biti
projektirana i napravljena da traje duže. Kada se odbaci i zamijene najnovijim modelima, velik dio
se može reciklirati i poslati u zemlje u razvoju gdje se može ponovno koristiti.

Tekst je preuzet sa sajta https://lektsii.org/10-51626.html

Prevod sa engleskog jezika.

191
 „Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

MEĐUNARODNA STRUČNA KNJIGA IZ OBLASTI OBRAZOVANJA "SAVREMENA

NASTAVA"
- poziv na saradnju -

NVO "Oaza znanja" iz Podgorice (nevladina organicija koja promoviše prirodne nauke i
književnost) objavljuje poziv za saradnju odnosno objavljivanje stručnih radova u međunarodnoj
stručnoj knjizi “Savremena nastava”. Teme koje će biti zastupljene u časopisu su:
 korišćenje modernih ICT alata u nastavi (primjeri dobre prakse);
 predstavljanje najnovih ICT inovacija u regionu i svijetu;
 objavljivanje nastavnih priprema (posebno će biti vrednovane one pripreme koji uključuju
korišćenje modernih ICT alata);
 istraživački i teorijski radovi iz oblasti vaspitanja i obrazovanja;
 ekološke teme;
 teme 17 ciljeva održivog razvoja;
 međupredmetna povezanost nastave i preduzetništva;
 prikazi, reportaže, prevodi stručnih članaka, intresatna dešavanja iz oblasti nauke;
 inovacije i nove tehnologije u nauci
Radovi trebaju da budu napisani u Times New Roman formatu (12) i poslati isključivo kao Word
dokument u prilogu mejla. Radovi trebaju da budu koncipirani na sljedeći način:

Ime i prezime autora, škola u kojoj je angažovan

Naslov rada: (naslov rada treba da bude precizan i informativan, da odražava suštinu predmeta
proučavanja i da ne sadrži više od deset riječi)
Rezime: (uobičajeno je da ima 150- 300 riječi. Ovdje se u kratkim crtama daju ciljevi rada,
primijenjene metode, glavni rezultati i zaključci)
Ključne riječi: (navesti 6-8 riječi koje su veoma važne za poslati tekst)
Rad: (Obično sadrži uvod, rezultate rada i zaključak. Poželjno je da sadrži tabele i slike. Potrebno je
da ima neku smislenu cjelinu, odnosno određeni logički red.)
Literatura: (Ovdje se navodi osnovna literatura koja je služila kao osnovu za napisani rad. Potrebno
je navesti ime i prezime autora, naslov knjige, izdavača, mjesto i godinu izdavanja. Takođe mogu
biti poslati i linkovi koji su poslužili u pisanju rada)
Prevod na engleski jezik (samo naslov, rezime i ključne riječi): Potrebno je prevesti naslov rada,
rezime i ključne riječi na engleski jezik. Prevod mora biti što je preciznije moguć, gramatički
ispravan i jasan.

Autori koji pošalju svoj rad garantuju da je rad njihovo originalno djelo, prethodno neobjavljivano.
Autori čiji rad bude prihvaćen imaju pravo na potvrdu koju će im NVO "Oaza znanja" poslati
mejlom isključivo na lični zahtjev autora i ukoliko autor pošalje ispunjen zahtjev za izdavanje
potvrde. Autorima se ne isplaćuje honoror za objavljene radove. Knjiga se objavljuje tako da bude
postavljena online za besplatno preuzimanje u PDF formatu uz adekvatnu medijsku promociju kako
časopisa tako i autora zastupljenih u časopisu. Nakon što autor(i) pošalje svoj rad dobiće povratnu
informaciju najkasnije 90 dana od prijema mejla o tome da li je njihov rad prihvaćen ili ne. Radove
će pregledati tročlana stručna komisija. Izdavač knjige ima pravo mijenjanja i dorade radova ukoliko
to smatra neophodnim zbog estetskog izgleda i bolje stručne koncipiranosti. Ukoliko pošaljete svoj
rad podrazumijeva se da ste prihvatili uslove objavljivanja. Radovi se šalju na mejl
medernanastavacg@gmail.com i to uz naznaku "Rad za časopis Savremena nastava".

192
„Savremena nastava 2“ – stručna knjiga iz oblasti obrazovanja

193