Prošlost i sadašnjost

Lekcija 1
Kroz čitav period postojanja ljudi su težili ka tome da znaju što više o događajima koji su se
desili u vremenu prije njih. Ovakva saznanja pomagala su ljudima kao pojedincima ili čitavim
društvima da izvuku pouke koje bi im mogle pomoći u riješavanju trenutnih ali i budućih
problema. Neka od tih pitanja su bila veoma važna za opstanak zajednica poput pitanja kao
što su razlog izbijanja određenog rata, prirodne katastrofe, nastanak sela, gradova i sl.
Odgovore na ova pitanja daje nam Historija.

Historija je nauka koja se bavi proučavanjem ljudskog društva od najstarijih vremena pa sve
do danas. Samo ime historija dolazi od grčke riječi Ιστορία – Historija što u prijevodu znači
provjerena vijest ili pričanje o prošlosti. Najranije spominjanje riječi historija imamo kod
grčkog historičara Herodota koji se smatra ocem historije.

Međutim sve do modernog doba historijski podaci i informacije nisu bile tako lako dostupne
istraživačima. Razlog tome jeste zato što je većina materijala na kojima su zapisivani događaji
koji su se desili propali zbog zuba vremena.

Zbog toga svi tragovi i svjedočanstva koji nam daju informacije o prošlosti i događajima koji
su se desili nazivamo historijski izvori. Historijske izvore dijelimo prema materijalima na
kojima su oni zapisivani. Prema tome imamo:

1) Materijalne izvore – to su svi trajni predmeti kao što su ostaci građevina, novac, oruđe
i oružje, posuđe i sl.
2) Pisane izvore – svi tekstovi zapisani na papiru, kamenu, drvetu i ostalim materijalima
kao što su povelje, pisma, nadgrobni spomenici, fasade, ugovori isl. Međutim svi ovi
tekstovi mogu biti i krivotvorine pa njihovu istinitost ocjenjuju historijske discipline
poput diplomatike ( provjerava tačnost pisama i povelja), paleografije ( proučava stara
pisma), hronologije ( načinima računanja vremena u prošlosti odnosto reda događaje
od starijih prema mlađim) ...
3) Usmeni izvori – sve priče, legende poslovice, pjesme koje se usmeno prenose sa
generacije na generaciju ljudi.
4) U novije vrijeme imamo i multimedijalne izvore poput slike, videa, radija, televizije,
novina itd.
Podjela prošlosti

Kao i u svakoj drugoj nauci tako i u historiji svi događaji koji su se desili morali su
biti hronološki poredani od najstarijih prema onim koji su se desili u skorije vrijeme.
Međutim ovo je veliki broj informacija i on ne bi mogao biti obrađivan i shvaćen kao
jedna cjelina. Zbog toga je historija je podijeljena na:

Napomena:
 U svesku prepisati tekst označen crvenom bojom i podatke sa slike
ispod teksta (podjela prošlosti).
 Uraditi zadaću poslije lekcije u knjizi (stranica 9).

Sinanović Amer