PRETHODNICI I SUPUTNICI

GUSTAV KRKLEC
- Lirika, Darovi za bezimenu, Srebrna cesta – prisna  kratka, zgusnuta forma
kolokvijalnost  ležernost lirskog govora,
- Pioniri grade – tom zbirkom se javlja u dj. pjesništvu vedrina pj. duha, zaokruženost
- prijevodi – Emil i detektivi, Ciciban strofe, dobrodušnost
- Telegrafske basne – problematizira žanrovsko određenje,  vedrina, animalistički junaci
dokida standardnu definiciju, osuvremenio ju
- Drveni bicikl – očaranost prirodom
- nadahnutost ruralnim okružjem
- nonsense pjesme – utjecaj na Baloga i Kanižaja
VJEKOSLAV MAJER
- stihovi o životinjama, prirodu u gradskom ambijentu – Žuna  poezija – sitnost, malenost,
na telefonu; Zeko u kavani, Medvjed u izlogu, Ormar, Mjesec ne pjeva o velikim temama,
 poezija malenost, odricanje od velikih uzleta nema angažiranosti (pouke)
 ljepota banalnosti,
nalaženje ljepote u malim
stvarima
DRAGO IVANIŠEVIĆ
- Kotarica stihova, Da sam ptica, Mali ne, maline stihovi: nadrealistički
- Da sam ptica tragovi – novi tip metafore
- fantazija, slobodno slikovito naglašeni stih, svijet koji  unio leksičku i ritamsku
okružuje dijete igru, fantaziju, dijalektnu riječ
- Kotarica stihova (čakavski)
- prva kreativna najava moderne dječje pjesme  unio nov sadržaj, novu
- Jutro – pjesma organizaciju (strukturnu,
- fonemska jezična igra, ljepota prirode fonemsku, sintaktičku), nov
jezik
STANISLAV FEMENIĆ
- Puž na ljetovanju, Idi pa vidi, Krijesnice žanrovski, motivsko-
- IGRIVI MODELI: tematski i u poetičnom smislu
1. jezično (morfemsko) rastakanje – rastavlja riječi opus posvećen djeci
primjenjujući nonsensnu etimologiju - žanrovski – stih
2. izostavljanje fonemskog skupa (reduciranje riječi) - motivsko-tematski –
- igra zahvaća i grafijsku organizaciju (Mravi) priroda, životinj. svijet
- Tikva s nosom, Ludi kamen, Maštograd – narativnost, svijet - poetično – ritmasko-
prirode, kukci, ptice melodijski ustroj
- Mali pekar, Veseli krojač, Mini u šumi
RATKO ZVRKO
- Naši stari znanci, Čarobni prozor, Torba djeda Mraza, Grga  tradicionalni pristup dj.
Čvarak stihu (trohejski osmerac,
- Grga Čvarak parna rima)
- dobre i loše osobine dječaka; uspješno spaja dječju  širok tematski raspon
nestašnost i etičku pozitivnost  u nekim pjesmama
didaktičnost
VESNA PARUN
- tri motivsko-tematske cjeline  stvara bajkoviti svijet
1. svijet prirode – Tuga i radost šume  animalistika, jednostavne,
2. animalistički motivi – Patka Zlatka, Zac mudrijan, kratke pjsme
Darežljivoj krtici; roman u stihovima: Đingiskan i Miki
Trasi
3. Hoću ljutić, neću mak – ležerne i kratke pjesmice
- Da sam brod, Morska kočijica
BORO PAVLOVIĆ
- Slikovnica, Konj i kola, Lipa  unosi jezičnu, verbalnu
- ludizam , igra riječima, dosjetka, parodičnost igru, nesputanu i
- animalističke pj.: Jež morski, Pas ispod klupe neobvezujuću
 nonsensno, raznoliki
motivi, nesvakidašnje
 njegova poezija na razini
neobvezujućeg,
nepretencioznog jezičnog
eksperimenta
STJEPAN JAKŠEVAC
- tri motivsko-tematske cjeline:  začetnih suvremene
1. đačka svakodnevica – Vesela godina kajkavske dječje pjesme
2. ljubavna tematika – Voli, ne voli, voli  prvi uveo ljubavnu
3. kajkavski ciklus – Popevka ja KAJ, Balada o konjčeku, Zlatni tematiku u dj. sih
breg
JOŽA HORVAT
- scenarij za film Ciguli Miguli
- roman Sedmi be
- dnevnička struktura, događaji u šk.god 1935.36. u jednoj zagrebačkoj realci, kolektivni lik,
sukob dviju kolektivnih svijesti – režimske (profesori) i buntovničke; prethodnica proze u
trapericama
elementi jeans proze
a) opozicija nedorasli ((mladi)
b) odrasli (stari, njihov svijet i nj., kultura)
c) svijet jez. igre (žargonizmi, barbarizmi, dijalektizmi)
d) opozicija urbano-ruralno
e) stilizacija spontanog govora
- radijski tekstovi: Lovac mikroba, Drugi put rođena
- slikovnica: Abeceda ludih želja
- putopis Besa – mnoštvo činjenica, digresija, refleksija
- Operacija Stonoga – između sna i jave
- bajkoviti roman Waitapu – dvije dimenzije: svijet bajke (mythos) i svijet romana (logos); na
kraju simbioza
- Molitva prije plovidbe – putopis, intimni dnevnik, lirska proza, filozofski esej; život-more
- Dupin Dirk, Lijena konbila – romani –more
- Svjetionik – roman, stvarnost- fantastika
 intimni život utisnuo u svoja djela
 težnja očovječenju, lj. plemenitosti i slobodi
MLADEN BJAŽIĆ
- zbirke: Sjenica, Dok more bjesni, Tata nema vremena  ističe se humor, krimi
- od pjesničkog tradicionalista (struktura, rima, oblikovanje fabula i etičke vrijednosti
strofe) do pjesama s autentičnim nadahnućem, življim stihom
pokretljivim ritmom (Galebovi, Valovi)
- romani: Osvajač 2 se ne javlja, Svemirska nevjesta, Ništa bez
Božene
- romani – znanstvena fantastika, s likovima djece, priče
napete i zanimljive, ljubavna priča, humor
BLANKA DOVJAK MATKOVIĆ
- tri razine  Zagrebačka priča:
 1. kajkavski stihovi – Od protuletja do zime (utjecaj jednostavna naracija, obilje
Domjanić), Lamentacije na lanci (Krležin utjecaj) humora, iskreno djelo,
2. fantastična proza – Neobična ulica (Tajana putuje kroz dokumentarna autobiografska
san sa svim stvarima u sobi i put je odvede u Neobičnu kronika jednog prohujalog
ulicu kojoj susreće čudne, nesvakidašnje, izmišljene zagrebačkog života
likove), Priče iz Dubrave
3. crtice, pripovijesti i romani s realističkom podlogom –
Neke male važnosti (Vedran promatra događaje u svojoj
obitelji i čudi im se)
- roman: Zagrebačka priča – portreti i događaji obitelji
djevojčice Blanke (uspon i pad obitelji)
PALMA KATALINIĆ
- proza s primorskim ambijentom
romani:
- Djetinjstvo Vjetra kapetana
- usamljeno dijete u urbanoj sredini; struktura: slaganje filmskih sličica
- Pričanje Cvrčka moreplovca
- neobična struktura, zapostavljena fabula, dječak Ivan Baltazar svoje djetinjstvo provodi u
stanu s kornjačom i kanarincem; sloboda-ljubav-pjesma; roman je lirsko-pejsažna priča o
sveopćoj ljubavi, bezgraničnoj slobodi, iskazanoj pjesmom
- Anja voli Petra
- bajkoviti ljubić, elementi bajke i misaoni sloj, ljubav podtema; višeslojno djelo o djevojčici
ostavljenoj kao novorođenče i njezinu prijatelju Petru kojega je zadesila rastava roditelja; roman o
traženju ljubavi
DRAGUTIN HORKIĆ
- Iz svakoga džepa ponešto ( radioserija)  sklonost neobičnim
- Viđeno i neviđeno – kratkoća, jednostavnost, neobičnost temama, bizarnost
- Čađave zgode – između romana i pripovijedane zbirke  tematski širok raspon,
- čađave željezničke zgode; najava i zaključak, dječak Janoš, svježe štivo
njegove zgode nevjerojatne, bajkovite  Čađave zgode –
- Što se bijeli usred Dragalića? - parafrazira Hasanaginicu najuspješnije djelo; važna
- Pa ipak leti – bumbar leti iako ne s obzirom na omjer težine i vrijednost dj.knj.
raspon krila, ne bi mogao
- Safari s povećalom - povijesna zbivanja, običaji, vjerovanja
- Ja, inspektor – parafraza doživljaja inspektora Maigreta; uzima
uobičajene aktere ali ih postavlja u banalne, naivne i zabavne
odnose
ANĐELKA MARTIĆ
- dvije tematske faze:
1. ratna
- zbirke i pripovijetke: Mali konjovodac, Jezero u planini, U vihoru, Mali borac
- glavna lica djeca, postavljena u ratno nevrijeme, primjeri herojstva, snage,
nadmoćnosti; crno-bijela karakt.
- roman Pirgo – rat potisnut, u središtu prijateljstvo dječaka i lanet Pirgo, iskreno djelo,
jednostavno, otpor ratnoj grozoti; jedno od najboljih djela hrv. ratne dj. knj.
- priča Dječak s Petrove gore – dječak Željko i lane; fabula kronološka, s ponekim
retrospekcijama
2. njezino djetinjstvo  autobiografičnost  Proljeće, mama i ja, Šašavi dan
- djevojčica plemenita u socijalnim neprilikama, sentimentalnost, lirski odnos prema
prirodi
Zaljubljenik šumske kuće – želi probuditi ljubav spram prirode i životinja; junak –
 priroda
3. fantastične priče – Tri lisice i šumski car, Dječak i div i druge bajke
- klasični bajkoviti obrazac, s uobičajenim likovima, ali i likovi djece
 slijedi lovrakovski put
 uronjenost u zbilju, angažiranost, jednostavnost
DANKO OBLAK
- prevoditelj; urednik časopisa Umjetnost i dijete, pedagogiziranje u knj. djelima za djecu
- Razgovor o Titu, Priče kraj logorske vatre – priče nikle iz društvene potrebe
- zbirka Zelena patrola – prikazuje zdrav vid provođenja slobodnog vremena  izviđači
- zbirka pripovijedaka Ježek – sličice iz života jednog prvoškolca; u prvom planu dječak ježaste
kose; humor, naivnost, poučnost u odnosu roditelji-djeca
- roman: rat
- Na tragu – jednostavno, napeti dijalog i vrsno psihologiziranje
- Modri prozori – jedno od najboljih djela dj. ratne proze; akcijski, psihološki, ratni i socijalni
roman; roman poema, okupirani Zagreb, 1.l., kronološko nizanje, simbolika naslova modro –
vedrina
BRANKO HRIBAR
- zbirka pjesama: Ekčapoan i ostale smiješne žalosti –  neobaveznost,
ekčepoan = naopačke, a dodatak – oksimoron, nonsens, međužanrvoska, leksička i
- zbirka igrokaza Kiša za Sanju semantička igra
- roman Adam Vučjak (Vučjak – potok, žena Eva) –  nesklon pedagogizaciji, sklon
autobiografsko djelo; 1.l.jd.,dvodijelan – 1.dio – dječak igri
Adam govori o sebi, 2. dio – o svojim prvoškolskim danima;  u hrv. dj. knj. unio osvježenje
luckasto i šašavo slavonsko djetinjstvo, veselje,
prijateljstvo; igrivost – naopačka logika, novotvorenice ili
novosloženice
MAJA GLUŠČEVIĆ
- animalistika kod nje ostaje u okvirima realističkog opisa,  važna predstavnica hrv.dj.
likovi: četveronošci animalističkog romana
- priredila TV seriju Jelenko i napisala istoimeni roman (muž  animalistička proza
Obrad i ona), Vuk samotnjak (tekst predložak za film), - animalistički ratni romani
Bundaš iz petoga be, Bijeg u košari, Klopka za medvjedića, - animalistički dječji krimi
Priča o Jelenku roman
- Klopka za medvjedića  majčina ljubav u životinjskom  povezanost djece i životinja
svijetu, napetost – pojava čovjeka, opisi ljepote šume  jednostavnost, preglednost
- ratna tematika
- dva animalistička ratna romana: Bijeg u košari –
prijateljstvo dječaka i životinje (Jerko i magarac Sivko), rat
viđen uplašenim očima djeteta; Ivin Vučko – priča o ljubavi
dječaka i psa u Domovinskom ratu; dječja požrtvovna
ljubav između dječaka i životinje
- animalistički dječji krimić – Tajna Tihe uvale – dupin
pomogne dječaku Njofri i nj. družini razotkriti ljude koji
žele ilegalno uzgajati tune

ANTO GARDAŠ
- u svom stvaralaštvu primijenio brlićevski model – djeca Miron i Melita poticaji, prvi kritičari i
redaktori
- vanjski čimbenici za nadahnuće: rodna Bosna, selidba u Slavoniju, gimnazija u Našicama,
obiteljski sklad u gradu na Dravi
PJESNIK
- Pod kestenom – prva pjesma (13 god.), Na jednoj obali – prva zbirka (30 god.)
- tri zbirke: Uvijek netko nekog voli, Prvi suncokreti, Plavokrila ptica, haiku zbirke
- tradicionalni okviri (metriko-ritmički smisao – 19.st., dotjerani, beživotni, stegnuti stihovi); ali
motivska raznolikost i ritamska dopadljivost
DRAMSKA FORMA
- igrokazi: Tri kestenjara, Ples pahuljica, Čarobna kapa
- djeca smještena u fantastična i bajkovit svijet, parafraza klasičnih bajki
- Ledendvor – bajkoviti igrokaz za djecu i mladež, izvor: bogata usmenoknjiž. tradicija ,
fantastična knj., kršćanski događaji i pojmovi
- Damjanovo jezero – izvedenica usmenoknjiž. baštine, uzor. Brlićka
- bajkovite svjetove gradi na tradicionalnom modelu
PRIPOVIJETKE
- njima je tematski obogatio hrv. dj. priču
- nekoliko tematskih cjelina:
a) animalni svijet
- Jež i zlatni potok
- u njemu iskazuje sve poetičke zamišljaje:
1. personifikacija i antropomorfizacija u basničnu svrhu
2. infantilizirana „etimologija“
3. stara bajkovita struktura u novom ruhu
4. lirizam nastanjen na prirodi
b) fantastično-bajkoviti i stvaran svijet (ruralan)
- Zaboravljena torba, Zvijezda u travi
c) simbioza fantastično-bajkovitog i stvaranog svijeta
- Priče iz Kopačkog rita
- stvara vlastite basnične modele kako bi uputio pouku
- Damjanovo jezero – preuzima poznate motive i gradi novu bajkovitu strukturu kojom
naglašava borbu dobra i zla  pobjeda dobro (kršćanski utjecaj)
- Pomorski kralj
- Igračke gospođe Nadine – ne radi se o klasičnim bajkovitim strukturama – junaci lutke
i igračke
- romani
a) znanstveno-fantastični: Izum profesora Leopolda, Ljubičasti Planet, Tajna jednog
videozapisa
b) krimići: Duh u močvari, Prikaza, Miron u škripcu
c) realističko-psihološki: Filip dječak bez imena
d) pustolovni: Tajna zelene pećine
- stvorio je uzorak dječjeg krimića: napeta fabula, pitak diskurs, bogat događajnošću, akcijom,
kratkim i funkcionalnim dijalozima; uozbiljuje ovaj žanr
- pretežito mjesto zbivanja – Osijek s okolicom, poveznica – gl. lik Miron

NIKOLA PULIĆ
- ušće Krke, Prokljansko jezero i rječca Guduče – zavičaj  glavno tematsko izvorište
- putopisni diskurs:
 - Krkom uzvodno – tradicionalni stil, povratak u zavičaj, simbolika, putuje zapravo kroz svijet
svoga djetinjstva
- Proljeće na Griču – poetizirani vodič Zagreba
- Sakralni Zagreb, More i more – panonsko more i priobalje
- fikcionalna proza:
a) zavičaj
- Posljednja igra (dječačka sloboda na škrtom i tvrdom kamenu, njegovoj igri, slobodi,
ljepoti prirode), Zli brodovi, Prpilova škola, Panika u nacionalnom parku
- pripovjedne zbirke: Dolina zečeva (zbirka lovačkih priča), Morska prašina
b) urbane teme – Mlakarova ljubav, Ključić oko vrata(jednostavni stil, uvjerljivost i poniranje
u dječju psihu), Maksimirci (ekološki, urbani, ratni, troje djece se bore za čist gradi
ostavljaju poruke potpisane kao Maksimirci)
c) povijest
- roman Sablja Vuka Mandušića (pov-pustolovni roman za djecu i odrasle, tri sloja romana:
povijesni (faktografičnost), maštoviti sloj (pustolovnost), simbolički sloj (karakterizacija);
povijesno stvarne osobe 17.st. –cilj: snaženje nacionalnog otpora, snage i jedinstva) –
nastaje u vrijeme rađanja samostalne, slobodne Hrvatske
- slikovnica: Sinjska alka – četverojezično tiskana, junaci Sinjske krajine i čudotvorni Gospin
kip
d) domovinstvo (ratni romani)
- Procesija – nakaznosti iz 2.svj.rata, četničko divljanje
- knjige feljtona Sinovi Orjune, Sinovi Orjune i novo četništvo
- Strah me, mama – psihološka dj. proza, traume djece koja u zagrebačkim Gajnicama
proživljavaju prve znakove rata
- Čuvari amfora – Domovinski rat na moru, tri bitna obilježja: angažiranost, kontrast,
simbolizacija
- kontrast: opis hrv. sela mirnog, idiličnog – srp. selo koje prijeti
- angažiranost: domoljubnost, čuvanje baštine
- simbolizacija: krađa amfora s dna – čuvari amfora mladi – čuvari kulture; krađa amfora
= kuturocid, patološku težnju zaluđenih da se jedan narod obriše s lice zemlje
 sklonost slikovnom opisu, isprepletanje mašte i stvarnosti, jezik: arhaizmi i neologizmi
 sklad sadržaja i izraza
 diskurs: jednostavan, razumljiv, zoran, prirodan
IVANA IĆAN RAMLJAK
- zavičaj (Čitluk kraj Posušja) jedina tema i inspiracijsko vrelo
- prozne zbirke
- San bez uzglavlja – prva zbirka; dvodijelna (1. angažirane priče (Granica – emigrantu Ivanu
granica posve besmislena jer razdvaja narod, smiruje se pjesmom, gangom koja briše
granice), 2. dječje priče – djeca aktanti (Crveni autić, Klizanje, Veliki grad)
- Glava u torbi – 10 priča u kojima se oslanja na narodne predaje, bajke; promicatelj ljubavi,
dobrote, poštenja, štuje stara odgojna načela
- Suza i radost didova – dvije podteme: socijalno-psihološka i etička
- socijalno-psihološka – doživljaji iz piščeva djetinjstva
- etička – temelji se na afirmaciji kršćanskih vrijednosti
- roman Povratnik – proširena priča o dječaku iz prve priče u zbirci San bez uzglavlja; pustolovno
i sentimentalno djelo, dominiraju vije ljubavi – prema djevojci i prema domovini; gl. lik se vraća
u rodni kraj
 njegova ruralna proza: jednostavnost, moralna ispravnost, nerazvedena struktura
ALOJZ MAJETIĆ
- urednik časopisa Republika i Paradoks stil (Omiški gusari)
- knj. trag s dva djela: odrasla knj. roman Čangi, dječja knj.  dvije usporedne fabule;
 roman Omiški gusari lišenost kićenosti,
- značajan roman Glavata priča i pjesnička zbirka Dijete s digresivnosti i opisa, simbolika
brkovima priča djela
- Čangi – o zagrebačkim mladićima koji su postali prijestupnici,
roman zabranjen, reprezentant proze u trapericama; 7 god
kasnije Čangi off gottoff – osnovni pristup ostao; roman = živ
dinamičan, isitnit, aktualan, grube scene erotske razuzdanosti
- Omiški gusari – rano hrv. srednjovj., otpor knezova Kačića
tuđincima; u pov. okvir se umeće ljubavna priča, gl.
protagonist Malduh Kačić, obuhvatio razdoblje od 4o godina,
tri faze lika: simbolična (dječak), avanturistička (junački
pothvati), mitska (nestaje poput mitskih junaka)
ZVONIMIR MILČEC
- najzagrebačkiji pisac – 20ak nj. knjiga (dječjih, odraslih)  afirmira komunikativan,
predstavljaju nj. rodni grad svakodnevni, dječji diskurs,
dj. knj. dva romana značajna: nerijetko aforistički oblikovan
- Zvižduk s Bukovca  događaji u Bukovcu, gdje živi dječačka  proza u trapericama
klapa, družba djeluje spontano, neorganizirano, nepristojni, u  neusklađen leksik, težnja za
dječaku Gizi predstavio živog dječaka s njegovim strepnjama, humornim stilom, oponašanje
strahovima i željama tadašnje popularne kulture
- Posljednji zvižduk - referiranje na prethodni roman, isti  napete, atraktivne priče,
protagonisti, ali su odrasliji akanti nestašni, humorno i
- Priča o novinama – dokumentarna proza i pripovijest, zbir ležerno pripovijedanje, nema
duhovitih reportaža ujedno; želi objasniti kako nastaju novine, pedagogizacije
što je redakcija, novinska vijest i sl.
DUBRAVKO HORVATIĆ
- Stanari u slonu – standardni motivski i metrički obrasci, ali nov u svakodnevnim temama
pristup djetetu: spontanitet igre riječi i sistem asocijacija iskazao dj. igru, naivitet
nastalih iz dj. igre, izvorne pj. slike, autentično dijete; pjesnik,
nov, svjež, izvoran
- slikovnica: Podravska legenda
- stvarao djela s povijesnom podlogom
- knjige: Junačina Mijjat Tomić, Katarina, Grički top i druge
legende
- Junačina Mijat Tomić – hajdučki lik, gl. lik crno-bijela karakt.,
hiperbolizacija, idealizacija, sve podređeno akciji; povijesni i
pustolovni roman
KAZIMIR KLARIĆ
- pokraj Maje Gluščević, predstavnik animalističkog romana  animalistička proza
- romani: Afrička jaja iznenađenja, Na tri noge, Kolut natrag,  stvorio tip duhovite
Imam rep, Mrnjau, grizu meee – zadnja dva su najznačajnija animalističke proze
- Mrnjau, grizu meee  neobičan izborom lika: priviknuti
smo u dječjoj animalistici na mede, zeke…ovdje je riječ o
buhi; zapravo roman o ljudima, pa se tada tema ne doima
bizarnom, nego alegorijskom, stilski i sadržajno; dva
stilska postupka: antropomorfizacija i paralelizam
ponašanja ljudi i životinja – oba služe ironizaciji
- Imam rep - nastavak prvog romana, zbirka priča, dječak
Jura žuivotinjske jezike, ali mu naraste rep; dječak se u
neboderu osjeća kao u krletci, želi sloodu, a najbolje se
osjeća među životinjama
- knjige humora i satire, knjiga drama Obrazi su jasno čisti, TV
serije, lutkarske TV igre i komedije

IVICA IVANAC
- televizijski urednik i autor TV emisija
- knjige za odrasle: U tami svjetlo (kazivanje o Nikoli Tesli) i U službi Josipa Jelačića
- za djecu dva djela: Najljepši posao na svijetu ili Kako nastaje kazališna predstava
(dokumentarna knjiga o kazališnom životu i glumcima) te roman Maturanti.
- Maturanti  roman; jedan od reprezentanata jeans proze; građen je na autobiografskoj
podlozi; nameće se usporedba s Horvatovim Sedmim be: ali Horvatov je roman
temperamentan, kritičan, s mladim buntovnicima, Maturanti je tek mjestimice kritičan
prema društvenim odnosima – mladi poštuju institucije i njihovu kulturu i tek u tom okrilju
nastoje biti drukčiji, fakini. -jeans proza: tu je klapa, ali ne lovrakovska, radina i složna,
nego rulja koja ponašanjem želi biti drukčija od ostalih
- pripadnost jeans prozi iskazuje se u djel u:
1. leksikom, začinjenim žargonom, anglizmima, germanizmima i romanizmima, često
grafijski ili tvorbeno ponašenih, zamjenom leksema
2. naglašavanjem pripadnosti svjetskoj kulturi (civilizacijski kompleks)
3. pridijevanjem nadimaka profesorima kao iskaz nepoštovanja autoriteta
4. humorom i ironijom, temeljenom ne štosu, đačkom vicu
5. u parafrazi književnosti
6. depoetizacijom prirode kao gestom zaziranja od bilo kakvog "liranja" i slično tome
PREDRAG JIRSAK
- kada je 1956. beogradski Radio raspisao natječaj o temi "Kako zamišljate put na Mjesec i život
na njemu" među 1200 prispjelih radova iz 22 zemlje našao se i sastavak petnaestogodišnjeg
osječkog školarca P. Jirsaka
- poslije prerađuje i proširuje sastavak u roman i objavljuje ga pod naslovom Mjesečeva djeca
(1958) – 1. SF roman u hrv. dječjoj književnosti -kad je djelo objavljeno, tek se lansiraju
sateliti, a prvi čovjekov let u svemir ostvaren je tri godine poslije tom smislu djelo futurističko,
autor je bio mladi Jules Verne
- priča teče dinamično, svaki je segment omeđen zasebnim odjeljcima, autor interpolira filmski
jezik, fabula je konstruirana poput krimića, u koju upleće i razvija napetu ljubavnu vezu
- autor nije posve izbjegao zamku da u SF štivu znanstveno ne potisne književno
- glavni likovi nisu djeca, nego odrasli koji su spuštanjem na Mjesec postali njegova djeca
 u dječju se književnost djelo može ubrojiti zato što ga je napisao dječak
 knjiga ima svoju vrijednost i svoje mjesto u SF literaturi uz bok Bjažić-Furtingerovih i
Matošecova romana
TITO BILOPAVLOVIĆ
- „uozbiljava“ poziciju dječje književnosti jer smatra da ona postoji i zbog (za) autora, a ne samo
za čitatelja; unio i autohumor jer „neprekidno je nešto pisao iako nije znao zašto“.
- Rođen je u Novoj Gradišci, gradu koji će biti izvorište za mnoga njegova djela. U Zagrebu
diplomirao pravo, radio na poslovima kulture, bio tajnik DHK, kolumnist u listovima i tjednicima
i urednik dječjeg lista „Smib“
PJESNIK
- jednostavnost stiha
- zbirke za djecu: Knjiga za male i velike igračke (1978.), Oprostite, volim vas (1998.), Dvorska
luda i ostala rodbina (2000.)
- na primjeru pjesme Tata je glavni, uzima tabu motiv, ljubavni, dokaz da u toj pjesmi prilazi
malom čitatelju jednostavno i naivno-humorno
 u njegovim stihovima vidimo motivsku raznovrsnost i u njima se kriju ozbiljna životna dječja
pitanja
- Piše i slikovnice: serijal Slatka moja šeprtljo (Zlatica i Bubamara, Zlatica Blatica, Zlatica i ptica,
Zlatica i Ivica Gljivica) izlazi od 1986. do 1988. sa sadržajem o nestašno-nespretnoj djevojčici;
druge slikovnice su Čoko i Lada (1989.) te Pužić slikar (2000.)
PRIPOVIJESTI
- zbirke: Paunaš (1978.) i Filipini iza ugla (1988.)  tim zbirkama uvrštava se među prve hrvatske
suvremene pripovjedače
- udaljuje se od tradicionalističkih iskaza u dječjoj književnosti zapostavljanjem fabule i akcije u
korist misaonih i lirskih digresija; zbirke imaju autobiografsko izvorište
- zbirka Paunaš, radnja se odvija u autorovu gradu, niz naslova iz zbirke potvrđuju antologijski
status: Kradljivac, Paunaš, Veličanstvena Lili, Jahačeva slava, Osvetnik u bijelom sedlu, Ulaz
strogo zabranjen. Isto tako i crtice Plave pletenice kao ledenice
- zbirka Filipini iza ugla, radnja se odvija u Zagrebu i imamo odrasle sudionike
ROMANI
- Otmica Labinjanki (1988.), Čitaj, gospodine balavče (2002.)
- Otmica Labinjanki  pripada tinejdžerskim romanima, jeans prozi, dvojica mladih prijatelja
putuju na Jadran i doživljavaju uzbudljive zgode, pikarski roman naglašeno autoironijski
- Čitaj, gospodine balavče (2002.)  radnja se odvija u Domovinskom ratu, tj. posljedicama
koje rat ostavlja u pozadini u gradu Nova Vališka (Nova Gradiška), protagonist je dječak čija
majka ostavlja obitelj i bježi s drugim u Zagreb, a otac se odaje piću, pa se dječak brine za
svoga djeda. Djelo je prstenasto, s dva pripovjedača
 u poeziji dokida uštogljenu formu, u prozi također teži za originalnim strukturama, na
tematskom planu doprinosi detabuizaciji
LJUDEVIT (LUDWIG) BAUER
- profesor i urednik uzima krhotine bajke i na
- pripovjedna zbirka Parnjača Colombina (1979.) – bajkovita i njima i basnične struktura i na
basnična struktura, humor i ironija te igrivost njima gradi svoj zamišljaj koji
se ogleda u duhovitom
- roman Poliglot i pas (1988.) – humorističan, animalističan i
izokretanju logike, time priče
ludističan roman; posrijedi su dva svijeta: jedan je dobivaju na bizarnosti
personificiran (svijet čovjeka), drugi animaliziran  čovjek je  humor, igrivost, ležernost,
poliglot jer razumije životinjski jezik ironija, ali negdje i mudri
- roman Dokaz da je Zemlja okrugla – klapa iz razreda želi sebi naputci
dokazati da je zemlja okrugla te kreću na put po močvarnom
zavičaju, turopoljsko rječotočje; to je pustolovna priča,
sastavljena od kratkih poglavlja, najavljenim duhovitim
sažetcima umjesto naslova
ZVONIMIR GOLOB
- nadrealistički pjesnik i humanist, autor šansona i pjesnik s  stilska jednostavnost i
dvije zbirke za djecu: Čemu služe roditelji (1977.) i Stidljive vedrina
 ljubavne pjesme (1988.)  nj. dj. stihovi u rasponu
- velike teme interpretira djeci između nonsensnih i onih koji
se oslanjaju na narodne
predloške
MIROSLAV MAĐER
- „pjesnik zemlje, duboke osjećajnosti i elementarne snage“  ljepotu žitnih slova i
- Kukuruzi se njišu, Pjevat će Slavonija slavonske ravnice pretočio u
- zbirke: stih; neki uglazbljeni i stekli
popularnost
- Pišta s vašarišta (1975.) – u glavni lik – dječak Pišta,
 njegovi stihovi – vedra,
slavonski nestaško i sanjar, prožetost lirskim, nonsensnim moderna poezija, jednostavno
ugođajem, slavonskim krajolikom „oslobođeno djetinjstvo“
- Djedovo slovo (1981.) – drevnost kao prenositeljica
doživljaja i iskustava na slavonskoj ravnici
- Ispod klupe (1981.)
DUBRAVKO IVANČANIN
- eksperimentira strukturom  uobičajenim, gotovo
- djelo Jaje Harambaša (1968.) parafrazira narodnu priču o banalnim sintagmama stvorio
jajetu koje bježi u hajduke; priča ima pet pjevanja: Sazrio u pravi dječji haiku
 odabrao svijet blizak
polju klas, pronio se Bosnom glas, sa se silni Turčin sprema,
djetetu - prirodu
ide, brza, šale nema
- zbirka Bijeli brod (1971.) – priroda kao nadahnuće, o prirodi
pjeva kroz 4 godišnja doba
TIN KOLUMBIĆ
- igrokazi  Vratit ćemo snove,  kratka forma;
- priče  Otmica Helene jednostavnost, slika, metafora,
- roman  Priča o Sunčici naglašena motivska
zavičajnost
- ali ga u dječjoj književnosti zapažamo po njegovim stihovima
 jednostavna, jasna poruka,
 Sunčano zvono vez velikih riječi i ideja, ali
- domoljublje, niz antologijskih pjesma o Domovinskom ratu  iskren i djetetu blizak
Križ na Srđu, Dubrovnik 1991.
- time pripada i dječjoj i odrasloj književnosti
TONČI PETRASOV MAROVIĆ
- književnik i novinar, pjesnik, prozaist i dramatičar  jezičnim izborom spaja
- zbirke za djecu: Ča triba govorit (1976.) – on čakavicom drvenost, sroljeća i suvremni
izražava suvremeni dječji svijet dj. senzubilitet

ANTE MODRUŠAN
- pseudonim Tone Smoljac
- pjesnik jednostavnog stiha i istarskih malih nestaška u nezavidnim socijalnim uvjetima
- antologijska pjesma Tomićeve brageše
MIROSLAV DOLENEC DRAVSKI
- piše kajkavske dječje stihove  njegovim stihovima
- 1976. objavljuje zbirku Svatko ima svoju zvijezdu  naglašen opjevana je ljepota dječje
anegdotski i ironijski prizvuk Podravine i tako je ostavio
osobit dobitak za hrvatsku
- Glasi z ravnic – dvadesetak pjesama pri kojem se autor oslanja
kajkavsku književnost
 na usmeni kajkavski izraz
- U Narodnoj umjetnosti objavljuje 1972. vrijedan rad
Podravske narodne pripovijetke, pošalice i predaje.
- pjesma Moja Podravina – programska pjesma, podravska
simfonija, pejsažna slikovnica, uspostavio nove odnose, slike i
metafore temljene na etnografskoj građi
- u folklornoj podlozi sazdane su i ove pjesme: Negda zdavnja,
Kak je bilo, Snobokima