Professional Documents
Culture Documents
MR - Uloga Tima I Timskog Rada U Srednjim Školama PDF
MR - Uloga Tima I Timskog Rada U Srednjim Školama PDF
INŽENJERSKI MENADŽMENT
MASTER STUDIJSKI PROGRAM
MASTER RAD
Mentor: Student:
Prof. dr Jelena Đorđević Boljanović Aleksandra Aleksić
Br. Indeksa: 411218/2012
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................................... 4
1.1. Predmet i svrha istraživanja ...............................................................................5
1.2. Ciljevi istraživanja...............................................................................................6
1.3. Očekivani doprinos istraživanja..........................................................................6
1.4. Hipoteze istraživanja ..........................................................................................6
1.5. Metode istraživanja ............................................................................................7
1.6. Struktura rada ....................................................................................................7
2
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 61
LITERATURA ........................................................................................................... 64
PRILOG – ANKETA.................................................................................................. 68
3
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
1. UVOD
Timski rad predstavlja vrstu grupnog rada u kome članovi grupe/tima imaju
svoja jasna zaduženja, delokrug rada i odgovornosti, usaglašeno radeći sa drugim
članovima tima i doprinoseći ostvarivanju postavljenih zadataka kao i dostizanju
zajedničkih ciljeva. Nijedan pojedinac u timu nema potpunu odgovornost već
isključivo delimičnu, i to za rezultat i ishod onih poslova za koje je stručno
kvalifikovan i, od strane top menadžmenta organizacije, selektovan.1
Upravljanje ljudskim resursima obuhvata, pored ostalih funkcija, i stalni rad na
stvaranju efikasnih i savremeno selektovanih timova, tako da to predstavlja jedan
proces i metod kojim se poboljšava efektivnost u organizaciji. U cilju uspešnog rada
jedne stručne grupe formirane za obavljanje vremenski ograničenog zadatka
neophodno je dakle da grupa radi timski i da se pri tome pridržava izvesnih pravila
timskog rada. Još u drugoj polovini prošlog veka autori su definisali da se u gore
navedenom slučaju tzv. „privremeno formiranih stručnih timova za određeni zadatak”
(specijalne grupe) prolazi kroz pet faza:2
1. Faza uspostavljanja tima (formiranje grupe i učenje o „prihvatljivom
ponašanju” unutar grupe/tima)
2. Faza pobune (u toku početnog upoznavanja može da dođe do suprotstavljanja
formiranoj strukturi tima)
3. Faza normiranja (rešavanje konflikata i stvaranje jedinstva tima kroz
zajedničke ciljeve i norme)
4. Faza vidljivog učinka (tim funkcioniše kao jedna celina i uspešno ostvaruje
poverene zadatke)
5. Faza raspuštanja (po obavljenom zadatku tim podnosi izveštaj top
menadžmentu organizacije i potom se raspušta).
4
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
3
Karanac, R., Papić, Ž., Beodranski, D. (2010), Strateško planiranje razvoja škola (samovredno-
vanje rada škole; program zaštite učenika od nasilja; školsko razvojno planiranje, Regionalni centar
za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, Čačak.
5
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
6
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
7
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
8
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
4
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 370.
5
Petković M, Janićijević N, Bogićević B, (2003), Organizacija, Ekonomski fakultet u Beogradu, str.
339.
9
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
6
Petković M, Janićijević N, Bogićević B, (2003), Organizacija, Ekonomski fakultet u Beogradu, str.
339.
7
Ibid, str. 340.
10
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
8
Der Radivojević A, Timovi i timski rad, prezentacija, www.razvoj-karijere.com/media/.../Timovi_i_
timski_rad_u_organizaciji (preuzeto 15.11.2014.)
9
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 376.
11
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
10
Wright, P. M., & Noe, R. A. (2000), Management of Organizations, lrwin/McGraw-Hill, Boston pg.
612; videti u Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 376.
12
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
odgovornosti za svoj deo posla u okviru organizacije. Tim mora da nosi svest o tome
da je deo organizacije, i da organizacija zavisi od njegove uspešnosti.
Organizacija predstavlja celoviti organizam sastavljen od niza jedinica u
kojima rade mnogobrojni timovi zaduženi za specifične zadatke. Stoga je za tim
važno da zna svoje mesto u organizaciji i u međupovezanosti sa ostalim timovima,
što se naziva održavanje i upravljanje granicama.
11
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 378.
13
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
12
Katzenbach, J. & Smith, D. (1993): The Magic of Teams, Harvard Business School Press, Boston,
Mass; Armstrong, M. (2001): A Handbook of Human Resource Management Practice, Kogan Page
Limited, London (UK), Milford (USA), p. 196; videti u: Čukić B. (2004), Menadžment ljudskih
resursa, Izdanak Centar za Industrijski mendžment plus, Kruševac, str. 147.
13
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 379.
14
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 379.
14
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
15
Der Radivojević A, Timovi i timski rad, prezentacija, www.razvoj-karijere.com/media/...Timovi_i_
timski_ rad_u_organizaciji (preuzeto 15.11.2014.)
16
Armstrong, M. (2001), A Handbook of Human Resource Management Practice, Kogan Page
Limited, London (UK), Milford (USA), pg.275; videti u: Čukić B. (2004), Menadžment ljudskih
resursa, Izdanak Centar za Industrijski mendžment plus, Kruševac, str. 149.
15
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
17
Čukić B. (2004), Menadžment ljudskih resursa, Izdanak Centar za Industrijski mendžment plus,
Kruševac, str. 149.
18
Armstrong, M. (2001), A Handbook of Human Resource Management Practice, Kogan Page
Limited, London (UK), Milford (USA),pg. 275; videti u Čukić B. (2004), Menadžment ljudskih
resursa, Izdanak Centar za Industrijski mendžment plus, Kruševac, str. 149.
16
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
19
Petković M, Janićijević N, Bogićević B, (2003), Organizacija, Ekonomski fakultet u Beogradu, str.
355.
20
Đorđević-Boljanović, J, Dražeta L, Babić L, Dobrijević G. (2013), Razvoj karijere i pslovnih veština,
Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 245.
17
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
21
Petković M, Janićijević N, Bogićević B, (2003), Organizacija, Ekonomski fakultet u Beogradu, str.
356.
18
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
22
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 393.
19
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Timovi se, kao i grupe, dele prema različitim kriterijumima. Jedna od podela
uvažava vrstu posla koju timovi obavljaju i tako razlikujemo:23
proizvodne timove (za proizvodnju konkretnih proizvoda kao što je bela
tehnika),
uslužne timove (koji rade sa potrošačima i vode računa o njihovim potrebama,
na primer u turističkim agencijama),
menadžment timove (koji upravljaju nižim jedinicama tako što usmeravaju i
koordiniraju njihov rad),
projektne timove (rade specijalizovane zadatke u vremenski ograničenom
periodu, kao što je projektovanje mosta),
akcijske i izvođačke timove (međuzavisni stručnjaci koji se okupljaju radi
složenog i vremenski ograničenog zadatka, na primer hirurški timovi, muzičari
na turneji),
savetodavne timove (usmereni na stručnu pomoć drugima).
23
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 380.
24
S Bell, B. S., & Kozlowski, S. W. J. (2002), A typology of virtual teams: Implications for efective
leadership, Group and Organization Management, 27, pg. 12–49.
20
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
25
Petković M, Janićijević N, Bogićević B, (2003), Organizacija, Ekonomski fakultet u Beogradu, str.
347.
21
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
26
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 382.
27
Ibid, str. 383.
22
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Kod proučavanja razvoja timova nailazimo na dve osnovne situacije. Ili se tim
tek formira od novih članova, ili on već postoji a posmatra se proces socijalizacije
novih članova u tim. Dosad su istraživanja obraćala pažnju mahom na socijalizaciju u
organizaciji a zanemarivali su socijalizaciju u timu, iako je ova druga značajnija jer je
vezana za konkretno društveno i radno okruženje kome se novozaposleni
prilagođava.
S druge strane, formiranje novih timova se nije izučavalo u odnosu na
organizacijsko okruženje, radne uloge ili unapred određene interakcije. Tako se u
literaturi o razvoju grupa najčešće navodi Takmanov klasični model 10 koji je nastao
na osnovu psihoterapijskih grupa koje nisu imale prethodnu istoriju niti strukturu. U
njima se javljala osnovna tendencija za strukturisanjem, kako bi se regulisale
međusobne interakcije i tako obezbedili uslovi za kretanje ka cilju.
Faze razvoja takvih grupa su: formiranje, oluja, normiranje, izvođenje. Kod
radnih grupa norme i struktura su često unapred određene, a u početnoj fazi je bitan
razvoj i usaglašavanje veština i znanja.
Kada pojedinac ulazi u novi tim on se susreće sa grupom koja poseduje jasno
uspostavljene norme, uloge i grupnu klimu. Takvo stanje stvari je posledica radne
istorije tima. Novi članovi predstavljaju izazov postojećoj strukturisanosti tima.
Javljaju se procesi prisutni u dva smera:28
grupa deluje na novog člana tako što proverava da li ima potrebne veštine,
znanja i osobine da bi bio prihvaćen u timu, i reaguje na jedan od dva načina:
asimilacija – uči ga normama, ulogama i specifičnim znanjima i veštinama;
odbacuje ga i pokazuje mu koliko je različit od ostalih;
pojedinac deluje na grupu na dva načina: konformira se, odnosno pokušava
da se uklopi u grupu prihvatajući njene norme, ispunjavajući očekivanja koja
28
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 384.
23
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Česta pojava sa kojom se timovi susreću pri prijemu novih članova je „šok
realnosti” koji govori o stanju novozaposlenih kada njihova očekivanja vezana za
radno mesto uglavnom nisu ispunjena. Tada se javljaju teškoće oko prilagođavanja,
a posledice su slaba posvećenost novozaposlenih kao i loše zadovoljstvo poslom,
što vodi povlačenju u sebe. Pokazalo se da visok kvalitet interakcije sa članovima
grupe u značajnoj meri ublažava efekte „šoka realnosti” i pomaže uspešnu
socijalizaciju.29
Praksa pokazuje da se socijalizacija najbolje sprovodi upotrebom supervizora i
članova tima kao agenta socijalizacije. Članovi tima pomažu novozaposlenom u
procesu učenja, razumevanja i adaptacije radnoj sredini. Primarna preokupacija
novozaposlenih je da se uklope u tim, da steknu grupno znanje, a tek onda da se
usredsrede na zadatak i ispunjavanje njihove uloge. Pokazalo se da oslanjanje na
supervizore povećava zadovoljstvo radom, posvećenost i prilagođavanje.30
29
Major, D. A., Kozlowski, S. W. J., Chao, G. T., & Gardner, P. D. (1995), Newcomer expectations
and early socialization outcomes: The moderating effect of role development factors, Journal of
Applied Psychology, 80, pg. 418–431; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet
Singidunum, Beograd, str. 384.
30
Ostrof, C., & Kozlowski, S. W. J. (1992), Organizational socialization as a learning process: he role
of information acquisition, Personnel Psychology, 45, spg. 849–874; Mašić, B. (2010),
Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 384.
31
Zorić, M, Faze razvoja timova”, http://www.biznis-akademija.com/B.akademija-4-faze-u-razvoju-
tima_845 (poslednji pristup: 16.11.2014.)
24
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
32
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 385.
25
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
33
Robbins, S. P. (1988):, Organizational behavior, Prentice-Hall, New Jersey, pg. 242; Mašić, B.
(2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 386.
26
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
34
Hellriegel, D., Jackson, S. E., Slocum, J. W. (2002), Management: A Competency-Based
approach, South-Western homson Learning, Cincinnati, pg. 469.
35
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 387.
36
Đorđević-Boljanović, J, Dražeta L, Babić L, Dobrijević G. (2013), Razvoj karijere i poslovnih
veština, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 241.
37
Đorđević-Boljanović, J, Dražeta L, Babić L, Dobrijević G. (2013), Razvoj karijere i poslovnih
veština, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 241.
27
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
28
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
5. USPEŠNOST TIMOVA
Često se sama reč tim upotrebljava da bi se označila grupa ljudi koja uspešno
obavlja postavljene zadatke. To nam govori da je tema uspešnosti centralna kada su
u pitanju timovi. Oni se formiraju da bi se određeni posao što bolje obavljao.
Međutim, nisu svi timovi uspešni, a nisu ni uvek uspešni. Stoga su mnoga
istraživanja usmerena na otkrivanje faktora koji poboljšavaju uspešnost timova u
obavljanju zadataka.
IPO okvir (eng. input-process-outcome, pokretač-proces-ishod) služi kao
model za izučavanje uspešnosti timova. Pokretač (input) označava osnovne uzroke
koji pokreću procese koji vode ishodu (outcome). Pokretači označavaju različite
resurse koji stoje timu na raspolaganju. Oni mogu biti unutrašnji (znanja, veštine,
sposobnosti, osobine ličnosti, grupna struktura, dizajn tima) i spoljašnji (nagrade,
obuke, organizaciona klima) na raznim nivoima (individualni, grupni, organizacioni).
Pod procesima se izučavaju mehanizmi koji pomažu timu da udruži svoje
sposobnosti i aktivnosti.38
Istraživanja malih grupa formiranih na dobrovoljnoj bazi usredsređivala su se
na međuljudske procese kao što su grupna privlačnost, odnosno kohezija, ili grupna
otcepljivost, odnosno konflikt. Za uspešno funkcionisanje timova su važni i mnogi
drugi procesi. Izdvojićemo date procese grupisane u dve grupe psihičkih procesa i
ponašanja:39
kognitivni: mentalni modeli tima, transaktivno pamćenje, timsko učenje;
afektivni i motivacioni: kohezija, kolektivno raspoloženje, kolektivna efikasnost,
konflikt i otcepljenje;
ponašajni: koordinacija, kooperacija, komunikacija.
38
McGrath, J. E. (1964), Social psychology: A brief introduction, New York: Holt, Rinehart, &
Winston; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 389.
39
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 389.
29
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
40
Mohrman, S. A., Zoben, S. C, & Mohrman, A. M., Designing Team-Based Organizations, Jossey-
Bass/ San Francisko, preuzeto iz: E.E. Lawller (2000), From the Ground Up, Jossey-Bass, San
Francisco, pg. 100.
41
Cannon-Bowers, J. A., Salas, E., & Converse, S. A. (1993), Shared mental models in expert team
decision making, u: N. J. Castellan (Ed.), Individual and group decision making (pg. 221–246):
Hillsdale,NJ: Erlbaum; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd,
str. 390.
30
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Vođe igraju značajnu ulogu u razvoju koherentnog tima tako što vode tim kroz
ciklus učenja koji čini:43
postavljanje ciljeva,
praćenje izvođenja,
utvrđivanje grešaka,
dobijanje povratnih informacija o procesu.
42
Kozlowski, S. W. J., Gully, S. M., McHugh, P. P., Salas, E., & Cannon-Bowers, J. A. (1996), A
dynamic theory of leadership and team efectiveness: Developmental and task contingent leader
roles, u: G. R. Ferris (Ed.), Research in personnel and human resource management (Vol. 14, pg.
253–305). Greenwich, CT: JAI Press; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet
Singidunum, Beograd, str. 390.
43
Đorđević-Boljanović, J, Dražeta L, Babić L, Dobrijević G. (2013), Razvoj karijere i poslovnih
veština, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 244.
31
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
44
Gross, N. & Martin, W. E. (1952), On group cohesiveness, American Journal of Sociology, 57,
546–554; videt u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 392.
45
Đorđević-Boljanović, J, Dražeta L, Babić L, Dobrijević G. (2013), Razvoj karijere i poslovnih
veština, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 244.
32
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
46
Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 393.
47
Der Radivojević A, Timovi i timski rad, prezentacija, www.razvoj-karijere.com/media/.../Timovi_i_
timski_rad_u_organizaciji (preuzeto 15.11.2014.)
48
Smith, K. G., Smith, K. A., Olian, J. D., Smis, H. P., Jr., O’Bannon, D. P., & Scully, J. A. (1994), Top
management team demography and process: he role of social integration and communication,
33
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
6. ULOGE U TIMOVIMA
Administrative Science Quarterly, 39, pg. 412–438; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment,
Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 393.
49
Čukić B. (2004), Menadžment ljudskih resursa, Izdanak Centar za Industrijski mendžment plus,
Kruševac, str. 150.
34
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
uloge. Najvažniji doprinos menadžera neke firme tom procesu je izgradnja grupne
strukture, odnosno razvijanje sistema timova. Odgovarajući menadžeri, uključujući i
vođe timova, dakle, treba da stvore ambijent u kome je moguće razvijati individualne
uloge pripadnika organizacije. Naravno, u skladu sa prirodom timova i karaktera
interakcije u ulogama unutar tih timova, razvijanje radnih i uopšte organizacijskih
uloga znači direktno unapređivanje organizacijske efektivnosti.50
50
Čukić B. (2004), Menadžment ljudskih resursa, Izdanak Centar za Industrijski mendžment plus,
Kruševac, str. 151.
51
Armstrong, M. (2001), A Handbook of Human Resource Management Practice, Kogan Page
Limited, London (UK), Milford (USA), pg. 198.
35
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
„leže” kom članu tima, pa na osnovu toga podeliti uloge svakom od njih. To se
najčešće radi primenom modela koji je razvila Meredit Belbin. Po tom modelu postoje
sledećih 8 timskih uloga:52
koordinator (vođa, predsednik) koji kontroliše način delovanja tima;
modelator koji specifikuje načine i postupke koje tim treba da primenjuje;
primenjivač (čovek kompanije) koji pretvara predloge u praktične radne
procedure;
originalni mislilac (smislitelj) koji proizvodi ideje i strategije;
istraživač resursa koji istražuje dostupnost resursa, ideja i razvoja van tima;
nadglednik procenjivač koji analizira probleme i procenjuje ideje;
čovek tima koji obezbeđuje podršku članovima tima, poboljšava timske
komunikacije i jača timski duh;
finišer koji održava osećaj urgentnosti u timu.
U svakoj fazi timskog rada fasilitatori imaju svoju ulogu. Fasilitacija grupe je
proces u kojem osoba koja je prihvaćena od članova grupe, a koja je potpuno
neutralna, pomaže grupi da identifikuje i reši probleme, čime se povećava efektivnost
grupe.53
52
Armstrong, M. (2001), A Handbook of Human Resource Management Practice, Kogan Page
Limited, London (UK), Milford (USA), pg. 198.
53
Mreža fasilitatora u Bosni i Hercegovini (2013), Fasilitacija,CIP, Beograd/Sarajevo, str. 21.
36
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Sada je vreme da se
sagleda šta se dešava,
Svaka uspešna grupa proći će kroz kako proces teče; ova
Previranje
ovu fazu. faza je normalna. To je
uostalom katalizator za
treću fazu – „normiranje”
Skretanje pažnje sa
Grupa sazreva, uspostavlja svoja
Normiranje samog zadatka na proces
pravila i postaje jedinstvena.
i način rada.
54
Ibid, str. 28.
37
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Škole vrednuju i ocenjuju kvalitet rada onoga što same pružaju, prepoznaju
specifičnosti, definišu vrednosti, razrađuju strategiju kroz definisanje kratkoročnih i
dugoročnih ciljeva, određuju vremensku dinamiku, nosioce aktivnosti i sačinjavaju
55
Karanc, R, Papić Ž, Jašić S, Profesionalni razvoj nastavnika u funkciji unapređivanja kvaliteta
obrazovno-vaspitnog procesa, Nova škola br.7, Pedagoški fakultet, Bijeljina.
38
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
56
Karanac, R., Papić, Ž., Beodranski, D. (2010), Strateško planiranje razvoja škola (samovredno-
vanje rada škole; program zaštite učenika od nasilja; školsko razvojno planiranje, Regionalni centar
za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, Čačak.
57
Karanc, R, Papić Ž, Jašić S, Profesionalni razvoj nastavnika u funkciji unapređivanja kvaliteta
obrazovno-vaspitnog procesa, Nova škola br. 7, Pedagoški fakultet, Bijeljina.
39
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
58
Klipert, H. (2001),Kako uspješno učiti u timu, Educa Zagreb, str. 239.
40
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
interno donesene odluke neće prebrzo da propadnu. Doduše, prema iskustvu, nije ni
potrebno niti je moguće da se svi članovi kolektiva na aktivan i kreativan način
uključe u dotične planove o inovaciji, ali u svakom slučaju ima smisla da se što više
nastavnika integriše u timove (koncentrisane prema temama) na nivou razreda,
školske godine, nivou stepena ili na školskom nivou, da bi postali što kompetentniji
„ubeđivači”. To počinje od procesa postizanja konsenzusa na zajedničkom sastanku
pa ide preko odgovarajućeg rada na stručnim sastancima i razrednim većima, sve do
konkretne operacionalizacije i isprobavanja materijala za vežbu u okviru tzv.
„inovacijskih timova”. Ovi inovacijski timovi su, preciznije rečeno, projektne grupe
koncentrisane na metode, koje rade na nivou razreda, školske godine ili na nivou
predmeta i sastavljaju i sprovode ciljane programe obuke.59
Pri svemu je važno samo da ovi inovacijski timovi rade koncentrisano,
konstruktivno i kreativno, da bi odgovarajući rezultati i uspesi bili prisutni. Oni su,
takoreći, „avangarda” kad je u pitanju učenje metoda i stoga tu moraju biti uključeni
ambiciozni nastavnici. Veličina ovih timova može biti različita, zavisno od toga kojim
delom planova se bave. U krajnjem slučaju i čitav kolegijum može biti jedan
inovacijski tim, koji se čisto iz tehničkih razloga deli na više podtimova.
Inovacijski timovi se smatraju pozitivnim i ohrabrujućim pre svega zato što:60
• pojedincu pružaju veću sigurnost i zaleđe, pošto međusobno uveravanje, kao
i interno objašnjavanje i postizanje konsenzusa doprinosi napretku i osećanju
veće solidarnosti i zajedništva;
• sprečavaju rezignaciju i individualnu preopterećenost, tako što nastavnicima
pružaju socijalnu „mrežu”, koja ohrabruje, daje ideje, smanjuje odgovornost i,
u svakom slučaju, rasterećuje;
• smanjuje angažovanost pojedinih članova tima, pošto se podelom posla
povećava ukupan radni doprinos, a broj obezbeđenih, odnosno savremenih
nastavnih sredstava i obim podučavanja mogu merodavno da se povećaju;
• obezbeđuje bogatstvo ideja, pošto su „ping-pong efekti” kod oluje ideja
(brainstorming) ili za vreme pripreme/izrade podesnih nastavnih sredstava u
grupi mnogo veći nego u „mirnoj maloj sobi” kod kuće;
59
Klipert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu, Educa Zagreb, str. 248.
60
Klipert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu, Educa Zagreb, str. 248.
41
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
61
Klipert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu, Educa Zagreb, str. 248.
42
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
62
Banić, S, (2006), Kako pripremiti i voditi rad u timovima, časopis Matematika i škola, str. 118.
43
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
1. Veštački timski zadaci – Ovi zadaci nazvani su veštačkim jer, iako su zadati
timu, mogao bi ih ispuniti i svaki učenik samostalno. Ipak, učenici u timu bolje
63
Glasser W. (2000), Teorija izbora, Zagreb, Alinea.
44
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
2. Prirodni timski zadaci – Prirodni zadatak je onaj koji prirodnim putem grupu
navede na saradnju i pojedinac ga praktično ne može rešiti sam. Prirodne
timske zadatke obično nije jednostavno izmisliti. Oni traže dobru ideju i ne
mogu se primeniti baš na svako gradivo.
45
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
64
Roders P(2003), Interaktivna nastava, Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta,
Beograd.
46
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
65
Vilotijević N. (2007), Saradnička (kooperativna) nastava, Stručni rad, Obrazovna tehnologija br 1-
2/2007.
47
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
48
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
bolje rade u većoj grupi. Iako nema nekih obavezujućih recepata o veličini učeničke
grupe, valja poštovati iskustvo da je optimalno velika grupa od pet do sedam
učenika.
Kriterijumi za sastavljanje učeničkih grupa mogu biti vrlo različiti:66
• Grupisanje po kriterijumu kompenzacije podrazumeva grupe u kojima postoji
odgovarajući odnos vođa i pasivnih, smetača i aktivnih. Druga mogućnost je
da se takve grupe formiraju oko jednog dobrog i sposobnijeg učenika uz
odgovarajući broj slabijih. Moguće je da u takvoj grupi bude učenik koji
odskače u jednoj oblasti sa ispod prosečnim učenicima. Mana toga
kriterijuma je što stavlja u neravnopravan odnos one članove koji su iznad
grupnog proseka.
• Grupisanje po kriterijumu jednakosti mentalnog nivoa je privlačno za učenike
iznad prosečnih sposobnosti jer na njih deluje stimulativno. Deca prosečnih i
manjih sposobnosti ne vole takvo grupisanje jer je za njih nedovoljno
stimulativno.
• Slične su prednosti i mane i pri grupisanju po kriterijumu jednakih specijalnih
sposobnosti u nekoj nastavnoj oblasti. Ono je, takođe, privlačnije za decu
iznad prosečnih sposobnosti.
• Kriterijum diferencirane kooperacije podrazumeva udruživanje u grupe dece
različitih specijalnih sklonosti i sposobnosti za pojedine delimične poslove
tako da rezultat njihovog rada u celini može biti dobar. Uslov za ovakvo
grupisanje je da su deca savladala tehniku saradničkog rada. Ovakve grupe
mogu biti vrlo efikasne.
66
Mandić D.(2003), Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, Medigraf, Beograd.
49
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
10. ISTRAŽIVANJE
Anketa pod nazivom „Upotreba timskog rada u nastavi” sprovedena u okviru
istraživačkog dela ovog rada obuhvatila je 200 zaposlenih profesora u pet
beogradskih srednjih skola.
Cilj istraživanja je bio da testiramo hipoteze:
Timski rad unapređuje vaspitno obrazovni rad u srednjim školama;
Osnovni nedostaci timskog rada su neusklađenost i nametanje mišljenja.
Formiranjem timova učitelja i nastavnika istih i/ili srodnih predmeta i pažljivim
planiranjem timskog rada, izvršila bi se korelacija između predmeta, a
povezivanjem srodnog gradiva.
50
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
86.50%
Da
Ne
13.50%
51
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
zaposleni koji rade u školi već dugo i uskoro će da ispune uslove za odlazak u
penziju.
2. Da li Vi koristite timski rad u radu sa učenicima?
Da Ne
194 6
97% 3%
97.00%
Da
Ne
3.00%
52
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Veoma su
motivisani
Motivisani su
23.50% Nisu motivisani
72.00%
4.50%
53
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
ocena 4 – 37,5%
ocena 5 – 60%
Ovi rezultati dokazuju prvu hipotezu koja glasi: Timski rad unapređuje vaspitno
obrazovni rad u srednjim školama.
60.00%
1 2 3
4 5
0.00%
0.00%
2.50%
37.50%
54
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Uvek
Veoma često
75.00% Ponekad
Veoma retko
Nikada
15.00%
0.00%
0.00%
17.50%
55
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Uvek
55.00%
Veoma često
Ponekad
Veoma retko
6.00% Nikada
6.00%
4.00%
29.00%
56
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
57
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Uvek
34.00%
Veoma često
Ponekad
Veoma retko
Nikada
7.50%
51.00% 1.00%
6.50%
58
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Ponekad je dobro pitati učenika na koji način bi voleli da obrađuju neku temu
na času, prodiskutovati predloge i zajednički doći do nekog scenarija za naredni čas
11.00%
0.00%
0.00%
28.00%
59
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
3.50%
0.00%
46.50% 2.50%
Istraživanje nam pokazuje da profesori sve češće koriste timski rad na
časovima jer je tako i njima i učenicima zanimljivije, a i pogodan je za primenu
različitih pristupa u rešavanju zadataka, dok su rezultati, u poređenju sa drugom
vrstom rada na času, nemerljivi.
60
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
ZAKLJUČAK
61
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
62
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
od četiri učenika, iako se može dogoditi da ih bude tri ili pet, zbog broja učenika u
razredu. Taj se problem rešava u hodu. Pre odabira zadataka potrebno je odlučiti
hoćemo li razred podeliti u homogene ili heterogene timove. Pre formiranja tima treba
biti svestan i mogućih komplikacija u radu samog tima jer može doći do različitih
mišljenja po pitanju projekta koji se radi. Ovim dokazujemo hipotezu tri koja glasi:
Osnovni nedostaci timskog rada su neusklađenost i nametanje mišljenja.
Saradnička nastava je u svim svojim oblicima i svim nastavnim predmetima,
istraživanja to pokazuju, dala bolje rezultate od klasične nastave pa i od
individualnog učenja što se ogleda u pismenom izražavanju, rečničkom fondu, opštoj
informisanosti, uspehu iz matematike, istorije. Osim znanja, saradnička nastava je
dosta doprinela osposobljavanju učenika da rasuđuju i kritički misle. Timski rad daje
veliki doprinos u radu sa učenicima i neki predmeti su pogodniji za upotrebu timskog
rada. Ovde se dokazuje hipoteza broj četiri koja glasi: Formiranjem timova učitelja i
nastavnika istih i/ili srodnih predmeta i pažljivim planiranjem timskog rada, izvršila bi
se korelacija između predmeta, a povezivanjem srodnog gradiva.
Timski rad se u nastavnoj praksi javio kao reakcija na slabosti frontalne
nastave kojoj se sasvim opravdano upućuje više ozbiljnih prigovora među kojima
najveću težinu ima marginalizovana uloga učenika koji bi trebalo da bude najvažniji
činilac u nastavnom procesu.
Rezultatima istraživanja smo došli do zaključka da profesori sve češće uvode
timski rad na časove što doprinosi boljim rezultatima učenika jer su učenici aktivniji i
usredsređeniji na gradivo koje se obrađuje.
63
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
LITERATURA
64
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
65
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
23. McGrath, J. E. (1964), Social psychology: A brief introduction, New York: Holt,
Rinehart, & Winston; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet
Singidunum, Beograd
24. Mohrman, S. A., Zoben, S. C, & Mohrman, A. M., Designing Team-Based
Organizations, Jossey-Bass/ San Francisko, preuzeto iz: E.E. Lawller (2000),
From the Ground Up, Jossey-Bass, San Francisco
25. Mreža fasilitatora u Bosni i Hercegovini (2013), Fasilitacija, CIP, Beograd –
Sarajevo
26. Ostrof, C., & Kozlowski, S. W. J. (1992), Organizational socialization as a
learning process: he role of information acquisition, Personnel Psychology, 45,
spg. 849–874; Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum,
Beograd
27. Petković M, Janićijević N, Bogićević B, (2003), Organizacija, Ekonomski
fakultet u Beogradu
28. Roders P. (2003), Interaktivna nastava, Institut za pedagogiju i andragogiju
Filozofskog fakulteta, Beograd
29. Robbins, S. P. (1988), Organizational behavior, Prentice-Hall, New Jersey, pg.
242; Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd
30. S Bell, B. S., & Kozlowski, S. W. J. (2002), A typology of virtual teams:
Implications for efective leadership, Group and Organization Management
31. Smith, K. G., Smith, K. A., Olian, J. D., Smis, H. P., Jr., O’Bannon, D. P., &
Scully, J. A. (1994), Top management team demography and process: he role
of social integration and communication, Administrative Science Quarterly, 39,
pg. 412–438; videti u: Mašić, B. (2010), Menadžment, Univerzitet Singidunum,
Beograd
32. Urošević, S., Sajfert, Z. (2012) Menadžment ljudskih resursa, Don Vas,
Beograd
33. Vilotijević N. (2007), Saradnička (kooperativna) nastava, Stručni rad,
Obrazovna tehnologija br. 1–2/2007
34. Wright, P. M., & Noe, R. A. (2000), Management of Organizations,
lrwin/McGraw-Hill,Boston pg. 612; videti u Mašić, B. (2010), Menadžment,
Univerzitet Singidunum, Beograd
66
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
Internet sajtovi:
1. www.razvoj-karijere.com/media/.../Timovi_i_timski_rad_u_organizaciji
2. http://timskirad.wordpress.com/
3. www.centarpromena.com
4. razvoj.gradjanske.org/
5. www.poslovnaznanja.com
6. http://www.fes.ba/.../2013/fasilitacija_prirucnik_web1.pdf
7. http://www.singidunum.ac.rs/
67
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
PRILOG – ANKETA
68
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
69
Uloga tima i timskog rada u srednjoškolskim ustanovama
70