Napoleoni PDF

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 15

gamoCenili adamianebi

napoleon
bonaparti
Tornike SaraSeniZe

bavSvoba da pirveli warmatebebi


napoleon bonaparti daibada 1769 wlis 15 agvistos kun­
Zul korsikaze. es kunZuli italielebs ekuTvnodaT da sa­
frangeTs napoleonis dabadebamde sul ramdenime kviriT
adre gadaeca. patara bonapartis mSobliuri ena swored
italiuri iyo da mozardobaSi igi korsikis frangebisgan
gaTavisuflebazec ki ocnebobda. magram roca dro gavi­
da, am romantizmma ambiciebs dauTmo gza – napoleoni male
mixvda, rom misi niWisa da gaqanebis adamianisaTvis korsi­
ka metad mcire sarbieli iyo da kariera safrangeTSi unda
gaekeTebina.

napoleoni Raribi aznauris mravalSvilian ojaxSi izr­


deboda. ojaxs uWirda, magram mamam moaxerxa 10 wlis napo­
leoni saxelmwifo xarjze samxedro akademiaSi gaemwesebi­
na. patara bonapartma ukve maSin gamoavlina Tavisi xasiaTi.
aka­demiaSi Tavidan mas dascinodnen korsikuli aqcentisa da

8  napoleoni arkoles xidTan (fragmenti), 1801,


avtori: antuan Jan gro, luvris muzeumi
 napoleonis aRmasvla da dacema, 1814, avtori: iohan mixael volci, berlinis germaniis istoriis muzeumi.

Raribi Cacmulobis gamo, magram napoleonma mama gardaicvala da ojaxis rCena ZiriTadad
muStebis wyalobiT male aswavla yvelas Wkua mas daawva kiserze. safrangeTis momaval im­
da sayo­
velTao pativiscemac daimsaxura. 15 perators xSirad SimSilic uxdeboda.
wlis napoleoni parizSi gadabargda, sadac
Tavisi niWis wyalobiT safrangeTis mTavar napoleonma samxedro saswavlebeli warma-
samxedro saswavlebelSi Cairicxa. igi kargad tebiT daasrula, magram igi albaT saSualo
swavlobda maTematikas da istorias, hqonda oficrad darCeboda, rom ara safrangeTis
fenomenaluri mexsiereba da kidev ufro metad revolucia, romelmac `Tavisuflebis, Tanas­
fenomenaluri Sromismoyvareoba. dRe-RameSi worobisa da Zmobis~ lozungiT qveyanaSi arse­
mxolod 5 saaTs eZina da danarCen dros ganaT­ buli Zirmompali monarqia daangria da niWier
lebasa da Sromas uTmobda. male napoleonis adamianebs gza gauxsna.

safrangeTis revoluciis (1789-1799) periodSi safrangeTi moic­


va radikalurma socialurma da politikurma movlenebma, ro­
melTac didi gavlena iqonies ara mxolod safrangeTis, aramed
mTeli evropis istoriaze.
9
gamoCenili adamianebi

10
gansakuTrebiT gaumarTlaT samxedroebs,
radgan safrangeTis revoluciam evropuli
monarqiebi daaSina da qveyana male mTel kon­
tinentTan omSi aRmoCnda CaBbmuli. prusiis,
avstriisa Tu ruseTis monarqebs eSinodaT,
rom Tanasworobis ideebi safrangeTidan maT
qveynebsac gadaedeboda (da es maT reJimebsac
daamxobda), ingliss ki safrangeTis gaZlier­
ebis perspeqtiva afrTxobda. magram frange­
bi momxvdurebs warmatebiT igeriebdnen da
amaSi napoleonmac Seitana Tavisi wvlili.
1793 wels man saporto qalaq tulonis Stur­
mi moawyo da iq gamagrebuli ingliselebi
gandevna. operacia imdenad mniSvnelovani da
warmatebuli iyo, rom 24 wlis bonapartma ge­
nerloba miiRo. sul male napoleonma pariz­
Si mefis xelisuflebis momxreTa ajanyeba
CaaxSo da amis wyalobiT mas ukve mTeli armia
andes. am armias italiaSi, iq gaba­ tonebul
napoleoni Tavis kabinetSi, 1812, avtori: Jak lui davidi, vaSingtonis
avstrielTa winaaRmdeg unda eoma. xelovnebis erovnuli galerea.

Jak lui davidi (frangi mxatvari, 1748-1825, franguli neoklasi-

ZalauflebaSi mosvla cizmis damaarsebeli) aRfrTovanebiT Sexvda safrangeTis revolu-


cias da misi Semoqmedebis didi nawili swored am movleniT iyo
STagonebuli. mas Semdeg, rac napoleoni xelisuflebaSi modis,
swored aq daiwyo napoleonis didi kari­ davidi misi daaxloebuli piri da privilegirebuli mxatvari xde-
ba. igi iziarebda ganmanaTleblobis Sexedulebebs, rom xelovneba
era. 28 wlis generali cudad SeiaraRebuli, adamianSi maRal moqalaqeobriv grZnobebs unda ayalibebdes. misi
cudad Cacmul-daxuruli da sakmaod mcire­ Semoqmedebac amiTia gaJRenTili, asaxavs ra safrangeTis istoriis
umniSvnelovanes etaps.
ricxovani armiiT italiaSi SeiWra da ramde­
nime TveSi daamarcxa avstrielTa gacilebiT
mravalricxovani da ukeT SeiaraRebuli jar­ italiuri kampaniis Semdeg napoleonis po­
ebi. safrangeTis mTavroba gaognebuli iyo, pularoba da Zliereba imdenad didi iyo, rom
radgan bonapartis armias ZiriTadad mowi­ safrangeTis mTavroba SiSis kankaliT eloda
naaRmdegeTa yuradRebis gafantva evale­ parizSi mis dabrunebas. warmatebul gene­
boda da masze did imedebs aravin amyarebda. rals SeeZlo Zalaufleba iolad aeRo xelSi,
avstrieli generlebi ki gaocebuli iyvnen, radgan mas armia uWerda mxars, korumpirebu­
radgan maT ver warmoedginaT, rom vinmes li mTavroba ki mosaxleobas sZulda. magram
SeeZlo ase eoma. napoleonis meTaurobiT napoleonma gadawyvita axali warmatebuli
frangebis armia saocari siswrafiT moZraob­ kampania wamoewyo, amjerad ukve inglisis
da, mters Suaze wyvetda da sust adgilebSi winaaRmdeg. es ukanaskneli Tavisi flotis
momakvdinebel dartymas ayenebda. italiis wyalobiT saimedod iyo daculi da amitom
damorCilebis Semdeg bonaparti pirdapir napoleonma gadawyvita daertya inglisis
venisken gaemarTa. SeSinebul avstrielebs umdidresi koloniisaTvis – indoeTisaTvis.
isRa darCenodaT masTan zavi gaeformebinaT saamisod man floti aRWurva da Tavis rCeul
da praqtikulad mTeli italia daeTmoT. armiasTan erTad egviptisaken daiZra. iqidan

 napoleoni – italiis mefe, 1805, avtori: andrea apiani, venis 11


xelovnebis istoriis muzeumi.
gamoCenili adamianebi

wyalobiT aRzevebuli generali araerTi xe­


lovanisa da inteleqtualis muzad iqca. maga­
liTad, udidesma germanelma kompozitorma,
ludvig van beThovenma mas heroikuli simfo­
niac ki miuZRvna.

egvipteSi laSqroba Tavidan warmatebiT


daiwyo. napoleonma mamluqTa uZleveli
jari daamarcxa, egvipte daimorCila da in­
doeTiskenac daiZra. magram misi armia Zalian
daasusta autanelma sicxem da Savma Wirma da
male ukan dabruneba mouxda. amasobaSi napo­
ludvig van beThoveni, 1820, leonis aryofniT avstrielebma da rusebma
mxatvari: ioseb karl Stileri,
beThovenis saxl-muzeumi, boni. isargebles, maT evropaSi frangebs sZlies,

heroikuli, anu gmiruli, me-3 simfonia beThovenma Tavdapirvelad mi­


uZRvna napoleons, radganac moxibluli iyo safrangeTis revoluciis
ideebiT da miiCnevda, rom napoleoni swored am ideebis gamtarebeli
iyo. mogvianebiT, rodesac napoleonma Tavi safrangeTis imperatorad
gamoacxada (1804), ganrisxebulma (Tu imedgacruebulma) beThovenma
wamoiZaxa: `igi iseTive mokvdavi yofila, rogorc yvela sxva!~ da warw­
era `eZRvneba bonaparts~ moaxia nawarmoebis Tavfurcels.

napoleoni xmeleTis gavliT indoeTSi unda italia waarTves da uSualod safrangeTs


SeWriliyo. jariskacebis garda napoleonma daemuqrnen. rogorc ki es Seityo napoleonma,
Tan waiyvana araerTi frangi mecnieri, ro­ egvipte miatova, mcire amalis TanxlebiT ing­
melTac egvipte unda gamoekvliaT. saintere­ liselTa flots saswaulebrivad dausxlta
soa, rom napoleonma egvipteSi laSqrobis xelidan da safrangeTSi Cavida. iq gaakeTa is,
win Tavad gamoigona da jarisaTvis daamza­ rasac misgan elodnen – moaxdina saxelmwifo
debina mzis saTvaleebi (romlebic iqamde ar gadatrialeba da Zalaufleba xelSi aiRo,
arsebobda). ukve mTeli evropa da msoflio rogorc safrangeTis pirvelma konsulma.
xedavda, rom bonapartis saxiT saqme hqon­
daT ara mxolod samxedro geniasTan, aramed,
aseve, udides organizatorsa da moazrovnes­ napoleonis omebi
Tan, romelic mfarvelobda mecnierebasa da
xelovnebas da romelic Tavis garSemo ikreb­ 1799 wels napaleoni, sakmaod ubralo da
da uniWieres adamianebsa da profesionalebs. Raribi warmoSobis, Soreuli provinciidan
swored amis wyalobiT unda Seeqmna napo­ Camosuli 30 wlis generali, evropisa da
leons axlo momavalSi ara mxolod uZleveli msoflios uZlieresi saxelmwifos mmarT­
armia, aramed udidesi imperiac. revoluciis velad iqca. aseTi ram istorias ar axsovda.

12
napoleon bonaparti

napoleonma male daamyara qveyanaSi wesrigi, lobdnen xan teraqtebis, xanac SeTqmule­
Semdeg ki isev italiaSi ilaSqra da iqidan bebis saxiT, magram araferi gamosdiodaT.
avstrielebi kidev erTxel gandevna. napoleonma male brwyinvale diplomatiu­
ri niWic gamoavlina da ruseTi daimegobra,
ingliselebi xedavdnen ra napoleonSi mag­ram aq ingliselebma imarjves da ruseTis
erTob saSiS metoqes, mis moSorebas cdi­ imperatori moakvlevines, ramac frangebisa

 napoleoni sen-bernaris uReltexilze, 1800, avtori: Jak lui davidi, arsebobs am naxatis
5 versia, romlebic daculia parizSi, berlinSi, versalSi, riuei-malmezonsa da venaSi.

13
gamoCenili adamianebi

da rusebis daaxloebas bolo mouRo. napo­ 1805 wlis zafxulSi, roca napoleoni ing­
leonma gadawyvita, mTeli Zalebi inglisis lisze laSqrobisaTvis emzadeboda, safran­
damorCilebisaken miemarTa da axali didi geTis winaaRmdeg axali samxedro koalicia
flotis mSenebloba wamoiwyo. ingliseleb­ amoqmedda. safrangeTisaTvis unda daertya
ma ver moaxerxes ra napoleonis likvidacia, ara mxolod ruseTsa da avstrias, aramed ig­
kontinentis saxelmwifoebTan molaparakebe­ egmeboda omSi SvedeTis Cabma da Tavad ing­
bi wamoiwyes da isini safrangeTis winaaRmdeg liselTa jaris gadasmac kontinentze. aseve
omSi Cabmaze daiyolies. rusebi da avstri­ dRe-dReze iyo mosalodneli omSi prusiis
elebi iolad daTanxmdnen, radgan safran­ Cabmac. napoleons ara mxolod inglisis dapy­
geTi metismetad Zlieri iyo, napoleoni ki robis gegma CaefuSa, aramed Tavad aRmoCnda
evropel monarqebs ukanonod miaCndaT – miT katastrofis winaSe. magram man swrafad Sead­
umetes, rom man Tavi safrangeTis imperato­ gina axali gegma, inglisze laSqrobisaTvis
radac gamoacxada. garda amisa, safrangeTis Sekrebili armia ayara da avstrielebisken
winaaRmdeg samxedro kampanias inglisi afi­ daZra. isini manamde gaanadgura, sanam saSve­
nansebda. lad rusebi movidodnen, Semdeg ki rusebisken
gaemarTa. miuxedavad imisa, rom dro rusebi­

napoleonis imperatorad kurTxeva (1807), avtori:


Jak lui davidi. luvris muzeumi.
14
napoleon bonaparti

saTvis muSaobda (maT damxmare Zalebi mosdi­ rom napoleonze Suri eZiaT. 1809 wels daiwyo
odaT da prusiac male unda Cabmuliyo omSi), axali omi, romelic sabolood isev avstriis
napoleonma maTi provocireba moaxdina, damarcxebiT dasrulda, Tumca napoleons
brZola moaxvia Tavs da isinic sastikad daa­ amjerad warmatebis miRweva sakmaod gauWir­
marcxa. prusiam omSi Cabma verc moaswro. omi da. omis damTavrebidan male igi avstriasac
amiT dasrulda, inglisi ki gadarCa, radgan daumegobrda – Tavis pirvel meuRles gaSor­
amasobaSi misma flotma legendaruli admi­ da da avstriis princesaze iqorwina. es ukve
ral nelsonis meTaurobiT frangebis floti imas niSnavda, rom napoleoni legitimur im­
daamarcxa da napoleoni inglisze laSqrobis peratorad aRiares – misi Svili, patara na­
ocnebebs kidev didi xniT daemSvidoba. poleoni, romelic 1811 wels daibada, ara
mxolod bonapartebis, aramed avstriis im­
1806 wels prusiis jeri dadga. am qveyanam peratorTa dinastiis Camomavali iyo da mis
Tavad gamoucxada omi safrangeTs. napoleoni warmoSobas eWvis qveS veravin daayenebda.
amas momzadebuli daxvda, prusiis teritori­
aze SeiWra da daaxloebiT or kviraSi mTeli napoleonma Zlierebis zenits miaRwia. saf­
qveyana daipyro. prusiis damarcxebis Semdeg rangeTi praqtikulad mTel kontinentze iyo
napoleonma ingliss kontinenturi bloka­ gabatonebuli da mis satelit qveynebs bona­
da gamoucxada – mis mier damorCilebul ev­ partTa ojaxis wevrebi marTavdnen. inglisi
ropas inglisTan vaWroba aukrZala. radgan marto iyo da mxolod Zlieri flotis wyalo­
inglisis samxedro ZaliT damorCilebas ver biT idga fexze. magram amave dros frangebis
axerxebda, napoleons surda es qveyana ekono­ mier dapyrobil evropaSi sul ufro da ufro
mikurad mainc daesustebina. magram inglisi izrdeboda ukmayofileba. napoleoni ukve
ar nebdeboda. aseve agrZelebda ingliselebis didi xania gmirad ki ara, tiranad aRiqmebo­
fuliT frangebis winaaRmdeg oms ruseTi. da. aSkara iyo, rom erTi kacis mier Seqmnili
1807 wels napoleonma sabolood rusebis wi­ uzarmazari imperia did xans ver gastanda.
naaRmdegobac gatexa da maTTan SeTanxmebac prusiaSi okupantebis gandevnaze xmamaRla
gaaforma. ruseTi safrangeTis mokavSired saubrobdnen, kvlavac grZeldeboda gaaf­
iqca da kontinentur blokadasac SeuerTda. Trebuli winaaRmdegoba espanelTa mxridan.
napoleonma Tavisi Zveli Canafiqri aisrula. ruseTi ki kontinenturi blokadiT zaral­
deboda da safrangeTis umcros partniorad
aqedan moyolebuli napoleoni Secdomas yofnas ver egueboda.
Secdomaze uSvebda. imisaTvis, rom kontinen­
tur blokadas efeqturad emuSava, man jer
inglisis mokavSire portugaliaSi Seiyvana napoleonis dacema
jarebi, Semdeg espaneTis taxtze Tavisi Zma
dasva. misda moulodnelad amas espaneTSi safrangeTsa da ruseTs Soris ufro da
frangebis winaaRmdeg saxalxo omis dawyeba ufro izrdeboda daZabuloba da napoleon­
mohyva, romelsac bolo ar uCanda da napo­ ma gadawyvita am qveyanasTanac sabolood
leoni iZulebuli gaxda am qveyanaSi didZa­ gaerkvia urTierTobebi. man naxevarmili­
li jari Caeyenebina. espaneTis movlenebma oniani armia Sekriba da ruseTisaken daiZra.
avstrielebi Seaguliana, romlebic ver eg­ armiaSi man jariskacebi praqtikulad mTeli
uebodnen didZali teritoriebis dakargvas evropidan waiyvana da 1812 wlis zafxulSi
da gadawyvites, rom xelsayreli dro dadga, Setevaze gadavida. ruseTi, erTi SexedviT,

15
gamoCenili adamianebi

ganwiruli Canda. magram sinamdvileSi gan­ leonis armiam didi zarali naxa da, rac mTa­
wiruli napoleoni iyo. marTalia, rusebi mas varia, moskovTan brZolam omi ver daasrula
ukve orjer hyavda damarcxebuli, magram Ta­ – rusebi samSvidobo molaparakebaze uars am­
vad ruseTis teritoriaze omisaTvis igi mzad bobdnen. bolos da bolos napoleoni mixvda,
ar aRmoCnda. gansxvavebiT italiis, avstrii­ rom ruseTSi gaCerebas azri aRar hqonda da
sa Tu prusiisagan, ruseTi Raribi da ganuvi­ ukan daxeva brZana. magram es arc ise ioli aR­
Tarebeli iyo. ugzoobisa da ukacrielobis moCnda, radgan male Zalian acivda. ugzooba­
pirobebSi frangebis jars Tavis gamokveba da sa da sakvebis naklebobas ukve rusuli yinvac
gadaadgileba gauWirda. garda amisa, ruse­ daemata, risTvisac franguli armia sruliad
Tis armia brZolas gaurboda da mters ukide­ moumzadebeli aRmoCnda. sicive da SimSili
gano qveynis siRrmeSi ityuebda, gzad ki yve­ jariskacebs bolos uRebda da rusebic maT
lafers anadgurebda. frangebis uzarmazari sul ufro da ufro Tamamad esxmodnen Tavs.
armia gzad nel-nela mcirdeboda. rusebi roca ruseTidan gaaRwies, frangebis naxevar­
mxolod moskovTan SeCerdnen da iq mters milioniani jaridan 30 aTasamdeRa iyo coc­
sastiki brZola gaumarTes, Semdeg isev ukan xali. imperatorma armiis narCenebi miatova
daixies da moskovic cecxls misces. napo­ da saswrafod parizisaken gaeSura, raTa ax­

napoleonis moskovidan ukandaxeva, adolf norTerni


(1828-1876), kerZo koleqciidan.

16
napoleon bonaparti

ali armia Seekriba. igi kargad xvdeboda, rom Ra Tavi. am ambebiT Segulianebuli napoleoni
male mas mTeli evropa aujanydeboda. elbidan gaiqca da safrangeTSi gadavida.
mosaxleoba mas taSiT xvdeboda, mis Sesapy­
napoleons kidev hqonda Sansi evropasTan robad gagzavnili jarebi mis mxareze gada­
omi Tavidan aecilebina. avstrielebs ar vidnen. SeSinebuli mefe parizidan gaiqca,
surdaT safrangeTis imperiis zedmetad da­ napoleoni isev safrangeTis gamgeblad iqca.
susteba, radgan ruseTis gaZlierebis eSi­ magram am yvelaferma cota xans gastana. ev­
nodaT da neitralitets inarCunebdnen. na­ ropa isev fexze dadga, rom mousvenari impe­
poleonsac Tavidan ruseTsa da prusiasTan ra­tori sabolood moeSorebina Tavidan. 1815
uwevda brZola da maT sakmaod iolad um­ k­ wlis 18 ivniss vaterloosTan (belgia) napo­
lavdeboda. avstrielebma mowinaaRmdege mxa­ leoni inglisisa da prusiis jarebTan brZo­
reebi dazavebaze daiyolies da samSvidobo laSi damarcxda da male igi isev gaasaxles,
molaparakebebi gaaCaRes. isini napoleons amjerad – kunZul elenaze, gacilebiT ufro
sTxovdnen dapyrobili miwebis garkveuli uaresi pirobebiT. napoleoni iq gardaicvala
nawili daeTmo da sanacvlod mTeli danarCe­ kidec 1821 wlis 5 maiss. oficialurad gar­
ni imperia SeenarCunebina. moulodnelad na­ dacvalebis mizezad kuWis kibo iqca. arse­
poleonma am SemoTavazebaze uari Tqva. imper­ bobs aseve jer daudasturebeli versia, rom
ators kvlavac sjeroda Tavisi uZlevelobis, igi mowamles.
mas miaCnda, rom ruseTSi omi SemTxveviT waago
da rom evropaSi ar arsebobda Zala, romelic `safrangeTi, armia, avangardi~ – es
mas brZolis velze daamarcxebda. 10 wliT
iyo napoleonis ukanaskneli sityvebi.
adre napoleoni albaT ar dauSvebda msgavs
Secdomas – igi adre yovelTvis xvdeboda,
rom misi samxedro geniac ki ar iyo sakmarisi
yvela mterTan erTdroulad gasamklaveblad boroti Tu keTili genia
da saWiro iyo maTi daqsaqsva. avstrielebi­
saTvis uaris TqmiT man mtrebis danawevrebis da mainc, vin iyo napoleoni? udidesi gmi­
Sansi xelidan gauSva. avstria male ruseTsa ri da geniosi Tu tirani, romelic adamianebs
da prusias miemxro, romelTa ukan inglisic mxo­lod Tavisi usazRvro ambiciebis dasak­
idga. napoleoni TiTqosda warmatebiT umk­ mayofileblad iyenebda?
lavdeboda axal, uzarmazar koalicias da
ramdenime brwyinvale gamarjvebac moipova, daviwyoT iqidan, rom genia SeiZleba iyos
magram sabolood mtris simravlem Tavisi rogorc keTili, ise boroti. yvelaze sasti­
gaitana. koaliciis jarebi parizSi Sevidnen ki diqtatoric ki SeiZleba iyos geniosi. na­
da napoleoni iZulebuli gaxda gadamdgariyo poleoni, sul mcire, samxedro saqmis genia
rogorc Tavisi, aseve Tavisi Svilis saxeliT. iyo, romelmac daCrdila iseTi sardlebi,
rogorebic iyvnen aleqsandre makedoneli da
napoleoni kunZul elbaze gadaasaxles, iulius keisari. samxedro niWis garda, udide­
imperatoris tituli SeunarCunes da kunZu­ si imperiis SeqmnaSi napoleons aseve daexmara
lic Caabares. safrangeTSi revoluciis Se­ saxelmwifo marTvis principebis Rrma codna,
degad gandevnili samefo dinastia dabrunda. diplomatiuri niWi da adamianebis marTvis
magram es dinastia sruliad iyo mowyvetili unari. anu ganurCevlad imisa, uaryofiTad
realobas da frangebs male xelaxla Seaziz­ SevafasebT mas Tu dadebiTad, SeuZlebelia

17
gamoCenili adamianebi

meore mxriv, ki napoleoni Tavadac uSiS­


rad midioda sikvdilze. amas akeTebda ara
mxolod maSin, roca generali iyo, aramed
(saWiroebis SemTxvevaSi) maSinac, roca impe­
ra­tori iyo. gardacvalebis Semdeg mas tanze
araerTi Wriloba upoves, romelTa arsebobas
igi Tavis meomrebs arc umxelda da malulad
mkurnalobda. egvipteSi igi uSiSrad stum­
robda hospitalSi Savi WiriT daavadebul
jariskacebs. swored amis wyalobiT iyvnen
frangebi mzad, rom mas yvelgan gahyolodnen.

napoleonma safrangeTsa da mis kontrols


daqvemdebarebul evropaSi diqtatura daam­
yara. `Tavisufleba, Tanasworoba, Zmoba~
praqtikulad daviwyebas mieca. evropis dapy­
robili erebi frangebs emsaxurebodnen. iz­
Rudeboda sityvis Tavisufleba, idevneboda
napoleonis reJimis yvela mowinaaRmdege. ev­
ropis muzeumebsa da sacavebSi Senaxuli xe­
lovnebis Sedevrebi da simdidreebi iZarcve­
 fontenbloSi ganmartoebuli napoleoni, avtori: pol delaroSi, boda da safrangeTSi idebda binas. napoleonis
laifcigis xelovnebis muzeumi. bolo gamoxdomam – kunZul elbidan gaqcev­
am – cudis meti araferi moitana, radgan mas
imis uaryofa, rom napoleoni yvela drois moh­yva axali brZolebi da msxverpli. evropis
erT-erTi uniWieresi adamiani iyo. liderebma ki frangebs napoleonis gverdiT
dadgoma aRar apaties: qveyanas teritoriebi
gacilebiT ufro rTulia vupasuxoT kiTx­ waarTves, fuladi gadasaxadi dauweses da mis
vas napoleoni gmiri ufro iyo Tu tirani, teritoriaze saokupacio jari Caayenes.
keTili genia iyo Tu boroti. albaT – orive
erTad. man udidesi imperia Seqmna, romliTac napoleonis mmarTvelobam saboloo jamSi
frangebi dRemde amayoben. magram am imperiam rogorc safrangeTs, ise evropas bevri sike­
arc ise didxans gastana, maSindel omebs ki Tec moutana. magaliTad, man daaarsa safran­
uamravi adamiani Seewira. napoleoni adamian­ geTis erovnuli banki da Seqmna samoqalaqo
Ta sicocxles metad civad da pragmatulad kodeqsi, romelic moqmedebda evropis did
uyurebda. igi Zalian ganicdida misi erTgu­ nawilSi da romlis safuZvlebic dRemde ga­
li marSlebisa da generlebis daRupvas, ma­ moiyeneba dasavleTSi.
gram amave dros ar erideboda aTasobiT ri­
giTi adamianis sikvdilze gaSvebas. egvipteSi
laSqrobis dros man tyved Cavardnili 4 aTa­
napoleoni iyo pirveli, vinc
si Turqi meomris daxocva brZana da es imiT fiqrobda gaerTianebul evropaze,
gaamarTla, rom mis jars amdeni tyvis Senax­ erTiani kanonmdeblobiTa da
vis saSualeba ar hqonda. napoleonis drondel safrangeTSi gasaqa­
erTiani valutiT.

18
napoleon bonaparti

ni miecaT niWier adamianebs, es maSin, roca romlebic dasrulda saberZneTis mier da­
praqtikulad mTel evropaSi adamianis bedi moukideblobis mopovebiT, italiidan avst­
damokidebuli iyo mis warmoSobaze. napo­ riis gandevniTa da italiis gaerTianebiT,
leoni iyo dampyrobeli, magram amave dros germaniis gaerTianebiT. evropaSi TandaTa­
igi ebrZoda feodalur CamorCenilobas, sib­ nobiT gaCnda axali damoukidebeli saxelmwi­
nelesa da provincializms. ase, magaliTad, foebi da respublikebi, damkvidrda demokra­
espaneTSi man inkvizicia gaauqma, italiaSi tiuli mmarTvelobis principebi. napoleonis
ki mospo xelovnurad Seqmnili sazRvrebi da mmarTvelobidan ori saukunec ar iyo gasu­
cicqna saxelmwifoebi da amiT italiel xalxs li, roca evropa gaerTianda da sabolood
gaerTianebis idea STaagona. daiviwya omebi da konfliqtebi. paradoqsia,
magram kacobriobis am udides miRwevaSi Ta­
napoleonis damarcxebis Semdeg evropa­ visi wvlili napoleonsac miuZRvis, romelic
Si Zveli feodaluri wesrigi aRdga, magram istoriaSi swored omebiT Sevida.
es ukve dromoWmuli da ganwiruli iyo. sul
male kontinents axali revoluciebi moedo,

napoleonis mmamrTvelobis Sedegebi:


• daarsda safrangeTis erovnuli banki
• Seiqmna samoqalaqo kodeqsi
• biZgi misca axali tipis, Tanamedrove saxelmwifoebis
Seqmnas evropis kontinentze

napoleonis saflavi invalidTa samxedro panTeonSi,


invalidebis saxlSi, avtori: frangi arqiteqtori lui 19
tulius ioaxim viskonti (1791-1853)

You might also like