Professional Documents
Culture Documents
Masfak - Proces Prerade Polipropilena PDF
Masfak - Proces Prerade Polipropilena PDF
polipropilena (PP)
УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ
МАШИНСКИ ФАКУЛТЕТ
Далибор Ранђеловић
ДИПЛОМСКИ РАД
TEHNOLOGIJA RECIKLAŽE
procec reciklaže polipropilena (PP)
Kandidat: Mentor:
Rezime
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................................... 6
2. ISTORIJA RECIKLAŽE ............................................................................................................................................. 8
3. OTPADNI MATERIJAL - OTPAD ........................................................................................................................... 11
3.1. Nereciklirani otpad ........................................................................................................................................ 12
. . Koliko i a plastič og otpada ........................................................................................................................ 13
3.3. Klasifikacija otpada ....................................................................................................................................... 15
3.4. Principi upravljanja otpadom ........................................................................................................................ 16
4. RECIKLAŽA ......................................................................................................................................................... 18
4.1. Razlozi za recikliranje .................................................................................................................................... 19
. . S e je je štet og dejstva otpad og aterijala .......................................................................................... 20
4.3. Kako se stvara i gde završava otpad ............................................................................................................. 20
. . Kako se tretira plastič i otpad u EU .............................................................................................................. 22
5. PLASTIKA ........................................................................................................................................................... 25
. . ) ačaj plastike............................................................................................................................................... 25
5.2. Osnovna svojstva plastike ............................................................................................................................. 25
. . Na os ovu svojstava različitih vrsta poli era, izvrše a je os ov a klasifika ija plastič ih asa: ............... 26
. . Pri e a plastike u oder o društvu ......................................................................................................... 27
6. RECIKLAŽA PLASTIČNOG OTPADA ...................................................................................................................... 29
. . Uvod u re iklažu plastič og otpada .............................................................................................................. 29
. . Kodovi za ide tifika iju plastič ih asa ........................................................................................................ 29
. . Tok re iklaze plastič og otpada .................................................................................................................... 31
6.4. Kako se pravi plastika .................................................................................................................................... 31
7. PLASTIKA VELIKE UPOTREBNE VREDNOSTI - POLIPROPILEN (PP)........................................................................ 32
7.1. Polipropilen (PP) ............................................................................................................................................ 32
. . He ijske i fizičke oso i e polipropile a PP ................................................................................................ 33
7.3. Proces proizvodnje polipropilena (PP) ........................................................................................................... 34
7.4. Trenutna primena devicanskog/neupotrebljavanog polipropilena (PP) ....................................................... 34
7.5. Uticaj ne-re iklira e plastike a život u sredi u........................................................................................... 34
. . Postoje četiri os ov e vrste re iklaže za PP ................................................................................................ 36
7.7. Primena recikliranog polipropilena (PP) ........................................................................................................ 36
. POSTUPAK RECIKLAŽE PLASTIKE U NIVES – U ..................................................................................................... 37
8.1. Poda i o preduzeću Nives doo ....................................................................................................................... 37
. . Pro es re iklaže polipropile a PP .................................................................................................................. 39
8. . . Pripre a plastič og otpada i pro es sortira ja plastike .......................................................................................... 40
8.2.3. Proces usitnjavanja – Mlevenje ................................................................................................................................ 41
8.2.4. Proces pranja i ispiranja u rezervoarima .................................................................................................................. 42
8. . .Pro es istiskiva ja vode iz plastič ih ljuspi a ............................................................................................................ 43
8. . . Prihvat i koš............................................................................................................................................................. 44
8.3. Postroje je za toplje je, gra ulisa je i pakova je poli era „EREMA TVE plus“ .......................................... 45
8.4. Princip rada postojenja EREMA TVE plus ...................................................................................................... 45
8.4.1. Princip rada trakastog transportera i metal detektora: ........................................................................................... 48
8.4.2. Princip rada cutter/compactor –a ............................................................................................................................ 49
8.4.3. Topljenje materijala (ekstruder) .............................................................................................................................. 49
8.4.4. Proces filtracije ......................................................................................................................................................... 50
8.4.5. Proces degazacije ..................................................................................................................................................... 52
8.4.6. Postrojenje za prikupljnje i skladište je gasova ....................................................................................................... 52
8.4.7. Glava za granulisanje plastike .................................................................................................................................. 53
8. .8. Vode o hlađe je, vi ro sito, spara ija, ta sport regra ulata od polipropile a i pakova je ................................... 53
1. UVOD
Plastika je materijal koji se dobija iz nafte. Nafta je vrsta rude koja se nalazi u
unutrašnjosti Zemlje i nastaje raspadanjem biljaka i životinja tokom više miliona godina.
Eksploatacijom nafte i njenom prepradom u plastiku, jedan deo istorije naše planete zemje nestaje.
9. Zaključak i činjenice
Kako budemo unapređivali našu proizvodnju i proces reciklaže, veca ce biti korist od
upotrebe reciklirane plastike. Kompanije pokušavaju da same ponovo koriste svoj plastični otpad,
a da ga ne salju na reciklažu, što je veoma ohrabrujući korak napred, jer štedi velike troškove
reciklaže. Obimnija istraživanja treba da se sprovedu u oblasti reciklaže i ponovne upotrebe
plastike, što će nadamo se, otvoriti put za mnoge nove mogućnosti u ovoj oblasti.
9.1. Čnjenice
U 1995. godini Amerikanci recikliraju rekordnih 47,5 milijardi boca od gaziranog pića, što
je veće za 500 miliona u odnosu na prethodnu godinu.
U 2006. godini Amerikanci su imali više od 250 miliona tona otpada, dok je Kanada iste
godine imala 31 milion tona smeća.
31 miliona tona plastičnog otpada je prikupljeno u 2010, što predstavlja 12,4 odsto
ukupnog čvrstog komunalnog otpada.
U 2010, SAD je proizvela skoro 14 miliona tona plastike, u vidu kontejnera i ambalaže,
gotovo 11 miliona tona u vidu trajnih potrošnih dobara, kao što su aparati, i skoro 7
miliona tona robe, u vidu neizdržljivih proizvoda, na primer tanjiri i čaše.
Plastika se takođe nalazi u automobilima, ali procenat reciklaže ovih materijala racuna se
odvojeno od reciklaze čvrstog komunalnog otpada.
Samo u Americi se baci dovoljno plastičnih boca da biste mogli da odmotate Zemlju 4
puta.
Primer Smart-a
Vlasnici vozila imaju koristi od ovog materijala jer je on otporan na izlaganje UV zraka i
izuzetno je prijanjanje boje. Ovo pomaže da se osigura kvalitet estetike u dužem vremenskom
periodu. Pored toga, kada je potrebna popravka automobila, vlasnici imaju koristi od nižih
troškova farbanja.
Primer Toyota – e
Preduzeća i potrošači u Japanu su, 1997. godine prvi put, zakonom obavezani da odvajaju i
razvrstavaju otpadnu plastiku. Od tada su više puta menjani postojeći i donošeni novi zakoni koji
regulišu odlaganje i tretman plastičnog otpada.
Spisak predmeta od plastike koji se recikliraju u ovoj zemlji, iz godine u godinu, je sve
duži. Trenutno se recikliraju plastične kutije, ambalaža, čaše i posude, tanjiri i tacne, cevi,
kontejneri, poklopci, flaše...
U 2006. godini, u Japanu je reciklirano 2.1 miliona tona plastičnog otpada, dok je 4,8
miliona tona reciklirano takozvanom "termo reciklažom". Ovom tehnologijom se otpadna plastika
pretvara u korisne hemikalije ili sagoreva u cilju generisanja energije.
Broj i vrste plastike za separaciju otpada razlikuju se od opštine do opštine, ali od većine
domaćinstava se zahteva da odvoji folije i posude od PET boca. Domaćinstva takođe imaju
obavezu da uklone etikete sa PET boca, pre njihovog bacanja.
Zakon je poslednjih godina pooštren zbog porasta količine plastičnog otpada ove
mnogoljudne nacije i smanjenja deponijskih površina.
Stopa od 77% otpadne plastike pripremljene za reciklažu, u Japanu je dva puta veća od
stope u Velikoj Britaniji, i daleko iznad 30% u SAD.
I pored jako razvijene industrije reciklaže plastike postoji ogromna količina otpadne
plastike iz domaćinstava koja biva spaljena ili zakopana. Trenutno se traži način da se i ovaj otpad
obuhvati sistemom reciklaže, kako bi se procenat reciklaže otpadne plastike približio cifri od
100%.
Smanjenje izvora je proces smanjenja količine otpada koji se generiše. Industrija plastike
je uspešno uspela da smanji količinu potrebnog materijala potrebnog za izradu pakovanja za
potrošačke proizvode. Plastična ambalaža je generalno lakša od svojih alternative, kao što su
staklo, papir ili metal. Materijali manje težine zahtevaju manje goriva za transport i dovede do
smanjvanja kolicine otpada.
Zbog sve većih količina i štetnosti po zdravlje, otpad se smatra jednim od najznačajnijih
ekoloških problema savremenog sveta. Čovek je, svojim aktivnostima, odlučujući činilac u
menjanju okoline. Zagađenjem životne sredine i trošenjem prirodnih resursa čovek narušava
prirodnu ravnotežu i ne shvata da time šteti sam sebi. Otpad je bumerang - kada je bačen vraća se
kroz zagađenu vodu, vazduh i zemljište, a time se narušava i zdravlje ljudi. Zbog toga je bitno
shvatiti problem otpada i načine njegovog tretiranja, tj.smanjenja, počev od samih proizvođača pa
do krajnjih korisnika.
Upravo je smanjenje svih vrsta otpada zadatak povratne logistike. Povratna logistika se
bavi problemom otpada kroz koncept integralnog upravljanja otpadom. Pojam integralnog
upravljanja otpadom uključuje, između ostalog, integraciju svih tehnologija upravljanja otpadom u
svrhu dostizanja optimalnog rešenja.
hijerarhiji upravljanja otpadom. To je ekološki i ekonomski efikasna mera koja ima pozitivan
efekat ne samo na životnu sredinu već i na društvo u celini.
Ovaj rad se upravo bavio reciklažom, kao jednom od opcija smanjivanja otpada. Ako se
otpad tretira samo kao takav, on predstavlja samo trošak, a reciklaža otpada može doneti značajnu
dobit.
Cilj ovog rada bio je da se ukaže na problem plastičnog otpada, kako u svetu, tako i u
Srbiji, jer je to ekološki opasan otpad kome se mora od momenta prikupljanja do konačnog
zbrinjavanja pristupiti na veoma ozbiljan način, sa ciljem što pravilnijeg korišćenja sekundarnih
sirovina, kako bi se štetan uticaj na okolinu sveo na minimum.
Upravo je reciklaža posao u kome svako dobija: proizvođači štede na sirovinama, potrošači
dobijaju jeftiniju plastične proizvode, a bačena plastika više ne završava na deponijama
zagađujući okolinu.
Primera radi, Japan reciklira 86% otpada, zemlje Evropske unije 60%, a Srbija reciklira tek nekih
10% otpada koji napravi.
10. Literatura
17. Statistika o reciklaži u Evropskoj Uniji - Statistika o reciklaži u Evropskoj Uniji - link
http://www.pic2fly.com/European+Union+Recycling+Statistics.html