1.

Prema mišljenju Bandmanovih u estrinskoj etici egzistiraju teorije: teorija vrlina, deontološka
vrlina, etika utemeljena na pravdi, jednakosti i pravednosti, relativistička i subjektivistička
teorija, etika utemeljena na individualnim pravima i autonomiji, altruistička etika,
egzistencijalistička etika, etika skrbi, utilitaristička etika, kolektivistička etika, libertarianistička
etika, stoička etika.
2. Četiri temeljna principa moderne etike: dobročinstvo, neškodljivost, samosvjesnost, pravednost
3. Pojam utilitarizam izveden je iz koje riječi? Utilitarizam lat. Utilis ( koristan) – ono što odgovara
praktičnoj vrsti, ono što je upotrebljivo.
4. Sokratova i dijalektička metoda (šta se smatra pod terminom dijalektika, sintagma, dijalektičke
metode) Sokratova (dijalektička) teorija grč. Dialego – razgovarati, raspravljati se predstavlja
vještinu i nalaženje istine otkrivanjem protuslovlja. Dijalektička metoda je pojava na propitivanju
dobijenih odgovora. Dijalektičke metode su
5. Ko je među prvima istraživao etičke pojmove i njegovi sljedbenici? David Hume, Jeremy
Benthman, John Stuart Mil, Imanuel Kant.
6. Socijalno zdravstveno osiguranje podrazumijeva neprofitni javni sistem osiguranja, koji je
uspostavljen zakonom i funkcionira pod okriljem parlamenta i vlade.
7. Zdravstvena ravnoteža jedne zajednice podrazumijeva održavanje psihološke, fizičke i socijalne
ravnoteže. Ustanovljava se istraživanjem indikatora kao što su stabilnost morbiditeta u
određenom razdoblju, veze između nataliteta i mortalilteta, zahtijeva se zdravstvenom zaštitom
te njenog korištenja.
8. Kod izvora sicjalne isključenosti u vulnerabilne grupe podrazumijevaju se: u zdravstvu, u
obrazovanju, u zapošljavanju, u socijalnoj zaštiti, u stanovanju
9. Ciljevi promocije zdravlja po UNESCO-u - Prema stavovima ove organizacije, osnovni ciljevi
promoviranja zdravlja su: Omogućti ljudima da žive punim i sretnim životom, Omogućiti ljudima
da se prilagođavaju promjenama koje se turbulentno dešavaju u savremenom svijetu, Omogućiti
ljudima da razviju kulturu, njeguju tradicionalne običaje, omogućiti ljudima da postignu
ekonomski i socijalni napredak, omogućiti ljudima da se osposobe, da zauzmu svoje mjesto kao
ravnopravni članovi savremenog svijeta, omogućiti svim ljudima da žive u miru.
10. 1982. europski regionalni ured za zdravlje SZO je počela razvijati globalne programe za Europu,
a nakon toga je pocela razvijati integrirani interventni program za prevenciju masovnih
nezaraznih bolesti – Cindi program. Cilj ovog programa je da se kod djece i omladine što je
moguće ranije, spriječi stjecanje navika i shvatanja, koji bi mogli djelovati kao faktori rizika za
nezarazne bolesti.
11. Komparirati prvi i drugi moderni princip etike: Prvi princim etije je dobročinstvo i predstavlja
činjenje dobra a izbjegavanje zla. Drugi princip je neškodljivost, te su ta dva principa međusobno
povezana tako što činjenjem dobra i biranjem postupaka koji će pomoći pacijentu u ozdravljenju
ne mogu biti štetni po njega i njegovo zdravlje.
12. Komparirati treći i četvrti princip moderne etike: Treći princip bioetike je samosvjesnost – mi
kao zdr. Radnici trebamo biti svjesni onoga što radimo jer nečiji život ovisi baš o nama i zbog
toga trebamo činiti postupke koji e donijeti više dobrobiti pacijentu nego nama.
13. Ko, kada i gdje je dao prvi put prijevod riječi etika: Etnos (grč- običaj, narav, navika) Latinski
prijevod riječi etika dao je ciceron u 1 st. P.n.e prevodeći Aristotela. Preveo je kao psilospohia
moralis.
14. Reforma i ekonomski koncept medicine treba usmjeriti gdje će da dominira preventivna
medicina: jer je najefinaksnija i najjeftinija, jer štiti čovjekovo zdravlje, jer spriječava nastanak
bolesti, jer ne upropaštava društvo u finansiskom pogledu.
15. Od 1949 su na snazi ženevske konvencije: Prva ženevska konvencija – o zaštiti pripadnika
oružanih snaga u ratu na kopnu, Druga ženevska konvencija – o zaštiti bolesnika, ranjenika i
brodolomnika pripadnika ružnih snaga u ratu i na moru, Treća ženevska konvencija – o
postupanju sa ratnim zarobljenicima, Četvrta ženevska konvencija – o zaštiti građanskih lica za
vrijeme rata.
16. Zdravlje društva? Je dinamična karakteristika koja je povezana sa svim aktivnostima unutar
drustvene cjeline.
17. Od strane SZO najrelativniji dokumenti tza oblast promocije zdravlja su: Konferencija o
primarnoj zdr. Zaštiti u Alma Ati 1978, Strategija zdravlja za sve u evropskom regionu 1980,
evropski ciljevi zdravlja za sve 1984 i 1991, konferencija u Ottawi o promociji zdravlja 1986,
konferencija u Adelaidi za izgradnju zdrave javne politike 1988, preporuke Beča o zdravim
gradovima 1988, europski dokument o okolici i zdravlju 1990, konferencija u Sundsvallu o
životnoj sretidi koja njeguje zdravlje 1991.
18. Sociometrija u promociji zdravlja i zdr. Odgoju? Sociometrija je kao metoda u zdr. Odgoju od
izuzetne koristi, jer njenom primjenom dobijamo tzv. Lidere ili zvijezde grupe, preko kojih se
sprovode ideje u grupu, gdje se pozitivni rezultati mogu očekivati, ukoliko se radi o homogenoj
grupi.
19. Neprimjerena alokvantna efikasnost ( proces alociranja resursa unutar zdr. Sektora) Efektivnije
alociranje sredstava 1. mehanizmi ugovaranja, 2. sistemi plaćanja zdr. Radnika.
20. Ciljevi reforme kao sektorski prioriteti u zdr: osigurati dostupan zdr. Sistem za sve građane,
temeljen na principu soildarnosti, osgiruati efikasan i transparentan zdr. Sistem usmjeren na
promociji zdr. I prevenciju bolesti, osigurati sistem orijentiran ka kvalitetu sa kontinuiranim
razvojem kvaliteta zaštite, osigurati sisstem usmjeren ka potrebama za zdr. Zaštitu.