Mihaljević Djigunović, Jelena, Neda Pintarić, ur. (1995). Prevođenje: Suvremena strujanja i tendencije.

Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 475-486.

RUSKI BEZEKVIVALENTNI LEKSIK

Renata VOiDS

Filozofski fakultet, Zagreb

Razradl1 teme pocet femo izrekom W. von Hl1mboldta da »jezik opisuje krug
oka naroda kojemu pripada« (Humboldt 1956, Verescagin-Kostomarov 1973 i
1980). NadovL'zujclno sc na tu misao tako ::ito cemo u srcdiSte kruga (to je
kultura, tradicija, spllznaja, ZiV(1tna praksa, okoIis itd.) smjestiti izvoriste
stvaranja jezika - a to je duhuvna "ktivnost naroda. U tom krugu stvorene rijeci
SVOjl1l1 lIvirom poprimaju pripadajuca znacenja. Dakle, sve rijeCi npr. naroda A
lIpravljcnc Sll prema srediStu radi njihova osmisljavanja. Sad nastaje pitanje
odnosa s jezicnim krugom naroda 13. Odmah utvrdujemo da nema izravne veze
koja bi povczivala stvaralacka i oznaeavajuca srediSta njihovih jezicnih krugova.
Veza se uspnstavlja jedino putem rijeci.

A kak" :>L ta veza lIspostavlja?

Za rijlt iJ; jezicnog kruga A trazi se odgovarajuca rijee u jezicnom krugu B.
Trazenje Z,I\rSaVa kada se pronade rijee [I koja U sredi;hl B proizvede uCinak sto
i rijec a ima II srediStu A. Takvim se prijenosom niSta ne gubi iIi se gubi vrlo malo
od infonnadje kOjll nosi rijec a. Dakk, proces trazenja se zavrsava kad se
pronade rijcc koja se najviSe poklapa po svojim jezicnim kvalitetama 5 rijecju iz
sllsjednog kruga. Uspije Ii se u tome, govorimo 0 ekvivalentnom preslikavanju
(Kurepa 1%0:84), pridruzivanju ili prevodenju.

475
 PREVODENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENOJE, 1995.

Slucajevi ekvivalentnog preslikavanja jesu:

A~B

a~b ruski ~ hrvatski

80M, HOC, erOA voda, nos, stol
hrvatski -+ ruski
bozicno drvce pO>KAecrseHCI{(UI eAl{a

a ~ b + dodatak ruski -+ engleski

MMbl.JlIIK the boy
a-+b+c engleski ruski
clock HaereHHble l.JaCM
watch HapYI.JHble (pY"'H!.>le) 'laC!.>1

a~b+c+d ruski ~ hrvatski

nOAIIIMIIIHIIII<a dom (narodnog) zdravlja

Iz ovih pnmJera moze se vidjeti da se prijevod na strani jezika B cesto

produzuje. Do toga dolazi zato sto se mora pokriti sto vise detalja sadrza nih u
rijeCi a da bi pridruzivanje zadovoljilo zahtjev ekvivalentnosti.
Naposljetku dolazi se do rijeci (izraza, fraza) u jeziku A za cije preslikavanje u
krug jezika naroda B niz postaje toliko dugacak da prelazi U opisno
pripovijedanje. Dapace, znacenje pojedinih rijeci iz A postize se kudikamo bolje
nejezicnim sredstvima, npr. crtezom, uzorkom, igrom, fotografijom, filmom itd.
A to je podrucje bezekvivalentnih rijeCi. Ovdje treba napomenuti da
bezekvivalentnost ovisi 0 tome 0 kojim se jezicnim krugovima radio Tako npr.
bezekvivalentan odnos kruga A s krugom B maze prestati ako se s kruga B
prijede na krug C.
Bezekvivalentne rijeCi su nazivi elemenata kulture svojstvene sarno jednom
narodu. Zbag njihove jedinstvenosti i neusporedivosti s drugim kulturama ani
su neprevodivi, odnosno, u prevodenju na drugi jezik moramo Sl' koristiti
raznim jezicnim iIi nejezicnim sredstvima drugoga jezika. Sunil Kumar u clanku
»Problemmy perevoda russkogo hudozcstvennogo teksta Ila kakoj-libo inostrallllyj jazyk,
v osobennosti na anglijskij« naziva takve rijeCi semantickim bezekvivalentima.
(Kumar 1994:49-59)
Na oko 200 prikupljenih bezekvivalentnih rijeci uoCila sam dva tipa
bezekvivalentnoga preslikavanja:

I. tip: preuzimanje (ponekad s neznatnim izmjenama) gotovih rijeci iz

susjednog jezicnog kruga a -+ a + tumacenje, npr.

476
 R. VOLOS: RUSKI BEZEKVIVALENTNI LEKSIK

a) KpeMAb ~ Kremlj - srediSnji dio Moskve okruzen zidinama i

tornjevima gdje se nalazi sjediste ruske vlade.
b) Ruska se imenica muskog roda m1pO>KOK prevodi na hrvatski jezik
imenicom zenskog roda piroska zbog cega nastaju i fonetske
promjene u skladu s hrvatskim izgovorom.

II. tip: preslikavanje rijeCi (sveze rijeCi) a iz kruga A sustavom (skupom) iz

kruga B njegovim jezicnim i nejezicnim izrazajnim sredstvima uz
dopunu znanstvenim odredenjem .
a ~ sustav iz kruga B
npr. glavni trg u Moskvi - KpacHCUI nAOWaAb koji je danas u hrvatskom
preslikavan kao Crveni trg. Nekada je pridjev KpacHblii u ruskom
jeziku znacio lijep. Tu sam tvrdnju nasla u viSe ruskih znanstvenih
casopisa, a ovaj se stari ruski oblik poklapa i s hrvatskim oblikom i
znacenjem, jer krasan (prema V. Anicu 1991) znaci »vrIo lijep, sjajan,
divan, blistav.«
Naziv Crveni trg prvi puta (i to vrIo obazrivo, u navodnicima,
zagradama i usporedo s ruskim nazivom isto tako u navodnicima i
zagradama - Krasnaja ploscad - nalazimo kod velikog hrvatskog
lingvista, publicista i putopisca, Franje Rackoga, u njegovim "Putnim
uspomenama 0 Rusiji« (Racki 1945)
Sve su zgrade u one vrijeme na Krasnoj ploscadi bile izgradene od
crvene cigle (sto je ostalo i do danas, osim kasnije ozbukanog GUM-a
(Gosudarstvenyj universalnyj magazin) koji se u vrijeme putovanja
Franje Rackoga (sredinom 19. stoljeca) zvao Torgovye rjady.
Dakle, boja okolnih zgrada (Kremlja, crkve svetog Vasilija, Muzeja
Revolucije i Torgovyh rjadov) nadvladala je znacenje pridjeva krasan.
Kasnije, pocetkom 30-tih godina kod drugih Hrvata koji su posje~ivali
Moskvu nalazimo ponovno bezekvivalentan naziv Krasnaja ploscad.

Mnogi Cimbenici utjecu na preslikavanje bezekvivalentnih rijeci. Npr. ruski

termin cesepHoe CI1RHl1e na hrvatski se prevodi kao polarna svjetlost, tj. pridjev
cesepHblii u ruskom pokazuje stranu svijeta, a pridjev u hrvatskom - polaran ­
jest geografski pojam, mjesto na Zemlji (Poljanee, 1973).
U okviru 200 jedinica prikupljenog ruskog leksika utvrdila sam 17 grupa
bezekvivalentnih rijeci. Razmotrimo te grupe i ilustrirajmo ih hlmacenjima.

477
 PREVODENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENCIjE, 1995.

I. grupa - neke gradevine i muzeji u Moskvi i S. Peterburgu

UMoskvi:
DOAbwoi:i TeaTp glavno kazali~te opere i baleta, Baljsoj teatar.
OpY>Kei:iHCUI naAaTa - sada najstariji ruski muzej gdje se cuva
starinsko orude, drago kamenje i predmeti
za svakodnevnu uporabu sto su pripadali
ruskim carevima, Riznica ruskih careva
TpeTWIKOBCKaJI - muzej umjetnickih djela ruskih slikara,
raAepen Tretjakovska gaIerija.

US. Peterburgu:
HeBCKIIIH npocneKT - gIavna ulica u S. Peterburgu, Nevski
prospekt.
3V1MHVlM ABOpeU dvorac ruskih careva na obali rijeke Neve,
sada je u njemu muzej Ermitaz, Zimski
dvorac.
neTpOnaBAOBCI{M - od sredine 18. stoljeca zatvor za politicke
«penocTl, zatvorenike s vrlo strogim rez.imom, sada
povijesni muzej, Petropavlovska utvrda
(tvrdava).

II. grupa - politicko i administrativno uredenje

f'OCYAapCTBeHH}I AYMa - najviSi organ drzavne vlasti, ustanovljen
poslije raspada SSSR-a, Drzavna duma
3ArC - kratica koja se sastoji od pocetnih slova, u
hrvatskome mogao donekle odgovarati skup
rijeCi »maticni ured«.
3-3anIllCb

A-al<TOB

r - rpa>I<AaHCKOrO

C - COCTOJlHVlJI

III. grupa - rusko selo

U ruskom jeziku za oznacavanje seoskog naselja postoje dvije rijeci:
AepeBHlI i ceAO. Izmedu njih je razlika u tome ~to selo ima obvezatno
crkvu i skolu (harem pucku).
- ruska seoska drvena kuca za stanovanje koja
je sagradena na osobit naCin, drvenjara. U

478
 R. V OLOS: RUSKI BEZEKVIVALENTNI LEKSIK

hrvatskom rijec izba znaCi mala saba, ostava,

spremiste, manja prostorija (Anic 1991:222).
KOHeK J.136w - drveni izrezbareni ukras na krovulsljemenu
kuce, obicno u obliku konjske glave, konjic.
U hrvatskom je na krovu obicno glineni
pijetao.
HaAJ.14HJ.1I(J.1 izrezbareni okviri od drveta oko prozora
obojeniu dvije, tri iii vise boja i svaka kuca
ima svoj uzorak rezbarije.
zemljani nasip oko temelja kuee pokriven
daskama, nalik je na klupu pred kueom.
pycCKiUI ne4b - pee posebna oblika, gradena od cigle, obicno
zauzima treCinu prostora ruske kuce, ruska
pee.
I<paCHblM yroA pocasni kut u ruskoj kuCi gdje vise ikone i
kandilo, uglavnom je to prednji desni kut,
pocasno mjesto. U hrvatskoj tradiciji postoji
Bozji kutak, ali nema znacenja pocasnoga
mjesta za gosta.
J.1KOHbl-06pa3a - svetacke slike (ikone) naslikane su na
drvenoj plohi, ponekad ukrasene
pozlaeenim limom.

IV. grupa - predmeti za svakidasnju uporabu

caMoaap - metalna posuda specificna oblika s otvorom
za otjecanje vode i unutarnjim grijacem
nekad u obliku visoke cijevi koja se punila
drvenim ugIjenom, s oduskom u podnozju,
samovar.
PYI(OMOMHJ.1K viseci limeni umivaonik s pomicnim
venti10m na donjoj plohi, umivaonik.
I{OPOMbICAO - debela savijena drvena poluga s kukom iIi
udubljenjem na svakom kraju koja sluzi za
nosenje vode u vjedrima, nosi se na ramenu;
obram(n)ica (Poljanec, 19 :403)

479
 PREVODENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENClJE, 1995.

V. gnlpa - raslinje
KAIOKBa moevarna biljka s jestivim crvenim kiselim
bobicama bogatima vitaminom C, ldjukva.
Ruski frazeologizam razvesistaja kljukva
prevodi se kao velika laz, obmana, prijevara.
Tawra sibirska prasuma, tajga.
6epe3a, 6epe3Ka. ove rijea mogli bismo smatrati takoder
6epe30Hl>l<a bezekvivalentima uslijed prisutne
konotativnosti: Rusi su emocionalno vezani
uz to drvo, vole ga, tepaju mu. To im je drvo
drago, jer ga smatraju simbolom Rusije. U
hrvatskom breza ima uze znacenje.
OOtHa - u hrvatskom jeziku postoji naziv jasika za
ovo drvo, ali takoder nema konotativnosti
koju ima u ruskom. Rusi ne vole ovo drvo,
ravnodusni su prema njemu. U grob
neprijatelja Rusi zabijaju kolac od jasike
(OC~HOBbIVl I<OA), a ne glogov kolac. I prema
biblijskoj predaji na jasiku se objesio Juda
ISkariot pa otuda negativna konotacija u
ruskom.

VI. grupa - odjeca i obuca

KOCOBOpOTKa gornja muska kosulja s ovratnikom koji se
kopca sa strane, ruska kosulja, rubaska.
wam<a-ywaHI<a - zimska muska subara s nausnicima i siltom,
(Tpeyx) ruska sapka.
visoka zimska obuca napravljena od ovcje
vune u jednom komadu. U rusko-hrvatskim
rjecnicima prevodi se kao pustene azme, ali
cizma ne pristaje uz ovaj pojam, jer ovdje
nema ni sare ni dona pa ni ovakav prijevod
nije dobar. PredlaZemo da se ostavi valenke
uz opisno objasnjenje.

VII. grupa - vrste jela

w~ juha ad kiselog iIi svjezeg kupusa, s mesom
iIi bez mesa, sci.

480
 R. VOLOS: RUSKI BEZEKVIVALENTNI LEKSIK

neAbMeHH torbice od tijesta bez kvasca punjene

sjeckanim mesom i kuhane u slanoj vodi.
debele lepinjice od dizanog tijesta pecene na
tavi.
KHCeAb zasladeni desert sliean pudingu, u kipucu
vodu stavlja se zliCica razmucenog brasna od
voca i zlicica krumpirova brasna, kuha se
dvije-tri minute, smjesa je nesto izmedu
kompota i pudinga.
Pojmovi kao Eldorado iii zemlja Oembelija u
ruskom se prevode kao KHCeAbHbie 6epera iii
MOAO'IHWe peKH

4epHblH XAe6 - kruh pecen od razenog brasna, ima vise

naziva, ovisno 0 naCinu pripreme: orlovskij,
borodinskij, zavarnoj itd.; razeni kruh,
alpski kruh.
6apaHKH - pecivo u obIiku koluta koje se najprije kuha,
a zatim susi, baranke.

VIII. grupa - napitci

BOAI<a alkoholno pice od psenice, razi, krumpira i
sl., jaeine oko 40%; votka
KBaC bezalkoholno pIce kiselkasta okusa,
pravljeno od vode slada i peeenog razenog
kruha; kvas
caMorOH neproCiscen domaCi alkohol koji se pravi od
zitarica, slieno domacoj rakiji.
6para - vrsta domaceg pica od vode, kvasca i secera:
boza, medica.

IX. grupa - restorani drustvene prehrane

'1aHHCUI ugostiteljska radnja u kojoj se moze popiti
caj i pojesti neko toplo jelo.
ugostiteljski objekt gdje se moze brzo pojesti
stojecke; restoran self-servis, bistro
3a6eraAOBKa - restoran u kojem se prodaju i alkoholna pica;
pivnica

481
 PREVODENJE: SUVREMENASTRUjANJAITENDENCIJE, 1995.

X. grupa -likovi iz llarodllih priea

6a6a-.Rra - stara vjestica koja obieno Ieti na metli; baba
]aga, baba roga.
pycaAKa - lik djevojke duge raspletene kose, umjesto
nogu ima riblji rep, izlazi iz vode i mami
Iakovjerne Ijude; rusalka, sirena.
llleaHywl<a-AYpal.loK - obieno treCi po redu sin kojega svi smatraju
giupim, a on je na kraju najpametniji;
budalina Tale, giupavko, Iuda.
l<pacHa AeBlo1ua - krasotica, Ijepotica

XI. grupa - glazbala

6aAaAai1Ka - trokutasta drvena kutija s dugaekim
»vratom« i tri iice; balalajka.
- velika harmonika sa siozenim sustavom
tipaka.

XII. grupa - plesovi i zabave

»pyccKiUl« - ruski narodni pIes u kojemu plesu
istovremeno svi zajedno i svak za sebe; ruski
pIes.
dntstveno kolo u kojemu se svi drie za ntke
i pjevaju, a u sredini kruga jedna osoba
»vodi«; slieno lindu, pIes »karavaj«. Obieno
se pjeva:
Kal< Ha HIo1HIo1HbI (BaHIo1HbI, Mawlo1H1>1 , TaHIo1Hl>1
itd.) Io1MJ1HIo1HbI Io1cneKAIo1 MI>l Kapaea£i (veliki
okrugli kruh), BOT TaKoi1 BblWIo1HbI (ruke gore),
BOT TaKo£i HIo1>1<Io1HI>I (ruke dolje) , Wlo1plo1HbI BOT
3TaKo£i (krug kola se siri), y>I<Io1HbI BOT 3TaKo£i
(krug se suzuje). Kapaea£i, Kapaea£i, Koro
xOI.Iewl> Bbl6Io1pa£i! jJ, nplo13HaTI>C.R, AI06A1O Bcex,
a BOT 3fY (3Toro) 6oAl>we BCex (izabire se novi
plesaCiplesaCica).
Be"lepIo1HKa - drustvena vecernia zal'a'l, sastanak s
prijateljima; cajank. veceJ n-: I sjedjeljka.
nMlcaTb Bnplo1CJIAKy plesati s Cucnjevima, .\jelo ~. diie i spusta, a
noge se u taktu iz1: co iu prema van. U

482
 R. VOLOS: RUSKIBEZEKVIVALENTNILEKSIK

hrvatskom se prevodi jednom drugom

bezekvivalentnom rijecju - kazacok - sto
moze znaCiti i naziv za jednu plesnu figuru.

XIII. grupa - igre

B roPOAI{lo1 - na zemlji se nacrta »grad« u kojemu se od
malih drvenih kladica grade figure razliCitih
oblika koje se zatim izbijaju iz toga »grada«
palicom.
BAamy - igra izmedu dviju grupa igraca koji dobacuju
jedan drugom loptu pomoCu palice iii
dascice.

XIV. grupa - igraCke, suveniri

BaHbKa-BCTaH bl<a - lutka u obliku okrugle iIi ovalne figurice koja
zbog tezista u svom donjem dijelu uvijek
ustaje (uspravlja se); jo-jo.
sarena drvena lutka, suplja iznutra, u kojl1 se
stavljaju isto tako l1krasene 111tke manjeg
obl1jma (moze ih biti od 3 do 12 pa i viSe);
babuska.

XV. grupa - prirodne pojave

6eAble H04H godiSnja prirodna pojava u sjevernim
predjelima Rusije kad noCi gotovo i nema;
sunce zalazi vrlo kasno, a izlazi rano
(kulminacija je u lipnju); bijele n06.
BblOra snjdna oluja s jakim vjetrom; mecava,
vijavica.
6ypaH - stepSka snjezna oluja s jakim vjetrom;
stepska mecava.

XVI. grupa - svemir

6eAbl~ CBeT - Zemlja, svemir kao i ljudi koji naseljl1ju
Zemlju; bijeli svijet.
cnyTtil1l< - umjetni satelit ruskog podrijetla; sputnik
Aa~l<a - pas koji je prvi 11 Sputnikl1 obletio Zemlju;
Lajka.

483
 PREVOOENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENCIJE, 1995.

XVII. - obracanje
Bezekvivalentnima mozemo smatrati i rijeci koje oznacuju obracanje
Rusa izmedu sebe, npr. po imenu, imenu oea i prezimenu (VlBaH
VlBaHOBJ.11.f VlBaHOB), !ito se rabi sluzbeno (u ustanovama) iii iz
postovanja. Ponekad pojedine Ruse zbog njihovih ljudskih osobina,
npr. dobrote, ra.vnodusnosti, gramzljivosti, lakomosti itd. nazivaju
sarno po imenu oea (no O'NeCTBY, razg. no 6aTlOwKe).

III.
DrZavno-politicke promjene u bivsem SSSR-u donijele su promjene i u
jeziku, napose u leksiku ruskog jezika. Nestali su iz uporabe tzv. sovjetizmi kao
npf.: CCCP, BepxoBHblH COBeT, COBeTbI AenyraToB TPYMlWI1XOI, J.1CnOAl<OM, YAaPHJ.1K,
mITJ.1AeTHJ.111 nAaH, KOAX03, TpYAOAeHb, rAaBK, KpaCHblH yroAoK itd. koji su otisli u
nepovrat i postali su historicizmima. Ali, ipak, neke rijeCi koje su nastale u ono
vrijeme i koje prate svakidasnji zivot Rusa, npr. napl< KYAbl)'pbl J.1 OTAblxa,
AOMoynpaBAeHJ.1e, HeoTAO)I<I<a, 3a>1<l1raAKa, MeAcecTpa, 3apnAaTa itd. mogu se
smatrati bezekvivalentnima.

IV.
Bezekvivalentne jediniee hrvatskog jezika isto je tako gotovo nemoguce
prevesti na drugi jezik pa i njih treba opisivati, objasnjavati, prikazivati pomom
erteza, filma, fotografija itd.
Eva nekoliko primjera:

gradevine Grie, Kaptol

politicko-administrativni ustroj - Sabor, zastupnik, zupanija, ban
odjeta i obuca narodna nosnja i naZlVl njenih
dijelova: licke carape, opanci, oplecak
jeIa savijaca, strukli, sarma
igre i plesovi - kolo i njegovi nazivi, sijela, prela
likovi iz bajki baba-roga
suveniri licitarsko sree, licitari

V. Zakljucak
Na kraju ovoga clanka mogli bismo reCi da se bezekvivalentni Ieksik iz jezika
A u jezik B prevodi razliCito. Ima najmanje 6 naCina kojima mozemo pribjeCi u
prevodenju. Obieaj i tradicija imaju odlucnu ulogu u tome kakav cemo naCin
odabrati.

484
 R. VOLOS: RUSKIBEZEKVIVALENTNILEKSIK

1. Uzima se istozvucnica iz originala Oezika naroda A) te se minimalno

prilagoduje jeziku naroda B (npr. Kremlj, piroska, samovar, tajga). Prilagodba
moze biti sarno fonetska (izgovor s vlastitim fonemima i naglascima naroda
B) iIi i morfoloska(npr. promjena roda porozok - piroska)
2. Kod sintagmi s vlastitim imenom i opeom imenicom vlastito se ime
prilagoduje jeziku B, a opea se imenica prevodi: Tretjakovska galerija,
Petropavlovska tvrdava. Ovdje su fonetsko-morfoloske izmjene u jeziku B
ruski sufiks -aja dovele do hrvatskog sufiksa -a koji je specifican za pridjeve
zenskoga roda u hrvatskom. Ako sintagma ima dvije opee imenice, one se
obje prevode: Zimski dvorac, ali im je znacenje utemeljeno kulturno­
povijesno u jeziku A i to sto se prevede u jeziku B na pokazan naen, ne znaci
da se taj pojam ne mora komentirati u jeziku B.
3. Istozvucnice koje imaju i djelomicno isto znacenje, ali se razlikuju u
konotaciji, moraju biti opisno objasnjene iii u frazeologizmu prevedene u
skladu sa znacenjem, tj. drugacijim elementima u jeziku B. Npr. breza u
ruskom i breza u hrvatskom ne poklapaju se sasvim u konotacijama, jer u
ruskoj kulturi breza je simbol Rusije. U hrvatskom bi to bio hrast (quercus
t."1'oaticus) kao simbol hrvatske evrstoee i obstojnosti. Neke rijeci su vrlo slicne
po zvucanju, ali se moraju u frazeologizmima prevesti sasma razliCito: osika ­
jasika, ali jasikn u ruskom ima znacenje glogova kolca u hrvatskom.
4. Postoje rijeCi u jeziku A kojih uopee nema u jeziku B, npr. kljukva, kosovorotka,
valenki. Njih mozemo ostaviti u ruskom zvucanju s minimalnim
prilagodbama hrvatskoj fonetici i morfologiji, ali im se nuzno mora dodati
opis.
5. Postoje slucajevi kad se istozvucnice ne smiju prevesti kao istoznacnice, jer to
nisu. Npr. cernyj hleb nije crni kruh, nego raieni kruh.
6. Ima slucajeva kad se jedan ruski pojam prevodi drugim rusicizmom:
matreska u hrvatskoj je verziji babuskn, a pljasat' vinejad'ku - plesati kazacok.

U jeziku svakoga naroda postoje neprevodive rijeCi, sto proizlazi iz razlicitosti

njihovih nacionalnih kultura koje I. Vlahov i S. Florin (1969) zovu realijama. One
su »nositelji nacionalnog, lokalnog iii povijesnog kolorita«. Zato prevoditelj osim
poznavanja jezika mora voditi raeuna i 0 tim izvanjezicnim realijama koje nije
uvijek lako spoznati, a jos ih je teze naB u starim dvojeziCnim rjecnicima.

Kako bi se poblize upoznao bezekvivalentni leksik nekog jezika, treba stvarati

rjeenike bezekvivalentnih rijee s potankim opisom tih rijee i s prateCim slikama,
crtezima, filmom i s1. To ee otkriti pred etateljima jedno novo podrucje jezika, a
prevoditeljima pomoCi u njihovu ozbiljnu radu - prevodenju.

485
 PREVODENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENCI)E, 1995.

Literatura

Anic, Vladimir (1991): Rjecnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb

rYM6oAbAT, III. B. (1956): .0 pa3A\II\fli"'1 crpoeHHR \feAOBe\feCK\IIX R3blKOB H ero
BAHRHHH Ha AYXOBHoe pa3B\IIT\IIe \feAOBe\feCKOrO P0Aa«, XpeCTOMan1J1 no
UCTOpUU Pa3BUTUR Jl3L1K03HdHJI1J1 XIX U XX B.B. MocKBa

Kumar, Sunil (1994): »Problemy perevoda russkogo hudozestvennogo teksta na kakoj­

libo il10strannyj jazyk, v osobennosti na anglijskij«, Suvremena lingvistika br. 38,
Zagreb, str. 49-59.
Kurepa, Duro (1960): Sto su skupovi i kakva im je uloga, Zagreb
O>I<.eroB. C. 111. (1973): CAOBaPb PYCCKoro Jl3bIKd, 1113AaTeAbCTBO COBeTCl<aR
3HUHJ<AOneAH.H. MOCKBa

Poljanec, R. F. (1973): Russl<.o-horvatskij slovar' - rusko-hrvatski rjecnik, Skolska

knjiga, Zagreb
Racki, Franjo (1945): »Putne uspomene 0 Rusiji«, u: Hrvatska svjedocanstva 0
Rusiji, Suvremena naklada, Zagreb, str. 59-284
BepeWarHH, E. M., B. r. KocTOMapoB (1913): JI3blK U KYAbTYpa. J\uHrso­
CTpctHOBeAeHUe B npenOAaBaHUU PycCKoro Jl3b1Ka KdK UHOCTpdHHoro,
1113AaTeAbCTBO MOCl<oBcKoro YHHBep3HTeTa

BepeWarHH, E. M., B. r. KocToMapoB (1980): J\uHrBO-CTpdHos€'.A'-IeCKaR reopuJI

CAOBa, 1113AaTeAbcTBo PyCKHH .lI3bll<, MOCKBa

BAaxOB. C, III., <PAOPHH, C. (1969): »HenpeBoAlIIMoTO B npeBOAa peaAHM",

V131<yCTBom Hd npesoAa, Coq>H.H

PeHdrd BOAoc

Pe3IOMe

B .lI3blKe 1<a>I<AOro HapOAa cyweCTBYIOT CAOBa. KOTopble HenepeBoAHMbl HAH

nO\fTVI HenepeBoAHMbl Ha R3blK Apyroro HapOAa. 3m npO\llCXOA\IIT BCAeACTBHe
pacxO>I<AeHHR HaUHOHaAbHblX KYAblYP, T. e. \IIX peaA\IIH. B CTaTbe PyCC/Ul
6e331(BHBaAeHTHa>1 lteKCUKd pacCMaTP\IIBaeTCR 17 rpynn AeKC\IIKH pyccKoro R3b1Ka,
Ha3blBaeMblX 6e33KBHBaAeHTHblMH, npHBOA.HTCR npHMepbl H AaerCR npeAAO)I<eHHe
cocraBA.HTb CAoBapH 6e33t<BHBaAeHTHbIX CAOB.

486