Projektovanje Proizvodnih Sistema

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 55

PROJEKTOVANJE PROIZVODNIH

SISTEMA
1. PROGRAM PROIZVODNJE

1.1 OSNOVNI PODACI O PROIZVODIMA


Proizvodni program posmatranog sistema čini pet proizvoda - delova oblika
poluge i to:

Proizvod 1: Poluga 02.60.003 P1


Proizvod 2: Poluga 03.60.0042 P2
Proizvod 3: Poluga 03.16.0019 P3
Proizvod 4: Poluga 03.16.0044 P4
Proizvod 5: Poluga 03.16.0021 P5

Osnovne karakteristike proizvodnog programa (oznaka, naziv, količina, masa,


vrednost svakog od proizvoda) date su u nastavku u vidu karte PROGRAM
PROIZVODNJE.
Osnovni podaci u pogledu karakteristika proizvoda i mogućnosti plasmana su dati
tabelarno, putem izlaznih informacija procesa razvoja proizvoda – KARTI
PROIZVODA
Proizvodni sistem: Projekat br: _06-2.00____________________ Fakultet tehničkih nauka
PROIZVODNI SISTEM ZA Deo projekta: _06.2.02__________________ Institut za industrijsko inženjerstvo
KARTA PROIZVODA IZRADU POLUGA_______
_______ Izvor podataka: _MARKETING___________
i menadžment
Trg Dostiteja Obradovića 7
Datum: __________2005._ list: 1/5 21000 Novi Sad

KARAKTERISTIKE

PROIZVODA OKOLINE

600

POLUGA 500
naziv:
400

qj [jed/god]
oznaka 02.60.003
300
namena:
200
jedinica mere: komada
100
struktura materijala: 100

iz domaćih izvora: 100%


t [god]
iz uvoza:

prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere ostali podaci:

-Vrednost
Vrednost jedinice proizvoda: 1300.00
- Cena koštanja:
plan razvoja:
Revitalizacija proizvoda

Potpis: potpis:
Proizvodni sistem: Projekat br: _06-2.00____________________ Fakultet tehničkih nauka
PROIZVODNI SISTEM ZA Deo projekta: _06.2.02__________________ Institut za industrijsko inženjerstvo
KARTA PROIZVODA IZRADU POLUGA_______
_______ Izvor podataka: _MARKETING___________
i menadžment
Trg Dostiteja Obradovića 7
Datum: __________2005._ list: 2/5 21000 Novi Sad

KARAKTERISTIKE

PROIZVODA OKOLINE

600

POLUGA 500
naziv:
400

qj [jed/god]
oznaka 03.60.0042
300
namena:
200
jedinica mere: komada
100
struktura materijala: 100

iz domaćih izvora: 100%


t [god]
iz uvoza:

prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere ostali podaci:

-Vrednost
Vrednost jedinice proizvoda: 700.00
- Cena koštanja:
plan razvoja:
Revitalizacija proizvoda

Potpis: potpis:
Proizvodni sistem: Projekat br: _06-2.00____________________ Fakultet tehničkih nauka
PROIZVODNI SISTEM ZA Deo projekta: _06.2.02__________________ Institut za industrijsko inženjerstvo
KARTA PROIZVODA IZRADU POLUGA_______
_______ Izvor podataka: _MARKETING___________
i menadžment
Trg Dostiteja Obradovića 7
Datum: __________2005._ list: 3/5 21000 Novi Sad

KARAKTERISTIKE

PROIZVODA OKOLINE

600

POLUGA 500
naziv:
400

qj [jed/god]
oznaka 03.16.0019
300
namena:
200
jedinica mere: komada
100
struktura materijala: 100

iz domaćih izvora: 100%


t [god]
iz uvoza:

prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere ostali podaci:

-Vrednost
Vrednost jedinice proizvoda: 2200.00
- Cena koštanja:
plan razvoja:
Revitalizacija proizvoda

Potpis: potpis:
Proizvodni sistem: Projekat br: _06-2.00____________________ Fakultet tehničkih nauka
PROIZVODNI SISTEM ZA Deo projekta: _06.2.02__________________ Institut za industrijsko inženjerstvo
KARTA PROIZVODA IZRADU POLUGA_______
_______ Izvor podataka: _MARKETING___________
i menadžment
Trg Dostiteja Obradovića 7
Datum: __________2005._ list: 4/5 21000 Novi Sad

KARAKTERISTIKE

PROIZVODA OKOLINE

600

POLUGA 500
naziv:
400

qj [jed/god]
oznaka 03.16.0044
300
namena:
200
jedinica mere: komada
100
struktura materijala: 100

iz domaćih izvora: 100%


t [god]
iz uvoza:

prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere ostali podaci:

-Vrednost
Vrednost jedinice proizvoda: 900.00
- Cena koštanja:
plan razvoja:
Revitalizacija proizvoda

Potpis: potpis:
Proizvodni sistem: Projekat br: _06-2.00____________________ Fakultet tehničkih nauka
PROIZVODNI SISTEM ZA Deo projekta: _06.2.02__________________ Institut za industrijsko inženjerstvo
KARTA PROIZVODA IZRADU POLUGA_______
_______ Izvor podataka: _MARKETING___________
i menadžment
Trg Dostiteja Obradovića 7
Datum: __________2005._ list: 5/5 21000 Novi Sad

KARAKTERISTIKE

PROIZVODA OKOLINE

600

POLUGA 500
naziv:
400

qj [jed/god]
oznaka 03.16.0021
300
namena:
200
jedinica mere: komada
100
struktura materijala: 100

iz domaćih izvora: 100%


t [god]
iz uvoza:

prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere ostali podaci:

-Vrednost
Vrednost jedinice proizvoda: 1800.00
- Cena koštanja:
plan razvoja:
Revitalizacija proizvoda

Potpis: potpis:
Proizvodni sistem: Projekat br: _06-2.00____________________ Fakultet tehničkih nauka
PROIZVODNI SISTEM ZA Deo projekta: _06.2.02__________________ Institut za industrijsko inženjerstvo
KARTA PROIZVODA IZRADU POLUGA_______ Izvor podataka: _MARKETING___________
i menadžment
Trg Dostiteja Obradovića 7
Datum: __________2005._ 21000 Novi Sad

P R O I Z V O D količina masa vrednost cena košt. ostatak dohotka


r. b. Oznaka n a z i v [kom/god] [kg/kom] [kg/god] [din/kom] [din/god] [din/kom] [din/kom] [din/god]

1 02.60.003 POLUGA 2 000 6.50 13 000 1300.00 2 600 000

2 03.60.0042 POLUGA 5 000 7.00 35 000 700.00 3 500 000

3 03.16.0019 POLUGA 4 000 12.00 48 000 2200.00 8 800 000

4 03.16.0044 POLUGA 10 000 6.95 69 500 900.00 9 000 000

5 03.16.0021 POLUGA 14 000 16.00 224 000 1800.00 25 200 000

SVEGA 35 000 389 500 49 100 000


2. ANALIZA PROGRAMA PROIZVODNJE

2.1 ANALIZA KARAKTERISTIKA PROGRAMA


PROIZVODNJE
Osnovna zavisnost STRUKTURA/KOLIČINE oblikovana je na osnovu podataka
o količinama proizvoda.

Slika 1. Odnos STRUKTURA/KOLIČINE za dati proizvodni program

Radi se o proizvodima koji imaju relativno visok stepen složenosti i s obzirom na


količine u kojima se trebaju izraditi može se zaključiti da program proizvodnje pripada
području II i manjim delom području III opšteg slučaja zavisnosti
STRUKTURA/KOLIČINE. Stoga je pri razradi procesa i oblikovanju struktura sistema
potrebno koristiti tehnološke i prostorne strukture univerzalnog i produkcionog karaktera.

Slika 2. Položaj posmatrannog programa proizvodnje u opštem


slučaju zavisnosti STRUKTURA/KOLIČINE
2.2 ABC ANALIZA ODNOSA STRUKTURA/KOLI
TRUKTURA/KOLIČINE

Izvršen je proračun količinskog,


koli masenog i vrednosnog učešučešća proizvoda iz
programa proizvodnje u ukupnim količinama,
koli masi i vrednosti i na osnovu datih odnosa
ćeg (A), značajnog
utvrñena područja najvećeg zna (B) i neznatnog (C) prirasta datih veličina.
veli
Od pet proizvoda u programu proizvodnje se izdvaja proizvod P5 koji ima
najznačajnije količinsko,
insko, maseno i vrednosno učešće.

ČINSKA ABC ANALIZA


2.2.1 KOLIČINSKA

Podrazumeva analizu procentualnog učešća


u količine
ine svakog proizvoda iz
programa proizvodnje u ukupnim količinama,
koli koje se računa
una po obrascu:

p qi = i × 100[%]
q
q

-ukupna količina: 35 000 kom/god = 100%

-količina P1: 2 000 kom/god = 5.71%


-količina P2: 5 000 kom/god = 14.28%
-količina P3: 4 000 kom/god = 11.43%
-količina P4: 10 000 kom/god = 28.57%
-količina P5: 14 000 kom/god = 40%

Slika 3. Količinska ABC analiza


2.2.2 MASENA ABC ANALIZA

Podrazumeva analizu procentualnog učešća


u a mase svakog proizvoda iz programa
proizvodnje u ukupnoj masi svih proizvoda proizvodnog programa koje sse računa po
obrascu:
p mi = i × 100[%]
m
mu

-ukupna masa: 389 500 kg/god = 100%

-ukupna masa P1: 13 000 kg/god = 3.34%


-ukupna masa P2: 35 000 kg/god = 8.98%
-ukupna masa P3: 48 000 kg/god = 12.32%
-ukupna masa P4: 69 500 kg/god = 17.84%
-ukupna masa P5: 224 000 kg/god = 57.51%

Slika 4. Masena ABC analiza


2.2.3 VREDNOSNA ABC ANALIZA

Podrazumeva analizu procentualnog učešća


u a vrednosti svakog proizvoda iz
programa proizvodnje u ukupnoj vrednosti svih proizvoda proizvodnog programa koje se
računa po obrascu:
v × qi
p vi = i × 100[%]
vu
-ukupna
ukupna vrednost: 49 100 000 din/god = 100%

-ukupna
ukupna vrednost P1: 2 600 000 din/god = 5.3%
-ukupna
ukupna vrednost P2: 3 500 000 din/god = 7.13%
-ukupna vrednost
ednost P3: 8 800 000 din/god = 17.9%
-ukupna
ukupna vrednost P4: 9 000 000 din/god = 18.33%
-ukupna
ukupna vrednost P5: 25 200 000 din/god = 51.3%

Slika 5. Vrednosna ABC analiza


2.3 ANALIZA KARAKTERISTIKA DELOVA PROGRAMA

2.3.1 STRUKTURA DELOVA PREMA OSNOVNIM


DIMENZIJAMA

Analiza dimenzija delova u programu izvršena je, imajući u vidu njihov osnovni
oblik, odreñivanjem učešća odreñenih područja dužina delova u ukupnoj količini i masi
predmeta rada.

a) količinsko učešće b) maseno učešće

Slika 6. Struktura delova po dužini

2.3.2 STRUKTURA DELOVA PREMA VRSTI MATERIJALA

Analizom podataka o vrsti materijala predmeta rada, u posmatranom programu


proizvodnje, utvrñeno je da su različite vrste materijala zastupljene kako u različitim
predmetima rada, tako i u okviru pojedinih predmeta rada. Stoga nije moguće izvršiti
analizu vrste materijala po količini predmeta rada nego samo po masenom učešću
pojedinih materijala u celokupnom programu proizvodnje.
Slika 7. Struktura delova prema vrsti i obliku materijala (maseno učešće)

2.3.3 STRUKTURA DELOVA PREMA KVALITETU


POVRŠINA

Kako su zahtevi u pogledu kvaliteta površina za posmatrani program proizvodnje


ujednačeni, sa najvišim kvalitetom obrade N6 na svakom predmetu rada, nije potrebno
vršiti analizu delova prema zahtevima kvaliteta obrade površina.
3. IZBOR PROIZVODA PREDSTAVNIKA I
REDUKCIJA KOLIČINA

3.1 IZBOR PROIZVODA PREDSTAVNIKA


Na osnovu ABC analize i analize karakteristika predmeta rada iz programa
proizvodnje u pogledu dimenzija i materijala od kog su izrañeni, za proizvod predstavnik
je izabran proizvod P5, odnosno POLUGA 03.16.0021

Proizvod predstavnik zadovoljava i uslove:


 tehnološki je najsloženiji proizvod u ukupnom programu proizvodnje
 u količinskoj, masenoj i vrednosnoj analizi je u području A
 u analizama karakteristika pokazuje značajna učešća u ukupnoj količini i masi
programa proizvodnje

3.2 REDUKCIJA PROGRAMA PROIZVODNJE


Redukcija programa proizvodnje na proizvod predstavnik izvršena je primenom
masenog koeficijenta redukcije – rmj i koeficijentakoji uzima u obzir geometrijsku i
tehnološku sličnost proizvoda sa proizvodom predstavnikom – rsj.

Proizvod qj[kom/god] mj[kg/kom] sj rm rtii ru=rmi*rtii qjred=qj*ru


P1 2 000 6.5 0.6 0.41 0.6 0.246 492
P2 5 000 7 0.7 0.44 0.7 0.308 1 540
P3 4 000 12 0.9 0.75 0.9 0.675 2 700
P4 10 000 6.95 0.8 0.43 0.8 0.344 3 440
P5 14 000 16 1 1 1 1 14 000
Redukovana količina: qred = ∑ qjred = 22 172
qred ≈ 22 200

Na osnovu redukcije programa utvrñena je i pridružena proizvodu predstavniku,


redukovana količina u veličini qred =22 200 kom/god
4. RAZRADA POSTUPKA RADA ZA PROIZVOD
PREDSTAVNIK
Operacije za izradu poluge izvode se sledećim redosledom:

1. Sečenje 9. Glodanje
2. Sečenje 10. Odsecanje
3. Sečenje 11. Odsecanje
4. Savijanje 12. Struganje
5. Savijanje 13. Struganje
6. Savijanje 14. Zavarivanje
7. Zavarivanje 15. Glodanje
8. Glodanje 16. Izrada žljeba sa nagibom

Tehnološki postupak za proizvod predstavnik dat je u celosti u kartama


TEHNOLOŠKI POSTUPAK, koje slede..
poluga Č.0345

03.16.0021

OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA


RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 010-10
1001, 1002 020-10
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
010 sečenje
- u pribor

-sečenje lima po N9 mehanička


šablonu pozicije 2 presa PKZ 500 4

020 sečenje
- u pribor

N9 mehanička
-sečenje lima po presa PKZ 500
šablonu pozicije 5 4

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021

RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA


RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 030-10
1003, 1004 040- 5
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
030 sečenje
- u pribor

N9 mehanička
-sečenje lima po presa PKZ 500 15
šablonu pozicije 3

040 savijanje
- u pribor

mašina za
savijanje
-savijanje pozicije 3 M5-1/2000 5

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021

OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA


RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 050-5
1005, 1006 060-5
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
050 savijanje
- u pribor

mašina za
savijanje
-savijanje pozicije 2 M5-1/2000 7

060 savijanje - u pribor

mašina za
savijanje
-savijanje pozicije 5 M5-1/2000 7

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021

OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA


RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 070-15
1007, 1008 080-40
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
070 zavarivanje
- u pribor

-zavarivanje sklopa VCV 36101 20


(pozicije 2,3,5)

080 glodanje
- u pribor

N9 verikalna
-glodanje sklopa glodalica
(pozicije 2,3,5) 20

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021

OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA


RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 090-40
1009, 1010 100-10
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
090 glodanje
- u pribor

N9 vertikalna
-glodanje sklopa glodalica 18
(pozicije 2,3,5)

100 odsecanje
-u prizme

N13 trakasta testera


-odsecanje 15

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021
OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA
RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 110-10
1011, 1012 120-30
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
110 odsecanje
-u prizme

N13 trakasta testera


8
-odsecanje

120 struganje
- u čeljusti i šiljak

N9 univerzalni
-struganje strug
15

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021
OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA
RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 130-30
1013, 1014 140-15
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
130 struganje
- u čeljusti i šiljak

N9 univerzalni
strug 6
-struganje

140 zavarivanje
- u pribor

VCV 36101
-zavarivanje 17

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


poluga Č.0345

03.16.0021

OPERACIJA RADNO MESTO tpz [min/ser] SPH OPERAC. GRUPA


RADNA
JEDINICA
Broj: Naziv: 150-40
1015, 1016 160-20
Elementi vremena rada
Elementi postupka rada Elementi režima rada
[min/jed]
l v so a
Skica Zahvat
Kvalitet
obrade Alat i pribor d n s i tio tip tid
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
150 glodanje
- u pribor N6

-glodanje sa čela N6 vertikalna


glodalica
-glodanje rupa N6 45

-obaranje ivica

160 izrada žljeba sa nagibom


- u pribor

N6 mašina za
-izrada žljeba sa izradu žljebova
nagibom 25

Postupak razradio: Datum: Overio: Datum: Vreme rada [min/kom]


5. IZBOR TIPA I VARIJANTE TOKA U SISTEMU

Na osnovu prethodno izvršenih analiza i proračuna utvrñene su osnovne grupe


veličina i odreñen tip i varijanta toka u sistemu.

- količina predmeta rada: qred = 22200kom/god

- stepen tehnološke složenosti predmeta rada:

i 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Σ tii
tii 4 4 15 5 7 7 20 20 18 15 8 15 6 17 45 25 231

min
Efektivni kapacitet elemenata sistema: K e = 180000
god
K e = me + ne + S e + η e

me - broj radnih dana


ne - broj radnih sati
S e - broj smena dnevno
η e - koeficijent iskorišćenja

min
K e = 240 × 7,5 × 2 × 0,78 = 180000
god
 min 
- opterećenje preseka sistema: Ti = q red × t ii  
 god 

T1 = 88 800 T5 = 155 400 T9 = 399 600 T13 = 133 200


T2 = 88 800 T6 = 155 400 T10 = 333 000 T14 = 377 400
T3 = 333 000 T7 = 444 000 T11 = 177 600 T15 = 999 000
T4 = 111 000 T8 = 444 000 T12 = 333 000 T16 = 555 000
Slika 8. Odnos OPTEREĆENJE/KAPACITET

- Kser = 5 128 200 / 180 000 = 28.49 ≈ 29

- ΣTi = 5 128 200 min/god > Ke

- Timax = 999 000 min/god > Ke

- Timin = 88 800 min/god < Ke

- na većini operacija Ti > Ke

- tip i varijanta toka: 2.1


6. PROJEKTOVANJE STRUKTURA SISTEMA

6.1 OSNOVNE PODLOGE ZA PROJEKTOVANJE


STRUKTURA SISTEMA

6.1.1 KOLIČINE U PROGRAMU PROIZVODNJE

Pošto se radi o pojedinačnom prilazu u projektovanju struktura sistema, koji je


zasnovan na svoñenju programa proizvodnje na jedan proizvod predstavnik, količine
u programu su odreñene redukovanom količinom, u veličini:

qred = 22 200 kom/god.

6.1.2 NORMATIVI U SISTEMU

Normativi u sistemu, definisani kao utrošci jedinica resursa za izradu jedinice


proizvoda, odreñuju se na osnovu tehnoloških postupaka predmeta rada. Kako je u
uslovima pojedinačnog prilaza projektovanju proizvodnih sistema izvršena razrada
tehnološkog postupka samo za proizvod predstavnik, u nastavku su dati, u vidu
posebne tabele - NORMATIV VREMENA, za proizvod predstavnik i odgovarajuću
redukovanu količinu.
03.16.0021

POLUGA

Operacija Radno mesto Vreme tii


broj n azi v n azi v o zn a ka min/kom

010 SEČENJE MEHANIČKA PRESA 1001 4


PKZ 500
020 SEČENJE MEHANIČKA PRESA 1001 4
PKZ 500
030 SEČENJE MEHANIČKA PRESA 1001 15
PKZ 500
040 SAVIJANJE MAŠINA ZA SAVIJANJE 1002 5
M5-1/2000
050 SAVIJANJE MAŠINA ZA SAVIJANJE 1002 7
M5-1/2000
060 SAVIJANJE MAŠINA ZA SAVIJANJE 1002 7
M5-1/2000
070 ZAVARIVANJE VCV 36101 1003 20

080 GLODANJE VERTIKALNA 1004 20


GLODALICA
090 GLODANJE VERTIKALNA 1004 18
GLODALICA
100 ODSECANJE TRAKASTA TESTERA 1005 15

110 ODSECANJE TRAKASTA TESTERA 1005 8

120 STRUGANJE UNIVERZALNI STRUG 1006 15

130 STRUGANJE UNIVERZALNI STRUG 1006 6

140 ZAVARIVANJE VCV 36101 1003 17

150 GLODANJE VERTIKALNA 1004 45


GLODALICA
160 IZRADA ŽLJEBA SA MAŠINA ZA IZRADU 1007 25
NAGIBOM ŽLJEBOVA
6.2 ODREðIVANJE OSNOVNIH VELIČINA
PROIZVODNOG SISTEMA

6.2.1 RITAM TOKA

Ritam toka predstavlja vremenski interval izmeñu izlaska dve uzastopne


jedinice predmeta rada iz procesa rada.
Za uslove Varijante toka 2.1, koja je karakterisana neprekidnošću toka i
puštanjem u proces ip partija predmeta rada, veličine popt, ritam toka definisan je kao
ritam partija predmeta rada. Iz tih razloga neophodno je najpre definisati veličinu
serije i partije predmeta rada.
Imajući u vidu prethodna razmatranja vezana za odreñivanje optimalne
veličine serije i varijantu toka, usvojen je period operativnog plana – period puštanja
serije u proces, u trajanju od jedne nedelje, što uslovljava broj serija:

in ≈ 50 [ser/god].

Za definisan broj serija i redukovanu količinu vezanu za proizvod


predstavnik, dobija se optimalna veličina serije po obrascu:

q red  kom 
nopt =  ser  ;
in  

što za odreñene vrednosti iznosi:

22200 kom
nopt = = 444 .
50 ser

Veličina partije odreñena je na osnovu uslova rukovanja materijalom na


radnim mestima i transporta izmeñu njih.Imajući u vidu karakteristike predmeta rada
u pogledu dimenzija i mase odreñena je veličina partije:

kom
popt = 45 ;
part

i na osnovu toga utvrñen je broj partija u seriji:

n  part 
ip = ;
p  ser 

444 part
ip = = 10 .
45 ser
Veličina partije i serije i broj partija u seriji u vremenskom periodu od jedne
godine odreñuje ritam toka, odnosno ritam partija i ritam serija predmeta rada na
način:

Ke  min  180000 min


rs =  ser  = 50 = 3600 ser ;
in

K e  min  180000 min


rp =   = =8 .
i p  part  2250 part

6.2.2. OPTEREĆENJE PRESEKA TOKA – RADNIH MESTA

Za varijantu toka 2.1 i odreñene veličine serije predmeta rada, opterećenje


preseka toka dobija se na osnovu izraza:

Ti = in (t pzi + i p ⋅ p opt ⋅ t ii )
 min 
.
 god 

Proračun opterećenja preseka toka izvršen je na osnovu utvrñenih podataka i


predstavljen je u vidu karata koje slede: KARTA VREMENA ZA OPERACIJU i
KARTA OPTEREĆENJA PRESEKA SISTEMA.
Predmet rada:

03.16.0021 POLUGA

količina veličina serije br. serija elementi norme vremena veličina norme fond vremena za operaciju
vremena
o p e r a c i j a
Qopi n in tpzi tii tni Ti
oznaka naziv radno mesto [jed/god] [jed/ser] [ser/god] [vr.jed/ser] [vr.jed/jed] [vr.jed/ser] [vr.jed/god]
1 2 3 4 5 6 = 4/5 7 8 9=7+5x8 10 = 6 x 9

010 SEČENJE 1001 22 200 444 50 10 4 1 786 89 300


020 SEČENJE 1001 22 200 444 50 10 4 1 786 89 300
030 SEČENJE 1001 22 200 444 50 10 15 6 670 333 500
040 SAVIJANJE 1002 22 200 444 50 5 5 2 225 111 250
050 SAVIJANJE 1002 22 200 444 50 5 7 3 113 155 650
060 SAVIJANJE 1002 22 200 444 50 5 7 3 113 155 650
070 ZAVARIVANJE 1003 22 200 444 50 15 20 8 900 445 000
080 GLODANJE 1004 22 200 444 50 40 20 8 920 446 000
090 GLODANJE 1004 22 200 444 50 40 18 8 032 401 600
100 ODSECANJE 1005 22 200 444 50 10 15 6 670 333 500
110 ODSECANJE 1005 22 200 444 50 10 8 3 562 178 100
120 STRUGANJE 1006 22 200 444 50 30 15 6 690 334 500
130 STRUGANJE 1006 22 200 444 50 30 6 2 694 134 700
140 ZAVARIVANJE 1003 22 200 444 50 15 17 7 563 378 150
150 GLODANJE 1004 22 200 444 50 40 45 20 020 1 001 000
160 IZRADA ŽLJEBA SA NAGIBOM 1007 22 200 444 50 20 25 11 120 556 000
Predmet rada:

POLUGA 03.16.0021

Radno mesto Opterećenje Ti


oznaka naziv [min/god]

1001 MEHANIČKA PRESA PKZ 500 512 100

1002 MAŠINA ZA SAVIJANJE M5-1/2000 422 550

1003 VCV 36101 823 150

1004 VERTIKALNA GLODALICA 1 848 600

1005 TRAKASTA TESTERA 511 600

1006 UNIVERZALNI STRUG 469 200

1007 MAŠINA ZA IZRADU ŽLJEBOVA 556 000


6.2.3 PRORAČUN ELEMENATA STRUKTURA SISTEMA

6.2.3.1 PRORAČUN BROJA JEDINICA TEHNOLOŠKIH SISTEMA

Potreban broj jedinica tehnoloških sistema u fazama procesa – operacijama


rada, se odreñuje na osnovu odnosa OPTEREĆENJE / KAPACITET, odnosno:

Ti
M ip = jed ;
Ke
pri čemu su:
Ti - opterećenje preseka sistema na operaciji >>i<< dobijeno na osnovu
KARTE OPTEREĆENJE PRESEKA SISTEMA
Ke - efektivni kapacitet elemenata sistema – tehnoloških sistema, prethodno
odreñen standardnim režimom rada sistema
Broj jedinica tehnoloških sistema je potrebno usvojiti kao ceo broj - Miu, što
uslovljava odreñeni, proračunski stepen iskorišćenja radnih mesta. Predmetni
proračun izvoden je tabelarno putem karte PRORAČUN BROJA TEHNOLOŠKIH
SISTEMA.

6.2.3.2 PRORAČUN BROJA UČESNIKA U PROCESU RADA

Potreban broj učesnika u fazama procesa – operacijama rada, se odreñuje na


osnovu odnosa OPTEREĆENJE / KAPACITET, odnosno:

Ti
Rip = jed ;
Ke

Broj učesnika u procesima rada se usvaja kao ceo broj - Riu, što uslovljava
odreñeni, proračunski stepen iskorišćenja vremena rada. Predmetni proračun izvoden
je tabelarno putem karte PRORAČUN BROJA UČESNIKA U PROCESIMA
RADA.

6.2.3.3 PRORAČUN POTREBNIH POVRŠINA

Potrebne površine za smeštaj elemenata sistema na radnim mestima –


tehnoloških sistema za obradu, merenje, rukovanje materijalom i upravljanje su
proračunate na osnovu izraza:

Frmi = Ftsi ⋅ k f  m 2 

gde su:
Ftsi - neto površina tehnoloških sistema na radnom mestu
kf - koeficijent kojim se uzima u obzir površine ostalih delova strukture
radnog mesta, osim neto površine tehnološkog sistema

Proračun potrebnih površina je izveden tabelarno, putem KARTE


POVRŠINA.
Proizvodni sistem za izradu poluga

R a d n o m e s t o Ti Ke Broj jedinica
oznaka n a z i v [min/god] [min/god] Mip Miu ηits

1001 MEHANIČKA PRESA PKZ 500 512 100 180 000 2.85 3 0.95

1002 MAŠINA ZA SAVIJANJE M5-1/2000 422 550 180 000 2.35 3 0.79

1003 VCV 36101 823 150 180 000 5.57 6 0.92

1004 VERTIKALNA GLODALICA 1 848 600 180 000 11.27 12 0.94

1005 TRAKASTA TESTERA 511 600 180 000 2.84 3 0.95

1006 UNIVERZALNI STRUG 469 200 180 000 2.61 3 0.87

1007 MAŠINA ZA IZRADU ŽLJEBOVA 556 000 180 000 3.09 4 0.77
Proizvodni sistem za izradu poluga

R a d n o m e s t o Ti Ke Broj učesnika
ηiu
p
oznaka n a z i v [min/god] [min/god] Ri Riu

1001 MEHANIČKA PRESA PKZ 500 512 100 90 000 5.7 6 0.95

1002 MAŠINA ZA SAVIJANJE M5-1/2000 422 550 90 000 4.7 5 0.94

1003 VCV 36101 823 150 90 000 9.15 10 0.92

1004 VERTIKALNA GLODALICA 1 848 600 90 000 20.54 21 0.98

1005 TRAKASTA TESTERA 511 600 90 000 5.68 6 0.95

1006 UNIVERZALNI STRUG 469 200 90 000 5.22 6 0.87

1007 MAŠINA ZA IZRADU ŽLJEBOVA 556 000 90 000 6.18 7 0.88


Proizvodni sistem za izradu poluga

T e h n o l o š k i s i s t e m P o v r š i n a [m2]
radnog
oznaka n a z i v br.jed osnovna kf mesta ukupna

1001 MEHANIČKA PRESA PKZ 500 3 8.00 3 24.00 72.00

1002 MAŠINA ZA SAVIJANJE M5-1/2000 3 5.00 3 15.00 45.00

1003 VCV 36101 6 4.00 4 16.00 96.00

1004 VERTIKALNA GLODALICA 12 1.60 8 12.80 153.6

1005 TRAKASTA TESTERA 3 0.80 10 8.00 24.00

1006 UNIVERZALNI STRUG 3 1.06 7 7.42 22.26

1007 MAŠINA ZA IZRADU ŽLJEBOVA 4 4.00 4 16.00 64.00


6.2.4 PREGLEDI POTREBA

Na osnovu zahteva odreñenih tehnološkim postupkom za proizvod


predstavnik i izvedenih proračuna izvršen je izbor odgovarajućih elemenata sistema –
tehnoloških sistema i učesnika čiji je pregled dat tabelarno putem karti PREGLED
TEHNOLOŠKE OPREME i PREGLED UČESNIKA U PROCESIMA RADA.
Proizvodni sistem za
proizvodnju poluga

tehnološki sistem površina snaga masa vrednost


2 6
oznaka proizvoñač/tip naziv i tehničke karakteristike br.jed. 2
m /jed m kW/jed kW kg/jed kg 10 din/jed 106din
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1001 MEHANIČKA PRESA PKZ 500 3 8.00 24.00

1002 MAŠINA ZA SAVIJANJE M5-1/2000 3 5.00 15.00

1003 VCV 36101 6 4.00 24.00

1004 DALMASTROJ BD-3 VERTIKALNA GLODALICA 12 1.60 19.20


Proizvodni sistem za
proizvodnju poluga

tehnološki sistem površina snaga masa vrednost


2 6
oznaka proizvoñač/tip naziv i tehničke karakteristike br.jed. 2
m /jed m kW/jed kW kg/jed kg 10 din/jed 106din
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1005 PRVOMAJSKA TRAKASTA TESTERA 3 0.80 2.40


SELEKT 320 P-S  prečnik sečenja: max.320mm
 kvadratni presek sečenja: max.260x260mm
 pravougaoni presek sečenja: max. 300x220mm

1006 POTISJE PA-631 STRUG UNIVERZALNI 3 1.06 3.18


P/1000  visina šiljaka: 300mm
 razmak šiljaka: 1000mm
 broj obrtaja: 20-2000min-1
 spoljne dimenzije: 2500x1500mm

1007 MAŠINA ZA IZRADU MAŠINA ZA IZRADU ŽLJEBOVA 4 4.00 12.00


ŽLJEBOVA
Proizvodni sistem za
proizvodnju poluga

učesnik u procesu rada stepen stručnosti


VII.
redni broj I II III IV V VI.1 VI.2
1
VII.2 VIII
broj vrsta zanimanja
učesnika NKV PKV KV.1 SSS/KV.2 SSS sp/KV.3 VŠS/VKV (VSS VKV) sp VSS Mr/SPECIJ. Dr.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1 Radnik na presi 6 6

2 Radnik na mašini za savijanje 5 5

3 Varilac 10 10

4 Glodač 21 21

5 Sekač 6 6

6 Strugar 6 6

7 Radnik na mašini za žljebove 7

UKUPNO 61 61
7. ODREðIVANJE VREMENA TRAJANJA
CIKLUSA RADA

7.1 ODREðIVANJE NAČINA KRETANJA PREDMETA


RADA DUŽ TOKA

Odnos relevantnih grupa veličina koji je bio od odlučujućeg uticaja na izbor


varijante toka u sistemu – pojedinačni tok predmetnog tipa (Varijanta 2.1 osnovnog modela
tokova materijala), je uslovio i izbor rednoparalelnog načina kretanja predmeta rada duž
toka.

7.2 VREME TRAJANJA CIKLUSA RADA

U cilju odreñivanja vremena trajanja operacionog, tehnološkog i proizvodnog


ciklusa oblikovan je dijagram kretanja partija predmeta rada duž toka u okviru jedne serije,
za uslove tehnološkog postupka proizvoda predstavnika.
Za ovaj postupak potrebne su nam sledeće veličine, od kojih su neke odreñene u
prethodnim proračunima:

part
- broj partija u seriji: i p = 10 ;
ser

kom
- veličina partije: popt = 45 .
part

- vreme potrebno za izradu jedne partije na i-toj operaciji:

t ii  min 
t pi = p opt ×
M ii  part 

i 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
min
t ii 4 4 15 4 7 7 20 20 18 15 8 15 6 17 45 25
kom
M ii [ jed ] 1 1 2 1 1 1 3 3 3 2 1 2 1 3 6 4
Na osnovu vrednosti iz tabele utvrñena su sledeća vremena:

4 min 18 min
t p1 = 45 × = 180 t p 9 = 45 × = 270
1 part 3 part
4 min 15 min
t p2 = 45 × = 180 t p10 = 45 × = 337.5
1 part 2 part
15 min 8 min
t p3 = 45 × = 337.5 t p11 = 45 × = 360
2 part 1 part
4 min 15 min
t p4 = 45 × = 180 t p12 = 45 × = 337.5
1 part 2 part
7 min 6 min
t p5 = 45 × = 315 t p13 = 45 × = 270
1 part 1 part
7 min 17 min
t p6 = 45 × = 315 t p14 = 45 × = 255
1 part 3 part
20 min 45 min
t p7 = 45 × = 300 t p15 = 45 × = 337.5
3 part 6 part
20 min 25 min
t p8 = 45 × = 300 t p16 = 45 × = 281.25
3 part 4 part

Uzimajući u obzir dobijene veličine oblikovan je dijagram kretanja partija


predmeta rada duž toka u okviru jedne serije, i predstavljen na Slici 9.

Slika 9. Dijagram kretanja partija predmeta rada u seriji

Na osnovu dijagrama odreñena su vremena trajanja ciklusa rada, i to:

Proizvodni ciklus - Tcp , koji je u konkretnom slučaju računat po obrascu:

Tcp = t p1 + t p 2 + 10 × t p 3 − 8 × t p 4 + t p 5 + 10 × t p 6 + t p 7 + t p8 − 8 × t p 9 + t p10 +
 min 
+ 10 × t p11 + t p12 + t p13 − 8 × t p14 + 10 × t p15 + t p16 + ∑ t moi 
 ser 
i iznosi:

Tcp = 180 + 180 + 10 × 337.5 − 8 × 180 + 315 + 10 × 315 + 300 + 300 − 8 × 270 +
min
+ 337.5 + 10 × 360 + 337.5 + 270 − 8 × 255 + 10 × 337.5 + 281.25 + 16 × 5 = 10441.25
ser

Operacioni ciklusi - Tcoi , po formuli:

 min 
Tcoi = t pi × i p  ;
 ser 

min min
Tco1 = 180 × 45 = 8100 Tco 9 = 270 × 45 = 12150
ser ser
min min
Tco 2 = 180 × 45 = 8100 Tco10 = 337.5 × 45 = 15187.5
ser ser
min min
Tco 3 = 337.5 × 45 = 15187.5 Tco11 = 360 × 45 = 16200
ser ser
min min
Tco 4 = 180 × 45 = 8100 Tco12 = 337.5 × 45 = 15187.5
ser ser
min min
Tco 5 = 315 × 45 = 14175 Tco13 = 270 × 45 = 12150
ser ser
min min
Tco 6 = 315 × 45 = 14175 Tco14 = 255 × 45 = 11475
ser ser
min min
Tco 7 = 300 × 45 = 13500 Tco15 = 337.5 × 45 = 15187.5
ser ser
min min
Tco8 = 300 × 45 = 13500 Tco16 = 281.25 × 45 = 12656.25
ser ser

Tehnološki ciklus - Tct , po obrascu:

 min 
Tct = Tcp − ∑ t moi  
 ser 
iznosi:

min
Tct = 10441.25 − 16 × 5 = 10361.25
ser
7.3 DIJAGRAM ZA SVE SERIJE

Radi provere objektivnosti proračunatih vremena trajanja ciklusa rada, na osnovu


prethodno odreñenih podataka i ritma serije, koji smo računali po obrascu:

Ke  min  180000 min


rs =  ser  , tj. rs = 50 = 3600 ser ,
in  

oblikovan je dijagram kretanja svih serija duž toka u periodu od jedne godine, Slika 10.

Slika 10. Dijagram kretanja svih serija duž toka


8. URAVNOTEŽENJE PROCESA RADA

Na osnovu broja jedinica i stepena iskorišćenosti tehnoloških sistema na radnim


mestima i analize mogućnosti izvoñenja pojedinih operacija na istom tehnološkom sistemu
usvojena je varijanta dijagrama rada sistema kojim su odreñena vremena početka i vremena
rada teholoških sistema u okviru ciklusa uravnoteženja (Slika 13.).

Za vreme trajanja ciklusa uravnoteženja usvojeno je vreme trajanja jedne smene


(Tcu = 1 smena = 450 minuta). Uravnoteženje je izvedeno na osnovama prilaza razvijenog
za varijantu 2.1 osnovnog modela tokova u sistemu.
Slika 11. Dijagram rada proizvodnog sistema
Na osnovu dijagrama rada proizvodnog sistema oblikovan je dijagram stanja zaliha
na meñuskladištima (Slika 12.).
Slika 12. Dijagram stanja zaliha na meñuskladištima
Proračun zaliha uravnoteženja- q u [i ÷(i =1)] , kao i maksimalnih zaliha na
meñuskladištima- Q z max [i ÷(i =1)] izvršen je prema obrascima:

 s = r so s =r

 ∑ k i ÷(i +1) ∑ k so ii 
quopt = Tcu  s =1 − s =1 [kom] ;
 t i ÷(i =1) t ii 
 
 

 s =r sm s =r

 ∑ k ii ∑ k sm i ÷(i =1) 
Q z max = Tcu  s =1 − s =1  + q [kom] .
 t ii t i ÷(i =1) 
uopt

 
 

Veličine zaliha, kao i veličine koeficijenata neprekidnog rada tehnoloških sistema


do karakterističnih preseka - k o ii , k o i ÷(i +1) , k m ii i k m i ÷(i +1) , odreñene su na osnovu
prethodnih izraza i predstavljene u tabeli.

ZALIHE URAVNOTEŽENJA
MAKSIMALNE ZALIHE [kom]
MEðUSKLADIŠTE [kom]
∑k so
ii ∑k so
i ÷(i +1) q u [i ÷(i +1)] ∑k sm
ii ∑k sm
i ÷(i +1) Q z max [i ÷(i +1)]
1-2 - - 0 0,5 0 57
2-3 0 1,00 30 - - 30
3-4 1,24 0,62 33 - - 33
4-5 - - 0 0,62 0,62 30
5-6 - - 0 - - 0
6-7 - - 0 0,86 2,09 6
7-8 - - 0 1,41 0,94 11
8-9 0,94 1,17 9 2,38 2,13 10
9-10 1,93 1,7 3 0,69 0,46 7
10-11 1,7 0,85 1 1,7 0,85 5
11-12 0,86 1,72 4 0,99 1,85 5
12-13 1,5 0,75 12 - - 12
13-14 - - 0 0,75 1,5 17
14-15 1,12 3,36 4 - - 4
15-16 - - 0 3,36 1,68 4
9. OBLIKOVANJE PROSTORNIH STRUKTURA
SISTEMA

9.1 IZBOR OBLIKA TOKA

U slučaju neprekidnog toka, Varijante 2.1, potrebno je projektovati prostornu


strukturu predmetnog tipa sa razmeštajem radnih mesta u vidu radnih jedinica kao
osnovnim oblikom toka.

Za konkretan slučaj izabran je pravolinijski oblik toka kao najpogodniji, jer se


koristi u slučajevima programa proizvodnje nižeg stepena tehnološke složenosti i uže
strukture delova u programu.

9.2 OSNOVNE PODLOGE ZA OBLIKOVANJE STRUKTURA

9.2.1 KARTA TOKA PROCESA

Karta toka procesa je oblikovana na osnovu tehnološkog postupka za proizvod


predstavnik i prikazana je u vidu posebne KARTE TOKA PROCESA.
9.2.2 MATRICA INTENZITETA KRETANJA
Matrica intenziteta kretanja formirana je na osnovu KARTE TOKA PROCESA i u
njoj su predstavljene relacije izmeñu radnih mesta (simbolom #) u sistemu.

kuda 1001 1002 1003 1004 1005 1006 1007


od
1001 #
1002 #
1003 #
1004 # #
1005 #
1006 #
1007

9.2.3 IZBOR MODELA RAZMEŠTAJA RADNIH MESTA

Na osnovu Varijante toka 2.1 i pravolinijskim oblikom toka, izabran je model prave
kao model razmeštaja elemenata strukture i oblikovan je osnovni razmeštaj radnih mesta
(Slika 13.).

Slika 13. Osnovni razmeštaj radnih mesta u sistemu

9.2.4 DIJAGRAM TOKA MATERIJALA

Tehnološki postupak proizvoda predstavnika se sastoji iz relativno velikog broja


operacija rada, sa više tehnoloških sistema na radnim mestima. U skladu sa tim, oblikovan
je dijagram toka materijala i prikazan na Slici 14.
Slika 14. Dijagram toka materijala
9.3 RAZMEŠTAJ RADNIH MESTA
Prostorna struktura sistema oblikovana je na osnovu istraženih karakteristika
predmeta rada, varijantom toka i odreñenim tehnološkim postupkom proizvoda
predstavnika, i sastoji se od radne jedinice, skladišta materijala i skladišta proizvoda,

U skladu sa dijagramom toka materijala i površinama radnih mesta u okviru radne


jedinice oblikovan je osnovni razmeštaj prostornih struktura (Slika 15.).

Slika 15. Osnovni razmeštaj prostornih struktura

Izbor tehnoloških sistema za izvoñenje operacija iz tehnološkog postupka izrade


proizvoda predstavnika, po vrsti i karakteristikama, omogućio je oblikovanje strukture
radnih mesta sa površinama koje oni uključuju, kao i izbor geometrijskih modela
tehnoloških sistema na radnim mestima.Uzimajući u obzir i površine potrebne za transport
izmeñu radnih mesta, kao i meñusobni položaj tehnoloških sistema, položaj tehnoloških
sistema u odnosu na transportne puteve, oblikovan je razmeštaj radnih mesta (Slika 16.).
Slika 16. Razmeštaj radnih mesta

You might also like