1.

Psihološki aspekti prenatalnog razvoja

-14 tjedana-fetus osbosobljen za refleksno reagiranje karakteristično za novorođenče

-18 tjedan izraziti pokreti koje osjeća i majka
-fetus može razviti uvjetovane reflekse-reagira na kuckanje na majčinu stijenku
-dobro razvijeni osjetni i organi za reagiranje,živčani
putevi i kora (organ uvjetovanih refleksa)
-fetus se može upoznati s glasom majke i sklopovima gladova koje proizvodi

2.Razvojne teorije

Razvoj ličnosti je pod utjecajem raznih faktora. Teorije ličnosti se razlikuju po tome kojim
čimbenicima daju najvažniji utjecaj. Teorije: psihoanalitička teorija ličnosti , teorija objektnih
odnosa, razvojna ego psihologija, self psihologija, kognitivistička razvojna teorija, pristup
okoline i učenja, teorija socijalnog učenja,etološki pristup.

3./4.Psihoanalitička teorija ličnosti

Prema Freudu-razvoj ličnosti=iskustva iz ranog djetinjstva+utjecaj seksualne energije ili

libida (urođeno). Psihički aparat obuhvaća 2 sustava: topografski i strukturalni sustav.

Topografski sustav

Tri sloja psihizma: svjesno,nesvjesno,predsvjesno.

Nesvjesno-mentalni sadraji i procesi izvan regije svijesti koji nemogu doći u svijest zbog
obrambenog mehanizma potiskivanja. Dominira primano mišljenje-nelogičnosti,ključni su
asocijativni nizovi i simbolizacija.

Predsvjesno-mentalni sadržaji i procesi koji mogu spontano ili usmjerenom pažnjom doseći
svijest. Kvaliteta predsvjesne organizacije-ovisi o sposobnosti obrade nesvjesnih poriva( ili ti
mentalizacija)

Svjesno-prima percepcije vanjskog svijeta(pomoću pažnje),psihe(pomoću predsvjesnog) i

tijela. U suradnji je sa predsvjesnim. Nadzire motornu aktivnost.

ovo je malo viška

Id-nalazi se u nesvjesnom djelu. Dio ličnosti gdje su smješteni svi nagoni. Vodi ga načelo
zadovoljstva i primorava osobe da pod svaku cjenu zadovolje svoje nagone. Postoji od
rođenja. Freud ovu psihičku energiju naziva libidom.

Ego-svjesno mišljenje,percepcija,govor,učenje,... rezultat razvoja cnsa i interakcije s

vanjskim svijetom. Modificira ponašanje-odgoda zadovljoljenja potrebe. Funkcionira na sva 3
stupnja svijesnosti-razlikuje racionalno i fantaziju,činjenicu i želju.

5.Superego- moralni zahtjevi,zabrane društva i idealne težnje. Preteča superega-od rođenja-

uvjetuje odnos s objektima.

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 1

 Nastaje internlizacijom roiteljskih vrijednosti i zabrana tijekom razrješenja edipskog
kompleksa,a razvija se u identifikaciji sa roditeljima,tj. Društvenim normama-zahtjevi društva
se ugrađuju u ličnost(djete se usklađuje s očekivanjima)

6.Faze psihoseksualnog razvoja:

7.Oralni stadij
-prva godina života
-djete ovisno o drugima
-biološki nagoni se zadovoljavaju kroz usta (usta :središte aktivnosti i interesa,socijalni
kontakt, koncentrirana seksualna energija)
-kod regresije-pijenje,pušenje,ljubljenje
-povjerenje i nepovjerenje u osobu-stječe se na temelju stvaranja ugode
-završava prestankom dojenja
--oralno agresivna faza-rast zubi. Izržavanje frustracije:griženje pljuvnje...

8.Analni stadij:
-2 i 3 godina života
-središte ugode je analna zona,ugoda se razvija zadržvanjem izmeta i kontroliranjem
izbacivanja izmeta
-Podučavanjem odgode defekacije-učenje odgađanja zadovoljenja i jačanje buduće funkije eg
i superega/začetci samokontrole i vladanja

Falusni stadij
-između 3 i 4 god
-središte je genitalno područje,djeca se interesiraju za spolne organe,spolne razlike,nastanak i
rađanje
-javlja se edipov kompleks

Genitalni stadij
-od adolescencije do smrti
-djeli se na pubertet i adolescenciju
Pubertet-endokrine i fizičke promjene-seksualna zrelost
Adolescencija-paralelni psihički procesi uz tjelesni razvoj
-rješavanje ovisnosi o roditeljima i razvoj spolnog i profesionanog identiteta

9.Edipov kompleks
-ideja ubijanja oca i ženidbe s majkom
-nesvjesna želja djeteta da ima seksualne odnose/posjeduje roditelja suprotnog spola i rješi se
roditelja istog spola.
-razrješenje-potiskivanje želje u nesvjesno pomoću represije (brisanje sjećanja,težnje i
osjećaja) završava identifikacijom s roditeljem istoga spola

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 2

10. uloga oca u ranom djetinjstvu
-otac se za vrijeme i nakon rođenja djeteta može osjećati izoliran, suvišan, lišen pažnje koju je
prije toga imao
-kod posebno osjetljivih očeva može doći do veće potrebe za blizinom i pažnjom, a ne može
se zadovoljiti jer je majka zaokupljena bebom
-od velikog je značenja da otac pruži, osim praktične i osjećajnu potporu majci
tako će on zadržati njenu anksioznost kao što ona zadrži djetetovu
-većina prosječnih očeva uspijeva pružiti takvu vrstu podrške

11. obrane
-mehanizmi obrane – mentalni mehanizmi koji nastupaju kada ego nešto nagonsko doživi kao
opasnost
-umanjuju anksioznost i zaštićuju ego od opasnosti, neprihvatljivih osjećaja, misli i fantazija
-umanjuju bolne podražaje i stresne situacije u najranijoj dobi
-to su:
 psihotični mehanizmi obrane
 nezreli
 neurotski
 zreli

12. mentalni mehanizmi

-adaptacijski mehanizmi i načini koje osoba primjenjuje da bi se zaštitilia od vlastitih
nagonskih potreba i vanjskih utjecaja
-cilj: očuvati pravilan razvoj osobe, cjelovitost ličnosti, samopouzdanje, homeostazu
-primjerena upotreba dovodi do mentalnog zdravlja
 agresija – pražnjenje agresije prati ugoda, nepražnjenje napetost
-usmjerava se prema van (mržnja, bijes, rat) ili unutra (depresija)
 narcizam - primarni (u djetinjstvu) i sekundarni (odrasla dob, patološki)
 psihički konflikt – nesklad između težnji i mogućnosti
 anksioznost
 mehanizmi obrane
 psihička trauma – iznenadni događaj iz vanjske okoline koji ostavlja čovjeka bez
mogućnosti predviđanja i narušava osjećaj integriteta

13. anksioznost
-tjeskoba ili ustrašna reakcija ega na nagonski pritisak ida
-slično napetosti,, žalosti, tuzi
-somatske senzacije : ubrzano disanje, otkucaji srca, znojenje, nemir
-sastavnice: specifična neugodna kvaliteta, tjelesni simptomi, percepcija od strane ega
-patološka anksioznost – proizlazi iznutra
-realni strah – nešto vanjsko (zmija)

14. neurotske obrane

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 3

-česte kod svih, osobito kod onih u akutnoj situaciji
 premještanje (ljutnja na dijete umjesto na šefa)
 disocijacija (odvajanje osjećaja koji normalno prate situaciju)
 izolacija (odvajanje ideja od afekta kojem su pripadale)
 intelektualizacija
 reaktivna formacija (ponašanje suprotno željenom)
 potiskivanje (osoba je svjesna osjećaja ali ne ideje od kojih su potekli)

15. zreli membranizmi

-uobičajeni kod psihički zdravih
 altruacija (pomaganje drugima, satisfakcija)
 anticipacija ( planiranje budućih neugodnih događaja)
 humor
 Identifikacija (u svoje ponašanje ugrađujemo karakteristike drugih)
 introjekcija (identifikacija s objektom)
 supresija (misli potiskujemo predsvjesno, svjesni proces)
 sublimacija (negativna energija se ulaže u nešto pozitivno)

16. nezreli membranizmi

-ponekad kod zdravih, češće kod poremećaja ličnosti
 fantazije (povlačenje u fant. da se riješi konflikt)
 projekcija (predrasude i ljubomore)
 projektivna identifikacija (dijete projicira loše u majku)
 hipohondrijaza (negativni osjećaj se transformira u bol)
 pasivna agresija
 actingout (konflikti se prazne kroz akciju)
 idealizacija (pripisivanje pozitivnog osobi koja toga nema)

17.latencija (6-12)
-traje negdje do puberteta
-nema značajnih promjena, razdoblje nagonskog mira
-doba razuma jer je dijete u prvom redu učenik
-najrazličitiji interesi – libido je kanaliziran na neseksualne aktivnosti (sport, knjiga)
-dobra, poslušna, odgojiva
-nema konc. libida u nekoj tjelesnoj zoni

18. Predadolescencija

To je prva faza adolescencije i još se naziva faza opozicije. Dolazi do navale hormona i
bujanja ida, a superego je slab što ima za posljedicu nemogućnost kontroliranja impulsa.
Adolescent u ovu fazu ulazi s jenom slikom o sebi koja se naglo mijenja. Djeca postanu
drska, odgovaraju te se srame svojih roditelja s kojima se sukobljavaju. Uloga roditelja u ovoj

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 4

fazi je postavljanje granica. Počinje interesiranje za suprotni spol. Javlja se narcizam, ljubav
koja je bila usmjerena na roditelje okreće se prema sebi. Cilje cijele priče je separacija i
individualizacija

19. Prava adolescencija

Još se naziva faza afirmacije. U njoj su sve psihološke snage usmjerene na individualizaciju.
Karakterizira ju i osijećaj nadmoći koji umanjuje sposobnost procjene, faza u kojoj za sebe
mislimo da smo najvažniji i najpametniji. Adolescent još nije razvio sekundarni proces
mišljenja, percipira vrijema na način da misli kako se sve stigne i da za sve ima vremena.
Završava oko 16-17 godine uspostavom seksualnog identiteta.

20.PUBERTET oznacava anatomske i fiziološke promjene koje se javljaju iza 10.god ciji je
rezultat tijelo spolno sposobno za reprodukciju, pojava sekundarnih spolnih karakteristika
( dlakavost, bokovi, ramena, dojke, mutacija glasa) i primarnih (rast genitalija)

21.ADOLESCENCIJA razlikujemo preadolesc, ranu i kasnu. Mlade osobe teze steci status
odraslog, zeljni osamostaljenju, vazni odnosi s vrsnjacima, zele imati dobar status u grupi, sve
vise svjesni samih sebe, razvijaju svoje ideale, oblikuju seksualni identitet, ucvrscenje
strukture licnosti

22./23. Kasna adolescencija/ postadolescencija/zadatci adolescencije

To je posljednja faza adolescencije u kojoj završava razvoj identiteta. Još se naziva i faza
socijalne inzercije. Po završetku ove faze formiran je profesionalni i seksualni identitet te
samostalnost( od roditelja)

24. TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA ( Fairbairn, Klein, Winnicott) primarna majcina

zaokupljenost, holding, dijete tijekom sazrijevanja stvara svoje unutrasnje objekte:
1. STADIJ PRIMARNOG NARCIZMA (NEOBJEKTNI STADIJ) dijete ne razlikuje sebe od
vanjskog svijeta
2.STADIJ PRETECE OBJEKTA prepoznaje djelove tijelai povezuje ih s hranjenjem, 3.mj
smjesak na lice (1.organizator psihe)
3.STADIJ PARCIJALNOG OBJEKTA zadovoljstvo povezuje s pojavom lica majke
4.OBJEKTNI STADIJ u drugom tromjesečju, vrhunac faze simbioze Anksioznost 8.mj-
razlikovanje osoba, strah nepoznatih (2.organizator psihe), 3.organizator- NE semanticki znak
negacije (dijete sposobno izrazavanju negodovanja)

25. etološka teorija

-etološke teorije orijentirane su na traženje evolucijskih korijena razvoja

-dijete zadržava primarnog skrbnika (mame) uz sebe te ga motivira (plač, kasnije dopuže do
majke, dotrči)

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 5

-plač pobuđuje urođeni poriv majke da njeguje dijete, majke razumiju razlike u plaču (zbog
gladi, boli, straha)
-komunicira s majkom kontaktom očima, vokalizira, njegove vanjske osobine majka urođeno
doživljava dražesnim
-majka čita znakove koje dijete šalje i prepoznaje što mora učiniti
-dijete urođeno pokazuje emocije, radost (3-4 tjedna) , gađenje, žalost i srdžba (3-4 mjeseca),
boježljivost i sram (kraj prve god), strah (7-8 mjeseci)
-aktivnosti dojenčadi su u pravilnim ciklusima, dovoljno dobre majke uočavaju ove cikluse
-tri faze privrženosti:
 faza nediskrimitivne socijalne reakcije – od rođenja do drugog mjeseca, bebe
reagiraju pozitivno na sve u okolini, majku sigurno prepoznaju, novorođenče
radije gleda u majku nego u stranca, majke prepoznaju bebu na temelju mirisa
 faza diskriminativnih socijalnih reakcija – od drugog do sedmog,majka sve
važniji objekt, djeca počinju doživljavati sebe i shvaćati da su odvojena od
svijeta
 faza usmjerene privrženosti – od 8 – 24. , najizrazitija privrženost majci, strah
je najjači u ovom periodu, svjesno da majka može otići od njega, na nepoznate
reagiraju anksioznošću
Potpuna privrženost :strah od stranaca, negodovanje pri odvajanju, sigurnost kad je
mama blizu
-ako mame nema dijete se okreće osobi koja mu je najbliža po hijerarhiji (tata, baka)
-sigurno privržena djeca: socijalna i kognitivna kompetentnost, uspješnija u rješavanju
problema, znatiželjnija, poslušnija, slažu se s vršnjacima
-istraživanje s majmunčićem i zamjenskim mamama

26. Motorički razvoj u prve dvije godine života 2 opce kategorije: 1. pokretljivost irazvoj
tjelesnog drzanja (upravljanje trupom, uskladenost ruku i nogu) 2. hvatanje (koristenej ruku
za hranjenje, gradenje..) Razvoj motorike odvija prema 2 nacela. 1. razvoj odvija u
proksimalnodistalnom smjeru (prvo nauci kontrolirat dijelovima tijela koje se nalaze blize
sredini) 2. upravljanje tijelom razvija u cefalokaudalnom sjeru tj od glave prema stopalima.
Uzrok motorickog razvoja - djetotova velika zelja da djeluje na svijet (motivacija za
djelotvornoscu). Dijete stjece kontrolu nad svojim tijelom i postaje sve veci gospodar
vlastitog iskustva.

27. Za ispitivanje se stupnja kognitivnog razvoja koristi se bayleyeva skala dječjeg razvoja
koja ispituje somatski i psihički razvoj.
Po piagetu prve dvije godine dijete prolazi kroz senzomotorički period karakteriziran
jednostavnim refleksima kao sto je sisanje, nakon toga dolazi do planiranja i namjernog
djelovanja djeteta. Izlazak iz te faze je shvaćanje da objekti postoje i kad ih ne ditramo i
planiranje.

28. Crtež je bitan način izražavanja djeteta i predstavlja njegovo napredovanje prema pismu.
može se usporditi sa razvojem pisma u povijesti.... sa 18 mj. dijete moze nacrtati samo crtu

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 6

bez figure i to se naziva prefigurativni period. sa 4 godine počinje figurativni period kada se
oblikuju crte i kruznice a cak i slova. pridaju se ljudske osobine i neljudskom
(antropomorfizam.) Nakon 4. g dijete crta ono sto zna a ne ono sto vidi sto dovodi do
transparentnosti crta sav sadrzajprimjerickucu i namjestaj koji je vidljiv kroz zidove) crteza i
plosnosti (2d) crteza.

29. Preverbalni dio--> vrištanje u početku pa gugutanje pa cak i jednostavni slogovi

od 9. mjpocinje verbalni dio... ponavljanje rijeci i razumijevanje nekih rijeci kao na primijer
svoje ime.
sa 1. godinom... pojava riječi-fraza... kada jedna riječ znaci cijelu frazu... npr mama
mozeznacitidodi mama, daj mi mama...
sa 2 koristi se do 50 riječi i zamjenica ja... sa 4 koristi se do 1500 riječi a sa 7, 24000 rijeci.
gramaticku strukturu dijete ce nauciti do 5 godine.
osnova ucenja je ponavljanje i imitacija roditelja vec od najranijih mjeseci zivota. ispravcima
roditelji obogacujudjeciji vokabular i uce ih govoriti...

30.
1. organizator licnosti je smjesak 3. mjeseca--> dijete sesvakom licu nasmjesi, iz
bezobjektnog stadija u objektni
2. org. lic. je anksioznost 8. mj. --> dijete se boji osoba koje nisu majka.
3.org licnosti je semantičko ne u 12.mj kada dijete odbija ono sto mu ne godi, koristi majcino
ne da bi ju ucjenjivao ....

31. prvi oblici pisanja javljaju se oko 4. godine ( oblici nalik na zube od pile)
kombinacija slova i crtža. sa 5 godina dijete moze napisati neka slova ali ih ne postavlja u
ravninu pa kazemo da zapravo crta, a ne pise slova. sa 6 god zna sva velika slova ali ih ne
mozepovezati... npr. prepoznate slovo iz svoga imena ali ga nece staviti u odnos sa drugim
slovima svoga imena

32. Igra je vrlo znacajna za dijete. igrom se dijete oslobađa tenzija, frustracija i mrđnje te
osjeća zadovoljstvo. Istovremeno dijete otkriva svoje emocije. primjerice dijete koje se
oslobađa tjeskobe kroz igre koje nanose bol ocu teskomoze podnijeti ako mu otac bol uzvrati,
tu je razgovor izmedu oca i djeteta btan da dijete tu svoju tjeskobu elaborira. Igra ima i
konstruktivni aspekt; dijete u njoj doživljava nova iskustva.

33.rano djetinjstvo (3-6 g) je razdoblje

vezano za intenzivniji razvoj ličnosti te pripreme za školski život. Dijeca se druže s
vršnjacima (pogotovo ako su isla u vrtić) i oponasaju jedno drugo.Igra je vrlo bitna isto kao i
vezanost za odraslu osobu. Dijete može podnijeti kraće rastanke a da ne reagira previse burno.
Bitno je da se dijete osjeti uvazenim od strane odrasloga i da ima osjecaj da je stalno
prmatrano. Konflikti mogu nastati kad se djetetu nesto zabrani i oko navikavanja na neka
pravila (higijena...) Pri tom odrasla osoba ora biti primjer i dozvoliti da se dijete sa njom

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 7

identificira. Dijete se sa vrsnjacima igra i najcesce u grupi ali svatko svoje igre (tzv.paralelna
igra), a slicno je i s govorom.
Osjećaji su djece u ranom djetinjstvu spontani i labilni.
Strah je češći do sedme godine života. Djecu je strah od nepostojećih stvari, nepristupačnih
životinja.
Srdžba je česta u djece. Djeca se ljute kad ih odrasli vrijeđaju, kad im se otima igračke, kad ih
zlostavljaju ili sprečavaju u aktivnostima koje vole raditi.
Dijete je ljubomorno kad ne dobiva pažnju.
Emocionalni razvoj važan je za formiranje djetetove ličnosti. Osnovne crte ličnosti pojavljuju
se u predškolskoj dobi. U ovoj fazi snažno djeluju mehanizmi poistovjećivanja ili
identifikacije te mehanizam imitacije ili oponašanja.

34. Adolscencija nosi velik broj problema od kojih valja staknuti teškoće u prilagodbi i
odnosima s ostalima, moguće neraumijevanje od strane obitelji uzrokovano naglim
promjenama raspoloženja adlescenta, poteškoće i loše ocjene u školi. Ukoliko adolescent ne
prebrodi ove poteškoće na poželjan način, on će se razviti u nesigurnu, nesamostalnu a
moguće i agresivnu osobu. Ta se agresija može manifestirati prema drugima, ali i prema
samom sebi te dovesti, u najradikalnijim slučajevima do samoubojstva.

35. Kod adolescencije koja ide gotovo paralelno sa pubertetom, promjene u obliku tijela su
strahovito brze i velike. Djevojkama počinju rasti grudi, šire se bokovi i rastu u visinu, a kod
dječaka se razvijaju spolni organi, tjelo poprima čvršću građu itd... Sve su fizičke promjen
pod utjecajem spolnih hormona koji se u pubertetu obilno luče, a popraćene su i psihičkim
promjenama. Adolescenti počinju usmjeravati svoju libidnu energiju na svoje tjelo i upoznaju
seksualnost često kro čin masturbacije koji u njima uzrokuje osjećaj krivnje i nemogućnosti
kontrole nad svojim tijelom. Adolescente, ovisno o brzini razvoja dijelimona rano, prosječno
ikasno zrele. Djevojčice se u početku razvijaju brže od dječaka i ulaze ranije u pbertet.
Ukoliko se adolescent osjeti manje vrijedan od ostalih to će pokšati nadomjestiti nečim
drugim..npr. nizak dječak će se posvetiti bodybuildingu... Važno je o anatomskim i
fiziološkim prmjenama dobro informirati adolescebte da bi mogli na sto laksinacin prihvatiti
svije tijelo.

36. Kognitivni razvoj u mlađoj odrasloj dobi

Usvojene su kognitivne vještine potrebne za promatranje vlastitog ponašanja. Počinje se

preuzimat odgovornost i za druge ljude na poslu i u široj društvenoj zajednici. Mladi su
zainteresirani za znanje samo po sebi, znatiželjni su i privlači ih svaka nova informacija (čak i
irelevantna za nj život). Manje očekuju da će njihove probleme riješit netko drugi i
eksperimentiraju sa svojim sposobnostima. Putem grešaka dolaze do ispravnog i
razumijevanja sebe i drugih te rješavanja moralnih dvojbi i problema. Sposobnost učenja kao
u adolescenciji (moguć nedostatak motivacije i izdržljivosti). Ne uči samo na faksu, već i u
obitelji i braku.

37. Prisnost i ljubav

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 8
Jedan od najvažnijih zadataka mlađe odrasle dobi je uspostaviti neki prisan odnos bez
ljubljenja svog identiteta. Zrelost mlađe odrasle dobi – mogućnost održavanje ravnoteže
između potrebe za neovisnošću i potrebe za prisnošću. Prava prisnost = zajedništvo 2
identiteta u kojem svatko osjeća i ima slobodu ostat individua za sebe. Socijalni psiholozi
povezuju uz ljubav: obožavanje, privlačnost, požudu i želju. U ljubavi 3 komponente: 1.
prisnost – emocionalni aspekt, davanje sebe; briga o drugom, 2. strast – motivacijski aspekt,
spolnost; romantika, 3. odluka o obvezivanju – kognitivni aspekt. Postoji strastvena ljubav i
suputnička ljubav(prijateljstvo, povjerenje, pouzdanost, manje strasti, ali ne i seksa nužno).

38. Razvojni zadaci u mlađoj odrasloj dobi

1. Psihološka separacija od roditelja

2. Prihvaćanje odgovornosti za vlastito tijelo
3. Razvoj svjesnosti o osobnoj povijesti i vremenskim ograničenjima
4. Integriranje seksualnih iskustava (homoseksualnih ili heteroseksualnih)
5. Razvijanje kapaciteta za intimnost s partnerom
6. Odluka o roditeljstvu
7. Razvijanje odnosa s djecom
8. Uspostavljanje odnosa odraslog prema roditeljima
9. Stjecanje vještina koje su profitabilne
10. Odabir karijere
11. Upotreba novca za daljnji razvoj
12. Preuzimanje socijalne uloge
13. Prihvaćanje etičkih i duhovnih vrijednosti

39. Srednja odrasla dob

Razdoblje života od 35/40 do 60/65. Prijelazna razdoblja 30-35 i 60-65 (tu su različiti načini
života i stavovi u odnosu na zadatke srednje dobi). Period relativno stabilan i staložen. Osobe
svjesne o relativnoj prirodi znanja i sposobne uklopiti suprotnosti u jednu cjelinu. Daljnje
obrazovanje dijeli vezano za profesionalnu karijeru i za specifične interese/hobije. Sposobnost
verbalnog razumijevanja (ideja izraženih riječima) najjača oko 40e. Zadaci koji zahtijevaju
okulo-motornu koordinaciju sporije izvedeni. Sposobnosti koje počinju slabjeti se
kompenziraju uporabom prošlog iskustva, racionalnim trošenjem snaga i razumnim izborom
aktivnosti. Žene ulaze u menopauzu. Strah od impotencije kod muškaraca i nemogućnosti
rađanja djeca ako nemaju potomke. Erikson: generativnost – roditeljstvo, sve što se smatra
produktivnošću/kreativnošću i briga za okoliš i stagnacija – ak osoba ne postiže osobni razvoj.
Većina ljudi teži da budu najbolji mogući partneri, roditelji, radnici i da budu dovoljno dobri u
svemu ostalom što rade. Ličnost uglavnom stabilna. Ustaljeni obrasci uspostavljanjarelacija s
ljudima i načine reagiranja u svakodnevnim situacijama, navike i stavovi. Kriza srednje dobi –
oko 35e, prethodi joj spoznaja o vlastitoj smrtnosti, emocionalna nestabilnost, poslije veća
briga kako iskoristit ostatak života.

40. Roditeljstvo

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 9

Biti roditelj je za većinu izvor smisla života (ljudska potreba da vole i budu voljeni). Djeca
ispunjavaju i određene simboličke potrebe čovjeka (djeca=nastavljanje roditelja). Pozicija
„škripac srednje generacije“ – stiješnjenost između potreba djece i ostarjelih roditelja. Što je
dijete mlađe veći „roditeljski imperativ“ – osiguravanje svega što je potrebno za normalan
razvoj. Roditelji često potisnu vlastite emocionalne i materijalne potrebe. Doživotna
kategorija – važnost ne blijedi, mijenja priroda odnosa jedino. Stadij „praznog gnijezda“ –
djeca napuste roditeljski dom.

41. Razvojni zadaci srednje odrasle dobi

1. Izlaženje na kraj s promjenama na tijelu, bolesti i promijenjenom tjelesnom imidžu

2. Prilagodba na promjene u seksualnosti
3. Prihvaćanje prolaznosti vremena
4. Privikavanje na starenje
5. Proživljavanje bolesti i smrti roditelja i vršnjaka
6. Izlaženje na kraj s realnosti smrti
7. Redefiniranje odnosa sa partnerom ili supružnikom
8. Produbljivanje relacija s odraslom djecom i unucima
9. Održavanje starih i stvaranje novih prijateljstava
10. Konsolidiranje radnog identiteta
11. Prenošenje znanja i vještina na mlađe
12. Efikasna upotreba financijskih izvora
13. Prihvaćanje socijalne odgovornosti

42. Kasna odrasla dob

U to doba ulaze ljudi nakon 65. godine života. Dijeli u 3 podstadija:

1. mladi-stari ( 65 – 75/80), 2. stari-stari (75/80 – oko90), 3. vrlo-stari/najstariji-stari (85/90+).
Dužina života se znatno produžila u odnosu na prošlost.

43.Tjelesne promjene u kasnoj odrasloj dobi

U vanjskom izgledu: koža gubi čvrstoću, postaje izborana i pigmentirana, kosa sijedi i
ćelavost (u većoj/manjoj mjeri). Izgled kulturalne važnosti – prikrivanje novonastalih
promjena na razne načine.
U osjetilnim kapacitetima: smanjuje perceptivna osjetljivost (slabe vid/sluh, nagli tip gubitka
sluha, smanjuje broj gustatornih tjelešaca, neznatan pad osjetljivosti na miris, opada
osjetljivost na temperaturu tj. regulacija temp. manje učinkovita, propadaju strukture vezane
za ravnotežu, opada osjetljivost na bol)
Na unutarnjim organima: slabljenje srčanog mišića i kalcifikacija žila, sporije izlučivanje
otpadnih produkata, izmjena zraka u plućima nije toliko zadovoljavajuća, smanjena
sposobnost širenja živčanih impulsa kroz sinapse,.

44.Kognitivne sposobnosti u kasnoj odrasloj dobi

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 10

3 stajališta: 1. inteligencija nepovratno smanjuje, 2. inteligencija je stabilna, 3. u nekim
aspektima opada, drugim povećava (opadanje mentalne brzine, povećanje znanja o
činjenicama). Pamćenje starijih ljudi generalno oslabljeno (lakše pamte davne događaje nego
nedavne). Sposobnost učenja može očuvati, ali cilj mora biti jasan i gradivo interesantno.
Imaju više iskustva, ustaljene radne navike, oprezniji su, strpljiviji, temeljitiji, više rješenja za
jedan problem. Bolesti krvožilnog sustava - najveći utjecaj na pad intelektualne efikasnosti.

45.Razvojni zadaci u kasnoj odrasloj dobi

1. Održavanje fizičkog zdravlja

2. Prihvaćanje fizičke oslabljenosti ili trajnih oštećenja
3. Upotreba vremena na gratificirajući način
4. Prihvaćanje gubitka partnera i prijatelja
5. Orijentacija na sadašnjost i budućnost, ne preokupiranost prošlošću
6. Formiranje novih emocionalnih veza
7. Zamjena uloge djece i unuka u one koji se brinu
8. Traženje i održavanje socijalnih kontakata – društvo nasuprot izolacije i osamljenosti
9. Zadovoljavanje seksualnih potreba i prihvaćanje promjena u izražavanju seksualnih potreba
10. Očuvanje radne aktivnosti i igre (zadovoljavajuća upotreba vremena)
11. Upotreba novčanih izvora na mudar način
12. Integracija umirovljenja u novi životni stil

Vjenceslav (psihološka medicina) Page 11