1.

Definicija medicine

 ...grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unapređivanje
zdravlja zdravih ljudi.
 ...znanost o zdravom i bolesnom čovjeku, o uzrocima i posljedicama bolesti i o njihovu

sprečavanju i liječenju.

2. Predmet bavljenja medicine

 prethodna znanja (temelji): biologija, fizika, kemija

 razvitak čovjeka (embriologija)
 tjelesna građa čovjeka (stanična biologija,histologija, anatomija)
 funkcija ljudskog organizma (fiziologija,imunologija)
 bolesti ljudi općenito (patologija, patofiziologija,mikrobiologija, parazitologija)
 lijekovi (farmakologija)
 sprečavanje i liječenje pojedinih bolesti (sve kliničke grane)

3. Zadaci medicine

 liječiti i suzbijati bolesti

 omogućiti bolesniku povratak u normalan život
 spriječiti pojavu bolesti
 poboljšati zdravlje zdravih osoba

4. Navedi desetak kliničkih znanosti

 interna medicina (gastroenterologija,hepatologija, pulmologija,ftizeologija,

kardiologija,hematologija, klinička,imunologija,transfuziologija...)
 kirurgija (digestivna kirurgija, traumatologija,neurokirurgija, torakalnakirurgija, kardiovaskularna
kirurgija, flebologija, malakirurgija, urologija...)
 ginekologija i opstetricija (perinatologija...)
 pedijatrija (iste sub-specijalnosti kao uinternoj medicini i kirurgiji)
 neurologija
 psihijatrija
 infektologija
 oftalmologija (neurooftalmologija...)
 otorinolaringologija
 ortopedija
 fizijatrija ili fizikalna medicina(reumatologija)
 dermatovenerologija (alergologija)
 urgentna medicina
 radiologija
 gerontologija i gerijatrija
 nuklearna medicina
 onkologija

5. Razlike između oficijalne, tradicionalne i narodne medicine

 znanstvena (oficijelna, školska): Europa i Sjeverna Amerika

 tradicionalna (kineska, ajurvedska, junani –srednjovjekovna arapska i dr.)
 narodna (pučka): mješavina zastarjele oficijelne medicine, praznovjerja i empirije
6. Narodna medicina

 magija (vračanje)
 empirija (“jedna bolest – jedna trava”, puštanje krvi, kupke)

7. Navedi neke primjere neoficijalnih medicinskih sustava prisutrnih na Zapadu

 homeopatija (vs. alopatija): S.Hahnemann

 prirodna medicina (kupke –Kneipp i Priessnitz; glad/žeđ –Schroth; sunčanje – Rikli i dr.)
 kiropraktika, antropozofska medicina, iridologija, magnetopatija,Christian Science i dr.

8. Nadrilječništvo

 nedopuštena liječnička djelatnost osoba bez propisanog medicinskog školskog obrazovanja i

stručnih kvalifikacija(npr. zubni tehničar koji vrši stomatološku operaciju)
 ali: može imati uspjeha

9. Preduvijeti za dobra studenta medicine i liječnika

 pogled na krv izaziva nesvjesticu? (Th. Billroth!)

 Hipokratovi “zahtjevi”: ozbiljnost, strpljenje, moralnost, marljivost, znati čuvati tajnu...
 najbolja srednja škola?
 psihofizička priprema?
 fizičko i mentalno zdravlje! (otpornost na nespavanje)

10. Motivi odabira medicine kao studija/zanimanja

 sy. Majke Tereze (želja za pomaganjem)

 interes za znanošću, spoznajom tijela, mozga...
 para-razlozi (bijela kuta, dr., društveni status, pritisak roditelja, novac...)
 sy. dr. Housea (izazov bolesti kao zagonetke i liječenja kao rješenja; igra)

11. Mogućnosti selekcije kandidata pri upisu na studij medicine

 klasifikacijski (prijamni) ispit

 specijalni (npr. prostorni) faktor inteligencije (Njemačka)
 dodatne (tzv. ekstrakurikularne) aktivnosti (SAD)
 razgovor (intervju): eliminacija kandidata s duševnim poremećajima
 slobodan upis uz strogi program (“eliminacija” nakon I. godine)
 lutrija (Maastricht)
 rezultati državne mature (Hrvatska od 2010., SAD i drugdje)

12. Najstarija medicinska učilišta na tlu Hrvatske

 primaljske škole (Rijeka, XVIII. st.; Zadar; Zagreb)

 Zadar, 1806.-1811.(medicina-kirurgija-farmacija)
 studij farmacije 1882. pri Filozofskom fakultetuu Zagrebu
 Medicinski fakultet u Zagrebu: 1917. (predavanje Drage Perovića u siječnju 1918.)
 Medicinski fakultet u Rijeci: 1955.

13. Studij medicine u Hrvatskoj: procedure i faze

  upis temeljem rezultata postignutih na državnoj maturi
 trajanje: 6 godina
 ispiti se polažu po predmetima
 otprilike prve 3 godine prevladava pretklinička, a potom klinička nastava
 studij završava diplomskim ispitom i diplomskim radom (stječe se naslov doktora medicine)

14. Edinburška deklaracija 1988.

 uskladiti programe s lokalnim potrebama

 trajno usavršavanje
 manje pamćenje činjenica a više razvoj stručnih sposobnosti
 nastavnici kao odgajatelji, a ne samo znanstvenici i kliničari
 učenje i o preventivi, a ne samo o kurativi
 nastavni pristup zasnovan na problemu (problem-based approach)

15. Problemski pristup

 samo desetak medicinskih fakulteta u svijetu (Maastricht, Beer Sheva i dr.)

 nema klasičnih predmeta, već samo mentori i “blokovi”
 primjer “bloka”: gubitak krvi, smetnje u trbuhu i sl.

16. Bolonjska deklaracija 1999.

 zajednički sustav preddiplomskog i poslijediplomskog obrazovanja

 ECTS
 mobilnost
 olakšano priznavanje (suplement diplomi)
 suradnja, reforme i dr.

17. Definicija pacijenta, bolesnika, nozologije i patologije

 pacijent = svatko s kartonom u zdravstvenom sustavu (lat. patiens, gen. patientis = koji trpi)
 bolesnik = onaj koji traži pomoć liječnika
 nozologija = proučava definiciju i klasifikaciju bolesti
 patologija = proučava razvoj i manifestacije pojedine bolesti (etiologija, patofiziologija,
patološka morfologija)

18. Razlike između humoralne solid(ar)ne i celularne patologije

 humoralna - funkcionalni koncept bolesti: bolest je stanje/poremećaj (npr. disbalans/diskrazija

sokova) [sve bolesti potječu od poremećenja u odnosima četiriju tjelesnih sokova: krvi, sluzi, crne
i žute žuči]

 solid(ar)na – [med. teorija o bolesti koja smatra da su osnove bolesti čvrsti dijelovi tijel; supr.
humoralna patologija]
  celularna - kao poseban oblik ili sinkretizam humoralne i solidarne : Virchowljeva celularna
patologija

19. Vrste terapije u kliničkoj medicini

 opća (dijeta, higijenske mjere, napuštanje štetnih navika i sl.)

 specijalna: konzervativna (lijekovi, zračenje, fizikalna medicina kirurška
 dijalog (psihoanaliza)
 sugestija (neke vrste “alternativne” medicine, nastup liječnika)

20. Definicija zdravlja

 Juvenal: mens sana in corpore sano ["ako tijelo bude zdravo, bit će zdrav i duh"]
 harmonija organske, psihičke i socijalne komponente
 WHO (SZO): Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo
odsustvo bolesti i iznemoglosti.
 pravo na zdravlje vs. dužnost prema zdravlju

21. Komponente zdravlja

 integritet organizma
 funkcionalnost organizma
 adaptacijska sposobnost organizma
 subjektivni doživljaj zdravlja

22. Definicija i vrste higijene

 dio medicine koji se bavi čuvanjem i unapređivanjem zdravlja

 osobna higijena
 komunalna higijena, školska higijena itd. = javno zdravstvo i socijalna medicina

23. Navedi i komentiraj neke probleme javnog zdravstva našeg doba

 patologija siromašnih: epidemije zaraznih bolesti, glad i sl.

 patologija bogatih: kronične i degenerativne bolesti (srce i krvožilje, rak i sl.)

24. Navedi i komentiraj/objasni neke (najvažnije ) teze „Riječkoga apela za racionalno i etičko
zdravstvo“ iz 2010.

1) sustav javnog zdravstva je, za razliku od privatnog, neprofitan sustav

2) svi subjekti sustava javnog zdravstva – institucije i pojedinci, zdravstveni radnici i pacijenti –
dužni su ponašati se racionalno u potrošnji materijala i vremena
3) osnov i mjerilo načela racionalnosti ne može biti unaprijed zadani financijski limit, već optimalna
korist za pacijenta koja podrazumijeva najbolji mogući stručni i etički tretman
4) racionalizacija se, između ostaloga, postiže i inzistiranjem na prevenciji (uključujući i
nagrađivanje liječnika za postizanje nižeg pobola i eliminaciju štetnih navika, a ne manju
potrošnju materijala)
5) budući da su temeljne vrijednosti društva zdravlje, obrazovanje i rad, država mora iznaći dostatna
sredstva za zdravstvo, bilo revizijom troškova unutar zdravstvenog sustava, bilo preraspodjelom iz
drugih izvora
6) ulogu pacijenta i moralnog, humanog liječnika treba konstantno osnaživati u sustavu zdravstva
(unapređivanjem komunikacije i transparentnosti sustava), a zdravstvene usluge unapređivati
prikupljanjem sugestija, pritužbi i pohvala korisnika
 7) treba naglašavati i promicati kako odgovornost liječnika, tako i odgovornost pacijenta (redoviti
preventivni i kontrolni pregledi i sl.)
8) liječnik i zdravstveni sustav u cijelosti trebaju težiti što boljem i stalnom educiranju i
informiranju pacijenta

9) treba težiti kompletiranju dugoročnog sustava zakonskih i podzakonskih akata u području

zdravstva i socijalne skrbi, u čijem će formuliranju ravnopravno sudjelovati struka, udruge
pacijenata i politika
10) umjesto generiranja senzacionalizma i prenaglašavanja afera, uloga sredstava javnog informiranja
treba biti sustavno promicanje pozitivnih vrijednosti (primjerice, ugleda liječničke profesije,
poštovanja prava pacijenata, popularizacija prakse doniranja organa i sl.)

25. Navedi neke (najvažnije) postulate javnog zdravstva za koje se zalagao Andrija Štampar

1) obavijestiti narod (o akcijama, namjerama, ciljevima)

2) pripremiti teren i shvaćanje važnosti zdravlja
3) zdravlje nije monopol liječnika
4) liječnik – socijalni radnik
5) liječnik – materijalno neovisan o bolesnicima
6) jednakost siromašnih i bogatih
7) organizacija zdravstva okrenuta zdravlju, a ne bolesti
8) liječnik – učitelj
9) narodno zdravlje – više ekonomsko nego humanitarno pitanje
10) liječnikovo mjesto rada u zajednici (manje u ordinaciji)

26. Primarne i sekundarne/tercijarne zdravstvene ustanove

 PRIMARNA RAZINA- Mjere zaštite i unapređenja zdravlja, sprečavanje i otkrivanje bolesti,

liječenje, rehabilitacija, preventivnu zaštitu
 SEKUNDARNA RAZINA - Specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost
 TERCIJARNA RAZINA - Djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara

27. Dom zdravlja

 osnivač županija
 primarna zdravstvena zaštita na određenom području
1) obiteljska (opća) medicina
2) zdravstvena zaštita žena i djece, školska medicina,stomatologija
3) higijensko-epidemiološka djelatnost
4) hitna pomoć
5) laboratorij za pretrage krvi i mokraće
6) radiološka dijagnostika
7) ostalo: ako nema bolnice

28. Vrste bolnica

 opće
 specijalne (za određene bolesti – tuberkulozu, duševne bolesti i sl.; za određenu populaciju:
dječje, gerijatrijske i sl.)
 (opće) kliničke bolnice:
 1. klinika: nastavna i znanstvenoistraživačka baza
2. klinička bolnica: najmanje 2 klinike i još 2 druge specijalnosti
3. klinički bolnički centar (KBC): izvodi više od polovine programa medicinskog fakulteta

29. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 (HZJZ; do 1961.“higijenski zavodi”)

 higijenske i protuepidemijske mjere (uključujući i borbu protiv masovnih nezaraznih bolesti)
 kontrola i zaštita vode, namirnica i zraka
 dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija
 zdravstvene statistike i prosvjećivanje

30. Liječnička profesij: simboli, njihovi korijreni i funkcija

 titula, bijela kuta, stetoskop, profesionalni jezik (latinski, ali i stručni)

 korijeni: feudalno doba (grb, nošnja, titula)
 izvorna funkcija: status, moć, sugestivni učinak
 sadašnja funkcija: držanje laika na distanci, zaštita monopola

31. Smisao istraživanja povijesti medicine

 dosadno vraćanje u prošlost?

 „sladak otklon (delightful diversion)“?
 povjesničari medicine: neuspješni liječnici?
 Giorgi i Thearle: „temeljno opravdanje za proučavanje povijesti i filozofije jest da medicinu treba
shvatiti tek kao dio procesa koji se razvija“

32. Skupine tema i teme koje su, po Vašem mišljenju, vrijedne istraživanja u povijesti medicine

 velika otkrića
 nerazjašnjene odnosno stare i napuštene ideje koje su potencijalno upotrebljive
 „alternativna“ medicina
 međuovisnost bolesti i vremena

33. Neke (najvažnije) teze (ciljevi i konkretne ideje) Akcijskog plana sustavnog građenja,
čuvanja i promicanja tradicije i ugleda Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Ciljevi:

1. stvoriti odnosno povratiti kod djelatnika i studenata osjećaj ponosa i pripadnosti Medicinskom
fakultetu u Rijeci (MFRi)
2. povećati i održavati razinu informiranosti djelatnika i studenata MFRi o postignućima Fakulteta
3. poticati i trajno jačati motivaciju za radom odnosno studijem na MFRi
4. sustavno širiti informacije o uspjesima i postignućima djelatnika i studenata MFRi
5. osigurati, održavati i unapređivati prepoznatljivost MFRi u lokalnoj zajednici i široj regiji
6. podizati standarde kvalitete izdanja MFRi, kao i organizacije skupova pod pokroviteljstvom MFRi

Konkretne ideje:

1. glasnogovornica Sveučilišta i dekan MF redovito na konferencijama za novinare

2. poboljšanje unutarnje informiranosti MF
3. redovito izdavanje dopune Monografiji
 4. Alma mater – baza podataka o bivšim i sadašnjim nastavnicima i studentima
5. stalni postav povijesti riječke medicine i ljekarništva
6. dva sata nastave i jedno ispitno pitanje iz povijesti medicine (MF) u Rijeci
7. tri etička kodeksa MF
8. park oko zgrade (Hipokrat, laboratorijska životinja, botanički vrt)
9. Dani Fakulteta: govor bivšeg studenta i najboljeg sadašnjeg studenta
10. dodjela počasnih doktorata
11. kandidiranje djelatnika za lokalne/regionalne/državne nagrade
12. knjiga grafičkih standarda i suveniri s logom
13. popularna predavanja
14. kontrola kvalitete skupova i izdanja MF

34. Navedi i komentiraj neke tragove magijske medicine u naše doba

Tetoviranj, nakit, piercing, ples, horoskop

35. O čemu ovisi ugled liječnika i kako se on mijenjao tijekom vremena

 medicina + religija: nizak ugled (Babilon)

 medicina + znanost: visok ugled (SAD: liječnici u rangu sudaca Vrhovnog suda)

Babilon:

 pacijenti na trgu slušaju savjete

 Hamurabijev zakonik: (gubitak oka donosi gubitak prsta liječnika)
 dijagnostika: mjesto stvrdnuća gline na tijelu – mjesto operacije
 medikamentozna terapija: kanabis protiv depresije, mak protiv boli, izmet (“Kravlje govno teplo z
medon zmišat – ki ne more će pišat”)

36. Mumificiranje

 zanat, znanost, ritual, igrokaz

 70 dana: vađenje organa (kanope ili bacanje, mozak, srce), sol, 40 dana sušenja, platno mjesto
organa, umatanje prstiju-šaka-ruke
 tri duha: slobodan, u grobnici, u Podzemlju

37. Značaj obdukcije i kako se mijenjao stav prema njenom izvođenju tijekom vremena

 obdukcija, autopsija, (di)sekcija, anatomija

 Grci (helenizam kao iznimka), Rimljani (Galen), Crkva, židovi, hindusi, Kinezi (do 1913.),
Perzijanci (Parsi)
 učenje o ljudskom tijelu: javna smaknuća i giljotina (zadnje pogubljenje u Francuskoj: Hamida
Djandoubi u Marseilleu 1977.)
 doctors’ riots (1788., New York) i “resurekcionisti”
 theatrum anatomicum (Padova); javne sekcije u Ljubljani

38. Praksa, znaćenje i tumačenje obrez(iv)anja djece u različitim kulturama

 Ebersov papirus: ♂ 6-14 g.

 Freud: Mojsije
 židovi (mohel, 8. dan), muslimani (suna, 7. dan ili pubertet, pred vjenčanje), Etiopljani
 ♂ prepucij koji prekriva glans
  ♀ekscizija prepucija i klitorisa / klitoridektomija / infibulacija (klitoris, m. usne, 2/3 v. usana) –
Sudan, Somalija, Nigerija
 motivi: prevencija ca penisa i/ili cerviksa; obredno čišćenje; simbol pripadnosti (B. Fučić)

39. Navedi i komentiraj neka načela konzumacije „ispravne“ hrane u židovskoj kulturi

Košer (hrana koja odgovara židovskim zakonima i pravilima, prvenstveno prema Tori):

 od vodenih bića čista su ona koja imaju i peraje i ljuske

 od ptica su nečisti predatori i šišmiši (!)
 nečista su sva bića koja pužu po zemlji odnosno pužu i lete (negdje skakavci kao iznimka)
 čisti su preživači-dvopapkari (nečisti su zec, deva i svinja)
 zabranjeno je jesti krv jer “u njoj obitava život” (iznimka je krv zadržana unutar mesa:zato se
meso priprema na poseban način – klanjem i puštanjem da krv iscuri, natapanjem u vodi i
pokrivanjem solju)
 vino je “košer” ako je u svakoj fazi njegove proizvodnje sudjelovao uzoran židov i ako ima
posebnu deklaraciju

40. Navedi i komentiraj neka načela konzumacije „ispravne“ hrane u kulturi islama

Halal (arap. zakonito: hrana koja odgovara muslimanskim zakonima i pravilima

(suprotno: haraam)

 nije grijeh jesti nečistu hranu ako nema druge;

 izrijekom zabranjeno: svinjetina, krv, životinje zaklane u tuđe a ne Alahovo ime,lešine uginulih
životinja, zadavljene ili na smrt prebijene životinje, alkohol i druga opojna sredstva
 klanje kao i kod židova

Razlozi zabrane konzumacije svinjetine u židova i muslimana:

 kvarljivost?
 prevencija trihineloze?
 totem u Egiptu sa svinjskom glavom: tabu

41. Obredno pranje: praksa, značenje i primjeri razlčičitih kultura

 menstruacija: nečiste žene (židovi)

 španj. lječnici u XVII. st.vjeruju da menstruaciju imaju u židova i muškarci
 židovi: prije ulaska u hram, prije dnevnog proučavanjaprava, poslije ejakulacije

42. Definicija i povijest variolizacije i vakcinacije

 variolizacija: injekcija uzročnika velikih boginja

 vakcinacija: injekcija uzročnika kravljih boginja (Jenner i mljekarica)

43. Indijsko učenje o upravljanju duhom (pranayama)

 prana = dah; ayama =upravljanje

 ciklusi: Surya (Sunce, desna nosnica) i Chandra (Mjesec, lijeva nosnica) E. Werntz: (ciklusi 20-
200 min; moždani valovi; promjena dominacije forsiranjim disanjem)

44. Neki oblici i primjeri sakaćenja u drevnoj kineskoj kulturi

  eunusi: kastriranje (anestezija, podvezivanje svilenom trakom, tamponada i adstringens, kateter,
genital se čuva;kirurško vs. kemijsko kastriranje – A. Turing)
 povijanje stopala u žena

1. Uloga dinastija u prijenosu liječničkih moći (stara Grčka i drugi primjeri) - the royal touch -
Regrutiranje tradicionalnih narodnih vidara (Pazzini):

1) osobe kadre liječiti uslijed individualne kvalitete (diranjem bilo kakve bolesti); i settimini (dječaci
rođeni kao sedmi nakon šestero muške djece);le settimine (djevojčice rođene kao sedme nakon šestero
ženske djece); majke blizanaca; osobe rođene s košuljicom (tj. s tragovima amnionske vreće) i sl.; 2)
osobe kadre liječiti uslijed naslijeđenih vrlina (npr. porodica Cirauli sa Sicilije); 3) osobe kadre liječiti
uslijed službe koju obnašaju (npr. svećenici i kraljevi).

2. Hipokrat i njegovo djelo

-Corpus hippocraticum – zbirni naziv spisa pomoću kojih je Hipokrat predavao u medicinskoj školi, ne
zna se točno koliko je od toga njegovo (poput same Hipokratove zakletve)

humoralna patologija -

(diskrazija, liza/kriza)

3. Galen i njegovo djelo

-učio u Aleksandriji (sekcije!) ,liječio gladijatore , sačuvano 115 djela i 50-ak prijevoda,pneuma: iz
ventrikla do oka, pa do objekta, onda natrag u oko sa slikom (višak: kroz hipofizu u grlo = lijek protiv
astme),pretvorba trodjelne duše (pneume): jetra, srce, mozak,pamćenje: “utisnuće u vosak”,riCORdare;
poena / pain (kazna za grijeh),utjecaj na Zapadu: sve do Vezala; iunani

4. Povijest i tumačenja „carskog reza“ (sectio caesarea; Caesarean section; Kaiserschnitt)

-laparotomija + histerotomija -etimologija: Lex Caesarea (govori o uklanjanju mrtvog ploda)? predak
Julija Cezara porođen na taj način? lat. caedere (caesum) = rezati?

5. Navedi neka od najstarijih medicinskih učilišta na Zapadu i približno doba njihova

osnivanja

Salerno IX. st. (ukinuo Napoleon: stanka 1811.-1968.)

Bologna 1088.

Paris 1090. (stanka 1789.-1808.; 1970- ih razdijenjen na 13 sveučilišta)

Oxford 1096.

Montpellier 1131.

Salamanca 1134. (službeno 1218.)

Modena 1175. (stanka 1590.-1680. “zbog manjka novca)

Cambridge 1209. osnovan nakon svađe zbog smaknuća dvoje studenata u Oxfordu
Padova 1222. vjerske slobode

6. Opiši i komentiraj povijesni razvitak najvažnijih shvaćanja i znanja o građi i funkciji ljudskog
mozga i moždanih komora

Bartolomej Anglijski, oksfordski student i kasnije pariški profesor, naučavao je, po uzoru na kasnoantičke
i arapske izvore, da je mozak sjedište osjeta. Duša obitava u glavi, no, kako je bestjelesna, njeno su sijelo
šupljine a ne moždano tkivo. U prvoj šupljini ili komori nastaje mašta, u srednjoj razum, a u stražnjoj
pamćenje i sjećanje. Manija je bolest prve komore a melanholija srednje.

7. Sinonimi, područja prakse i društvene uloga srednjovjekovnih kirurga

-putujući barbiri (kirurzi, vidari, ranari/ranarnici, vrači, tonsores): vade zube, daju klistir, puštaju krv
(slučaj G. Washingtona), vidaju rane (osobito ratne)

8. Kuga u srednjem vijeku i kasnije

-uzročnik: Yersinia pestis (Yersin i Kitasato, 1894.)

-oblici: bubonska, septikemična i plućna

-vektor bubonske kuge: buha koja napada glodavce (zaraza

drugim oblicima moguća i kapljičnom infekcijom, izravnim i neizravnim kontaktom i drugačije)

-zadnja epidemija (bubonske) kuge: srpanj 2010., Peru (8 slučajeva) – kod nas: Rijeka, 1920.

-“crna smrt”: 25 milijuna žrtava

samo u Europi-borba protiv kuge:

1)karantena (prva u svijetu u Dubrovniku 1377.)

2)liječnici

3)sveci-zaštitnici

9. Sveci-zaštitnici od bolesti

Fabijan, Sebastijan, Rok, Alojzije, Gonzaga, Antun Firentinski,Antun opat, Bruno, Ciprijan,

Franjo Asiški, Franjo Ksaverski,Franjo Paulski, Grgur Veliki,Januarije, Josip Benedikt

Cottolengo, Juraj, Karlo Boromejski, Katarina Sijenska,

Kazimir, Rafael arkanđeo...

-lingvističke asocijacije -“specijalizacija” -ikonografija -relikvije (Vodnjan) -čuda

10. Lepra (guba) u srednjem vijeku i kasnije

Hansenova bolest)

-uzročnik: Mycobacterium leprae (1873.) i

Mycobacterium lepromatosis (2008.)

-duga inkubacija: prosječno 3-5 g. (max.

30 g.)

-izvor zaraze: koža i nosna sluznica

-pokriveni do vrha gornje usne, viču:

“Nečist! Nečist!” (u srednjem vijeku: šešir

i crni plašt s dvije bijele zakrpe na prsima; čegrtaljka)

-leprozariji (u Čazmi, Dubrovniku, Zadru,

Splitu, Zagrebu i dr.)

-red sv. Lazara iz Jeruzalema (vitezovi-

gubavci koji njeguju bolesne u leprozarijima)

-sveci-zaštitnici: Damijen, Agripina,

Egidije, Lazar, Silvestar, Martin, Roman...

-u Skandinaviji do kasnog XIX. st.

11. Srednjovjekovne bolnice

-hospital (lat. hospes, gen. hospitis = gost; hospitalis = gostoljubiv) = izvorno: konačište; kasnije: bolnica,
najčešće vojna -u nas najstariji hospital: bizantski u Zadru (VI. st.)-(usporedi: engl., španj. i port. hospital;
njem. Spital; tal. ospedale; franc. hôpital = bolnica)-hospitali srednjovjekovne Europe: pogrebni depozit
pri prijmu; bičevanje umno poremećenih za punog Mjeseca(prevencija nasilja); spužva s octom na licu
protiv neugodnog zadaha

-hospic(ij) (lat. hospitium) = konačište, najčešće za redovnike; danas – ustanova za palijativnomedicinsku

skrb -hospitalizam = pojava (osobito kod male djece) psihičkih promjena uslijed dugotrajnog boravka u
bolnici ili domu -hospitalci (ivanovci; malteški vitezovi)

-odabir mjesta za bolnicu u Bagdadu: gdje meso najduže izdrži nepokvareno -Kairo (Al-Mansur, 1284.):
dvorišta s fontanama; glazbenici, pripovjedači i recitatori Kurana; džeparac pri otpustu

12. Povijest pokušaja transfuzije krvi

-prvi dokumentirani pokušaj (na Zapadu): osobni liječnik pape Inocenta VIII. 1492.: nisu preživjeli

ni papa ni trojica dječaka-”donora”

-Inke uspješno vrše transfuziju (svi imaju krvnu grupu “0”!)

-1665. Richard Lower uspijeva pretočiti krv iz jednoga psa u drugog, ali ne i iz janjeta u čovjeka

-1667. Jean-Baptiste Denys, osobni liječnik Ljudevita XIV., uspijeva izvršiti dvije transfuzije

janjeće krvi čovjeku, dok u trećoj transfuzija završava kobno

-1818. James Blundell uspijeva transfuzijom (ljudske) krvi spasiti život

-1900. Karl Landsteiner (1868.-1943.), otkrivač virusa Polio, otkriva krvne grupe (Nobelova

nagrada 1930.)

13. Protagonisti i glavne značajke razdoblja renesanse u Zapadnoj kulturi

Nikola Kopernik (1473.-1573.), Giordano Bruno (1548.-1600.) i drugi

filozofi i znanstvenici

Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) i drugi istraživači

Leonardo da Vinci (1452.-1519.), Michelangelo Buonarroti (1475.-1574.) i drugi umjetnici

Uomo universale:Leonardo da Vinci

Revolucije u anatomiji Galen , Mondino (XIV.-XVI. st.) ,Andrija Vezal (1514.-1564.)

14. Leonardo da Vinci (osobito njegov doprinos medicinskoj znanosti)

Danas se na Leonarda gleda kao na znanstvenika koji je svoja otkrića dugovao izravnom promatranju
prirode, neopterećenog neoplatonističkim pogledima koji su prevladavali u Firenci njegova doba.
Sveučilišta Leonardo nije pohađao, grčki nije znao a latinski je jezik počeo učiti tek u svojim četrdesetim
godinama. Ipak, u svojoj je knjižnici posjedovao djela Mondina, Avicene i Galena, pa je vrlo vjerojatno
poznavao barem njihove dijelove. Već potkraj osamdesetih godina XV. stoljeća, Leonardo je zgotovio
seriju crteža lubanje, na kojima je prikazao, između ostaloga, i čeonu venu, koju su barbiri i kirurzi rabili
kod puštanja krvi i “liječenja” glavobolje i duševnih bolesti, a prikaz čeonog sinusa ide u red originalnih
Leonardovih otkrića. U svojim proučavanjima osjetnih sustava, Leonardo se najviše zanimao za vid.
Držeći oko najčudesnijom Božjom kreacijom i “prozorom duše,” skidao ga je, umakao u bjelanjak i tako
kuhao kako bi pospješio seciranje. Radio je i pokuse na žabi, zaključujući da žaba može poživjeti neko
vrijeme i bez glave, srca, unutarnjih organa i kože, ali trenutačno umire ako joj se presječe leđna moždina,
pa, prema tome, ondje mora biti sijelo života i kretanja. Vraćajući se anatomskim proučavanjima oko
1506., dakle, nakon višegodišnje pauze, Leonardo je genijalnošću kipara došao do otkrića oblika
moždanih komora, ulivši rastaljeni vosak u komore vola te potom odvojivši mozak od stvrdnute mase.
Ovim otkrićima valja pripisati i ubrajanje njušnih živaca u moždane, a istaknuti treba i eksperimente s
gledanjem boja i mirisanjem, ideje o funkciji sanjanja, mehanici kihanja, utjecaju duševnog stanja majke
na zdravlje nerođenog čeda...

15. Andrija Vezal i njegovo djelo

(1514.-1564.) - rođenjem Flamanac (Bruxelles) - pariški student i profesor u Padovi (sa 23 godine) -
ukazuje na 200 Galenovih zabluda (jetra s 5 režnjeva, mandibula u dva dijela, rete mirabile na bazi mozga
itd.) i postavljatemelje nove, moderne anatomije - Tabulae anatomicae sex (Venecija, 1538.); De humani
corporis fabrica libri septem (Basel, 1543.) - osobni liječnik cara Karla V., potom Filipa II. (u Španjolskoj)
- nestao tijekom hodočašća u Jeruzalem (mjesto groba nepoznato)

16. Alkemija i alkemičari

-ciljevi: eliksir života, kamen mudrosti, pretvaranje metala u zlato -raširenost: većina antičkih i
srednjovjekovnih civilizacija -doprinos modernoj znanosti: počeci anorganske kemije i dr.
Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim (Paracelsus; 1493.-1541.) rođenjem
Švicarac, podrijetlom Nijemac, putovao Europom i djelovao u Austriji borba protiv autoriteta: Avicene
(Kanon) i Galena alkemičar: kemijska osnova tjelesnih procesa (kemijski elementi kao terapija: bakar,
arsen, živa) kuga, sifilis, profesionalne bolesti, neuroze, epilepsija, histerija medicinska etika

17. Sifilis od XVI. stoljeća nadalje

- vjerojatno prenijet iz Amerike potkraj XV. st. - uzročnik Treponema pallidum (ranije Spirochaeta
pallida): otkrivač Fritz Schaudinn (1871.-1906.) koji je radio i u Rovinju

- početkom XX. st. kao lijek korišten Salvarsan: u dogovoru s izumiteljem Paulom Ehrlichom, u Zagrebu
pokuse na 50 bolesnika provodi Janko Thierry (1874.-1939.) i objavljuje prvi rad u svijetu na ovu temu

- neki poznati bolesnici: Ivan Grozni, Cesare Borgia, Charles Baudelaire, Edouard Manet, Paul Gauguin,
Vincent van Gogh, Al Capone i dr.

- Hitler u mladosti zaražen sifilisom: 1942. simptomi progresivne paralize(o tome je postojao pisani
izvještaj)

18. Vještice kao povijesnomedicinski fenomen

-podrijetlo: antičko (Kirka i dr.), ali najveća pomama u Europi XV.-XVIII. st. (heretički pokreti): 110.000
procesuiranih, 60.000 smaknutih (82% žena) -pučki element: uroci; “intelektualni” element: satanizam

-Malleus maleficarum Krämera i Sprengera, 1486. (kako prepoznati vještice, kako ih mučiti i suditi im i
dr.) -u nas: 1632. “vještica” spaljena u Svetvinčentu; 1716. 7+7 “vještica/vještaca”u Kastvu

Medicinsko objašnjenje: - duševne bolesti (J. Weyer,XVI. st.) -Huntingtonova koreja (Salem, 1692.)

19. Vampiri kao povijesnomedicinski fenomen

Etimologija: starobugarski via turski?

mađarski: vámpir; poljski upyr

u nas: vampir, lampir, jepir, tenac, fudlak, kudlak, hudlak –

od: vukodlak, dakle likantrop (gr. lykos=vuk;

‘anthropos=čovjek), njemački Werwolf, engleski werewolf, talijanski lupo mannaro

-uspon kulta: XVII.-XVIII. st.

-slučaj šleske "vampirice" Rosine Polakin, naveo je Van Swietena da 1755. nagovori Mariju Tereziju na

izdavanje edikta protiv progona vampira i vještica

-vampir: mrtvac, leš ubojice, samoubojice, heretika, kriminalca i grešnika, u koji se 40 dana po smrti
uvukao zao duh

-skriva se od sunca

-nema refleksa u zrcalu

-smrtno se boji svete vodice i križa

-blijed je
-žrtvama zariva duge očnjake u karotidu

-može se transformirati u vuka ili šišimiša

-“lijekovi” protiv vampira:

-češnjak

-četverolisna djetelina u džepu

-glogov kolac k Porphyria cutanea tarda (uslijed genskog poremećaja

nakuplja se, najviše u koži, porfirin = sirovina za

hemoglobin):

-hipertrihoza nad jagodičnim kostima

-lokalne hiperpigmentacije i hipopigmentacije kože

-fotosenzibilizacija kože (bule: skrivanje od ogledala)

-psihotične i delirantne atake

-anemija, bljedilo, žutica, smećkasti očnjaci

-češće u germanskih naroda (Sasi na Balkanu)oji se zabija u srce na spavanju.

20. Ijatrokemičari i ijatrofizičari

ijatrokemičari: -shvaćaju tjelesne pojave i bolesti kao rezultat prvenstveno kemijskih procesa

-predstavnici (XVII. st.): van Helmont, de le Boë-Sylvius i dr.

-dijagnostika urina

-A. Lavoisier (XVIII. st.): disanje kao oksidacija

ijatrofizičari:

-shvaćaju tjelesne pojave i bolesti kao rezultat prvenstveno fizikalnih procesa

-predstavnici (XVII. st.): Borelli, Baglivi i dr.

-toplomjer (S. Santorio, XVII. st.), mikroskop (S. Jansen, XVII. st.), perkusija

(L. Auenbrugger, XVIII. st.), auskultacija (R. Th. H. Laënnec, XIX. st.),

oftalmoskop (H. von Helmholtz, XIX. st.), EKG (W. Einthoven, XIX. st.), X-

zrake (C. W. Röntgen, XIX. st.), EEG (H. Berger, XX. st.)

21. Opiši i komentiraj povijesni razvitak najvažnijih shvaćanja i znanja o građi i funkciji
ljudskog srca
- većina antičkih kultura i mislilaca: srce je sjedište duše

William Harvey (1578.-1657.): sistemski

Platonov i Galenov model “trodjelne duše”

Miguel Serveto (1511.-1553.): Plućni krvotok

22. Frenologija - Ostajemo zatečeni spoznajom da se uz optimistične naznake u psihijatriji

našlo mjesta i za teoriju poput Gallove frenologije. U njoj se na osnovi konfiguracije lubanje

procjenjuju intelektualne i moralne sposobnosti. Frenologija je barem motivirala pojedine od

sljedbenika na proučavanje mozga i moždanih centara.

23. Homeopatija - Homeopatija što ju je osnovao i pokrenuo Hahnemann pod motom «liječiti slično
sličnim», odnosno infinitezimalno malenim dozama uzroka bolesti, do današnjih je dana jedan od
najutjecajnijih alternativnih medicinskih sustava.

24. Jean-Baptiste Lalangue i njegova Vrachtva ladanyszka

-prvo izvorno medicinsko djelo na hrvatskom jeziku

-autor Jean-Baptiste (Ivan Krstitelj) Lalangue 1776.

-najčešći uzroci bolesti: naporan težački rad, siromaštvo, slabo pripremljena hrana, oskudna i neprikladna
odjeća i obuća, vino i rakija

-utjecaj na književnost: pjesma “Sectio anatomica” iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže

-druga djela J.-B. Lalanguea: Kratek Navuk od Mestrie pupkorezne Izpiszavanye vrachtvenih Vod
Horvatzkoga y Szlavonszkoga Orszaga Nachin Jabuke zemelyzke szaditi

25. Louis Pastuer, Robert Koch i njihova uloga u ranim fazama razvoja imunologije i etiologije
bolesti

Louis Pasteur (1822.-1895.): pasterizacija mlijeka; cjepivo protiv bjesnoće i bedrenice; otkriva
streptokoke i stafilokoke

Robert Koch (1843.-1910.): izolirao uzročnike bedrenice (antraksa), tuberkuloze i kolere, suzbijao
malariju

26. Nomenklatura i povijest shvaćanja i prakse antisepse

sepsa (septikemija; grč. sepsis = truljenje): prodor bakterija u krv

septički (npr. septička jama): “koji skuplja otrov”

antisepsa = postupak sprečavanja sepse

asepsa = stanje u kojemu nema opasnosti od sepse

Phillip Semmelweis (1818.-1865.): dezinfekcija

Joseph Lister (1827.-1912.): karbolna kiselina za sterilizaciju instrumenata

Antonio Grossich (1849.-1926.): jodna tinktura za dezinfekciju

Povijest medicine i Medicinskog fakulteta u Rijeci

27. Lokacije gradske bolnice/bolnica u Rijeci u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

-prvi hospital: XV. st. "u predjelu zvanom Sv. Sebastijan“ (Kobler); otvaranje "Sv. Duha" 1441. (Grmek)

-1722.-1726. uređen lazaret Sv. Karla u lučici Mandrać (kod današnjih vatrogasaca) za obranu od

kuge

Zgrada Carske kraljevske vojnopomorske akademije: 1919. ovamo seli bolnica (od 1823. u ex-tvornici
voska Massa Cavalli e Licudi – preko puta današnjeg Pomorskog fakulteta; Sušak je Banovinsku bolnicu
dobio tek krajem 1934.)

28. Lokacije lazareta u Rijeci i okolici tijekom povijesti

-1722.-1726. uređen lazaret Sv. Karla u lučici Mandrać (kod današnjih vatrogasaca) za obranu od kuge
(nakon 1812. kontumacija u Kraljevici, a od 1833. lazaret Sv. Franje u Martinšćici za obranu od kolere)

29. Giovanni Battista Cambieri

(1754.-1838.) “škrljevska bolest”

-1800. izvješće Josipa Mašića, riječkog protomedicusa

- 1816. Giovanni Battista Cambieri i Ignácz (Ignatius) Stáhly

(1787.-1849.) iz Budimpešte počinju pokuse s “morbus de Scharlievo”

- “suci” u Voloskom dojavljuju nove slučajeve

- karantena u Rijeci, Bakru i Kraljevici (posjećuje je F. Hebra)

-1828. L.V. Lagneau, Traité pratique des maladies syphilitiques, 6. izdanje, 2 sveska (Paris: Gabon): "mal
de Fiume“

- 1830. A.C. Lorenzutti (Padova): "lues flumicensis"

- doktorske disertacije u Padovi (Santes, de Moulon, Rizzi) i Beču (Melzer)

1800. 2,600 ukupno (J. Mašić)

1818-1825. 2,259 samo u gradu Rijeci

1832. 140 samo u okrugu Volosko (F.S. Verson)

1850. 13,000 ukupno

-iz Lombardije (studirao u Paviji)

30. „Škrljevska bolest“

*Napisano kod Cambiera sve što piše u prezentaciji o bolesti

31. Saverio Graziano

(1702.-1780.), "sanitetski pročelnik“, opstetričar i ginekolog (podrijetlom iz Apulije): autor prvog

znanstvenog medicinskog rada na našem području (De usu mercurii), istakao se u borbi protiv kuge u
Rijeci (1740.) i malarije u Lovranštini (1760.), opisom potresa (1750.) -prva javna primaljska škola u
Hrvatskoj (Rijeka, 1786.): vode je Giacomo Cosmini i Giovanni Carrobi (autor teoretsko-praktičnog
priručnika na hrvatskom jeziku)

32. Ivan Dežman

(1841.–1873.), liječnik i književnik, otac pulmologa i književnika moderne Milivoja Dežmana, objavljuje
1868. Rječnik liječničkog nazivlja ...-služba hitne pomoći: 1882. (godinu dana prije bečke)

33. Antonio Felice Giacich

(1813.-1898.) -studij medicine u Padovi

-predaje pomorsku medicinu na Akademiji

-liječnik (i direktor) u Gradskoj bolnici Sv. Duha

34. Peter Salcher(1848.-1928.)

-nastavnik na Vojnoj pomorskoj akademiji

-suradnik Macha i Rieglera na istraživanjima ultrabrze fotografije (metak u letu)

-Riječanima prezentirao otkriće rendgenskih zraka već u veljači 1896. (mjesec dana nakon njihova
izuma): prvi rendgenogram u Hrvatskoj – snimak ruku barunice Vranyczany

35. Gjuro Catti

(1849.-1923.) -diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču

-internist i rinolaringolog, promicatelj klimatoterapije na Kvarneru (suradnik L. Schröttera von Kristellija)

-unapređuje pedijatriju (surađuje s riječkim liječnikom Franjom Kresnikom, graditeljem violina)

-izumitelj instrumenta za odstranjivanje adenoidnih vegetacija ("hvataljka") i prstenaste žlice (kohleje) za

odstranjivanje sujedica (oba instrumenta se i danas koriste)

36. Antonio Grossich (1849.-1926.) -uveo jodnu tinkturu u dezinfekciji operacijskog polja (oko
1907.)

-predsjednik Nacionalnog savjeta Rijeke 1918., Privremene vlade Rijeke 1920./’21., senator Kraljevine
Italije od 1923.

37. Lionello Lenaz (1872.-1939.) -leukemija nije hiperplazija nego neoplazija

-statička inervacija (tonus): održava nas u mirovanju

-rektor za prosvjetu u D’Annunzijevoj vladi 1919./1920.

38. Viktor Finderle

(1902.-1964.) -vakuum-ekstraktor (1952.) po uzoru na hobotnicu

-Šveđanin Malmström, Austrijanac Urban i dr.

39. Valter Rukavina (1896.-1972.)

-medicinu studirao u Innsbrucku, Grazu i Beču, a diplomirao u Pragu

-specijalizirao infektologiju

-zaslužan za iskorjenjivanje istarske epidemije bruceloze 1945.–1949.

-objavio monografiju Malteška groznica u Istri

-ekspert Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za brucelozu

40. Vinko Frančišković (1919.-1984.) -dekan Medicinskog fakulteta

-u timu s profesorom imunologije Šimom Vlahovićem (1932.-1977.) izveo prvu transplantaciju bubrega u
Hrvatskoj (1971.)

41. Antonio i Costantino Branchetta i povijest glavne zgrade Medicinskog fakulteta u Rijeci
-nasljednici bogatog riječkog trgovca cilindrima i slamnatim šeširima

-daruju gradu 460 + 90 tisuća kruna za kupnju terena i gradnju ubožnice (1903.- 1908.)

-projekt “Aria e luce” C. Pergolija

-200 štićenika (30+30 djece i 70+70 odraslih)

-1933. pridodana dječja kolonija na Kantridi (danas bolnica)

42. Osnivanje Medicinskog fakulteta u Rijeci: okolnosti, najranija povijest i njeni protagonisti

Medicinski fakultet u Rijeci

- osnovan 1955. zaslugama riječkog liječnika dr. Viktora Finderlea, prof. dr. Andrije Štampara (dekan
Medicinskog fakulteta u Zagrebu i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, pionir higijene,
preventivne i socijalne medicine, predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti – danas
HAZU), prof. dr. Ante Šercera (otorinolaringolog i svjetski poznati ekspert za otosklerozu) i drugih

-prvi nastavnici: S. Novak i Z. Kučić (interna medicina), J. Komljenović (klinička kirurgija), A. Medanić
(opća kirurgija), D. Perović (ginekologija), Z. Sušić (neuropsihijatrija), F. Jelašić (neurologija), T.
Dujmušić i J. Bakotić (otorinolaringologija), A. Filipović (oftalmologija), B. Cvitanović (higijena i
socijalna medicina)

-u Gradskoj vijećnici u Rijeci, 21. studenog 1955., za 6 studenata V. godine i 12 apsolvenata te nastavnike
i brojne uglednike iz Rijeke i Zagreba, v.d. dekana prof. dr. Silvije Novak drži nastupno predavanje s
temom “Današnji značaj interne medicine”

- Fakultet se potpuno osamostalio 1957. (prvi fakultet izvan Zagreba)

43. Silvije Novak (1900.–1988.)

-internist iz Zagreba
- prvi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci

*Ps. Autorice skripte iliti odgovora na pitanja ( za vlastitu guzicu izrađeno): Nina Leuštek, Veronika
Lončar

Akad.god:2019/2020