MODERNIZAM U EUROPSKOJ KNJIŽEVNOSTI, PJESNIČKI PRAVCI I

PREDSTAVCI, CHARLES BAUDELAIRE: SUGLASJA, ALBATROS, CVJETOVI ZLA

Modernizam općenito

- zajednički naziv za realističke stilove kraja 19. st.

- osnovna značajka: zadaća i svrha umjetničkog stvaranja je LJEPOTA

Teoretičar Theophile Gautier - zastupnik esteticizma (kult ljepote) i larpurlartizma - u mjetnost

za umjetnost
Predstavnici: T. Gautier, Paul Verlaine (poezija pro�eza glazbom)

- dekadencija -faza u razvoju simbolizma; osjećaj nezadovoljstva, beznačaja, tjeskobe;

propadanje zapadne kulture

- parnasovstvo/parnasovci - metafora za pjesni�tvo

- umjetnički pokret u Francuskoj (1860. - 18.66.), grupa pjesnika objavljuje zajedničku zbirku
"Suvremeni parnas"
- osobine: kult savr�ene forme, impresonalnost (neosobnost), objektivnost, izbjegavanje
suvremene tematike
- predstavnici: Leconte de Lisle, T. Gautier, C. Baudelaire, Paul Verlaine, Stephane Mallarme
- ističu aristrokatizam (umjetnost je samo za odabrane) i esteticizam

- simbolizam - 80.-te godine 19. st.

- predstavnici: C. Baudelaire i Edgar Allan Poe
- simbolisti nastoje predstaviti bit stvari putem simbola, sugestija asocijacija
- prvi simbolistički manifest 1866. Jean Moreas

- secesija - borba protiv �kola

- protive se akademizmu u umjetnosti (uglavnom u likovnoj)

Bečka moderna
- velik utjecaj na hrvatsku modernu

ideolog: Herman Bahr

- pisci: Artnr Schnitzler, Thomas Manu (nobelovac; Buddenbookovi, Smrt u Veneciji, Čarobni
bijeg), Herman Hesse
- niske moderne predstavnici: Anton Pa\>lović Cehov (pi�e novele o malim ljudima i lirske
drame)

Charles Baudelaire (�arl Bodler)

- rođen 1821., a umro 1867.
Iz �ivotopisa:
- rođen u Parizu, u imućnoj građanskoj obitelji
- nakon očeve smrti odgaja ga strogi i autoratativni očuh
- osjetljiv i osjećajan dječak se te�ko snalazi u obitelji
- ne zavr�ava vojnu �kolu
- bje�i s broda na kojem je putovao u Indiju
- upoznaje mulatkinju, glumicu koja utječe na njegov �ivot, nakon povratka u Pariz �ivi kao
bohem i dandy
- razboljeva se i umire gotovo bez svijesti o samom sebi

- djela: Cvjetovi zla (1857), Male pjesme u prozi - Spleen Pariza(1869)

Knji�evni rad:
- "Cvjetovi zla"
- zbog te zbirke mora platiti globu i izbaciti 6 pjesama
- zbirka je izraz unutarnje pobune hipokrizije (a to znači pretvaranja licimjerja) besmislene
konvencionalnosti (uobičajenosti, ustaljenosti), do�ivljaja nesavr�enosti te osjačaja praznine
- zbirka ima �est djelova
1) Sleen i ideal - kontrast između uzleta ideala i pada
2) Pari�ke ulice -poku�aj bijega u izvanjski svijet velegrada
3) Vino - bijeg u umjetne rajeve - ni tu ne nalazi smirenje
4) Cvjetovi zla (oksimoron spajanje ne spojivog) poku�aj pronala�enja ljepote u zlu
5) Prosvjet pobuna protiv Boga
6) Smrt - smirenje se tek nalazi u njemu

- Baudelaire veliča u svojim djelima tjelesnu ljubav, strast, priroda u svojoj ljepoti nije presudna
- prepoznajemo jake osjećaje (očaj, mr�nju, prezir, odu�evljenje) - sve osim ravnodu�nosti
- tra�i ljepotu u zlu, trule�i, la�i, krvi, ali to uzdi�e do idealne ljepote
- sadr�ajno Baudelaire predstavlja odmak od tradicionalnog poimanja tema i motiva �
formalno - koristi tradicionalne oblike pazi na "građu" i pojedinačnih pjesama i zbirki

Albatros

Simbolika pjesme
- albatros - pjesnik
- mornari - dru�tvo koje ga ne razumije
- brod -
- nebo - sloboda
- pjesma je simbolički prikaz sudbine pjesnika
- odnos pjesnika i svijeta izra�ena kroz suprotnost između mornara i albatrosa
- pjesnik te�i vi�im duhovnim vrijednostima idealima
- u stvarnosti, među ljudima je neshvaćen, ru�en i drugačiji
- motiv odbačenosti i neshvačenosti prikazanje simbolički - odtklon od tradicionlanog
pjesni�tva, ali u gradi pjesme po�tuje tradicionalne oblike: katreni, dvanaesterci, unakrsna
rima.

Suglasja

- programatska pjesma; sonet, dvanaesterac

- priroda (�ivot) je sveti�te prepuno simbola koje čovijek treba odgonetnuti
- boje, mirisi, zvukovi i oblici u suglasju, pjesnik te raznorazne asocijacije (obojeni mirisi i
zvukovi) nastoji udru�iti kroz poeziju - SINESTEZIJA
- mirisi imaju dvojnost
a) nje�ni, slatki, zeleni i svje�i
b) jaki, te�ki, bujni, razbludni
- dvojnost mirisa je dvojnost u čovijeku razapetom između razuma i nagona
- između tih dviju krajnosti Bodlerje razapet kao čovijeka i kao pjesnika

<Natrag