Gerafi Inela

DOBA FAKULTET
ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE

MARIBOR
MAGISTARSKI RAD
Inela Porča
Maribor, 2019.
DOBA FAKULTET
ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE
MARIBOR
ANALIZA UPRAVLJANJA PROJEKTIMA

KROZ MARKETING
DRUŠTVENIH MREŽA
(magistarski rad)
Program Međunarodno poslovanje
Inela Porča
Mentor: izv. prof. dr. Tina Vukasović

Komentor:
Lektor:
Prijevod na strani jezik:
Maribor, 2019.
IZJAVA O AUTORSTVU
Niže potpisani/a izjavljujem da sam autor magistarskog rada pod naslovom ANALIZA UPRAVLJANJA
PROJEKTIMA KROZ MARKETING DRUŠTVENIH MREŽA i da sam za potrebe arhiviranja predao/la
elektroničku verziju završnog rada u Biblioteku DOBA Fakulteta. Magistarski rad izradio/la sam uz pomoć
mentora. Sukladno stavku 1., članak 21. Zakona o autorskim i srodnim pravima (Ur. list RS, br. 16/2007)
dozvoljavam da je gore navedeni završni rad javno dostupan.
Izjavljujem da dozvoljavam objavu osobnih podataka vezanih na završetak studija (ime, prezime, godina
i mjesto rođenja, datum diplomiranja, naslov magistarskog rada) na internetskim stranicama i u
publikacijama DOBA Fakulteta.
…………………………………….. ……………..…………………………………..
(mjesto i datum) (potpis studenta)
SAŽETAK
Projekat prolazi kroz pet faza: inicijaciju, planiranje, izvođenje, nadzor i kontrolu i zatvaranje
projekta. Ovo je glavna tema ovog završnog rada koja je koristeći se dostupnom literaturom
istražena i objašnjena. Također, objašnjeni su važnost i uloga projektnog menadžera i društvenih
mreža. Društvene mreže kao novi medij su značajno doprinijele razvoju nove marketinške
discipline – digitalnog marketinga. Ovaj pojam se jednostavno definira putem digitalne prisutnosti
koja podrazumijeva drukčiji pristup marketingu. Upotreba društvenih mreža u poslovnom svijetu
nezaustavljivo raste i svakodnevno se pronalaze novi načini i mogućnosti poboljšanja poslovanja.
Namena ovog rada je definirati pojmove upravljanja projektima i marketing društvenih mreža, te
prikazati njihovu kombinaciju. Cilj je utvrditi utjecaj te ukazati na važnost i značenje upotrebe
društvenih mreža u poslovanju, točnije uključivanje društvenih mreža u marketinške aktivnosti
analize upravljanja projektima.
Pri istraživanju primijenjen je deduktivan metodološki pristup. Rad je podijeljen na dva dijela;
teorijski i empirijski. Na osnovu definiranog problema, predmeta i ciljeva istraživanja, teorijski dio
temelji se na prikupljenoj relevantnoj domaćoj i stranoj literaturi iz raspoloživih bibliografskih baza
podataka. Empirijski dio rada odnosi se na provedeno primano istraživanje putem anketnog
upitnika, online intervjui sa vođama projekata, koji su bili predmet istraživanja. Ograničenja
istraživanja u ovom radu ogledaju se u polju nedovoljnog postojanja projekata koji su u svoju
realizaciju uključili i korištenje marketing društvenih mreža. Druga limitacija se ogleda u sferi
nedostatka literature i radova koji se bave egzaktno ovom temom.
Ključne riječi: marketing, društvene mreže, upravljanje projektima, analiza
SUMMARY
Each project goes through five phases: initiation, planning, execution, monitoring and control and
closure of the project. This is the main theme of this final paper that has been explored and
explained using the available literature. Also, the importance and role of the project manager and
social networks are explained. Social networks as a new medium have significantly contributed to
the development of a new marketing discipline - digital marketing. This term is simply defined by a
digital presence that implies a different approach to marketing. The use of social networks in the
business world is growing steadily and new ways and opportunities for improving business are
being found every day.
The purpose of this paper is to define the concepts of project management and marketing of social
networks, and to present a combination of them. The aim is to identify the impact and to highlight
the importance and importance of using social networks in business, and more specifically, the
inclusion of social networks in marketing activities of project management analysis.
A deductive methodological approach was applied to the research. The paper is divided into two
parts; theoretical and empirical. Based on the defined problem, subject and objectives of the
research, the theoretical part is based on the collection of relevant domestic and foreign literature
from available bibliographic databases. The empirical part of the paper relates to the received
research through a questionnaire, and online interviews have been conducted with project managers
who have been the subject of the research. The limitations of the research in this paper are reflected
in the field of insufficient existence of projects that included the use of marketing social networks in
their realization. Another limitation is the lack of literature and papers dealing with this topic.
Keywords: marketing, social networks, project management, analysis
KAZALO
1 UVOD..................................................................................................................................6
1.1 Opredeljenje područja i opis problema........................................................................6
1.2 Namena rada.................................................................................................................9
1.3 Ciljevi rada...................................................................................................................9
1.4 Metode rada................................................................................................................10
1.5 Istraživačka pitanja i hipoteze....................................................................................10
1.6 Uzorkovanje...............................................................................................................11
1.7 Ograničenja istraživanja.............................................................................................11
1.8 Istraživački koncept....................................................................................................11
2 UPRAVLJANJE PROJEKTIMA KROZ DRUŠTVENE MREŽE...................................13
2.1 Razvoj društvenih mreža............................................................................................13
2.2 Vrijednost društvenih mreža......................................................................................14
2.3 Podjela društvenih mreža...........................................................................................15
2.3.1 Facebook...........................................................................................................................................15
2.3.2 Instagram...........................................................................................................................................16
2.3.3 Snapchat............................................................................................................................................17
2.3.4 Youtube.............................................................................................................................................18
2.3.5 Twitter...............................................................................................................................................20
2.3.6 LinkedIn............................................................................................................................................21
2.3.7 Google Plus.......................................................................................................................................21
2.4 Marketing na društvenim mrežama............................................................................22
2.4.1 Content marketing.............................................................................................................................23
2.4.2 Viralni marketing..............................................................................................................................24
2.4.3 Tribal marketing................................................................................................................................24
2.4.4 Prednosti marketing društvenih mreža..............................................................................................25
2.4.5 Nedostaci marketinga društvenih mreža...........................................................................................27
2.4.6 Metrike digitalnog marketinga..........................................................................................................28
2.5 Analiza upravljanja projektima..................................................................................30
2.5.1 Projekti..............................................................................................................................................30
2.5.2 Upravljanje projektima......................................................................................................................31
2.5.3 Kontekst upravljanja projektom........................................................................................................32
2.5.4 Upravljanje projektima kroz marketing društvenih mreža................................................................33
3 ISTRAŽIVANJE I ANALIZA..........................................................................................36
3.1 Metode i uzorak..........................................................................................................36
3.2 Rezultati istraživanja..................................................................................................36
3.2.1 Projekat Sarajevo Film Festival........................................................................................................36
3.2.2 Projekat Noćna utrka.........................................................................................................................39
3.2.3 Projekat Djevojke na trčanju.............................................................................................................42
3.2.4 Projekat Dance Fest...........................................................................................................................45
3.2.5 Projekat Helen Doron........................................................................................................................48
3.3 Diskusija.....................................................................................................................51
3.4 Odgovori na istraživačka pitanja i testiranje hipoteza...............................................52
4 ZAKLJUČAK I DISKUSIJA............................................................................................53
LITERATURA I IZVORI.........................................................................................................55
1 UVOD
1.1 Opredeljenje područja i opis problema
Tema ovog magistarskog rada je „Analiza upravljanja projektima kroz marketing društvenih
mreža“. Projekt prolazi kroz pet faza: inicijaciju, planiranje, izvođenje, nadzor i kontrolu i
zatvaranje projekta. Ovo je glavna tema ovog završnog rada koja je koristeći se dostupnom
literaturom istražena i objašnjena. Također, objašnjeni su važnost i uloga projektnog menadžera i
društvenih mreža.
Društvene mreže kao novi medij su značajno doprinijele razvoju nove marketinške discipline –
digitalnog marketinga. Ovaj pojam se jednostavno definira putem digitalne prisutnosti koja
podrazumijeva drukčiji pristup marketingu. Digitalna prisutnost tvrtke zahtijeva kontinuiran
angažman, korisnički orijentiranu komunikaciju, interakciju temeljenu na sadržajima koje
kompanija kreira i neprekidan dijalog između samih korisnika, kao i između kompanije i korisnika 1.
Očito je kako je korisnik ključan element i centar svih marketinških aktivnosti u digitalnom dobu.
Razvoj društvenih mreža je dodatno osnažio ulogu kupca omogućavajući mu nesmetano stvaranja
priče o marki preko kreiranja i dijeljenja sadržaja na ovim društvenim platformama. Priče
generirane od strane korisnika na društvenim mrežama imaju mnogo veći utjecaj na percepciju
marke od tradicionalnih aktivnosti zbog toga što su vjerodostojnije, digitalne, dinamične i dostupne
u stvarnom vremenu svim članovima mreže2.
Upotreba društvenih mreža u poslovnom svijetu nezaustavljivo raste i svakodnevno se pronalaze

novi načini i mogućnosti poboljšanja poslovanja. Razvoj tehnologija i alata na društvenim mrežama
vrlo brzo nalazi primjenu u suvremenom poslovanju kompanija. Sve mogućnosti što društvene mreže
pružaju i donose u odnose pojedinca i društva, na isti način utječu na tvrtke i njihovo poslovanje.
Nove tehnologije su izazvale suštinske promene u obavljanju marketing aktivnosti. Promene su

evidentne u svim fazama kreiranja i isporuke vrednosti potrošačima i gradjenju dugoročnih odnosa
sa njima. Suštinske promene u komunikacionoj sferi izazvala je Internet tehnologija.
1
Penović, A., Cetinić, M., Rašeta, I., Ličina, B., (2014.): Pobijedite internet ili će internet pobijediti vas, Jasno
& Glasno, Zagreb, str. 20-31
2
Gensler, S., Völckner, F., Liu-Thompkins, Y., Wiertz, C., (2013.): Managing Brands in the Social Media
Environment, Journal of Interactive Marketing, Vol 27, str. 242-256.
6
Integrisane marketing strategije sve više prepoznaju strategijsku ulogu kombinacije tradicionalnih i
savremenih oblika i medija. Jedni od njih su društveni mediji koji usled realnosti značaja i uticaja
informacija na ponašanje potrošača.
Društveni mediji (Social media) se najčešće definišu kao „obilje novih izvora online informacija
koje se stvaraju, iniciraju, cirkulišu i koriste od strane potrošača s namerom da medjusobno
razmenju informacije o proizvodima, markama, uslugama, osobenostima i specifičnostima 3".
Obuhvataju brojne i veoma raznovrsne medije, kao što su, blogovi, od strane kompanije
sponzorisani odbori za diskusiju, sobe za četovanje (chat rooms), e-mail, vebsajtovi
i forumi potrošača za rangiranje proizvoda i usluga, Internet odbori i forumi za diskusiju, blogovi
(sajtovi koji sadrže digitalni audio, slike, filmove ili fotografije), društveni mrežni vebsajtovi.
Društvene mreže omogućuju brojne aktivnosti marketinga4:

 istraživanje tržišta,
 kreiranje i provjeru ideja,
 razvoj novih proizvoda,
 informiranje potencijalnih kupaca o proizvodima i uslugama,
 unaprjeđenje odnosa s klijentima,
 sve oblike promocije i komunikacije.
Pod projektom se najčešće podrazumeva poduhvat koji se preduzima da bi se postigli ciljevi u

predviđenom vremenu i sa spredviđenim troškovima. PROJEKT – pregnuće (nastojanje) u kojem
se stvara (novi) jedinstveni proizvod, usluga ili rezultat (dokument u kojem su detaljizirana otkrića)
i koje je vremenski određeno - ima svoj početak i svršetak. Projekt ima svoju progresiju –
stupnjevito napredovanje kroz faze i procese u danom vremenskom okviru5.
Realizacija projekta može se postići u predviđenom vremenu i sa predviđenim troškovima jedino

ako se usklade sve aktivnosti, resursi i svi učesnici i izbegnu sva moguća odstupanja a to je moguće
ukoliko se vrši upravljanje projektom.
Dobra komunikacija među sudionicima projekta ključna je za uspjeh projekta. Komunikacija
uključuje razmjenu relevantnih informacija između sudionika projekta. Pokazalo se da je loša
3
Suzana Đukić, Jovica Stanković „ Using social media for Internet marketing“, 2010
4
13. Boon C. Lim, Cindy M.Y. Chung, „The ipact of word-of-mouth communication on attribute evalution“, Journal
of Business Research, april 2009.
5
Čala, I., Vođenje projekata, Skripta, Tehničko veleučilište, Zagreb., 2009.
7
komunikacija jedan od najčešćih projektnih rizika6. Obično se pretpostavlja da svi sudionici
surađuju i razmjenjuju informacije kako bi postigli ciljeve projekta. Zapravo, postoji potencijalni
sukob interesa među sudionicima projekta jer svi imaju i svoje interese.
Opće karakteristike projekta7:

• Vremenska određenost – ograničeno trajanje
– Definirani početak i svršetak (završetak može biti i prekid projekta bez ciljem
postavljenih rezultata
– Vremenski ograničen angažman sudionika u projektu
• Jedinstveni proizvod, usluga ili rezultat
– Materijalni proizvod – jasno razlikovni artefakt koji se može kvantificirati
– Usluga u smislu sposobnosti za izvođenje nekog posla
– Pisani rezultat – znanje, znanstveno otkriće, model, metoda
• Stupnjevano (fazno) napredovanje
– Usko vezano uz vremensku određenost i rezultat
– Napedovanje kroz faze i korake – progresiju
Projekt označava aktivnosti koje se događaju van uobičajenih granica i operativnih mogućnosti
poslovnog sustava. Projekti se iskorištavaju u smislu postizanja strateških organizacijskih planova
(bez obzira da li projektni tim čine zaposleni ili su oni iz neke ugovorne strane). Projekti su rezultat
jedne ili više strateških razmatranja:
– Zahtjeva tržišta
– Organizacijskih potreba
– Potreba kupaca
– Tehnološkog napretka
– Pravnih i/ili ekoloških zahtjeva.
Upravljanje projektima je kompleksan zadatak. Trebaju se uzeti u obzir svi faktori utjecaja i
poštivati sva ograničenja. Za ostvarivanje projektnog cilja potrebno je jasno definirati ciljeve
projekta, odrediti obuhvat, analizirati troškove, prepoznati ograničenja,izraditi vremenski plan,
6
Zerjav, V. and Ceric, A. (2009), Structuring Communication within Construction Projects—A Communication
Breakdown Structure, Proceedings of the 25th Annual Conference, Dainty A. (Ed.), Nottingham, ARCOM.
7
Corvellec, H. and Macheridis, N. (2010), The Moral Responsibilities of Project Selectors, International Journal of
Project Management, Vol. 28, No. 3, pp. 212-219.
8
dodijeliti odgovornosti za izvršavanje aktivnosti, a sve kako bi se projekt realizirao u okviru
planiranog obuhvata, vremena i troškova8.
Shodno dosadašnjim istraživanjima, odnosno rezultatima istraživanja koji su dostupni u bazama

podataka, možemo zaključiti da marketing društvenih mreža igra značajnu ulogu u svim sferama.
Stoga je autorica ovog rada prepoznala potencijal u upravljanju projektima, odnosno želi da istraži
koliki uticaj zapravo ima marketing društvenih mreža na analizu upravljanja projektima, te da li istu
čini efikasnijom.
1.2 Namena rada
Namena ovog rada je definirati pojmove upravljanja projektima i marketing društvenih mreža, te
prikazati njihovu kombinaciju. Kroz rad se nastoji obuhvatiti povijesni razvoj, prednosti, nedostaci,
te kvaliteta i marketinški potencijal navedenih društvenih mreža kako bi se u konačnici stekao uvid
u poslovanje i učinkovitost marketinga društvenih mreža općenito ali i na primjeru analize
upravljanja projektima. Cilj je utvrditi utjecaj te ukazati na važnost i značenje upotrebe društvenih
mreža u poslovanju, točnije uključivanje društvenih mreža u marketinške aktivnosti analize
upravljanja projektima.
1.3 Ciljevi rada
Nakon definisane svrhe, odnosno namjene rada, postavljeni su ciljevi koje želimo ispuniti pisanjem
ovog rada. Oni su slijedeći:
 Definisati društvene mreže
 Definisati pojam projekat i dati teorijski prikaz životnog ciklusa projekta s detaljnom
analizom svih životnih faza projekta
 Definisati na koji način funkcioniše upravljanje projektima putem društvenih mreža
 Definisati ulogu društvenih mreža u marketing
 Definisati koliko je ovaj način promocije isplativ i koliko društvene mreže pomažu u
upravljanju projektima.
1.4 Metode rada
8
Ćurak, M. (2014): Upravljanje rizicima projekta, Skripta, Ekonomski fakultet,Split
9
Pri istraživanju primijenjen je deduktivan metodološki pristup. Rad je podijeljen na dva dijela;
teorijski i empirijski. Na osnovu definiranog problema, predmeta i ciljeva istraživanja, teorijski dio
temelji se na prikupljenoj relevantnoj domaćoj i stranoj literaturi iz raspoloživih bibliografskih baza
podataka. Literatura se odnosi na knjige, stručne i znanstvene članke i radove koji dolaze i ovoga
područja istraživanja te su vezani za problematiku i predmet rada. Znanstvene metode koje će se
koristiti za izradu rada su sljedeće:
• Metoda analize – proces raščlanjivanja složenih cjelina na jednostavnije sastavne dijelove,
• Metoda sinteze – proces povezivanja jednostavnijih misaonih tvorevina u složenije,
• Metoda klasifikacije – raščlanjivanje općeg pojma na jednostavnije pojmove,
• Metoda komparacije – uspoređivanje istih ili srodnih činjenica, tj. utvrđivanje njihovih
sličnosti ili različitosti,
• Metoda deskripcije – proces opisivanja činjenica te empirijsko potvrđivanje njihovih
odnosa,
• Metoda indukcije – donošenje zaključaka o općem sudu na temelju pojedinačnih
činjenica,
• Metoda dedukcije – donošenje pojedinačnih zaključaka na temelju općeg suda
Empirijski dio rada odnosi se na provedeno primano istraživanje putem intervjua, te će u ovom
dijelu rada biti korištena kvalitativna metoda.
1.5 Istraživačka pitanja i hipoteze
Temeljem definiranog predmeta i problema istraživanja moguće je odrediti središnji dio ovog
istraživanja, odnosno istraživačka pitanja. Pitanja na koja želimo odgovoriti u ovom radu su
slijedeća:
- Šta je marketing društvenih mreža?
- Šta predstavlja pojam projekat i koji postoje životni ciklusi projekta?
- Na koji način funkcioniše upravljanje projektima putem društvenih mreža?
- Koja je uloga društvenih mreža u marketingu?
- Koliko društvene mreže pomažu u upravljanju projektima?
Na osnovu gore navedenog, definisali smo glavnu hipotezu, koja glasi: „Analiza upravljanja
projektima kroz marketing društvenih mreža je znatno efikasnija u odnosu na upravljanje
projektima bez marketinga društvenih mreža.“
Pomoćne hipoteze:
10
H1: Društvene mreže imaju značajnu ulogu u cjelokupnom marketingu.
H2: Analiza upravljanja projektima je moguća bez marketinga društvenih mreža.
H3: Društvene mreže imaju pozitivan uticaj na upravljanje projektima.
1.6 Uzorkovanje
Empirijski dio rada odnosi se na provedeno primano istraživanje putem anketnog upitnika, te će se
obaviti online intervjui sa vođama projekata, koji će biti predmet istraživanja. Upitnici će biti
pripremljeni pomoću Google Drive alata, te će biti distribuirani online. Istraživanje će biti
provedeno u Bosni i Hercegovini, te će ispitanici biti organizatori velikih projekata koji se
organizuju u nekoliko gradova ove države. Istraživanje će biti obavljeno sa slijedećim
predstavnicima: organizator Sarajevo Film Festivala, organizator projekta „Noćna utrka Travnik“,
organizator projekta „Djevojke na trčanju“, organizator Dance festivala Vitez, te voditelj projekta
Helen Doron. Naime, sa vođama gore navedenih projekata biti će urađen intervju, iz kog ćemo do ći
do odgovora. Odgovori koje ćemo prikupiti ovim putem će nam dati odgovre na naša istraživačka
pitanja i hipoteze, koja smo ranije definisali.
1.7 Ograničenja istraživanja
Ograničenja istraživanja u ovom radu ogledaju se u polju nedovoljnog postojanja projekata koji su u
svoju realizaciju uključili i korištenje marketing društvenih mreža. Druga limitacija se ogleda u sferi
nedostatka literature i radova koji se bave egzaktno ovom temom. Treće ograničenje jeste
nedostatak ranije sprovedenih istraživanja, samim tim i nepostojanje utvrđenog upitnika vezanog za
ovu temu, te će autor rada kreirati upitnik koji će se moći koristiti i za dalja istraživanja.
1.8 Istraživački koncept
Sadržaj rada razrađen je kroz nekoliko međusobno povezanih poglavlja. Rad započinje uvodnim
poglavljem u kojem se određuju svrha i ciljevi, navode se važnije znanstvene metode korištene
tijekom pisanja rada, prikazuje se struktura rada te očekivani rezultati istraživanja. Drugo poglavlje
govori o projektima. Od obuhvaćanja pojma i povijesnog razvoja, do njihovih podjela, odnosno
prednosti, nedostataka i detaljnijeg opisa funkcionalnosti. U trećem poglavlju, definira se pojam
upravljanja projektima. Četvrto poglavlje, obuhvaća marketing društvenih mreža, od definiranja
samog pojma, do obrade elemenata digitalnog marketinškog miksa, te su navedeni i opisani oblici
oglašavanja na Internetu. Točnije navode se prednosti i nedostaci te zakoni marketinga na
društvenim mrežama. Predposljednje poglavlje se odnosi na praktični dio rada, odnosno istraživanje
11
kao i rezultate istraživanja. Rad završava zaključkom u kojem se iznose konačne misli o temi na
osnovi cjelokupne obrade, te popisom korištene literature.
2 UPRAVLJANJE PROJEKTIMA KROZ DRUŠTVENE MREŽE
2.1 Razvoj društvenih mreža
Pojam društvene mreže postoji više od pola stoljeća, no zbog ubrzanog razvoja web – sjedišta, stari
termin je pretvoren u jedan od najkorištenijih i najznačajnijih internetskih pojmova. S obzirom da je
12
čovjek društveno biće te ga zanima komunikacija, društvene mreže su postale globalni
komunikacijski fenomen. Promijenile su ljudsko shvaćanje komunikacije; ljudi su nekada odlazili
na Internet da bi se informirali, pročitali i naučili nešto, htjeli su vidjeti i doživjeti, Internet je bio
orijentiran na pasivno pregledavanje sadržaja, no danas odlaze na Internet jer žele sudjelovati u
komunikaciji i biti dio nje. Društvena mreža predstavlja skupinu korisnika zajedničkih interesa
okupljenu oko nekog internetskog servisa uz aktivno sudjelovanje i stvaranje tih virtualnih
zajednica. Web – sjedišta za društveno umrežavanje primarno su fokusirana na stvaranje zajednice
istomišljenika ili povezivanja određene skupine korisnika u prvom redu putem Interneta9.
Društvene mreže su fenomen 21. stoljeća. Predstavljaju besplatne online zajednice putem kojih
korisnici dijele zajedničke interese i aktivnosti, te omogućuju povezivanje i međusobnu
komunikaciju. Ljudi se koriste društvenim mrežama kako bi se zbližili, povezali s starim
poznanicima i sprijateljili s novim ljudima, odnosno održavali postojeće i stvarali nove društvene
veze, te kako bi podijelili i razmijenili razne informacije. Glavno obilježje svih društvenih mreža su
univerzalna komunikacijska sredstva i tehnike, kao i zajednički interesi koji drže grupe zajedno.
Većina korisnika se služi društvenim mrežama zbog jednostavnog društvenog kontakta, grupiranja
po interesima, dijeljenja fotografija te masovnog komuniciranja, dok nekima predstavlja odličan
poslovni potez.
Društvene mreže mogu biti pogodno okruženje za poslovni svijet. Taj potencijal prepoznaju
organizacije i osobe koje marketinške napore i aktivnosti usmjeravaju u stvaranje odnosa sa
potrošačima putem društvenih mreža, jer one predstavljaju medij koji može prenijeti informaciju
brže, lakše i jeftinije od ostalih, i sve to u svrhu poboljšanja reputacije i stvaranja pozitivnog imidža.
Također različitim društvenim mrežama potrebno je pristupiti specifičnim marketinškim tehnikama
kako bi se izvukla najveća korist. Društvene mreže pružaju novi način komunikacije između
prodavača i potrošača, pružatelja usluga i korisnika usluga, te je došlo do pojave nove dimenzije
oglašavanja. Organizacije, tvrtke i ostali koji se oglašavaju objavom sadržaja, slika i reklama
privlače pažnju velikog broja korisnika i istovremeno mogu u kratkom roku prikupiti povratne
informacije o svojim proizvodima i uslugama.
Društvene mreže moguće je koristiti od strane članova na brojne načine, počevši od izrade osobnih
profila koji mogu biti javni (dostupni svima) ili ograničeni (samo određeni korisnici imaju pristup),
zatim dodavanja osobnih činjenica, preferencija i interesnih područja, pretraživanja starih prijatelja i
9
Boon C. Lim, Cindy M.Y. Chung, „The ipact of word-of-mouth communication on attribute evalution“, Journal of
Business Research, april 2009.
13
dodavanja novih te njihovo komuniciranje, razmjena multimedijalnog sadržaja poput glazbe,
fotografija i videozapisa, i sve to ovisi o tipu i složenosti aplikacije same društvene mreže 10.
Korištenjem društvenih mreža, može se primijetiti da svaka ima neki značaj po kojem se razlikuje
od drugih društvenih mreža, te na osnovu toga korisnici biraju ovisno o vlastitim potrebama i
preferencijama koju će koristiti.
Uspjeh društvenih mreža ovisi o opcijama koje nude te o broju korisnika. Rastom broja korisnika
raste i vrijednost društvene mreže. Broj korisnika društvenih mreža raste svakim danom. Društvene
mreže čine nevidljive društvene poveznice evidentnim putem relacija s prijateljima i njihovim
poznanicima, itd. Osim što su lako dostupne, većinom besplatne, te omogućuju jednostavnu i brzu
povezanost, pružaju i osjećaj pripadnosti. Na društvenim mrežama se danas rađaju nova prijateljstva
i ljubavi, sklapaju poslovi ali i započinju sukobi.
2.2 Vrijednost društvenih mreža
Za određivanje popularnosti internetskih društvenih mreža koriste se određeni statistički podaci

primjerice brojnost korisnika po pojedinoj društvenoj mreži. No zbog nepreciznosti i
nepouzdanosti, broj ukupnih registriranih korisnika kao pokazatelj se više ne koristi jer može
sadržavati i zastarjele podatke primjerice neaktivni korisnici, višestruki profili i sl. Precizniji
pokazatelji koji se koriste su11:
 Broj aktivnih korisnika (kao dio ukupnog broja registriranih) – aktivni korisnik je onaj koji
se u posljednjih 30 dana barem jednom prijavio na društvenu mrežu
 Broj jedinstvenih posjetitelja (engl. Unique visitor) – jedinstvenost posjetitelja karakterizira
unikatna ip adresa u kombinaciji s kolačićima (engl. cookie), tj. bez obzira koliko puta
posjetitelj pristupi stranici, ukoliko je na istom uređaju i pregledniku, bilježi se kao jedan
posjetitelj.
Porastom broja aktivnih korisnika društvenih mreža pojavljuje se još jedna promjena – mijenja se
demografski sastav korisnika. U početku su društvene mreže popularnost postigle kod mlađih
skupina, dok danas sve više privlače i zreliju populaciju.
10
Bennett, S., (2012.): Marketing 101 – Social Media vs Traditional Media,[INFOGRAPHIC], Adweek. Dostupno na:
http://www.adweek.com/digital/social-vstraditional-media-marketing/.
11
14
2.3 Podjela društvenih mreža
Danas u svijetu postoji veliki broj aktivnih online društvenih mreža. Pojedine društvene mreže
promoviraju različite oblike i vrste aktivnosti i interakcija. Upravo zbog različitih načina
povezivanja korisnika i svrhe koja definira jednu društvenu mrežu, većinu aktivnih društvenih
mreža moguće je smjestiti u nekoliko općih kategorija.
2.3.1 Facebook
Facebook je društvena mreža s najvećim brojem korisnika na svijetu, sa preko 2 milijarde u rujnu
2019. godine, za vrijeme pisanja ovog rada12. Pokrenut je 2004. god. na američkom sveučilištu
Harvard, te je prve dvije godine svoga postojanja isključivo funkcionirao unutar spomenutog
sveučilišta. Široj javnosti postaje dostupan u 2006. god. Tijekom 10 godina broj korisnika
Facebooka je značajno narastao, a rast je obilježen brojnim inovativnim rješenjima koja su u
konačnici osigurala vodeću tržišnu poziciju ove mreže.
Veliki uspjeh Facebooka je tematika brojnih diskusija. Zajedničko mišljenje obuhvaća kombinaciju
lake pristupačnosti te jednostavnosti korisničkog sučelja, velikog broja 3rd party aplikacija
(razvijene od strane razvojnih timova van Facebooka), inovativnih funkcija kao što su "like",
"share" i "comment" te naziva marke koji se lako pamti. Prva u nizu inovacija koje je uvela ova
mreža je otvoreno sučelje aplikacijskog protokola, tzv. open API. Otvoreno sučelje je omogućilo
izradu aplikacija od strane vanjskih razvojnih timova, koji su prema potrebama i željama korisnika
dopunili mrežu u svim segmentima. Aplikacije su organizirane unutar posebnog unutarnjeg tržišta
aplikacija13.
Druga i najvažnija inovacija, koja je osigurala Facebooku vodeću ulogu je funkcija "like", koja je
ubrzo postala popularna i van same mreže. Koncept slaganja sa sadržajem objava jednostavnim
klikom na ikonu palca se proširio cijelim Internetom. Uz manje izmjene i izradu dodataka za web
stranice, ovaj koncept je danas toliko rasprostranjen da ga se može pronaći na raznim portalima i
12
Statista, (2016.): Leading social networks worldwide as of September 2016, ranked by number of active users (in
millions), Statista. Dostupno na: http://www.statista.com/statistics/272014/global-social-networks-ranked-bynumber-
of-users/.
13
Ibid.
15
online izdanjima novina. Zadnjim redizajnom, krajem veljače 2016. godine, funkcija je dobila
proširenje u vidu "reakcija"14.
Još jedan važan faktor koji je doprinio razvoju Facebooka je njegova dostupnost na mobilnim
platformama. Općenito promatrajući trendove, na pametnim telefonima su aplikacije rađene sa
svrhom zadovoljavanja specifičnih potreba. Stoga, u slučaju Facebooka, funkcionalnosti mreže su
razdvojene na nekoliko različitih aplikacija, među kojima određene imaju dodatne mogućnosti koje
nisu dostupne na desktop verziji:
• Facebook (lite) – glavna aplikacija (sadrži vremensku crtu, stranice, korisničke profile itd.),
• Messenger – aplikacija namijenjena komunikaciji (tekstualno dopisivanje, glasovni i video
pozivi, SMS poruke itd.),
• Facebook Pages Manager – namijenjena administratorima poslovnih stranica unutar mreže i
• Facebook Ads – namijenjena oglašivačima.
Ne može se reći sa sigurnošću u kojem će smjeru krenuti razvoj društvenih mreža u budućnosti,
međutim prevladava mišljenje kako će virtualna stvarnost imati značajni utjecaj na njegovu
dinamiku, a sam Facebook već usmjerava svoj razvoj u tom smjeru.
2.3.2 Instagram
Instagram je društvena mreža u vlasništvu Facebooka s 900 milijuna mjesečno aktivnih korisnika15.
Instagram je pokrenut 6. listopada 2010. god. na iOS platformi te je istog dana zauzeo prvu poziciju
među besplatnim aplikacijama za dijeljenje fotografija, brojeći 25 000 korisnika. Do sredine
prosinca iste godine, broj korisnika je narastao na 1 milijun. Za njen nagli rast je zaslužno vrijeme
stavljanja na tržište od nekoliko mjeseci nakon što je predstavljen i pušten u prodaju novi iPhone 4 s
poboljšanom funkcijom fotoaparata16.
Glavna karakteristika aplikacije je njen minimalistički dizajn koji omogućava niski angažman
korisnika pri postavljanju slika i drugim društvenim aspektima (komentari, opcija "sviđa mi se" i
sl.). Početkom 2011. god., u Instagram je uloženo 7 milijuna dolara od strane raznih investitora. U
isto vrijeme, tvrtka postaje metom interesa velikih i dotad afirmiranih društvenih mreža kao što su
14
Krug, S., (2016.): Reactions Now Available Globally, Facebook Newsroom.
15
Digital Trends, (2016.): The History of Social Networking, Digital Trends.
16
16
Facebook te Twitter. U ožujku 2011., odbija se akvizicija od strane Twittera, koja je iznosila 500
milijuna dolara u dionicama. Do travnja 2012. i lansiranja aplikacije na Android sustavima preko
Google Play trgovine, korisnička baza je narasla na 27 milijuna. Od trenutka dostupnosti na
Android sustavima, aplikacija je preuzeta milijun puta u samo jednom danu. Instagram je otkupljen
od strane Facebooka isti mjesec za 1 milijardu dolara u gotovini i dionicama. Postavljeni uvjet
akvizicije od strane dotadašnjih vlasnika je bio da menadžment tvrtke ostane nezavisan.
Od akvizicije od strane Facebooka do danas Instagram je eksponencijalno rastao u broju korisnika,

time premašivši čak i Twitter, tvrtku koja ih je prvotno htjela preuzeti, za 200 milijuna korisnika.
Krajem svibnja 2016. godine, Instagram uvodi modul poslovnih alata, tako donoseći: nove poslovne
profile, analitiku i direktno promoviranje objava unutar same aplikacije. Svaki korisnik koji je
ujedno i administrator stranice na Facebooku ima mogućnost unaprjeđenja korisničkog računa na
Instagramu u poslovni. U kolovozu 2016. godine, lansiran je modul stories po uzoru na Snapchat.
Ovim modulom je omogućeno privremeno dijeljenje fotografija i video zapisa koji se automatski
brišu nakon 24 sata. Detaljnije razmatranje mogućnosti poslovnih alata je kasnije obrađeno u ovom
radu17.
2.3.3 Snapchat
Snapchat je društvena mreža koja trenutno broji 400 milijuna mjesečno aktivnih korisnika 18.
Središnja ideja na kojoj je razvijena je sukladna prirodnom ponašanju čovjeka. Predstavlja novitet
na tržištu društvenih mreža. Riječ je o funkciji kojom se fotografije, video zapisi i poruke šalju
direktno među korisnicima te brišu nakon nekoliko sekunda od otvaranja. Tom funkcionalnošću se
oponašaju stvarni razgovori i ljudsko pamćenje s jedne strane te štiti privatnost svojih korisnika s
druge. Najveći segment korisnika su tinejdžeri i adolescenti, koji zajedno čine 45% svih postojećih.
Aplikacija je razvijena pod imenom Pictaboo tijekom ljeta 2011. godine, međutim njen početak na
tržištu nije bio uspješan, odnosno do kraja ljeta je preuzeta samo 127 puta. Tijekom jeseni iste
godine, jedan od osnivača napušta tvrtku, koja potom prolazi kroz rebranding koji završava
promjenom naziva u Snapchat. Od travnja 2012. godine, aplikacija je dostupna na Android
platformi19.
17
Perez, S., (2016.): Instagram officialy announces its new business tools, TechCrunch.
18
millions), Statista.
19
17
Velikom uspjehu tvrtke je doprinio publicitet kao aplikacije namijenjene za "seksualno dopisivanje"
(popularno zvano sexting), što je bilo glavni razlog njenog korištenja od strane nekih korisnika,
uzimajući u obzir činjenicu o funkcionalnosti kojom se poruke, video zapisi i fotografije brišu
nakon nekoliko sekunda. Ključni trenutak u povijesti tvrtke je bilo odbijanje preuzimanja vrijednog
3 milijarde dolara od strane Facebooka u studenom 2013. godine. Tvrtka potom kreće u samostalni
razvoj aplikacije te uvođenje modela monetizacije. Od 2013. do danas se postepeno uvode funkcije
kao što su:
• Stories ili priče – fotografije i video zapisi koji su javni te traju 24h,
• Filteri, vremenske, temperaturne i brzinske oznake,
• Priče vezane za jedinstvenu lokaciju ili događaj,
• Geofilteri, koji dodaju oznaku lokacije na poslane fotografije i videozapise,
• Dodavanje korisnika preko specifičnog QR koda
Tvrtka se trenutno procjenjuje na 25 milijardi dolara te je prva društvena mreža u dobnoj skupini
tinejdžera. Također, marketinški potencijal je neupitan te se njegova analiza vrši kasnije u ovom
radu.
2.3.4 Youtube
Društvena mreža YouTube je globalno najpopularnija mreža za razmjenu video sadržaja20.

YouTube je pokrenut u veljači 2005. godine osobnim sredstvima od strane trojice bivših djelatnika
Paypala, Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim. Popularnost YouTubea je vrlo brzo narasla te ga
je 2006. godine Google kupio za 1.65 milijardni američkih dolara i od tada je pod Google
grupacijom. Prvi YouTube video isječak objavio je 23. travnja 2005. godine Jawed Karim, jedan od
osnivača, pod nazivom „Me at the zoo“ koji prikazuje upravo Jaweda u zoološkom vrtu San Diego
kako stoji ispred slonova. YouTube je servis namijenjen za objavljivanje, pregledavanje i dijeljenje
video zapisa21. YouTube koristi Adobe Flash Video7 i HTML58 tehnologiju za prikazivanje širokog
spektra profesionalnog i amaterskog video sadržaja, poput glazbenih spotova, isječaka i cijelih
emisija TV – programa, korporativnog video sadržaja i video oglasa, video blogova, obrazovnih
videa i sl. Svi posjetitelji YouTubea mogu slobodno pregledavati većinu sadržaja bez registracije,
20
millions), Statista.
21
Ibid.
18
no za objavljivanje vlastitog videa obavezno je biti registrirani korisnik, te određeni video sadržaji
koji su procijenjeni da sadrže elemente uvredljivog ili neprimjerenog sadržaja dostupni su isključivo
uz potvrdu punoljetnosti registriranih korisnika. Korisnici imaju mogućnost komentiranja i
„lajkanja“ videa, dijeljenja s drugim korisnicima i širenja putem drugih društvenih mreža te
stvaranja liste sadržaja (engl. playlist).
Od 2007. godine na YouTubeu je pokrenut partnerski program koji omogućava korisniku tj.
vlasniku objavljenog videozapisa, da dijeli prihod ostvaren od oglašavanja, pritom YouTube uzima
45% prihoda. Taj program temelji se na Googleovoj AdSense platformi. Video zapisi mogu
ostvarivati prihode ukoliko dostignu više od 10 000 pogleda, na način da pojedini pogled vrijedi
određen iznos. Također, prihodi se mogu ostvariti i putem reklamnih oglasa. Vlasnik kanala daje
dopuštenje YouTubeu da ubacuje reklamne oglase unutar video zapisa, točnije, na sam početak,
tijekom ili kraj video zapisa22.
Od 2014. godine oglašavanje je dostupno i u Hrvatskoj. Korisnik sadržaje objavljuje na svom

profilu koji se naziva YouTube kanal te ga je dijelom moguće personalizirati. Također omogućeno
je pretplaćivanje na YouTube kanale drugih korisnika čime se trajno dobivaju obavijesti o njihovim
novim objavama. Prema podacima iz rujna 2017. godine, YouTube ima preko 1.5 milijarde
korisnika što je gotovo trećina svih ljudi na Internetu. Svakim danom se pregledavaju milijuni sati
sadržaja te se generiraju milijarde pogleda, a velik broj pogleda dolazi s mobilnih uređaja
(Hutchinson, 2017.). YouTube je pokrenuo i lokalne verzije u više od 88 zemalja. Lokalne verzije
pod popularnim linkovima na osnovu ip adrese adaptiraju odgovarajući sadržaj čime se korisnicima
pruža jednostavnije pronalaženje lokalnog sadržaja.
2.3.5 Twitter
Twitter je društvena mreža nastala 2006. godine, osnivači su Jack Dorsey, Evan Williams, Biz
Stone i Noah Glass23. Twitter predstavlja microblogging servis s obzirom da se temelji na
objavljivanju i primanju kratkih tekstualnih poruka, tzv. tweetova. Poruke odnosno tweetove može
se retweetati odnosno proslijediti. Pojam tweet u prijevodu znači cvrkut ptice, dok na Twitteru to
označava poruku. Dužina poruke ograničena je na 140 znakova zbog prilagodbe SMS komunikaciji.
Inače SMS poruka sadrži 160 znakova, no na Twitteru je prvih 20 znakova ostavljeno za korisničko
22
Ibid.
23
millions), Statista
19
ime. Osim poruka, moguće je dijeliti slike, video zapise i linkove. Za objavljivanje tweetova
potreba je registracija, dok neregistrirani korisnici mogu samo čitati. Korisnik poruku objavljuje na
svom profilu, te se poruka nalazi na vremenskoj liniji svih onih koji prate tu osobu. Za razliku od
prijatelja na Facebooku, na Twitteru je riječ o pratiteljima odnosno followersima24.
Zbog jednostavnosti korištenja i povezivanja s drugim društvenim mrežama poput Facebooka,

Twitter predstavlja idealnu mrežu za marketinške aktivnosti i prodaju. Objavom tweetova i
korištenjem „hashtaga“ s ciljem kategoriziranja objavljenog sadržaja mogu se privlačiti ljudi na web
stranice tvrtki, promovirati novi proizvodi, kampanje i ostalo, te na taj način ostvariti pozitivne
poslovne rezultate, a sve to vodi jačanju brenda. Jednostavnim i kratkim tweetovima se informacije
i obavijesti brzo šire između followersa što omogućuje brzu i efikasnu promociju. Prema podacima
iz 2017. godine, vrijednost Twittera procijenjena je na 16 milijardi američkih dolara. Twitter broji
317 milijuna mjesečnih aktivnih korisnika, dok je dnevnih aktivnih korisnika 100 milijuna. 80%
korisnika pristupa putem mobilnim uređaja. Svakodnevno se tweeta 500 milijuna puta. 79% profila
je izvan SAD-a, od kojih top tri zemlje po broju korisnika su Brazil 27.7 milijuna korisnika, Japan
25.9 milijuna korisnika i Mexico 23.5 milijuna korisnika (Aslam, 2017.-a)25.
2.3.6 LinkedIn
LinkedIn je društvena mreža koju su pokrenuli Reid Hoffman, Allen Blue, Konstantin Guericke,
Eric Ly i Jean-Luc Vaillant u Hoffmanovoj dnevnoj sobi 2002. godine, a s službenim radom
stranica je započela 2003. godine26. Mreža je dizajnirana posebno za poslovnu zajednicu. Cilj je
omogućiti registriranim korisnicima da uspostave mrežu poslovnih kontakata, te mogućnost
pronalaženja posla ili dobre poslovne prilike. Korisnički profili sadržavaju poslovne informacije
poput obrazovnih titula, prethodna zaposlenja te radna iskustva i vještine, interese i hobije, trenutnu
poziciju i ostalo vezano za poslovno okruženje.
LinkedIn je koristan za poslovno umrežavanje kako poslovnim korisnicima tako i poslovnim

subjektima. Poslovni subjekti imaju mjesto za izradu poslovnih profila, a korisnici mogu
jednostavnije pronaći tvrtke koje ih zanimaju i njihove informacije te pratiti razvoj. Showcase
stranice predstavljaju ogranak korporativne stranice čija svrha jest isticanje brenda, poslovne
jedinice ili inicijative. Tim slijedom organizacije kreiraju stranice za specifične aspekte vlastitog
24
Ibid.
25
Ibid.
26
millions), Statista
20
poslovanja uz mogućnost dijeljenja i interakcije sa publikom (LinkedIn showcase pages,
pristupljeno 31. svibnja 2017.).
2.3.7 Google Plus
Google Plus (Google +) je društvena mreža od tvrtke Google; probna verzija pokrenuta je 2011.
godine za odabrani broj ljudi, a 2012. godine postaje dostupna svima. Google Plus funkcionira na
sličnom principu kao ostale društvene mreže, ali se nastoji razlikovati time što ustupa
transparentnost korisnicima u vidu dostupnosti sadržaja i načina interakcije. Također, svi Google
servisi su integrirani, te se Google Plus alatna traka prikazuje povrh svih ostalih servisa ukoliko je
korisnik prijavljen sa Google profilom.
Google Plus upotrebljava Google tražilicu, Google profile i gumb Plus one (+1) koji se može
usporedit s Likeom na Facebooku, te se sastoji od elemenata Circles i Hangouts (Karch, 2017.).
Circles predstavljaju način kategoriziranja i organiziranja ljudi na Google Plus profilu u
personalizirane društvene grupe poput prijatelja, obitelji, suradnika i sl. koji omogućuju filtriranje
sadržaja koji se objavljuje, odnosno moguće je dijeljenje sadržaja i interakcija samo s određenom
grupom prijatelja. Druga značajka su Hangouts, koja omogućuje korisnicima razgovaranje tekstom
ili putem videa. Također omogućuje i grupne razgovore27.
Google je 2015. godine započeo s redizajniranjem Google Plusa, no postojala je opcija vraćanja na
klasičnu verziju. Od siječnja 2017. godine u potpunosti se ukida klasična verzija te su svi korisnici
prebačeni na novi izgled koji naglašava fotografije i smanjuje količinu bijelog prostora.
Redizajnirana verzija donosi nove značajke, dodaje se mogućnost zumiranja fotografija, što je
prikazano na slici 9., zatim skrivanje manje važnih komentara, i vraćanje značajke Events koja
omogućuje stvaranje i objavljivanja događaja.
2.4 Marketing na društvenim mrežama
Društvene mreže eliminiraju nužnost postojanja posrednika – tradicionalnog medija u komunikaciji

sa skupinama potencijalnih kupaca. Komunikacija na društvenim mrežama je direktna i ciljana
prema ključnim segmentima.
27
Ibid.
21
Također, utjecaj pojedinca je značajan u odnosu na tradicionalne medije koji odlikuju
jednosmjernom komunikacijom. Primjerice, zahvaljujući društvenim medijima, pojedinci poput
određenih blogera i sličnih lidera javnog mišljenja imaju jači utjecaj te vjerodostojnost od
tradicionalnih medija kao što je Wall Street Journal-a 28. Razmatajući oglašavanje na društvenim
medijima, može se reći kako nije postojalo prije 10 godina, ali projekcije pretpostavljaju promet od
11 milijardi dolara u 2017. godini. Oglasi na društvenim mrežama stvaraju upoznatost s markom uz
ciljanu promociju utemeljenu na geografskim, demografskim i bihevioralnim podatcima dostupnim
unutar marketinških alata koje mreže nude oglašivačima.
Zbog samog okruženja na društvenim mrežama i naprednih mogućnosti ciljanja promotivnog

materijala, oglasi se prikazuju u kontekstu prilagođenom svakom pojedinom korisniku, što ih čini
efikasnijim od istih na tradicionalnim medijima. Prema statističkim podatcima i procjeni, rast
potrošnje u oglašavanju na društvenim mrežama iznosi 80% u razdoblju od 2013. do 2017. godine29.
2.4.1 Content marketing
Content marketing je strateški marketinški pristup koji stavlja u fokus izradu i distribuciju
vrijednog, relevantnog te konzistentnog sadržaja sa svrhom privlačenja i zadržavanja jasno
definirane publike – te u konačnici poticanja profitabilnog ponašanja korisnika 30. U tradicionalnom
marketingu se u fokus stavljaju dobra ili usluge tvrtke koja ih prodaje. Prethodna definicija jasno
utvrđuje kako se u content marketingu na prvo mjesto stavlja kupac, odnosno relevantni i korisni
sadržaj koji mu služi u rješavanju problema 31. Valja naglasiti važnost relevantnog i korisnog
sadržaja jer se nužno istaknuti, odnosno biti točno ono što je kupcu potrebno u velikom broju
informacija koje prima svakodnevno. Temelj takvom pristupu je pravilno istraživanje tržišta,
segmentacija kupaca i pozicioniranje proizvoda tvrtke.
Temeljna zamisao na kojoj počiva content marketing je da relevantan i koristan sadržaj u konačnici
prodaje proizvod. Međutim, potrebno je pojasniti što točno predstavlja sadržaj. To može biti slika,
tekst, video i zvučni zapis ili konkretnije rečeno – priča. Ljudska pažnja će se u konačnici uvijek
usmjeriti prema izvoru zanimljive i njima relevantne priče. Content marketingom se osmišljava
28
Scott, D. M., (2013.): The New Rules of Marketing & PR, 4th edition, John Wiley & Sons, New York, str. 144.
29
Karr, D., (2014.): Brief History of Social Media Advertising, Marketing TechBlog
30
Pulizzi, J., (2016.): What Is Content Marketing? Useful content should be at the core of your marketing, Content
Marketing Institute.
31
Kotler, P., Wong, V., Saunders, J., Armstrong, G.: Osnove marketinga – četvrto europsko izdanje, MATE d.o.o.,
Zagreb, 2006.
22
priča koja je na određeni način manje ili više povezana s proizvodom, ali je svakako zanimljiva i
bitna segmentu kupaca kojem se plasira. Kako bi se ovaj koncept pojasnio, navest će se nekolicina
primjera32:
• Offline: Još davne 1982. godine Hasbro i Marvel su ostvarili suradnju na izdavanju serije
stripova pod nazivom "G.I. Joe – A Real American Hero". Izgradnja bogate pozadinske
priče o dječjim igračkama, koje je do tada Hasbro već prodavao, je bila glavni razlog ove
marketinške kampanje. Nakon 2 mjeseca od izdavanja prva dva nastavka stripa, 20%
dječaka u dobnoj skupini od 5 do 12 godina je posjedovalo dvije ili više akcijskih figura G.I.
Joe. 7 godina poslije, akcijske figure je posjedovalo 2 od 3 dječaka u istoj dobnoj skupini, a
strip je postao jedna od Marvelovih uspješnica. Može se zaključiti kako je konstrukcija
zanimljive priče o proizvodu pozitivno djelovala na poslovanje obaju tvrtki.
• Online: Sony koristi content marketing strategiju u izradi kampanja za svoju marku kamera
GoPro. Naime, spomenuti proizvod je namijenjen aktivnim ljudima – posebice onima koji se
bave ekstremnim sportovima ili provode slobodno vrijeme u aktivnom odmoru u prirodi. S
obzirom da je osnovna svrha proizvoda snimanje sadržaja, najbolji način promocije je
upravo content marketing, odnosno način kojim će se pokazati koliko je proizvod dobar u
onome za što je namijenjen. Stoga, Sony sponzorira razne sportaše (posebice one koji
prakticiraju ekstremne sportove), događaje, umjetnike i sl. Nastali video sadržaj uređuju te
objavljuju na svom YouTube kanalu, uz dane zasluge originalnim autorima. Svaki
videozapis postiže veliku gledanost veću od 30 milijuna pregleda. Potrebno je spomenuti
kako je doseg potpuno organski, tj. sadržaj nije promoviran putem oglasa. Koristeći content
marketing strategiju, Sony je postao broj 1 marka kamera u opisanom segmentu i broj 1
marka na YouTubeu.
2.4.2 Viralni marketing
Viralni marketing je oblik marketinške strategija koja za cilj ima direktno širenje ideje ili
promotivne poruke povezane s proizvodom među potencijalnim kupcima preko Interneta 33. Može se
reći kako je viralni marketing oblik usmene predaje, tzv. word-of-mouth. Viralni marketing se
nadovezuje na content marketing jer je za nezaustavljivo širenje poruke ili ideje društvenim
mrežama potreban relevantan i zanimljiv sadržaj. Mnogi autori postavljaju pitanja o tome što je
32
Zagreb, 2006.
33
Scott, D. M., (2013.): The New Rules of Marketing & PR, 4th edition, John Wiley & Sons, New York, str. 279- 280
23
ključno da određeni sadržaj postane viralan na Internetu. Također, tvrtke mogu profitirati od
viralnog publiciteta koji nije pokrenut od strane njihovih marketinških odjela. Publicitet nastao
takvim djelovanjem može biti pozitivan, ali i negativan.
2.4.3 Tribal marketing
Ovaj pojam je prvi put definirao Mark Lovick 1984. godine, ali za razvoj tribal marketinga je
zaslužan "otac digitalnog marketinga", Seth Godin. U svojoj knjizi Tribes 34, navodi kako je svrha
marketinga u stvaranju interakcije sa zajednicom, ali ne u smislu komunikacije vođe (marketera) i
njegovih sljedbenika, nego i međusobne komunikacije unutar grupe.
Marketinški stručnjaci moraju osnovati temelj ili ideju koju će zajednica osnažiti i međusobno
komunicirati. Takav pristup poistovjećuje kupce s idejom marke te oni postaju njezini ambasadori.
Ideja tribal marketinga (eng. tribe, pleme) počiva na sociologiji. Naime, ljudi su društvena bića koja
se okupljaju u manje ili veće grupe kako bi zadovoljili temeljne potrebe za pripadnošću i ljubavi.
Taillard pojašnjava sociološke temelje tribal marketinga preko sljedeće usporedbe: "Većina mog
treninga je u evolucijskoj psihologiji a naši praočevi su morali učiti jedni od drugih kako bi
preživjeli; kako bi pronašli hranu; kako bi se zaštitili od opasnosti iz okruženja. To isto praktički
radimo i danas – učimo jedni od drugih – gdje je najbolje mjesto za pronaći pravu hranu, prava
dobra? Što će nas utopliti ili zaštitit? I tako dalje." 35 Također, svaka grupa je okupljena oko jedne
ideja i jednog ili više lidera mišljenja. Cilj tribal marketinga je okupljanje društvenih grupa preko
lidera mišljenja oko ideja koje su usko povezane s određenom markom te njeno osnaženje
društvenom interakcijom među članovima grupe.
Kako bi se tribal marketing ispravno definirao, potrebno je pojasniti razliku između menadžmenta i
vođenja. Godin36 navodi kako je menadžment proces manipulacije resursa sa svrhom izvršavanja
poznatog posla. S druge strane, vođenje je kreiranje promjene u koju se vjeruje. Vođe imaju
sljedbenike, menadžeri zaposlenike; menadžeri nadgledaju uhodani proces, lideri pokreću
promjene. Upravo je potrebno vođenje kako bi tribal marketing bio djelotvoran.
Tribal marketing neće biti uspješan ako se pripadnicima društvene grupe naređuje. Potrebno je
započeti pokret koji ohrabruje sudionike da samostalno šire ideju među sobom. Pokreti se
34
Davey, N., (2009.): Tribal marketing: how do you engage with customer tribes? My Customer.
35
Zagreb, 2006.
36
Godin, S., (2008.): Tribes: We need you to lead us, Do You Zoom, London, str. 43.
24
pojavljuju kada ljudi razgovaraju, kada se ideje šire kroz zajednicu i kada društvena podrška vodi
ljude ka obavljanju radnji za koje smatraju da su društveno ispravne. Uspješni vođe započinju
društvene pokrete ohrabrujući pleme za komunikaciju. Oni uspostavljaju temelje dobre
komunikacije naspram davanja naredbi.
2.4.4 Prednosti marketing društvenih mreža
Popularnost društvenih mreža raste od njihove pojave, te su postale sastavni dio života. Postojeće
mreže se razvijaju i napreduju, a istovremeno se pojavljuju i nove. Društvene mreže danas
predstavljaju najpopularniji oblik komunikacije i zabave na Internetu. Primjena društvenih mreža je
raznovrsna, od omogućavanja raznih oblika i načina komunikacije, pružanja informacija,
mogućnosti vlastitog predstavljanja do pronalaska zaposlenja, te primjene marketinga.
Neke od prednosti društvenih mreža37:
 Jačanje brenda – jedna od najboljih tehnika za izgradnju i jačanje brenda su društvene
mreže, jer omogućuju samostalni odabir načina za predstavljanje tvrtke i njenih proizvoda.
A konstantnim ulaganjem i kreiranjem zanimljivog sadržaja, osim jačanja odnosa s
postojećim korisnicima, privlače se i novi.
 Odanost brendu – kompanije na društvenim mrežama ostvaruju kontakt s korisnicima, koji
se putem stalne komunikacije i pristupa objavljenom sadržaju zbližavaju s brendom, te ga
promoviraju svojim prijateljima i poznanicima na društvenim mrežama.
 Izgradnja zajednice – društvene mreže omogućuju stvaranje zajednica putem kojih
kompanije imaju pristup informacijama odnosno mišljenjima korisnika, a dijalog i povratne
informacije kompanijama vrijede više od marketinških analiza.
 Učestalo izlaganje kupcima – konstantna objava sadržaja o poslovanju, poduzeću,
proizvodima i uslugama, korisnicima olakšava i skraćuje vrijeme donošenja odluke o kupnji.
 Jačanje autoriteta – kvalitetnim i zanimljivim sadržajem, te brzim odgovaranjem, prepoznaje
se trud poduzeća što vodi do povećanja broja korisnika, a time i jačanja autoriteta u polju
djelatnosti.
 Korak ispred konkurencije – efikasnije provođenje marketinških aktivnosti na društvenim
mrežama stvara prednost nad konkurencijom.
 Nema granica – društvene mreže djeluju na globalnoj razini te je kompanijama omogućeno
dopiranje do korisnika svugdje u svijetu.
37
Patterson, M., (2014.): Social Media Manager vs. Community Manager: What's the Difference?, Sprout Social.
25
 Smanjeni troškovi marketinga i analiza – u usporedbi s drugim marketinškim strategijama,
društvene mreže zahtijevaju manji budžet. Također, moguće je pratiti i analizirati aktivnost
na mrežama, te procijeniti njihov utjecaj na poslovanje.
 Više prometa na web stranici – objavom sadržaja s web stranice kompanije na društvene
mreže, korisnike se jednim klikom preusmjerava na web stranicu.
 Bolje pozicioniranje na web tražilicama – aktivni profili na brojnim društvenim mrežama
mogu rezultirati boljim pozicioniranjem na tražilicama, a i stalna aktivnost stvara dojam o
legitimnosti, vjerodostojnosti i pouzdanosti poslovanja.
Prednost marketinga na društvenim mrežama, za razliku od tradicionalnog marketinga, je brzina i

jednostavnost. Korisnici mogu pristupati profilima kompanija na društvenim mrežama u bilo koje
vrijeme, pregledavati sadržaje i prikupljati informacije. S obzirom da je komunikacija dvosmjerna,
korisnici osim pregledavanja, mogu postavljati pitanja i iznositi svoja mišljenja o proizvodima,
uslugama ali i samom poduzeću. Time kompanije dobivaju brze povratne informacije koje su
veoma bitne za buduća poboljšanja, a i moguće nove ideje.
Komunikacija između poslovnih subjekata i potrošača odvija se u stvarnom vremenu. A s obzirom

da se sadržaji mogu dijeliti u bilo koje vrijeme, informacije su svježe i aktualne. Budući da su na
društvenim mrežama vidljivi osnovni podaci korisnika, te njihovi interesi, navike, potrebe i želje,
društvene mreže za marketing predstavljaju i besplatnu bazu kupaca. Poznavanje kupaca je za
poduzeće od ključne važnosti i doprinosi poboljšanju poslovanja. Sve te informacije pružaju
marketingu mogućnost personalizacije sadržaja kako bi se korisnicima pristupalo individualno.
2.4.5 Nedostaci marketinga društvenih mreža
Unatoč brojnim prednostima, društvene mreže imaju i svoje nedostatke. Neki od nedostataka
društvenih mreža jesu38:
 Negativan feedback
Korisnici društvenih mreža imaju slobodu objave i iznošenja svog mišljenja. Postoji jednaka
vjerojatnost dobivanja pozitivnih i negativnih komentara. Odnosno kako zadovoljni korisnici mogu
ostaviti pozitivne recenzije, tako nezadovoljni korisnici mogu ostaviti negativne komentare o
poslovanju. Negativni komentari mogu doći i iz same organizacije, ukoliko zanemareni zaposlenici
38
Ibidem.
26
svoje nezadovoljstvo iznose na društvenim mrežama. Također i konkurencija može komentirati s
naglaskom na negativ. Negativne povratne informacije loše utječu na marketinške kampanje, te se
marketingom na društvenim mrežama treba učinkovito upravljati. Potrebno je reagirati na negativne
povratne informacije uz konstruktivne komentare putem brzog odgovora kako bi se smanjio njihov
utjecaj, no teško ga je u potpunosti poništiti. Brisanje negativnih komentara nije rješenje jer treba
poslovati transparentno, te suočavanje s kritikama pokazuje zrelost. Istovremeno negativni
komentari se trebaju iskoristiti za poboljšanje poslovanja.
 Vrijeme
Društvene mreže su interaktivne, te za održavanje interaktivne prisutnosti na njima i uspješne
dvosmjerne komunikacije zahtijeva predanost, odnosno mnogo truda i vremena. Uspjeh se ne
ostvaruje preko noći. U početku je potrebno puno investiranja bez značajnih rezultata. Izgradnja
odnosa s korisnicima zahtijeva vrijeme, također potrebno je ulaganja puno vremena u izgradnju
prisutnosti na društvenim mrežama. Kako bi se maksimalno iskoristile društvene mreže potrebno je
konstantno aktivno sudjelovati. Svakodnevno treba objavljivati kvalitetne sadržaje, odgovarati na
upite i povratne informacije. U današnje vrijeme postoji veliki broj društvenih mreža koje su
različitih karaktera, oblika i postavki. Svaka od njih zahtijeva specifičan pristup i upravljanje
marketingom na istoj, što također zahtijeva mnogo vremena. No, dugoročno gledano, ulaganje
vremena u društvene mreže može rezultirati boljim poslovanjem.
 Konkurencija
Većina poslovnih subjekata je prisutna na društvenim mrežama, zahvaljujući jednostavnom pristupu
što rezultira povećanju konkurencije.
 Opasnost od hakera
Sama prisutnost na Internetu implicira moguće prijetnje sigurnosne naravi, što dovodi u pitanje i
sigurnost društvenih mreža.
 Pretjerivanje
Tanka je granica između promocije proizvoda, usluga i poslovanja poduzeća na društvenim
mrežama i pretjerivanja s istim što dovodi do gomilanja sadržaja odnosno napadanja korisnika.
Time se odbija klijente i potencijalne nove korisnike. Marketing na društvenim mrežama ima svoje
nedostatke, no pruža mnogo više prednosti. S obzirom na popularnost Interneta, a time i jačanja
društvenih mreža koje su postale jedan od jačih alata elektroničkog marketinga, njihovo
nekorištenje nije pametna odluka. Kako s uporabom alata treba imati mjere opreza, tako i s
društvenim mrežama ukoliko se pravilno koriste izvrstan su alat, samo treba vremena i predanosti.
27
2.4.6 Metrike digitalnog marketinga
Za ocjenu efektivnosti i efikasnosti marketinških kampanja potrebno je definirati metrike, odnosno

načine kojima se mogu mjeriti rezultati provedenih aktivnosti. Digitalni marketing je specifičan
zbog toga što odvijanje svih marketinških procesa unutar Interneta ostavlja trag koji je lako
mjerljiv. Izazov predstavlja ispravno tumačenje svih dostupnih pokazatelja. Svi rezultati aktivnosti
digitalnog marketinga, pa tako i oni na društvenim mrežama se mogu podijelit u dvije skupine, koje
su specifične samo za digitalni marketing39:
• Rezultati koji su posljedica organskog djelovanja,
• Rezultati koji su posljedica plaćene promocije.
Organsko djelovanje aktivnosti digitalnog marketinga obuhvaća rezultate i efekte koji su nastali bez
plaćene promocije. Plaćena promocija podrazumijeva oglašavanje sadržaja na društvenim mrežama,
web tražilicama i stranicama putem plaćanja mrežama te platformama za oglašavanje. Organski
doseg kreativnog sadržaja je onaj dio promocije koji je ostvaren isključivo svojevoljnim dolaskom i
praćenjem marke od strane korisnika na društvenim mrežama ili općenito Internetu te širenjem
poruke među ostalim korisnicima40.
Iz prethodnog pojašnjenja se može zaključiti da je organsko djelovanje jednim dijelom jednako

word-ofmouth efektu, uz značajnu razliku – u okvirima digitalnog marketinga i Interneta ovaj
fenomen se može mjeriti u onom omjeru u kojem se zadržao unutar mreže. Svojim drugim dijelom,
organsko djelovanje se može objasniti kao besplatno povećanje upoznatosti i interakcije s markom.
Organski doseg se ne smije promatrati u okviru povrata na uloženo (ROI) jer je kontroliran
isključivo od strane korisnika. Stoga, investicija (plaćanje agencije ili vlastitih zaposlenika, ali i ne
same promocije) u marketinške aktivnosti na društvenim mrežama se ne smije promatrati kao
klasično poslovno ulaganje, već kao upravljanje s 3 ključna cilja u kontekstu organskog dosega41:
1. Upoznatost korisnika s markom (eng. brand awareness),
2. Interakcija korisnika s markom (eng. brand engagement),
3. Online usmena predaja (eng. word-of-mouth).
39
Zagreb, 2006.
40
Ibid.
41
Hoffman, D. L., Fodor, M., (2010.): Can You Measure the ROI of Your Social Media Marketing?, MIT Sloan
Management Review, Vol. 52 (1), str. 39-50.
28
Rezultate organskog dosega tvrtka može poboljšati izradom sadržaja koji je relevantan i zanimljiv
ciljnoj skupini potrošača, odnosno provedbom strategije content te viralnog marketinga i
izgradnjom baze vjernih kupaca putem taktika tribal te permission marketinga. S druge strane,
plaćenom promocijom tvrtka zadržava puno veću razinu kontrole nad kampanjom, ali uz veći trošak
nego u slučaju organskog dosega kreativnog sadržaja. Razlog tome je činjenica da osim troška
izrade sadržaja, tvrtka mora zakupiti oglasni prostor na društvenim mrežama, web tražilicama ili
web stranicama. Kako se tijekom plaćene promocije ulaže konkretni novac u oglašavanje (trošak
oglasnog prostora, odnosno platformi za oglašavanje), za razliku od organskog dosega se
upotrebljavaju metrike koje mjere efektivnost i efikasnost kampanja uvažavajući povrat na uloženo
(ROI).
2.5 Analiza upravljanja projektima
2.5.1 Projekti
Projekt je vremenski određeno nastojanje da se proizvede jedinstven proizvod, usluga ili neki drugi
rezultat42. Svaki projekt mora imati jasno određen početak i kraj. Projekt završava kada postane
jasno da su ciljevi projekta dostignuti ili kada se zaključi da ciljevi projekta ne mogu ili neće biti
dostignuti. Projekt također može biti završen ako klijent (kupac, sponzor) želi obustaviti projekt.
Neovisno o tome jesu li projekti kratki ili traju godinama, projekti imaju svoj kraj. Projekt se odnosi
na rad na nečemu što prije nije postojalo i što se razlikuje od rezultata nastalih sličnim projektima.
Iako ponavljajući elementi mogu biti prisutni u različitim projektima, to ne mijenja njihovo svojstvo
jedinstvenosti. Na primjer: zgrade - iako slične, razlikuju se prema vlasniku, konstrukciji, lokaciji i
izvođaču radova itd.
Svaki projekt započinje kao koncept s vizijom što bi trebao biti rezultat projekta. Projekt se od
koncepta uz postupnu doradu do rezultata razvija kroz progresivnu razradu (progressive
elaboration). Progresivna razrada podrazumijeva neprekidno poboljšavanje i detaljiziranje plana
kroz niz ponavljanja u kojima prikupljene informacije postaju sve detaljnije, a procjene sve
preciznije. Kako se projekt razvija, tako se potrebe projekta revidiraju. Primjeri projekata su
općenito43:
 Projektiranje novog proizvoda (npr. mobitela) ili usluge (npr. prepaid)
42
Gray, Robert M., et al. "Project Management: The." Managerial Process”, McGraw-Hill. 2008.
43
Ibid.
29
 Izrada računalnih aplikacija (npr. Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, ...)
 Izgradnja pogona (npr. vjetroelektrane), skladišta ili trgovačkog objekta
 Preseljenje (npr. FER-a u novi campus)
 Organizacija političke kampanje
2.5.2 Upravljanje projektima
Upravljanje projektima ili rukovođenje projektom (project management) je primjena znanja,

vještina, alata i tehnika u projektnim aktivnostima da bi se ispunili projektni zahtjevi. Upravljanje
projektima ostvaruje se kroz odgovarajuće primjene i integracije niza procesa upravljanja
projektima (više o tome u narednim poglavljima). Interesni sudionici projekta – dionici
(stakeholders) su svi članovi projektnog tima, kao i svi drugi zainteresirani subjekti unutar ili izvan
organizacije44. To su, općenito:
 Sponzor projekta (project sponsor) - osoba ili grupa koja osigurava (financijske) resurse za
projekt
 Projektni tim, ekipa (project team)
 Potporno, prateće osoblje (support staff)
 Naručitelj, klijent, mušterija (customer) i krajnji korisnici (users)
 Dobavljači (suppliers), poslovni partneri
 Drugi dionici, uključujući oponente Za upravljanje projektom odgovoran je upravitelj
projekta (project manager). Budući da on vodi projekt, naziva ga se i voditelj projekta.
Upravljanje projektom uključuje identifikaciju zahtjeva; identifikaciju potreba i očekivanja dionika

projekta; identifikaciju dosega, rasporeda, proračuna, resursa i rizika projekta; pokretanje,
održavanje i provedbu komunikacije među dionicima itd. Sljedeća slika ilustrira vezu između
projekta i dionika. Upravitelj portfelja, upravitelj programa i ured za upravljanje projektom bave se
projektom. S druge strane, rukovoditelji operacijama i funkcijski upravitelji bave se poslovanjem.
Operacije obuhvaćaju proizvodnju projektiranje, istraživanje i razvoj, a funkcije upravljanje
kadrovima, računovodstvo i nabavu. Unutar projektne ekipe uz upravitelja može postojati ekipa za
upravljanje projektom, kao "upravljački odbor" projekta45.
Neformalno, projekt može biti vođen prema stanovištu voditelja projekta, to jest na temelju
iskustva, znanja i intuitivne procjene voditelja projekta. Formalno, projekt može biti postavljen "na
44
Gray, Robert M., et al. "Project Management: The." Managerial Process”, McGraw-Hill. 2008.
45
30
papiru" i prije nego što bude započet, kreiranjem detaljnog plana te izvršenjem prema planu. U tom
slučaju upravitelj projekta mora slijediti prethodno definirane procedure i prakse, kao što su one
koje definira PMI.
2.5.3 Kontekst upravljanja projektom
Projekt i upravljanje projektom odvija se u okolini koja je šira od samog projekta. Razumijevanje
šireg konteksta pomaže da se projekt odvije uspješnije i u skladu s organizacijskim ciljevima i
praksom. Projekti mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na okolinu 46. Neki od tipova okoline
su:
 Kulturalna/sociološka okolina - način na koji projekt utječe na ljude i kako ljudi utječu na
projekt
 Međunarodna/politička okolina – koju određuju ili obilježavaju zakoni, običaji, politika,
nacionalni praznici, putovanja, itd.
 Fizikalna okolina - okoliš, zemljopisni kontekst Projekt uvijek treba analizirati u kontekstu
njegove okoline, s obzirom na svrhu projekta.
Na primjer: pri izgradnji poslovnog sustava visokih učilišta treba uvažiti posebnost akademske
zajednice i proračunskog poslovanja u kojem učionice ne mogu biti poistovjećene s proizvodnim
pogonima niti studenti mogu biti evidentirani kao poluproizvodi. S druge strane projekti takozvane
vanjske suradnje, koje članovi akademske zajednice izvode za poduzeća moraju uvažiti kontekst
poslovanja tih poduzeća. Konačno, međunarodne znanstveno-istraživačke projekte treba sagledati u
kontekstu više različitih institucija koje mogu biti visoka učilišta, instituti ali i poduzeća iz različitih
zemalja.
Različitost (diversity) se odnosi na se na razlike među sudionicima projekta koje uključuju godine,
spol, rasu, religiju, postojanje određenog invaliditeta (posebnih potreba) i sl. Različitost sudionika
obogaćuje sami projekt i pozitivno utječe na krajnji proizvod projekta jer donosi kreativnost i nove
poglede kako na posao, tako i na proizvod47.
Međutim, zbog postojanja stereotipa i pristranosti često se stvaraju barijere koje otežavaju samo
izvršavanje projekta. Kako bi se iskoristile prednosti različitosti, a izbjegle loše strane potrebno je
46
Chapman, Chris, and Stephen Ward. Project risk management: processes, techniques and insights. John
Wiley, 1996.
47
31
povećati svijest o postojanju i dobrobiti različitosti te o proširiti spoznaja o eventualnim
kulturološkim razlikama koje mogu postojati među sudionicima projekta, pogotovo
internacionalnim organizacijama i projektima48.
Upravljanje različitošću predstavlja dobrovoljne aktivnosti organizacije usmjerene na povećanje
uključenosti zaposlenika iz različitih sredina u organizacijske strukture namjernim politikama i
programima. Top menadžment treba biti istinski opredijeljen za poštivanje i uvažavanje različitosti
te se konstantno u ovom kontekstu treba vježbati komunikacija unutar tima ili organizacije.
Naglasak treba biti na uvažavanju svakog pojedinca i profesionalnom odnosu prema poslu, na
razumijevanju uzroka ponašanja i potreba svakog člana tima te želji i mogućnosti prilagodbe
vlastitog ponašanja kako bi se postigla sinergija tima i ostvarila ugodna radna atmosfera.
2.5.4 Upravljanje projektima kroz marketing društvenih mreža
Marketing društvenih medija složen je proces s bezbroj dijelova koji se kreću. Devedeset posto
poduzeća koristi društvene medije za povećanje svijesti o robnoj marki, a iako mnoge tvrtke imaju
samo jednog ili dva člana tima posvećena upravljanju društvenim medijima, gotovo polovica
organizacija s 1.000 ili više zaposlenih (45%) ima 10 ili više ljudi posvećenih upravljanju
marketinške aktivnosti na društvenim medijima49.
Kako nove platforme društvenih medija stupaju na scenu, žongliranje procesom razvijanja
marketinških kampanja na društvenim medijima, kreiranjem postova i slika te upravljanjem
idealnim rasporedom objavljivanja na više platformi postaje sve izazovniji. Zato je, prema Buffer-
ovom izvješću o stanju socijalne 2019., 85% tvrtki koristi alate treće strane za upravljanje svojim
marketinškim aktivnostima na društvenim mrežama. Ako već imate alat za upravljanje projektima
koji vaš tim poznaje i voli, zašto ne biste upravljali svojim marketinškim aktivnostima na
društvenim medijima istim softverskim rješenjem? U ovom ćemo članku otkriti kako pomoću alata
za upravljanje projektima možete upravljati svojim marketinškim aktivnostima na društvenim
medijima za besprijekornu integraciju kampanje.
Iako ga sigurno možete pokušati krstiti - ili pribjeći korištenju proračunske tablice Excel za praćenje
vaših postova - za uspješan marketing na društvenim mrežama potreban je pažljiv plan i dosljedno
izvršavanje. Bez alata za upravljanje projektima koji bi vas pratio, daleko je jednostavno izgubiti
48
Ibid.
49
https://blog.proofhub.com/how-to-manage-social-media-marketing-with-a-project-management-tool-
d75686e0451f
32
trag vremena ili pustiti važne kampanje da zaostanu. Pomoću alata za upravljanje projektima
možete pratiti redovni dnevni ili tjedni sadržaj društvenih medija na platformama društvenih
medija, a istovremeno učinkovito provodite jednokratne kampanje poput natjecanja ili promocija.
Alati za upravljanje projektima također olakšavaju suradnju u timu zahvaljujući mogućnosti
dodjeljivanja zadataka i praćenja napretka. Na primjer, možda ćete čekati kreativne ideje od
dizajnera. Pomoću alata za upravljanje projektima možete se prijaviti u status projekta i čak poslati
ažuriranja ostalim članovima tima bez da ikada otvorite pretinac pristigle pošte50.
Konačno, alati za upravljanje projektima olakšavaju integraciju vašeg marketinga na društvenim

medijima s drugim funkcijama i kampanjama. Ako tim za marketing sadržaja objavljuje novi post
na blogu, tim društvenih medija već je ubrzan i može imati odgovarajuću grafiku, pripremiti tweete
i druge postove koji su spremni za pravovremenu promociju. Pomoću značajki poput Ganttovih
grafikona možete vizualizirati kako se mnogi dijelovi velike marketinške kampanje međusobno
uklapaju u sadržaje, društvene mreže, oglašavanje i druge funkcije. Uparen s drugim korisnim
alatima, poput gumba za dijeljenje društvenih medija koji omogućuju posjetiteljima vaše web
stranice da s lakoćom dijele vaš sadržaj sa svojim vezama na društvenim medijima, učinkovito
upravljanje projektima temelj je vašeg tima da postane moćni centar društvenih medija.
Ako još nemate alat za upravljanje projektima, odabir softverskog rješenja s pravim značajkama je
ključan ako ga namjeravate koristiti za upravljanje naporima na društvenim medijima i poboljšanje
produktivnosti tima. Dobra vijest je da mnogi alati za upravljanje projektima danas imaju ugrađene
sve funkcije koje su vam potrebne za učinkovito upravljanje društvenim medijima. Evo nekoliko
važnih značajki koje treba potražiti51:
 Višestruki prikazi poput Ganttovih karata, Kanbanove ploče, popisa zadataka i kalendara:
Mogućnost vizualizacije projekata i pridruženih informacija na nekoliko načina omogućava
članovima tima da odaberu prikaz koji je za njih najintenzivniji. Kanban ploče su posebno
korisne i za ideju.
 Ugrađeni alati za komunikaciju: Uz ugrađenu raspravu i funkcionalnost za chat, ne morate
otvarati pretinac pristigle pošte kako biste članovima tima dali povratne informacije ili
prenijeli važne detalje projekta.
 Sposobnost dodjeljivanja zadataka pojedinim korisnicima ili skupinama korisnika:
Dodjeljivanjem zadataka određenim korisnicima članovi vašeg tima nikada se neće pitati tko
50
Ibid.
51
Ibid.
33
je za što odgovoran. A to znači da nema više propuštenih rokova jer član tima nije znao da
je odgovoran za određeni zadatak.
 Dijeljenje datoteka i dokumenata: Poput ugrađenih komunikacijskih alata, dijeljenje
datoteka i dokumenata omogućuje vam gnjavažu s e-poštom grafičkih i drugih datoteka
naprijed i nazad sa suigračima.
 Uloge i dozvole: Ograničavajući pristup korisnika projektima i informacijama o kojima
trebaju znati, nećete završiti pretjeranim članovima tima s mnoštvom nebitnih informacija o
projektu. Uz to će i vaši osjetljivi projekti biti sigurniji.
 Integracija s alatima treće strane: Integracija s drugim alatima treće strane koje vaš tim već
koristi omogućuje jednostavnu razmjenu relevantnih podataka i informacija između alata -
bez zamornih, ručnih ažuriranja kroz više alata. Integracije s alatima za upravljanje
društvenim medijima kao što je Buffer mogu biti korisne ili možete upotrijebiti alat za
automatizaciju zadataka poput IFTTT ili Zapier za stvaranje prilagođenih radnih tokova za
automatizaciju određenih zadataka, poput objavljivanja odobrenih postova na društvenim
medijima.
3 ISTRAŽIVANJE I ANALIZA
3.1 Metode i uzorak
Empirijski dio rada odnosi se na provedeno primano istraživanje putem anketnog upitnika, koji su
online popunili vođe projekata, koji su bili predmet istraživanja. Upitnici su biti pripremljeni
pomoću Google Drive alata, te distribuirani online. Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini,
te su ispitanici biti organizatori velikih projekata koji se organizuju u nekoliko gradova ove države.
Istraživanje je obavljeno sa 5 vođa projekata, odnosno sa slijedećim predstavnicima: organizator
34
Sarajevo Film Festivala, organizator projekta „Noćna utrka Travnik“, organizator projekta
„Djevojke na trčanju“, organizator Dance festivala Vitez, te voditelj projekta Helen Doron.
Marketinške kampanje za svaki od projekata su provedene na dvjema društvenim mrežama –

Facebooku i Instagramu. Menadžment društvenih medija se oslanjao na osnovne postulate strategija
content i tribal marketinga. Uz organski doseg, koji je činio 35% rezultata svih aktivnosti, na
Facebooku je korištena i plaćena promocija. Promocija na Instagramu je u potpunosti ostvarena
organskim putem.
3.2 Rezultati istraživanja
3.2.1 Projekat Sarajevo Film Festival
Facebook
Aktivno vođena kampanja na Facebooku je pokrenuta u junu 2019., te je trajala do kraja augusta. U
tom razdoblju je uloženo 235€ u plaćenu promociju objava, web trgovine, blog članaka i Facebook
stranice putem istoimene društvene mreže te Mreže korisnika mobilnih aplikacija.
Tabela 1. - Efektivnost organske i plaćene promocije na Facebooku

OPIS N (number/broj)
Prosječni organski doseg korisnika 662
Prosjećni plaćenji doseg korisnika 1722
Prosječni broj reakcija 19
Prosječni broj komentara 23
Prosječni broj podjela 13
Slika 1. – Doseg korisnika
35
Efektivnost organske i plaćene promocije na Facebooku
28% Organski doseg
Plačenji doseg
72%
Slika 2. – Reakcije korisnika
Plaćene promocije na Facebooku

reakcija komentara podjela
24%
35%
42%
Trošak angažmana agencije, odnosno u ovom slučaju pojedinca je iznosio 20% ostvarene prodaje,
uloženi budžet je iznosio 235€. Ostvareni rezultati su bili sljedeći:
• Trošak po ostvarenoj interakciji od 0,03€ do 0,06€,
• Trošak po novom fanu stranice od 0,10€ do 0,13€,
• Trošak dolaska na kontakt formu na web stranici (putem oglasa na Facebooku) – 0,03€,
• Trošak akvizicije 9,45€
• Ukupna prodaja posredstvom Facebooka – 23 komada ulaznica
• Profit: 41€
• ROI: 41€/304€ x 100 = 13,49%
Instagram
36
Aktivno vođena kampanja na Instagramu je pokrenuta u junu 2019., a privedena je kraju tijekom
augusta. Kampanja je provedena isključivo temeljem organskog dosega i aktivnog upravljanja
profilom, odnosno stvaranjem interakcije s potencijalnim sljedbenicima. Efektivnost organske
promocije se u promatranom slučaju može prikazati sljedećim pokazateljima:
• 3 821 follower
• Prosječni broj impresija po objavi – 992
• Prosječni jedinstveni doseg objava – 748
• Prosječna interakcija po objavi – 45
• 85% pratitelja stranice su žene,
• Najviše pratitelja je iz dobne skupine od 25 do 34 godine
• Pratitelji su u prosjeku najaktivniji utorkom
Kako bi se dodatno prikazale određene metrike, potrebno je koristiti alat Iconosquare – koji je
spomenut u ovom radu kao 3rd party alat, često korišten u analitici Instagram računa:
• Broj ljudi koji su označili da im se sviđaju objave – 6 400
• Broj komentara – 125
• Najveći broj lajkova na pojedinačnoj objavi – 177
• Najveći broj komentara na pojedinačnoj objavi – 10
• Najveće odstupanje u interakciji među pojedinim objavama – 245,24%
Slika 3. – Instagram rezultati
Broj followera Like objava Komentari
1%
37%
62%
37
Analizom rezultata se može zaključiti kako je Facebook u navedenom primjeru bio razmjerno
efektivan i efikasan marketinški alat. Međutim postoji ograničenje u tumačenju ovih rezultata
uslijed nedovoljno dugog vremenskog perioda provedbe kampanje. Putem Instagrama su direktno
prodana 3 primjerka, a indirektni utjecaj se ne može mjeriti sa sigurnošću.
3.2.2 Projekat Noćna utrka
Facebook
Aktivno vođena kampanja na Facebooku je pokrenuta u aprilu 2019., te je trajala do kraja augusta.
U tom razdoblju je uloženo 185€ u plaćenu promociju objava, web trgovine, blog članaka i
Facebook stranice putem istoimene društvene mreže te Mreže korisnika mobilnih aplikacija.
OPIS N
Organski doseg Plačenji doseg

15%
85%
38
32%
38%
30%
• Ukupna prodaja posredstvom Facebooka – 45 komada ulaznica
• Profit: 335€
Instagram
profilom, odnosno stvaranjem interakcije s potencijalnim sljedbenicima.
Efektivnost organske promocije se u promatranom slučaju može prikazati sljedećim pokazateljima:

• 1 825 follower
• Najviše pratitelja je iz dobne skupine od 35 do 49 godina
• Pratitelji su u prosjeku najaktivniji vikendom
39
• Najveće odstupanje u interakciji među pojedinim objavama – 198,24%
Chart Title
20% 1%
79%
3.2.3 Projekat Djevojke na trčanju
Facebook
40

OPIS N
Chart Title
27%
73%
41
Chart Title
9%
24%
68%
• Ukupna prodaja posredstvom Facebooka – 139 komada
• Profit: 480€
Instagram

• 10 254 follower
• Pratitelji su u prosjeku najaktivniji subotom
42
• Najveće odstupanje u interakciji među pojedinim objavama – 185%
Chart Title
0%
33%
66%
3.2.4 Projekat Dance Fest
Facebook
43

OPIS N
Chart Title
25%
75%
44
Chart Title
30%
42%
27%
• Trošak akvizicije 11€
• Profit: 9€
•
Instagram

• 561 follower
• Najviše pratitelja je iz dobne skupine od 15 do 20 godina
• Pratitelji su u prosjeku najaktivniji subotom
45
Chart Title
1% 22%
77%
,
Analizom rezultata se može zaključiti kako je Facebook u navedenom primjeru nije bio razmjerno
uslijed nedovoljno dugog vremenskog perioda provedbe kampanje.
Putem Instagrama nije prodat niti jedan primjerak, a indirektni utjecaj se ne može mjeriti sa
sigurnošću.
3.2.5 Projekat Helen Doron
Facebook
46

OPIS N
Chart Title
24%
76%
47
Chart Title
17%
43%
40%
• Trošak akvizicije 14€
• Profit: 147€
Instagram

• 1 836 follower
• 69% pratitelja stranice su žene
• Pratitelji su u prosjeku najaktivniji petkom
48
Chart Title
2% 20%
79%
3.3 Diskusija
49
Promatrajući rezultate ključnih metrika i pokazatelja na svakoj od korištenih društvenih mreža u
promociji manifestacije, uočljivo je kako je Facebook korišten kao primarni komunikacijski kanal u
marketinškoj strategiji na društvenim mrežama. Razlog takve odluke je najkvalitetnije razvijena
oglašivačka mogućnost na ovoj mreži.
Potrebno je napomenuti kako se rezultat ove analize mora uzeti s oprezom u razmatranje zbog
mogućnosti utjecaja vanjskih faktora (offline promocija, online marketing izvan društvenih mreža,
usmena predaja), što je jedan od nedostataka korelacijske analize. Stoga, pri uzimanju ovih rezultata
u razmatranje se treba koristiti pretpostavka ceteris paribus – odnosno fiksiranost, nepromjenjivost
svih ostalih faktora.
Uzimajući u obzir rezultate istraživanja i sva ograničenja može se zaključiti kako marketing na
društvenim mrežama pozitivno utječe na konačan broj posjetitelja projekata, ili na broj prodatkih
proizvoda projekta, te se svakako preporučuje korištenje istog prilikom upravljanja projektima.
3.4 Odgovori na istraživačka pitanja i testiranje hipoteza
Shodno ranije napisanom, dali smo odgovore na istraživačka pitanja koja smo željeli odgovoriti u
ovom radu. Definisali smo marketing društvenih mreža, kao i pojam projekat i koji postoje životni
ciklusi projekta. Zatim smo analizirali i dali odgovore na koji način funkcioniše upravljanje
projektima putem društvenih mreža, te koja je uloga društvenih mreža u marketing. Također smo
vidjeli koliko društvene mreže pomažu u upravljanju projektima, te je sveobuhvatni zaključak da
društvene mreže su korisne za sve sfere poslovanja u današnjem vremenu samim tim i za projekte.
Na osnovu sve gore navedenog, potvrdili smo glavnu hipotezu koja je glasila: „Analiza upravljanja
projektima kroz marketing društvenih mreža je znatno efikasnija u odnosu na upravljanje
projektima bez marketinga društvenih mreža.“
Pomoćne hipoteze su bile:

H1: Društvene mreže imaju značajnu ulogu u cjelokupnom marketingu.
H2: Analiza upravljanja projektima je moguća bez marketinga društvenih mreža.
H3: Društvene mreže imaju pozitivan uticaj na upravljanje projektima.
Nakon istraživanja koje smo proveli u sklopu ovog magistarskog rada, potvrdili smo i sve tri
pomoćne hipteze.
50
51
4 ZAKLJUČAK I DISKUSIJA
Zahvaljujući pristupačnoj naravi društvenih mreža, troškovi su znatno manji u odnosu na

tradicionalne načine promoviranja sadržaja i usluga, a dodatnu pogodnost čini mogućnost izgradnje
dugotrajnih odnosa sa interesentima putem povratnih informacija u sklopu samih društvenih servisa.
Tim slijedom, prednost marketinga putem društvenih mreža je nedvojbena čemu svjedoči sve veći
broj korisnika, koji pristup informacijama stječe putem takvih servisa.
Društvene mreže korisnicima pružaju način, odnosno predstavljaju medij za izražavanje i opisivanje
iskustava s poslovnim subjektima koji drže do odnosa sa kupcima. Dijeljenjem pozitivnog iskustva,
kao rezultat interakcije sa pojedinom organizacijom, putem integriranih opcija ostalim korisnicima
pruža relevantne informacije glede individualnih preferencija i samim time proširuje utjecaj
marketinškog materijala na širi spektar potencijalnih interesenata. Time se, također, organizacije
potiču na prilagođavanje proizvoda i servisa korisničkim interesima kako bi održale razinu
pozitivnih povratnih informacija i privukle interes budućih kupaca. Od manjih poduzeća pa sve do
većih organizacija, prisutnost na društvenim mrežama ostavlja dubok utjecaj na poslovni svijet
današnjice. Sustavi i tehnologije, kao i već prostran spektar društvenih medija, unaprjeđuju se
ubrzanim tempom što za marketinške svrhe predstavlja nove načine promoviranja i interakcije sa
korisnicima.
Uspjeh organizacija prisutnih na društvenim mrežama svjedoči kako prisutnost na istim više nije
opcionalna mogućnost već predstavlja obavezu za kompanije koje posluju izravno s korisnicima.
Iako uz pokoje izazove, društvene mreže nude prostranu lepezu mogućnosti koje svaka organizacija
može iskoristiti kako bi unaprijedila svoje marketinške napore i stekla veći broj interesenata,
odnosno poboljšala razinu pozitivnog korisničkog iskustva. Stoga, može se zaključiti kako ovakav
oblik marketinga predstavlja idealnu platformu za oglašavanje potpomognutu rastućim interesom
korisnika suvremenog doba.
Upotreba društvenih mreža u poslovnom svijetu nezaustavljivo raste i svakodnevno se pronalaze

novi načini i mogućnosti poboljšanja poslovanja. Razvoj tehnologija i alata na društvenim mrežama
vrlo brzo nalazi primjenu u suvremenom poslovanju kompanija. Sve mogućnosti što društvene
mreže pružaju i donose u odnose pojedinca i društva, na isti način utječu na tvrtke i njihovo
poslovanje. One tvrtke koje to ranije prepoznaju, bit će u velikoj tržišnoj prednosti, naspram onih
52
koje se ili boje primijeniti mogućnosti društvenih mreža u svoje poslovanje, ili jednostavno nisu
spremne toliko ulagati u svoj marketing i dobar glas putem društvenih mreža.
Društvene mreže su postale mjesta na kojima svaka tvrtka mora imati ideju želi li prodati svoj
proizvod ili uslugu, te hoće li ostvariti pozitivne rezltate iz svega toga. Upravo zbog toga, važnost
društvenih mreža raste iz godine u godinu, a tvrtke se moraju izboriti sa konkurencijom, kako bi
upravo njihova ideja, proizvod ili usluga dotaknula ili privukla pozornost tržišta (kupaca). Stupili
smo u doba kad alati društvenih mreža nisu sami sebi svrha, već putem njih tvrtke žele znati kako ih
iskoristiti za unapređenje poslovne strategije i kako uskladiti iste te alate s poslovnim ciljevima
tvrtke.
Zaključno s cijelim obrađenim materijalom i podacima, možemo reći kako su društvene mreže
dobrano uzdrmale što poslovni, što privatni svijet ljudi i tvrtki. Na nama je kako ćemo se okoristiti
svim mogućnostima društvenih mreža, a kako ćemo ipak u nekim situacijama izbjeći nametnutni
nam osjećaj sigurnosti i dvaput promisliti kakve će posljedice imati misao koju odlučimo podijeliti
javno.
U konačnici, provedeno istraživanje je uvelike doprinijelo objašnjenju fenomena kao što su

društvene mreže podjednako u znanosti i poslovnoj praksi. Spomenuta problematika još uvijek nije
dovoljno istražena s znanstvenog aspekta i u tom dijelu ovaj rad daje doprinos razvoju znanstvene
misli na području digitalnog marketinga, odnosno marketinga kao društvene znanosti. Također,
ovim je radom, usprkos ograničenjima istraživanja, prikazano ispravno provođenje marketinških
aktivnosti na digitalnim medijima poput društvenih mreža. Navedene su sve specifičnosti istih i
donesen je set argumentiranih smjernica koje se mogu iskoristiti u poslovnoj praksi s ciljem
unaprjeđenja upravljanja manifestacijama, posebice kod upravljanja projektima.
53
LITERATURA I IZVORI
1. Andreas M. Kaplan, Michael Haenlein, „Users of the world, unite! The challenges and
opportunities of Social Media“, Business Horizons 2010..
2. Suzana Đukić, Jovica Stanković „ Using social media for Internet marketing“, 2010
3. Kesić, T., Marketinška komunikacija, Zagreb: MATE, 1997.
4. Kesić, T., Integrirana marketinška komunikacija: oglašavanje, unapređenje prodaje, Internet, odnosi
s javnošću, publicitet, osobna prodaja, Zagreb: Opinio, 2003.
5. Adriaanse, A. and Voordijk, H. (2005), Interorganizational Communication and ICT in
Construction Projects: A Review Using Metatriangulation. Construction Innovation
6. Ceric, A. (2003), A Framework for Process-Driven Risk Management in Construction Projects,
PhD Thesis, Research Institute for the Built & Human Environment, School of Construction and
Property Management, University of Salford, Salford.
7. Zerjav, V. and Ceric, A. (2009), Structuring Communication within Construction Projects—A
Communication Breakdown Structure, Proceedings of the 25th Annual Conference, Dainty A.
(Ed.), Nottingham, ARCOM.
8. Branković, S (2009) „Dnevna ekonomija vremena: projekat istraživanja, osnovne dimenzije, mere i
nalazi“, Običan dan: istraživanje dnevne ekonomije vremena, posebno izdanje Kulture polisa,
Beograd
9. Čala, I. (2009): Vođenje projekata, Skripta, Tehničko veleučilište, Zagreb
10. Ćurak, M. (2014): Upravljanje rizicima projekta, Skripta, Ekonomski fakultet,Split
11. Stevan Vasiljev.(2005),Marketing principi,Novi Sad
12. Ozretic Došen, ; Osnove marketinga usluga, Mikrorad Zagreb , 2002,
13. Boon C. Lim, Cindy M.Y. Chung, „The ipact of word-of-mouth communication on attribute
evalution“, Journal of Business Research, april 2009.
14. . Leyland F. Pitta, Pierre Berthon, „Just when you thought it was safe to go back into the Web:
Marketing meets Web 2.0, social media, and creative consumers“, Business Horizons, 2011
15. . Leyland F. Pitta, Pierre Berthon, „Just when you thought it was safe to go back into the Web:
Marketing meets Web 2.0, social media, and creative consumers“, Business Horizons, 2011
16. http://www.mondo.rs/s163552/Komunikacije/Najpopularnije_Facebook_fan_stranice.html
17. Armstrong, G., Kotler, P. (2006). Marketing. New Jersey: An Introduction, 8E, Upper Saddle River
18. Grbac, B., Meler, M. (2010). Metrika marketinga. Rijeka: EFRI.
19. Kotler, P., Lee, N. (2007). Marketing u javnom sektoru: put do bolje izvedbe. Zagreb: Mate d. o.o.
20. Vranešević, T., Vignali, C., Vrontis, D. (2004). Upravljanje strateškim marketingom. Zagreb:
Accent.
54
21. Atkinson, R., Crawford, L. and Ward, S. (2006), Fundamental Uncertainties in Projects and the
Scope of Project Management, International Journal of Project Management, Vol. 24, No. 8, pp.
687-698.
22. Corvellec, H. and Macheridis, N. (2010), The Moral Responsibilities of Project Selectors,
International Journal of Project Management, Vol. 28, No. 3, pp. 212-219.
23. Hendrickson, C. and Au, T. (1989), Project Management for Construction: Fundamental Concepts
for Owners, Engineers, Architects and Builders, Upper Saddle River, New Jersey, Prentice Hall.
24. Turner, R. and Müller, R. (2004), Communication and Cooperation on Projects between the Project
Owner as Principal and the Project Manager as Agent, European Management Journal, Vol. 22, No.
3, pp. 327-336.
25. Kotler, P., Wong, V., Saunders, J., Armstrong, G.: Osnove marketinga – četvrto europsko izdanje,
MATE d.o.o., Zagreb, 2006.
26. Bennett, S., (2012.): Marketing 101 – Social Media vs Traditional Media,[INFOGRAPHIC],
Adweek. Dostupno na: http://www.adweek.com/digital/social-vstraditional-media-marketing/.
27. DeMers, J., (2015.): Why Community Management Is Different From Social Media Marketing,
Forbes. Dostupno na:http://www.forbes.com/sites/jaysondemers/2015/02/12/why-community-
managementis-different-from-social-media-marketing/2/.
28. http://beleske.com/prednosti-i-mane-najpopularnijih-drustvenih-mreza/
29. Project Management Institute (2010), Vodič kroz znanje o upravljanju projektima,Mate d.o.o.,
Zagreb, četvrto izdanje
55

Gerafi Inela

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gerafi Inela

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DOBA FAKULTET

ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE

ANALIZA UPRAVLJANJA PROJEKTIMA

Program Međunarodno poslovanje

Mentor: izv. prof. dr. Tina Vukasović

Ključne riječi: marketing, društvene mreže, upravljanje projektima, analiza

Keywords: marketing, social networks, project management, analysis

1.1 Opredeljenje područja i opis problema

Upotreba društvenih mreža u poslovnom svijetu nezaustavljivo raste i svakodnevno se pronalaze

Nove tehnologije su izazvale suštinske promene u obavljanju marketing aktivnosti. Promene su

Društvene mreže omogućuju brojne aktivnosti marketinga4:

 kreiranje i provjeru ideja,

 razvoj novih proizvoda,

 informiranje potencijalnih kupaca o proizvodima i uslugama,

 unaprjeđenje odnosa s klijentima,

 sve oblike promocije i komunikacije.

Pod projektom se najčešće podrazumeva poduhvat koji se preduzima da bi se postigli ciljevi u

Realizacija projekta može se postići u predviđenom vremenu i sa predviđenim troškovima jedino

Opće karakteristike projekta7:

Shodno dosadašnjim istraživanjima, odnosno rezultatima istraživanja koji su dostupni u bazama

1.2 Namena rada

1.3 Ciljevi rada

1.4 Metode rada

1.5 Istraživačka pitanja i hipoteze

1.7 Ograničenja istraživanja

1.8 Istraživački koncept

2 UPRAVLJANJE PROJEKTIMA KROZ DRUŠTVENE MREŽE

2.1 Razvoj društvenih mreža

2.2 Vrijednost društvenih mreža

Za određivanje popularnosti internetskih društvenih mreža koriste se određeni statistički podaci

Od akvizicije od strane Facebooka do danas Instagram je eksponencijalno rastao u broju korisnika,

Društvena mreža YouTube je globalno najpopularnija mreža za razmjenu video sadržaja20.

Od 2014. godine oglašavanje je dostupno i u Hrvatskoj. Korisnik sadržaje objavljuje na svom

Zbog jednostavnosti korištenja i povezivanja s drugim društvenim mrežama poput Facebooka,

LinkedIn je koristan za poslovno umrežavanje kako poslovnim korisnicima tako i poslovnim

2.3.7 Google Plus

2.4 Marketing na društvenim mrežama

Društvene mreže eliminiraju nužnost postojanja posrednika – tradicionalnog medija u komunikaciji

Zbog samog okruženja na društvenim mrežama i naprednih mogućnosti ciljanja promotivnog

2.4.1 Content marketing

2.4.2 Viralni marketing

2.4.3 Tribal marketing

2.4.4 Prednosti marketing društvenih mreža

Prednost marketinga na društvenim mrežama, za razliku od tradicionalnog marketinga, je brzina i

Komunikacija između poslovnih subjekata i potrošača odvija se u stvarnom vremenu. A s obzirom

2.4.5 Nedostaci marketinga društvenih mreža

Za ocjenu efektivnosti i efikasnosti marketinških kampanja potrebno je definirati metrike, odnosno

Iz prethodnog pojašnjenja se može zaključiti da je organsko djelovanje jednim dijelom jednako

2.5 Analiza upravljanja projektima

2.5.2 Upravljanje projektima

Upravljanje projektima ili rukovođenje projektom (project management) je primjena znanja,

Upravljanje projektom uključuje identifikaciju zahtjeva; identifikaciju potreba i očekivanja dionika

2.5.3 Kontekst upravljanja projektom

2.5.4 Upravljanje projektima kroz marketing društvenih mreža

Konačno, alati za upravljanje projektima olakšavaju integraciju vašeg marketinga na društvenim

3.1 Metode i uzorak

Marketinške kampanje za svaki od projekata su provedene na dvjema društvenim mrežama –

3.2 Rezultati istraživanja

3.2.1 Projekat Sarajevo Film Festival

Tabela 1. - Efektivnost organske i plaćene promocije na Facebooku

Slika 1. – Doseg korisnika

28% Organski doseg

Slika 2. – Reakcije korisnika