KANCEROGENI U OKOLIŠU

Pitanja:
1. Objasni pojmove: prirodni i izgrađeni okoliš?
2. Koje su 4 osnovne razlike kvalitete okoliša?
3. Čimbenici vanjskog okoliša prema značenju za čovjeka mogu biti bitni i nebitni. Objasni
što to znači?
4. Koji čimbenici utječu na zdravlje ljudi?
5. Čime se bavi toksikologija kao znanstvena disciplina i objasni njen značaj?

Odgovori:
1. PRIRODNI OKOLIŠ ILI PRIRODNA SREDINA je skup svih živih bića i nežive
prirode koji se prirodno pojavljuju u nekom prirodnom staništu. U suprotnosti je sa
izgrađenim okolišem.
IZGRAĐENI OKOLIŠ –tijekom svoje aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili
eksploatacija, čovjek mijenja prirodni okoliš i to često tako da ga narušava.

2. 4 OSNOVNE RAZINE KVALITETE OKOLIŠA SU:

a) Okoliš preživljavanja (suzbijanje velikih epidemija)

b) Okoliš osnovne sigurnosti (suzbijanje epidemija, nesreća, bolesti, pothranjenosti)
c) Okoliš djelotvornog učinka (odgovarajuća prehrana i okoliš stimulativan za rad)
d) Komforni okoliš (stimulativan okoliš, suzbijanje nekomfora i estetsko zadovoljstvo)

3. a) BITNI ČIMBENICI VANJSKOG OKOLIŠA:

Za čovjeka su prijeko potrebni, ali ipak mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ako se nalaze
ispod donje ili iznad gornje granice po količini, duljini i intezitetu trajanja.
b) NEBITNI ČIMBENICI VANJSKOG OKOLIŠA:
Nisu potrebni za održavanje zdravlja, a štete kada su prisutni u prevelikim količinama ili
intezitetima.

4. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE LJUDI SU:

1
 a) onečišćenje atmosfere
b) onečišćenje vode
c) onečišćenje hrane
d) onečišćenje tla
e) energije zračenja
f) komunalna buka
g) čimbenici naselja i stanovanja

5. TOKSIKOLOGIJA- Kao disciplina bavi se proučavanjem štetnih učinaka kemijskih

tvari na žive organizme te procjenom vrijednosti njihova pojavljivanja.

ZNAČAJ TOKSIKOLOGIJE: Zaštita zdravlja i kvalitete okoliša, poznavanje rizika od

tvari prirodnog porijekla i tvari koje je proizveo čovjek.

6. RAZLIKA IZMEĐU EKOTOKSIKOLOGIJE I EKOLOŠKE TOKSIKOLOGIJE?

a) Ekotoksikologija- izučava učinak različitih kemijskih tvari na različite vrste, te

ekosustav u cjelini.
b) Ekološka toksikologija- izučava učinke različitih kemijskih tvari na ljude.

7. ŠTO SU OTROVI I KOJIM SE PUTEVIMA NAJČEŠĆE UNOSE U

ORGANIZAM?

-Tvari prirodnog i sintetskog porijekla i proizvodi dobiveni od njih koji uneseni u

organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizama ili štetno djelovati
na okoliš.
- U organizam se najčešće unose putem okolišnog sustava, probavnog sustava ili preko
kože.

8. NEKI OD MOGUĆIH SUDBINA OTROVA NAKON ULASKA U ORGANIZAM?

Nakon apsorpcije otrovi se raspoređuju po tijelu. Mnogi se trajno ili privremeno

nakupljaju u jetri, neovisno o načinu ulaska u organizam. Neki se ciljano zadržavaju u
pojedinim organima ili tkivima pa kažemo da se selektivno deponiraju. Primjer je jod u
štitnoj žlijezdi. Većina otrova u tijelu mijenja, samo manji dio ostaje nepromijenjen.

9. OBJASNI SMISAO BIOTRANSFORMACIJSKIH REAKCIJA U FAZI 1 I

NAVEDI KOJE MOGU BITI:

2
 1. Faza metabolizma sastoji se od niza reakcija od kojih su najvažnije:
a) Reakcije hidroksilacije katalizirane enzimima koji su za monooksigenaze i citokrom
P450.

RH + O2 + NADPH + H  ROH + H20 + NADP

Reakcija je sljedeća: Spoj RH može pretpostavljati vrlo velik broj različitih ksenobiotika,
uključujući lijekove, karcinogene spojeve, pesticide, različita goriva i slično. Mogu biti i
neki endogeni spojevi, kao što su: steroidi, eikozanoidi, masne kiseline i retinoidi.
Ti supstrati uglavnom su lipofilni te reakcijom hidroksilacije postaju topljivi u vodi.

Citokrom P450 se smatra kao najrasprostranjeniji i univerzalni biokatalizator. Može

katalizirati oko 60 različitih reakcija.
Ova skupina enzima je uključena u fazu 1. neizmjerno velikog broja ksenobiotika, oko
50% svih lijekova koji se upotrebljavaju u terapijama ljudi.

U osnovi kataliziraju reakcije ugrađivanja jednog atoma kisika u supstrat, a drugog u

molekulu vode.

10. OBJASNI SMISAO BIOTRANSFORMACIJSKIH REAKCIJA U FAZI 2 I

NAVEDI KAKVI MOGU BITI?

a) GLUKURONIDACIJA- najčešća reakcija konjugacije. Ovaj tip reakcija kataliziraju

enzimi glukuranil-transferaze koje su prisutne i u endoplazmatskoj mrežici i u
citosolu, a glukuronska kiselina je donator glukuronila.
Mnoge karcinogene molekule, sedativi, fenoli i mnogi steroidi izlučuju se od
glukuronida. Glukoronid može biti vezan za kisik, dušik ili sumpornu skupinu
supstrata.
b) SULFATACIJA- u fazi 2 metabolizma sulfatiraju se neki alkoholi, arilamini i fenoli.
Donator sulfata u ovoj i u nekim drugim biološkim reakcijama sulfatacije jest
adenozin 3'-fosfat-5'-fosfosulfat.
c) KONJUGACIJA SA GLUTATIONOM- brojne potencijalno štetne (otrovne) tvari
(kao neki karcinogeni) konjugiraju se sa GSH u reakcijama koje se mogu prikazati na
sljedeći način:

R + GSH R – S – G

d) ACETILACIJA- te su reakcije katalizirane acetiltransferazama koje su prisutne u

citosolu različitih tkiva, posebice jetre.
X(ksenobiotik) + acetil CoA  acetil – X + CoA

3
 e) METILACIJA- nekoliko je ksenobiotika podloženo metilaciji s metiltransferazama
koristeći se 5- adenozilmetioninom kao donorom metilne skupine.

11. OBJASNI ULOGU CITOKROMA P450 U BIOTRANSFORMACIJI TOKSINA ILI

KSENOBIOTIKA:

Citokrom P450 se smatra najrasprostranjenijim i univerzalnim biokatalizatorom. Može

katalizirati i oko 60 različitih reakcija.
Ova skupina enzima je uključena u fazu 1 razmjerno velikog broja ksenobiotika,
uključujući oko 50% svih lijekova koji se upotrebljavaju u terapijama ljudi.

12. NAVEDI BAR 3 ČIMBENIKA KOJA UTJEČU NA TOKSIČNOSTI

ODREĐENOG KEMIJSKOG SPOJA:

Djelovanje ovisi o :-fizikalnim

-kemijskim svojstvima
-periodu izloženosti
- kvantitetu
-put ulaska
-spol
-dob

13. ŠTO JE LC50 I MDK?

a) LC50- je koncentracija ispitivane tvari u zraku koja ubija 50% životinja.

Na temelju LC50 može se grubo klasificirati toksičnost ispitivane tvari.

b) MDK- maksimalna dopuštena koncentracija neke tvari kojoj smije biti izložena
populacija kroz cijeli životni vijek, a da ostane zdrava.

14. ŠTO JE MDK?

MDK je maksimalna dopuštena koncentracija neke tvari kojoj smije biti izložena
populacija kroz cijeli životni vijek, a da ostane zdrava.

15. GLAVNI TIPOVI TOKSIČNIH UČINAKA NA ZDRAVLJE LJUDI SU:

4
 a) Sistematska toksičnost( npr. velike doze lijekova)
b) Toksičnost na organ ( jetra, bubrezi, koža, živčani i imunološki sustav )
c) Učinci na reprodukciju i razvoj potomstva
d) Mutageni i karcinogeni učinci

16. OBJASNI POJAM OKOLIŠNA MUTAGENEZA I ŠTO JE MUTAGENA TVAR?

Okolišna mutageneza- podrazumijeva interakciju različitih čimbenika okoliša sa živim

stanicama koja dovodi do modifikacije njihove genetske strukture ( genoma ).

Mutagena tvar- tvar koja uzrokuje nasljedne promjene u genetskom materijalu stanice
ili organizma.

17. KROMOSOMSKE MUTACIJE?:

To su velike promjene u genomu. Obuhvaćaju promjenu broja ili promjenu strukture

kromosoma, a nazivamo ih još i kromosomskim anomalijama, jer se pojam mutacija
najčešće odnosi na genske ili točkaste mutacije.

18. KAKO SE OPĆENITO DIJELE MUTACIJE I KOJE SU VAŽNE ZA OKOLIŠNU

MUTAGENEZU? :

Mutacije se dijele na:

a) Spontane (pogrešno ugrađen nukleotid pri replikaciji, gubitak baza)
b) Inducirane (kemijski, fizički i ekstracelularni učinci)

1. Kemijski učinci-
2. Fizički učinci-
3. Ekstracelularni učinci- interkalacija, supstitucija, kovalentna modifikacija
nukleotidnih DNA.

19. KOJI SU MUTAGENI MEHANIČKI ČIMBENICI OKOLIŠA?

To su: ionizirajuća zračenja ( izaziva lomove lanaca DNK ) i UV zračenja ( stvaranje

dimera pirimidinskih baza.

5
20. OBJASNI ŠTO INTERKALACIJA KAO MUTAGENI MEHANIZAM I NAVEDI
NEKE SPOJEVE KOJI SU MUTAGENI TOG TIPA?
Interkalacija- umetanje u dvostruku uzvojnicu DNA. Tvari koje dovode do mutacije putem
interkalacije su planirani te često policiklički aromatski kemijski spojevi. Umeću se
reverzibilno čvrsto u dvostruku uzvojnicu DNA s vertikalnim istiskivanjem parova
Posljedice: pomak okvira čitanja ili frame shift
Primjer čimbenika okoliša: etidij bromid

21. OBJASNI ŠTO ZNAČI KOVALENTNA MODIFIKACIJA NA DNA KAO

MUTAGENI MEHANIZAM I NAVEDI NEKE SPOJEVE KOJI SU MUTAGENI
TOG TIPA?

Čimbenici okoliša koji dovode do mutacije putem kovalentne reakcije s DNA mogu
izravno djelovati ili se metabolički pretvaraju u elektrofilne intermedijere.

22. NAVEDI BAR 5 ČIMBENIKA OKOLIŠA I NAČIN NA KOJI MOGU DOVESTI

DO POJAVE KARCINOGENA?

Čimbenik okoliša ili navika sijelo karcinoma

Pušenje- dišni sustav, usna šupljina, ždrijelo, jednjak, grkljan, traheja, bronhi, pluća,
gušterača, bubrezi, mokraćni mjehur
Prehrana s velikim udjelom masti i velikim brojem kalorija- rak dojke, kolom,
rektum, endometrij, jajnik, prostata, žučni mjehur
Sol i usoljena hrana- nazofarinks i želudac
Nitrozamini, dimljena i kisela hrana- želudac
Aflatoksini- jetra
Infekcije HPV- vrat maternice

23. KOJA SU VODEĆA DVA UZORKA SMRTI U FBIH I U KOJIM POSTOTCIMA,

PREMA STATISTIČKIM PODACIMA IZ 2009. GODINE I RANIJE?

U 2009. godini od malignih neoplazmi, limfnog tkiva i hematopoetskih organa, u koje

spadaju i leukemije umrlo je 199 osoba, što je za 20% više nego u 2007. godini, kada je
evidnetirano 165 umrlih.

6
 Zabrinjavajući je porast učešća u mlađim dobnim grupama.
Među registriranim oboljelih od raka redovito je više muškaraca ( omjer 53% : 46% )
Prosječna dob oboljelih je 62 godine ( raspon dobi je od 0-99 godina ). Najmanji broj
registriranih je u dobi ispod 24 godine i povećava se tako da je najveći broj registriranih u
dobi od 65 i više godina.

24. NAVEDI SIJELA KARCINOMA UZROKOVANA PUŠENJEM?

Karcinomi: usne šupljine, ždrijela, jednjaka, grkljana, traheja, bronhi ,pluća, gušterače,
bubrega, mokraćnog mjehura.

25. OBJASNI GENOTOKSIČNI MEHANIZAM DJELOVANJA KARCINOMA?

Genotoksični mehanizam: interakcija s DNA, promjene genotipa (nekoliko organa)

26. OBJASNI EPIGENSKI MEHANIZAM DJELOVANJA KARCINOMA?

Epigenski mehanizam djelovanja- bez reakcije s DNA.

Učinak je specifičan, postoji i prag izloženosti.

27. NAVEDI OSNOVNE KORAKE U RAZVOJU TUMORA?

INICIJACIJA - reverzibilna modifikacija DNA

-aktivacija onkogena,
- inaktivacija tumrskih supresora.

PROMOCIJA- selektivna stimulacija rasta iniciranih stanica.

PROGRESIJA - dodatne promjene genoma

- proliferacija stanica s oštećenjem DNA
- indukcija dodatnih oštećenja DNA

28. Spoj na slici je___2 naftalamin__,spada u karcinogene ___I__ skupine.

7
29. FORMALDEHID SE KORISTI ZA?

Upotrebljava se za dezinfekciju sredstava, kao antiseptik, dezodorans, za pripravu pastila

za dezinfekciju grla i usta, zatim kao važna sirovina za proizvodnju mnogih polimernih
materijala i bojila, za proizvodnju eksploziva, štavljenje kože, u tekstilnoj industriji
(umjetne svile, fiksiranje boja), za proizvodnju sredstava za učvršćivanje i bijeljenje, u
kemijskoj analizi te konzerviranju bioloških preparata.

Profesionalna izloženost formaldehidu može izazvati karcinom grla i nosa.

30. KAKO NASTAJU N-NITROZAMINI I U KOJIM NAMIRNICAMA SE MOGU

NAĆI?

Nastaju reakcijom nitrozacije.

Toksičnost i kancerogenost dokazana je u nizu znanstvenih radova.

Mogu se naći u hrani, a posebno u mesu i mesnim prerađevinama, a nastaju u

reakcijama nitrata u proteinima mesa. Mogu nastati u namirnicama biljnog podrijetla iz
nitrata, enzimskom redukcijom. Također mogu biti prisutni u lateks proizvodima kao što
su baloni, dječje dude, varalice, grickalice i slično.

31. KOJE SU 2 METODE EVALUACIJE KARCENOGENOSTI PREMA IARC-u?

2 osnovne metode su:

1. Epidemiološka metoda- evaluacija karcinogenosti na ljudima.
2. Eksperimentalna metoda- evaluacija karcinogenosti na životinjama

8
 Ukoliko evaluacija ovim dvjema metodama nije dovoljno pouzdana koriste se rezultati
drugih metoda: testovi genotoksičnosti, testovi na sisavcima, literaturni podatci o vezanju DNA i
slično.

32. ŠTO ZNAČI KARCINOGEN 1. SKUPINE, A ŠTO 2A SKUPINE I KOJI SU

DOKAZI NEOPHODNI?

Skupina 1:
Definitivni karcinogeni za čovjeka.
Samo čimbenici ili uvjeti dovoljne razine dokaza u epidemiološkim i eksperimentalnim
ispitivanjima.

Skupina 2A:
Vjerojatni karcinogeni za čovjeka.
Čimbenici ili uvjeti razine dokaza u epidemiološkim, ali dovoljne razine dokaza u
eksperimentalnim ispitivanjima _________________________ da bi se karcinom svrstao
u tu skupinu.

33. ŠTO ZNAČI KARCINOGEN 2B SKUPINE, A ŠTO 3 SKUPINE I KOJI SU

DOKAZI NEOPHODNI DA BI SE KARCINOGEN SVRSTAO U TU SKUPINU?

Skupina 2B:
Mogući karcinogeni za čovjeka.
Čimbenici ili uvjeti ograničene razine dokaza u epidemiološkim, ali i u eksperimentalnim
ispitivanjima ili neodgovarajuće razine dokaza, odnosno nedostatak podataka u
epidemiološkim, ali dovoljne razine dokaza u eksperimentalnim ispitivanjima.

Skupina 3:
Čimbenik ili uvjet se ne može klasificirati na temelju raspoloživih podataka.

34. OBJASNI POJAM PRIMARNA PREVENCIJA I KOJI OBLIK MOŽE BITI?

Primarna prevencija smanjuje rizik za rak uklanjanjem ili manjom izloženosti

karcinogenim agensima te povećanjem rezistencije prema njima.

Može biti neposredna primarna i posredna primarna prevencija.

35. NABROJI NEKE METODE RANOG OTKRIVANJA RAKA PLUĆA? JE LI TO

PRIMARNA ,SEKUNDARNA ILI TERCIJARNA PREVENCIJA?

9
 Sekundarna prevencija- obuhvaća rano otkrivanje bolesti ( raka ) i rani prevenciju.

Ciljevi: uspješno liječenje, sniženje smrtnosti, duže preživljavanje bolesnika.

Organizirani masovni skrining za otkrivanje pre-simptomatskih slučajeva raka provodi se

testovima, metodama ili tehnikama čija je vrijednost znanstveno dokazana te opravdana.

Rendgenska snimka pluća je najčešći prvi dijagnostički korak kada su prisutni simptomi
raka pluća.

Citologija sputuma ili iskašljaja ( patološki nalaz ), bronhoskopija.

36. SPOJEVE ARSENA LJUDI NAJČEŠĆE UNOSE?

Arsen se unosi iz vode i hrane (ribe, rakovi školjke disanjem).

Uzrokuju karcinom kože, pluća i unutarnjih organa ( mokraćni mjehur ).
Anorganski spojevi su opasni za svaku živu stanicu.

37. NA KOJE SE SPOJEVE (BIOMOLEKULE) VEŽE ARSEN I KAKO?

Veže se na:
1. Mjesto fosfata
2. SH skupine proteina
3. Nukleinske kiseline
4. DNA molekule

38. NAVEDITE ZEMLJE KOJE SU IZLOŽENE SPOJEVIMA ARSENA?

U Bangladešu i Indiji su milijuni ljudi izloženi visokim razinama arsena koji je prisutan u
vodi za piće.
Istočna Slavonija- tamo je voda prirodno opterećena višim koncentracijama arsena.

39. TOKSIČNOST KADMIJA I KARCINOGENI UČINAK?

Kadmij supstituira kalcij u kostima i deponira se u bubrezima i jetri.

Karcinogeni učinak kadmija:

1. Neurotoksičnost,

10
 2. Dulje zadržavanje u organizmu,
3. U okolišu pretežno vezan za tlo, lako ulazi u gljive i biljke ( bio-akumulacija kadmija)
te kopnene hranidbene mreže,
4. Ljudi ga najviše u organizam unose hranom i cigaretama.
5. Gujavice(???) i vodeni beskralježnjaci ( planktoni ) jako su osjetljivi na niske
koncentracije kadmija.

Kadmij posjeduje embriotoksično, teratogeno i karcinogeno djelovanje.

Nakuplja se u jetri i bubrezima.
Neka istraživanja pokazuju da iz izloženosti niskim koncetracijama kadmija može
ubrzati napredovanje raka dojke.

40. TOKSIČNOST NIKLA I PROFESIONALNA IZLOŽENOST UZROKUJE

RAK( ČEGA?) ?

Toksičnost nikla:
1. Nefrotoksičan
2. Genotoksičan
3. Karcinogen

Suvišak nikla kod biljaka oštećuje klorofil i karotenoide, usporava rast, uzrokuje
klorotične i neklorotične promjene na listovima.
Toksičnost nikla - smatra se oko četrdesetogodišnja izloženost niklu stvara
predispoziciju za nastanak tumora na nosu i plućima.

41. TOKSIČNOST KROMA I PROFESIONALNA IZLOŽENOST UZROKUJE RAK (

ČEGA?)?

Toksičnost ovisi o njegovom kemijskom i fizikalnom obliku.

Za dvovalentni i trovalentni krom gornja granica profesionalne izloženosti je 0,5 mg/m3, a
za šesterovalentni 0,05 mg/m3.

Djeluje kao otrov, antigen i karcinogen.

Kao antigen uzrokuje promjene na koži.
Kod profesionalne izloženosti krom uzrokuje zloćudni tumor dišnog i probavnog sustava.

42. NAVEDI 5 ZDRAVSTVENIH POREMEĆAJA KOJE MOGU UZROKOVATI

PESTICIDI?

11
 To su:
1. Disfunkcija štitne žlijezde,
2. Smanjena plodnost,
3. _____________________________,
4. Deformacije od rođenja
5. Metabolički poremećaj kod ptica, riba i sisavaca.

43. KOJI SPOJ JE DDT? U KOJU KEMIJSKU SKUPINU PESTICIDA SPADA I

KOJE SU NJEGOVE OSOBINE?

Diklor – difenil – trikloretan (insekticid) dolazi od kristala ili praha, njegova je upotreba
zabranjena jer uzrokuje kronično trovanje.
Posjeduje toksične osobine, oštećuje jetru i bubrege, neurotoksičan i teratogen.
Pripada skupini organoklornih pesticida.

44. NAVEDI SVOJSTVA ORGANOFOSFORNIH LIPIDA?

To su:
1. Najveća grupa pesticida,
2. Vrlo se brzo razgrađuju hidrolizom ili nakon izloženosti sunčevoj svjetlosti,
3. Stabilnost se računa mjesecima,
4. Male količine nalaze se u vodi i hrani,
5. Brzo se resorbiraju ingestijom, inhalacijom, preko kože,
6. Imaju veću akutnu toksičnost od organoklornih pesticida

Akutna trovanja: kontrakcija bronhijalnih mišića, suzenje, znojenje, nesanica,

poremećaj koordinacije kretanja, edem pluća i slično.

45. ŠTO SU NEIONIZIRAJUĆA ZRAČENJA I KOJA SU?

Neinoizirajuća zračenja su općeniti pojam zračenja koji podrazumijeva zračenja

različite frekvencije elektromagnetskog spektra, čija energija nije dovoljna da dovede do
procesa ionizacije molekula u živim stanicama.

U skupinu neionizirajućih zračenja spadaju: statička, električna i magnetna polja,

elektromagnetna polja (vrlo niske frekvencije), radiofrekvencijska i mikrovalna polja.

Zračenja optičkog spektra: vidljiva svjetlost i UV zračenje.

46. ŠTO SU IONIZIRAJUĆA ZRAČENJA I KOJA SU?

12
 Čestice s dovoljno energije da izbace elektron iz ljuske atoma nazivaju se ionizirajuća
zračenja.
Može biti proizvod radioaktivnog raspada i nuklearne fisije, fuzije, ekstremno toplih
objekata i ubrzanih naboja.

Vrste ionizirajućih zračenja vezane za zdravlje:

1. Alfa čestice,
2. Beta čestice,
3. Gama čestice,
4. X zrake.
Te čestice i zrake imaju dovoljno energije da pri sudaru izbace elektron iz ljuske.

47. OBJASNI UČINAK UV ZRAČENJA NA DNA MOLEKULI.

1. Interakcije s DNA i epigenski mehanizmi,

2. Stvaraju pirimidinske dimere, a oni narušavaju uzvojitu strukturu DNA. Postoji
izravni popravak fotoreaktivacijom, popravak izrezivanjem ( enzimi endonukleaze,
DNA polimeraze i ligaze koji povezuju 2 lanca),
3. UV zračenja mogu uzrokovati i jednolančane i dvolančane lomovr, timinske dimere i
mehanizam križanja DNA molekula.

48. KOJI SU MOGUĆI IZVORI PAH-a, NAVEDI TOČNOG PREDSTAVNIKA I

NJEGOV MEHANIZAM OŠTEĆENJA DNA MOLEKULE?

Izvori PAH-a u okolišu: izvor u zrak ( proces obrade ugljena, procesi obrade sirovog
ulja, nafte i prirodnog plina, proizvodnja aluminija, željeza i čelika, spaljivanje smeća,
ispušni plinovi iz automobila, požari, sagorijevanje drva.
Tlo i voda mogu se kontaminirati PAH-ovima- odlaganjem određenog otpada, izlijevanje
ulja i nafte (ekološke katastrofe).
Najpoznatiji predstavnik je __BENZO (A) PIREN__.
Mehanizam oštećenja DNA:
-Mutageni učinak,
-Kovalentno se veže na gvanin u DNA molekuli i narušava strukturu DNA,
-Ometa normalnu replikaciju DNA i djeluje na gen p53 koji kodira tumor supresor.

49. KOJA HRANA SADRŽI PAH, KAKO DJELUJE NA BILJKE?

PROFESIONALNA IZLOŽENOST MOŽE DOVESTI DO RAKA (ČEGA?) ?

13
 Hrana koja sadrži PAH: sušene sjemenke iz kojih se proizvodi jestivo ulje, meso sa
roštilja, sušeno meso.
Utjecaj na biljke: zbog slabe topljivosti u vodi, PAH-ovi se neće akumulirati u biljkama
koje imaju visok sadržaj vode, pa će zbog toga migracija PAH-ova iz tla u korijen biljke
biti ograničena, a zbog niske hlapljivosti većina PAH-ova ima vrlo visoku tendenciju
apsorpcije u organsku tvar, pa je koncentracija PAH-ova veća na površini biljke nego u
unutarnjem tkivu biljke.
Mogu uzrokovati rak kože, skrotuma i pluća.

50. KOJI JE NAJČEŠĆI IZVOR PCB-a, GDJE SE KORISTE I KAKO UTJEČU NA

ŽIVI SVIJET?

Izvori su:
1. Izolacijski materijali u industriji električnih generatora,
2. Tekućine za hlađenje transformatora,
3. Impregnatori za transformatore,
4. Aditivi u industriji plastičnih masa, papira, asfalta, smola, guma, boja, lakova.
Koriste se u:
1. Zaštita drva, metala i betona,
2. Za izradu nezapaljivih materijala.
Utjecaj na živi svijet: vrlo su toksični, akumuliraju se u okolišu i životinjama.
Prvi put 1969. dokazana bioakumulacija kroz hranidbeni lanac ( sokolovi u SAD).
Kasnije potvrđeno i kod drugih vrsta ptica, riba i polarnih medvjeda. Progresivna
kumulacija PCB-a unutar hranidbenog lanca (US, EPA, 2011.). Posebno su ugrožena
arktička područja.
Znaci trovanja: akne, rane na koži, gubitak energije i apetita.
Karcinogen je 1. skupine.

51. NAVEDI UČINKE PCB-a NA LJUDE I KOJI JE PCB KARCINOGEN 1.

SKUPINE?

Ljudi mogu biti izloženi PCB-ima preko kontaminirane vode i hrane ( riba, meo, mesni
proizvodi).

Dokazano je da PCB-i mogu:

1. Poremetiti endokrinu homeostazu organizma,
2. Poremetiti reprodukciju,
3. Djelovati imunotoksično,

14
 4. Neurotoksično,
5. Genotoksično.
Karcinogeni učinak:
3,4,5,3',4'- pentaklorobifenil (PCB-126) je karcinogen 1. skupine (IARC, 2012.)
PCB-i mogu interferirati s hormonskim reguliranjem procesa vezujući se na estrogene ili
androgene receptore. Mogu se natjecati u vezivanju za aktivno mjesto (središte)
transportnih proteina.

52. NAVEDI FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA DIOKSINA I IZVORE

ZAGAĐENJA?

Fizikalno-kemijska svojstva:
1. Visoke temperature tališta i niski tlakovi para
2. Nepolarni su i dobro topljivi u mastima
3. Vrlo su stabilni u prisutnosti jakih kiselina, baza, jakih oksidirajućih i reducirajućih
sredstava.
4. S porastom broja klorovih atoma opada topljivost, kao i razgradnja
5. Zbog lipofilnosti i otpornosti na metaboličku razgradnju ulaze i akumuliraju se u
hranidbenom lancu.
Posjeduju 2 benzenska prstena međusobno povezana preko kisikovih atoma (organoklorni
spojevi).
Izvori zagađenja:
Međuprodukt industrijske proizvodnje, tijekom procesa sagorijevanja, spaljivanja otpada ,
erupcije vulkana.

53. KOJI JE DIOKSIN NAJOPASNIJI, A KOJI FURAN? METABOLIZAM

TOKSIČNOSTI?

Najopasniji u grupi dioksina je 2,3,7,8 tetra - kloro – dibenzodiloksin (2,3,7,8 – TCDD).

Najopasniji u grupi furana je 2,3,7,8 tetra – kloro dibenzofuran (2,3,7,8 – TCBF).

Mehanizam toksičnosti:
1. Vezivanje za tzv. AhR receptor ( receptor aromatskih ugljikovodika engl.
Arhydrocarbon receptor ) i druge transkripcijske faktore.
2. Antiestrogensko djelovanje, citokrom P450: sinteza i razgradnja steroidnih hormona –
estrogenska rezistencija ( manji broj receptora).

15
 Posljedice: remećenje metabolizma prijenosa staničnog signala pojačanom
ekspresijom gena, metaboličkih enzima, hormona ,onkogena ,faktora rasta itd.

54. KOJE SU POSLJEDICE AKUTNOJ, A KOJE KRONIČNOJ IZLOŽENOSTI

DIOKSINA?

Akutna:
1. Karcinogeni učinak se dugo smatrao upitnim,
2. 2003. godine svrstan je u 1. skupinu karcinogena i smatra se da nema sigurne razine
izloženosti,
3. Reproduktivna toksičnost (defekti novorođenčadi, smanjena plodnost, povećana
učestalost spontanih pobačaja),
4. Oštećenje imunološkog sustava,
5. Oštećenje hormonalnog sustava,
6. Nefrotoksičnost, neurotoksičnost, genotoksičnost.

Kronična:
1. Pojava klor-akni kožno oboljenje koje karakteriziraju lezije nalik aknama,
2. Moguća je pojava osipa, pretjerane dlakavosti,
3. Poremećaj funkcije jetre.
55. ŠTO SU MIKOTOKSINI ( 8 STVARI ), GDJE NASTAJU I KOJI SU UČINCI NA
ZDRAVLJE?

-Mikotoksini su sekundarni metaboliti gljiva, kemijski vrlo različite strukture s različitim

biološkim učincima.
-Više vrsta pa i rodova plijesni može proizvoditi više mikotoksina.
-Imaju karcinogena, mutagena, imunotoksična i teratogena svojstva, visoko su toksični u
malim količinama.
-Nalaze se u žitaricama, voću, povrću, riži, kikirikiju.
Učinci na zdravlje: ljudi su im izloženosti putem kontaminirane hrane, disanjem, preko
kože. Bolesti koje izazivaju zovu se mikotoksikoze.
Najopasnija je kronična izloženost ( povraćanje, dijareja, vrtoglavica).
Akutne se javljaju u nerazvijenim zemljama. Uzrokuju hepatotoksičnost, nefrotoksičnost i
genotoksičnost.

56. NAVEDI NEKE MIKOTOKSINE I GLAVNE MEHANIZME NJIHOVE

TOKSIČNOSTI?

Neki od mikotoksina su: aflatoksin( najopasniji), ohratoksin, zearalenon, fumonizini.

Glavni mehanizam toksičnosti:

16
 1. Inhibicija sinteze proteina, oštećenje DNA,
2. Peroksidacija lipida,
3. Promjena građe stanične membrane,
4. Pokretanje programirane smrti.

57. ŠTO JE AKRILAMID, U KOJU SKUPINU KARCINOGENA SPADA I KAKO

NASTAJE?

Akrilamid je kemikalija koja se koristi za proizvodnju poliakrilamidnih materijala.

Bijela je praškasta tvar, bez mirisa, dobro topljiv u vodi.
Spada u karcinogene 2. skupine.
Industrijski se proizvodi iz akrilonitrata.
Otkriven je u hrani 2002. godine u čipsu, pomfritu i kruhu tj. hrani bogatoj škrobom.
Njegov nastanak ovisi o temperaturi na kojoj se hrana priprema, duljini pečenja te
svojstvima hrane.
Akrilamid je neurotoksičan za ljude, karcinogen za životinje.

58. ŠTO JE AFLATOKSIN, KAKO NASTAJE I U KOJU SKUPINU KARCINOGENA

SPADA?

Aflatoksini su najtoksičnija podgrupa mikotoksina.

Sintetiziraju ih plijesni rodova Aspergillus, Pencillium i Fusarium.
Karcinogen je 1. skupine.
Inhibira sintezu proteina i mijenjaju RNA, remete transkripciju.

59. OBJASNI MEHANIZAM AKRILAMIDA I UČINAK NA ZDRAVLJE?

Grijanjem glukoze s asparaginom pri 185 celzijevih stupnjeva nastaje akrilamid.

Akrilamid se u metabolizmu metabolizira u epoksid i glicinomid (elektrofili).
Neurotoksičan je spoj za ljudei životinje, ima karcinogeni učinak ( nastavak na 57.
pitanje).

60. ŠTO JE MELANIN, GDJE SE KORISTI,A GDJE ZLOUPOTREBLJAVA? U

KOJU SKUPINU KARCINOGENA SPADA I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE?

Melanin je sintetski spoj, bijela krutina koja se koristi u industriji plastičnih masa, tvarima
za čišćenje, proizvodnji bilja, za proizvodnju melaninske smole, za materijale otporne na
visoku temperaturu.

17
 Zlouporaba: Otrovna supstanca melanin namjerno se dodaje u dječju hranu da bi se
prividno obogatila nutritivna vrijednost proizvoda.
Spada u 3. skupino karcinogena.
Utjecaj na zdravlje: velike doze melanina mogu uzrokovati pojavu bubrežnih kamenaca i
dovesti do zatajenja bubrega.
Kronična izloženost melaninu može uzrokovati karcinogene promjene na sustavu za
reprodukciju.
Uzrokuje iritaciju kože, očiju, dišnih puteva.

61. ŠTO JE SPEKTROFOTOMETRIJA?

Spektrofotometrija je fotoelektrično mjerenje svjetlosti što je neka tvar apsorbira na

određenoj valnoj duljini.

62. KOJA JE GLAVNA RAZLIKA IZMEĐU SPEKTROFOTOMETRIJE I AAS?

U AAS određujemo koncetraciju pojedinog elementa u uzorku, a uzorak mora biti u stanu
atoma, znatno niže koncetracije.
Spektrofotometrija mjeri svjetlost nekog elementa.

63. ČEMU SLUŽI SPEKTROFOTOMETRIJA?

Ona daje informacije o kemijskom sastavu, strukturi i konformacijama ( cis i trans

položaj).
Moguće je odrediti od kojih se funkcionalnih skupina molekula sastoji.

64. NABROJI 3 OSNOVNE SKUPINE TESTOVA GENOTOKSIČNOSTI?

1. Amesov test- to je test za određivanje povratnih mutacija. Ubraja se u skupinu

bakterijskih in vivo testova.
2. Mikronukleus test- in vitro metoda za procjenu genetskih oštećenja izazvanih
okolinskim čimbenicima.
3. Dominantno letalni test ( DLT )- procjena mutagene aktivnosti fizičkih i kemijskih
čimbenika in vivo.
4. Testovi za detekciju genetskih mutagena.

18
65. GLAVNI ŠTETNI UČINCI UV ZRAČENJA NA DNA MOLEKULU?

Na zdravlje:
1. Oštećenja kože ( sunčane opekline, rak kože i dermatoze),
2. Oštećenja očiju,
3. Supresija imunološkog sustava.
Tri su vrste UV zračenja: UVA, UVB i UVC. Najjače karcinogeno djelovanje ima UVB
zračenje, koje se smatra odgovornim za oštećenje kože (nastanak karcinoma kože).
2 osnovna mehanizma putem kojih UV zračenje dovodi do malignih tumora su:
1. Izravna interakcija s DNA( genotoksični učinak )
2. Epigenski mehanizam karcinogeneze.
UV zračenje neizravno inducira lomove DNA lanca preko slobodnih kisikovih radikala,
može uzrokovati križanje mikrotubula, DNA-DNA i DNA- protein križanja.

19