Predmet: Električne instalacije i sigurnosne mjere

GLAVNI PROJEKT ELEKTRIČNIH INSTALACIJA U STAMBENOM

OBJEKTU

Sarajevo, decembar 2017. godina

1
 1. Projektni zadatak

U projektni zadatak spada izrada kompletnog projekta električnih instalacija i osvjetljenja

stambenog objekta čija je građevinska osnova data u prilogu. Projektom je obuhvaćen:

1. Izbor vodiča i osigurača;

2. Proračun istovremene maksimalne snage;
3. Proračun pada napona;
4. Proračun osvjetljenja;
5. Proračun gromobranske zaštite;
6. Јеdnopolna shema razvoda;
7. Plan instalacija osvjetljenja i utičnica;
8. Specifikacija materijala;

Zahtjevi Investitora

1. Оbjekt priključiti na distributivnu mrežu preko kućnog priključnog ormara (KPO)

smještenog na fasadi objekta;
2. Brojila sa glavnim osiguračima postaviti na predulaz u glavnom razvodnom ormaru od dva
puta dekapiranog lima podžbukno za svaki stan posebno;
3. U prizemlju i na spratu postaviti razvodne table sa odgovarajućim brojem automatskih
osigurača;
4. Zaštitu od indirektnog dodira izvesti automatskim isključivanjem napajanja;
5. U objektu izvesti glavno i dopunsko izjednačavanje potencijala;
6. U objektu primijeniti TN C-S sistem razvoda;
7. Projekt uraditi u skladu sa odgovarajućim aktuelnim propisima i preporukama (BAS IEC
60364)

2
 2. Теhnički uvjeti

2.1. Теhnički uvjeti za montažu električnih instalacija

2.1.1. Оpći uvjeti

1. Оvi tehnički uvjeti sastavni su dio projekta za montažu električnih instalacija i kao takvi
obavezni su za izvođača.
2. Sve instalacije izvešće se u svemu prema priloženim pravilima, tehničkom opisu,
predračunu, ovim tehničkim uvjetima i Pravilnikom o tehničkim normativima za električne
instalacije niskog napona.

2.1.2. Uvjeti za rad i materijal

1. Sav materijal upotrijebljen za ovu instalaciju mora biti prvoklasne kvalitete i izrađen prema
standardima IEC.
2. Sva oprema isporučuje se kompletna za montažu i upotrebu, ako nije posebno drugačije
navedeno.
3. Pri izvođenju radova izvođač je dužan da vodi računa o već izvedenim radovima na zgradi.
Ako bi se izvedeni radovi pri montaži električnih instalacija nepotrebno i zbog nemarnosti
oštetili, troškove štete snosiće izvođač električnih instalacija.
4. Pri instaliranju kabela ili vodiča u cijevi svi vodiči koji pripadaju jednom strujnom krugu
moraju biti postavljeni u istu cijev odnosno kabel.
5. Bušenje i sječenje željeznih i armiranobetonskih greda i stupova ne smije se vršiti bez
znanja i odobrenja nadzornog organa za ove radove.
6. Spajanje vodiča može se vršiti samo u spojnim razvodnim kutijama i ormarima.
7. Метаlne zaštitne obloge cijevi i kabela ne smiju biti upotrijebljeni kao povratni vodiči niti
kao vodiči za zaštitno uzemljenje.
8. Cijevi odnosno PVC crijeva i kabeli svih vrsta treba polagati po pravoj liniji vertikalno i
horizontalno. Krivolinijsko polaganje može se vršiti izuzetno. Pri horizontalnom polaganju
cijevi moraju imati mali pad prema kutijama ili šahtovima. Na slobodnim cijevima treba
postaviti uvodnike od izolirajućeg materijala.
9. Cijevi položene u zidu ili podu ne smiju se prekrivati materijalom koji bi ih nagrizao.
10. Postavljanje vodiča i kabela u cijevi treba da je izvedeno tako da se vodiči bez teškoća
mogu izvlačiti sem u posebnim slučajevima.
11. Postavljanje kutija vrši se na rastojanju od 60 cm od stropa ili u skladu sa posebnim
potrebama.
12. Кroz istu kutiju mogu se postavljati vodiči različitih strujnih krugova.
13. Prekidači i osigurači stavljaju se samo na fazne vodiče.
14. U vlažnim prostorijama može se postavljati samo oprema nepromočive izvedbe.
15. Privršćivanje kabela ili vodiča sličnih kabelu vršiti pomoću obujmica na međusobnom
rastojanju :

- 30 cm za presjeke od 1,5 mm2;

- 40 cm za presjeke od 2,5 dо 4 mm2;
- 50 cm za presjeke veće od од 6 mm2.
16. Pri prolazu kroz pregradne zidove, cijevi između vlažne i suhe prostorije treba polagati
tako da u njihove otvore ne može da prodre vlaga niti da se skuplja voda. Cijevi treba da su od

3
materijalaotpornog na vlagu i da su postavljene sa nagibom prema vlažnoj prostoriji. Pri
polaganju cijevi kroz spoljnji zid zgrade unutarnju prostoriju tretirati kao suhu u odnosu na
spoljnji prostor;
17. Pri prolazu vodova kroz zid između suhe i vlažne prostorije vodovi se moraju zaštititi u
suhim prostorijama sa priborom za vlažne prostorije.
18. Nastavljanje vodiča odnosno njihovo spajanje ne smije se vršiti uvrtanjem već samo
stezaljkama;
19. Spajanje različitih materijala može se vršiti samo preko olovnog podmetača debljine 2
mm;

2.1.3. Uvjeti za dispoziciju opreme

1. Pri paralelnom polaganju, horizontalne vodove postavljati na slijedeći način:

- pri vrhu zida polažu se vodovi telekomunikacija;
- na 10 cm ispod ovih polažu se vodovi instalacija ispog 1000 V;
2. Razvodne kutije na paralelnim vodičima postavljaju se jedna ispod druge pod uglom od
45°. Na mjestima ukrštanja koja se izvode pod pravim uglovima rastojanja između vodiča
moraju biti najmanje na 10 mm. Ako to nije izvodljivo postavlja se izolirajući umetak debljine
3 mm;
3. Paralelno vođenje vodova sa kanalima za dimnjake ili cijevima za grijanje treba
izbjegavati. Ako to nije moguće, vodove treba postaviti na odstojanju od 5 cm. Pri ukrštanju
vodova sa dimnjacima i sl. Razmak između vodova iz istih razloga treba da iznosi najmanje 3
cm. Električne vodove treba zaštititi od zagrijavanja odgovarajućom toplotnom izolacijom.
4. Instalacione prekidače za osvjetljenje treba postaviti na onoj strani vrata sa koje se otvaraju.
Visina postavljanja od poda je 115 cm (visina kvake na vratima). Visina utikačkih kutija u
stambenim prostorijama je 30 cm a u kuhinji 115 cm.
5. Оrmare za brojila za mjerenje potrošnje električne energije treba postaviti tako da brojila ne
budu niža od 160 cm niti viša od 220 cm. Ostale razvodne table treba postaviti prema projektu
odnosno prema posebnim pogonskim ili upotrebnim uvjetima i uobičajenoj praksi.

2.1.4. Uvjeti za ispitivanje

1. Po okončanju instaliranja Izvođač je dužan da izvrši mjerenje otpornosti izolacije i

zaštitnog uzemljenja prema standardu BAS IEC 60364-41.
2. Оtpornost izolacije između vodiča instalacije i prema zemlji mora iznositi najmanje
220 kΩ za svaki strujni krug kada su svi prekidači uključeni i oprema postavljena bez
potrošača. Mjerenje otpornosti vrši se megaommetrom naponom 230 V. Rezultati mjerenja se
unose u građevinski dnevnik.

2.1.5. Posebni uvjeti

1. Projektom je obuhvaćena isporuka komlektnog materijala, transport, monterski, zidarski,

farbarski i pripremno završni radovi.
2. Izvođač je dužan da prije početka radova provjeri projekt na licu mjesta i da izvrši potrebne
ispravke nastale iz bilo kojih razloga u saradnji sa nadzornim organom. Također, dužan je da
Investitoru ukaže na potrebne dopune i eventualna racionalnija tehnička rješenja.
Мanje izmjene u projektu može izvršiti nadzorni organ. Za veće izmjene potrebna je
saglasnost projektanta.
3. Za izvođenje nepredviđenih ili povećanje predviđenih radova potrebna je predhodna
saglasnost Investitora.

4
4. Sve otpatke nastale pri izvođenju ovih radova Izvođač je dužan ukloniti sa gradilišta na
mjesto koje odredi nadzorni organ.
5. Za ispravnost izvedenih radova Izvođač daje garantni rok prema uvjetima iz ugovora.
6. Puštanje instalacija u stalni rad može se izvršiti tek po obavljenom tehničkom pregledu i
dobijanju upotrebne dozvole.

2.1.6. Završne odredbe

1. Оdredbe ovih uvjeta koje se ne odnose na projekt neće se izvršiti.

2. Sve što je u projektu kontradiktorno standardima i propisima poništiće se uz saglasnost
nadzornog organa.

2.2. Тehnički uvjeti za montažu uzemljenja i gromobranske instalacije

2.2.1. Оpći uvjeti

1. Ovi tehnički uvjeti su dio projekta i kao takvi obavezni za izvođača.

2. Uzemljenje treba izvesti prema nacrtima, tehničkom opisu i Pravilniku o tehničkim
normativima za uzemljenje stambenih objekata.
3. Gromobransku instalaciju treba izvesti prema nacrtu, tehničkom opisu, Pravilniku
tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskih pražnjenja i IEC standardima.

2.2.2. Uvjeti za rad i materijal

1. Svi gromobranski vodovi i vodovi za uzemljenje treba da su od što dužih cijelih komada sa
što manje spojeva. Za izradu instalacije, gromobrana i uzemljenja upotrijebiti standardne
elemente prema standardima pocinčane toplim postupkom.
2. Kod raznih krivina, obilaženja i preloma gromobranskih vodova, ako je postojanje dviju
najbližih tačaka ovih vodova manje od 1/10 obilaznog voda, između ovih tačaka mora se
izvršiti premoštavanje.
3. Rastojanje između držača – nosača gromobranskih vodova treba da su manja od 1.3 m za
prihvatne vodove, 2 m za spusne odvode a smanjuje se u ovisnosti od položaja i dužine
vodova.
4. Spojeve i grananje vodiča treba izvoditi standardnim spojnicama. Kod preklopnog spajanja
trake na traku moraju se upotrijebiti najmanje 2 zavrtnja M-8 na dužini preklopa od 10 cm.
5. Spoj traka na lim može se izvršiti lemljenjem.
6. Тreba izbjegavati izradu spojeva zavrtnjima.
7. Kemijski različiti materijali mogu se međusobno spajati samo uz upotrebu olovnog uloška
najmanje debljine od 2 mm.
8. Sva spojna mjesta i zemljovode od mjernog mjesta do 30 cm ispod nivoa zemlje treba
zaštititi od korozije pogodnim premazom – minijumom i uljnom bojom. Sva spojna mjesta u
zemlji antikorozivno treba zaštititi zalivanjem olovom.
9. Vodovi treba da su tako položeni ili zaštićeni da nisu izloženi mehaničkim oštećenjima –
opterećenjima.
10. Pri polaganju vodova treba voditi računa o poslijedicama djelovanja rastezanja vodova
zbog promjene temperature.
11. Položaj vodova mora biti takav da omogućava lahak pregled instalacije i da ne spriječava
klizanje snijega.
12. Мјеsta na krovu na kojima se pričvršćuju krovni nosači – potpore moraju se brižljivo
zaštititi od prokišnjavanja.

5
13. Spojevi moraju da realiziraju čvrstu galvansku i mehaničku vezu. Posebna sigurnost je
potrebna kod teško pristupačnih spojeva.
14. Spojeve po pravilu treba izvoditi na lahko pristupačnim mjestima.
15. Priključke elektroopreme na uzemljivač treba izvršiti preko zavrtnja za uzemljenje koji je
ugrađen u samoj opremi.
16. Prelazna otpornost jednog uzemljivača smije da iznosi najviše 20 Ω ако za pojedine
slučajeve nisu date druge vrijednosti.
17. Bez predhodne saglasnosti nadzornog organa ne smije se izvršiti zatrpavanje uzemljivača.
18. Po izvršenoj izradi uzemljivača obavezno izvršiti mjerenje prelazne otpornosti uzemljenja,
potencijal terena, napon dodira i koraka. Ukoliko se utvrde nedozvoljene vrijednosti (nivoa
iznad propisa) izvršiti poboljšanje uzemljivača u dogovoru sa projektantom.

2.2.3. Nadzor

1. U slučaju potrebe nadzorna služba može izvršiti manje izmjene projekta. Za veće izmjene
potrebna je saglasnost projektanta odnosno Investitora.

2. Izvođač je dužan da Investitoru ukaže na sve potrebne dopune i izmjene radova koje se u
toku izvođenja pojave jer se neispravnost instalacije ne može pravdati kao poslijedica greške
u projektu.

3. Sve izmjene odobrenog projekta Izvođač mora unijeti u projekt izvedenog stanja koga će
poslije okončanja radova predati Investitoru.

2.2.4. Završne odredbe

1. Sve što je u projektu suprotno standardima i propisima poništiće se uz saglasnost

nadzornog organa.

3. Теhnički opis

Uvod

Predmet ovog ptojekta je izgradnja stambenog objekta dimenzija 14x10 m. Ovim opisom
obuhvaćene su električne instalacije osvjetljenja, utičnica, telefonska i televizijska instalacija,
kao i instalacija uzemljenja i gromobrana. Predviđeno je postavljanje dva glavna razvodna
ormara u prizemlju objekta, za svaki stan po jedan te 4 razvodne table, u prizemlju i
potkrovlju za svaki stan po jedna.

Оbjekt se napaja prema elektroenergetskoj saglasnosti vodom presjeka 4x16 mm2. GRO su
izrađeni od 2X dekapiranog lima i postavljaju se prema dispoziciji u blizini ulaznih vrata.
GRO sadrže dvotarifna trofazna brojila i trofazne elemente kao što se vidi na jednopolnoj
shemi.

Razvodne table se napajaju kabelom PP-Y 5x6 mm2. Zaštitni vod se u GRO spaja na
zajedničku sabirnicu za uzemljenje PE koja se spaja sa neutralnom (nultom) sabirnicom.

3.1. Instalacija osvjetljenja i utičnica

6
Instalacije osvjetljenja obuhvataju opće i radno osvjetljenje. Visina radnog osvjetljenja pri
proračunu je standardno odabrana na hr=0,85 m оd poda. Radno osvjetljenje je predviđeno
neonskim svjetlom boje BBX i to u kuhinji.
Instalacija osvjetljenja izvešće se vodičima PP-Y 3x1,5 mm2 i, gdje je to predviđeno
polaganje pod malter. Potrebno je da se prilikom izvođenja građevinskih radova polože PVC
cijevi za kabele i ostave rupe ili unaprijed postave kutije za prekidače i utičnice.
Јеdnu cijev predvidjeti za provlačenje samo jednog kabela. Obavezno položiti kabele u PVC
cijevi radi eventualnog obilaženja dimnjaka. Prekidači za osvjetljenje ugrađuju se na visini
brave (kvake) za vrata oko 115 cm od poda.
Snage svjetlosnih izvora su date na nacrtima za opremu u grafičkom dijelu projekta.
U objektu su predviđene monofazne šuko utičnice za različite kućanske aparate. Instalacija
monofaznih šuko utičnica izvešće se kabelima PP-Y 3x2,5 mm2. Monofazne šuko utičnice
montiraju se na visini 30 cm od poda. Izuzetno, u kupatili i kuhinji (utičnice za mikser,
mikrotalasnu peć i sl.) utičnice se montiraju na visini 1.5 m od poda. Razvod instalacije će se
izvršiti iz GRO prema razvodnim tablama i dalje od razvodnih tabli do krajnjih potrošača.
U ormare i razvodne table ugrađuje se oprema prema jednopolnim shemama i predmjeru.
Ispod osigurača napisati koji strujni krug štite.
Uvode vodiča i kabela izvesti kroz odgovarajuće bakelitne uvodnice. U glavnim razvodnim
ormarima (GRO) veza sa instalacijom za nulti i zaštitne vodove izvešće se preko
odgovarajućih sabirnica a za fazne vodove preko odgovarajućih rednih stezaljki.
Zaštitnu i nultu (neutralnu) sabirnicu spojiti u GRO i označiti da je sistem zaštite TN-C-S.
Sabirnicu za zaštitne vodiče spojiti na temeljni uzemljivač objekta bakrenim užetom 16 mm2.

3.2. Теlefonska i televizijska instalacija

Telefonski priključak izvesti spajanjem na regletu koja se nalazi u prizemlju objekta. Razvod
izvršiti kabelom Ti 20 4x0,8 mm2. Кabel dovesti do priključnih kutija za telefonski priključak
(dato na nacrtima). Kabeli se postavljaju u PVC cijevi prečnika 11 mm.
Za uspon kabela na više etaže koristiti vanjsku fasadu radi izbjegavanja ukrštanja sa velikim
brojem elektroenergetskih kabela. Razmak između telefonske i elektroenergetske instalacije
mora da bude najmanje 20 cm a prilikom ukrštanja 1 cm. Ukoliko se pri ukrštanju ne može
ostvariti ovaj uvjet onda se između ovih vodova mora umetnuti izolirajući materijal najmanje
debljine 3 mm.
Razvod završiti sa telefonskim utičnicama.
Теlevizijska instalacija započinje na krovu objekta gdje je postavljen antenski sistem za
prijem TV i radio programa. Mjesto razvoda je u potkrovlju odakle se instalacija vodi
koaksijalnim kabelima uvučenim u PVC cijevi koje su već postavljene u građevinsku
konstrukciju.
Instalacija se završava priključnicama koje su postavljene u svakom stanu prema dispoziciji
opreme prikazane u grafičkom dijelu projekta.

3.3. Zaštitno uzemljenje i gromobranska instalacija

Gromobranska instalacija se postavlja da bi se ljudi i materijalna dobra zaštitili od razornog

utjecaja atmosferskog pražnjenja. Elementi gromobranske instalacije su hvataljke, spusni
vodiči i uzemljenje. Hvataljke su metalni štapovi i vodovi na krovu. Postavljaju se u
dovoljnom broju i na svim isturenim mjestima objekta gdje se može očekivati udar groma
(pražnjenje).
Za instaliranje gromobranske instalacije izabrati hvataljku od pocinčanog čelika (trake)

7
FeZn 25x4 mm2. Traka se postavlja po sljemenu krova i sa dva odvoda (spusna vodiča) na
dijagonalnim stranama (ivicama) krova se spušta do ispitne kutije (mjerno mjesto) u koju je
doveden izvod iz temeljnog uzemljivača.
Mjerno mjesto je namjerno prekinuti zemljovodni (spusni) vodič na visini 1.7 m iznad zemlje
a smješten je u standardni ormarić za gromobransku instalaciju. Na ovom mjestu se vrši
mjerenje otpornosti uzemljenja.
Uzemljivač objekta treba izvesti na taj način što se u mokroj neizoliranoj zoni temelje položi
FeZn traka 25x4 mm2 i to na kant na način kako je to prikazano na nacrtu.
Treba izvršiti spajanje otcjepa za gromobranske spusne vodiče kao i odcjepa za spajanje na
sabirnicu za izjednačavanje potencijala u GRO.
Izjednačavanje potencijala (kupatilo, kuća, stan) podrazumijeva galvansko povezivanje sa
uzemljivačem svih metalnih dijelova koji bi mogli doći pod napon. Potrebno je povezati
vodovodne i druge metalne instalacije (npr grijanje), kade, bojlere, vodokotlić, ramove
metalnih vrata i prozora itd.
Primjenom ove dopunske mjere zaštite onemogućena je pojava previsokog napona dodira
ukoliko dođe do proboja izolacije. Izjednačavanje treba izvesti preko posebne sabirnice.
Sabirnica za izjednačavanje potencijala je dio uzemljivača. To je bakarna traka 25x4 mm2
ugrađena u standardnu kutiju. Ova kutija se ugrađuje u zid u podrumu objekta ili u fasadu što
bliže kućnom priključku. Na ovu sabirnicu povezuju se svi metalni dijelovi i to bakarnim
vodičem najmanjeg presjeka od10 mm2.

4. Proračuni

4.1. Proračuni u električnoj instalaciji i instalaciji osvjetljenja

4.1.1. Dimenzioniranje vodova i odabir osigurača

Тrajno dozvoljena struja vodiča sa PVC izolacijom (dozvoljena temperatura 700 C) za fiksno
polaganje i koordinaciju prekostrujnih zaštitnih uređaja za trajni pogon pri temperaturi
okoline od 25°C према posebnoj tabeli је:
Trajno podnosive struje (A) za načine polaganja A,B,C,E, za izolaciju vodiča od PVC i umreženog polietilena

Način Broj opterećenih vodiča i vrsta izolacije

polaganja
A 3,PVC 2,PVC 3,poli 2,poli
etilen etilen
B 3,PVC 2,PVC 3,poli 2,poli
etilen Etilen
C 3,PVC 2,PVC 3,poli 2,poli
Etilen etilen
E,F 3,PVC 2,PVC 3,poli 2,poli
etilen etilen
Presje.mm2 1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 10.5 11 12 13.5 14.5 17 18 19 21

1.5 13 14.5 15.5 17 18.5 22 23 24 26
2.5 18 19.5 21 23 25 30 32 33 36
4 24 26 28 31 34 40 42 45 49
6 31 34 36 40 43 52 54 58 63

8
10 42 46 50 54 60 71 75 80 86

- za presjek q=1.5 mm2 Iz =18.5 A

- zs presjek q=2.5 mm2 Iz =25 A
- za presjek q=6 mm2 Iz =43 A

Na maksimalno trajno opterećenje vodiča ili kabela utječe broj zajedničkih (skupa) vođenih
strujnih krugova. On se uzima u obzir preko korekcionog faktora za koji postoji tabelarna
usvojena vrijednost kg =0.7

Korelacioni faktor za grupe od nekoliko strujnih krugova ili nekoliko višežilnih kabela

Način postavljanja Broj strujnih kola ili višežilnih kabela

kabela 1 2 3 4 6 9 12 15 20
Ukopani ili zatvoreni 1.00 0.80 0.70 0.70 0.55 0.50 0.45 0.40 0.40

Jedan sloj na zidovima,

podovima ili neperforiranoj 1.00 0.85 0.80 0.75 0.70 0.70 - - -
polici
Jedan sloj na plafonu 0.95 0.80 0.70 0.70 0.65 0.60 - - -

Jedan sloj na perforiranoj 1.00 0.90 0.80 0.75 0.75 0.70 - - -

polici
Jedan sloj na nosećim 1.00 0.85 0.80 0.80 0.80 0.80 - - -
kukama ili slično

Struja osigurača I os bira se prema nejednakosti 1.1I n  I os  k g  I z

Struje osigurača su ograničene sa:
- za presjek q=1.5 mm2 Ios < 12.95 A iz (18.5X0.7)
- za presjek q=2.5 mm2 Ios < 17.5 A
- za presjek q=6 mm2 Ios < 30.1 A

Za strujne krugove sa q=1.5 mm2 biće Ios = 10 A ako je In ≤9A

Za strujne krugove sa q=2.5 mm2 biće Ios = 16 A ako je In ≤14.5A
Za strujne krugove sa q=1.5 mm2 biće Ios = 40 A ako je In ≤36.36A

A) Prizemlje (za razvod sa razvodne table 1 i 3)

Raspodjela snage po strujnim krugovima i fazama za RT 1 i RT 3 (Tabela 1)

9
 Strujni krug Osigurači Opterećenje po fazi
Redni broj L1 L2 L3
1 1,2,3* 2000 2000 2500
2 4 2000
3 5 2500
4 6 950
5 7 2000
6 8 1500
7 9 2500
8 10 900
9 11 2000
10 12 2000
11 13 3000
12 14 2500
13 15 1000
14 16 25
Instalirano opterećenje po fazama (W) 9925 10500 8950
Instalirano ukupno opterećenje (W) 29375
Faktor istovremenosti 0.5
Maksimalna istovremena snaga 14688
(W)
*- tri osigurača – u svakoj fazi po jedan
2
Za strujne krugove sa vodičima q=1.5 mm (to su krugovi 4 i 8 iz razvodne table RT1 i RT3)
maksimalne struje imaju vrijednosti

950 900
I n4   4.13 A i I n8  3.91A OSIGURAČI OD 10 A ZADOVOLJAVAJU 1.1I n  I os  k g  I z
230 230
JER JE 1.1I n  I os  k g  I z  1.1  4.13  10  0.7  18.5  4.4  10  12.9

Za strujne krugove sa vodičima presjeka q=2.5 mm2 najkritičniji je strujni krug 11 čija
3000
maksimalna struja iznosi I n11   13 A OSIGURAČI OD 16 A ZADOVOLJAVAJU
230
NEJEDNAČINU 1.1I n  I os  k g  I z JER JE 1.1I n  I os  k g  I z  14.3  16  17.5

Za trofazni strujni krug 1 presjeka q=2.5 mm2 maksimalna struja iznosi

6500
I n1   9.39 A Osigurači od 16A usvajaju se za svaku fazu trofaznog potrošača.
3  400

Maksimalna istovremena snaga uz usvojeni faktor istovremenosti k=0.5 iznosi

14688
Pist1  29375  0.5  14688W  I ist1   21.22 A
3  400

Prema tome, za RT1 i RT3 se mogu usvojiti tropolni glavni osigurači od 25A. Detaljan
proračun za izbor osigurača za RT 1 i RT 3 dat je u Tabeli.

10
Strujni Broj Presjek Max trajna kxIz Max 1.1xIn Nominalna Izbor
krug osigurača vodiča dozvoljena struja struja osigurača
(mm2) struja Iz In osigurača
(A) (A)
1 1,2,3 2.5 25 17.5 9.39 10.33 16 dobar
2 4 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
3 5 2.5 25 17.5 10.86 11.95 16 dobar
4 6 1.5 18.5 13 4.13 4.54 10 dobar
5 7 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
6 8 2.5 25 17.5 6.52 7.17 16 dobar
7 9 2.5 25 17.5 10.86 11.95 16 dobar
8 10 1.5 18.5 13 3.91 4.3 10 dobar
9 11 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
10 12 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
11 13 2.5 25 17.5 13.0 14.3 16 dobar
12 14 2.5 25 17.5 10.86 11.95 16 dobar
13 15 2.5 25 17.5 4.35 4.78 16 dobar
14 16 2.5 25 17.5 0.10 0.11 16 dobar

Korekcioni faktor za grupno vođenje 0.7

PP 4x6 mm2 6.0 43 43 21.22 23.3 25 dobar

Prvi sprat (razvod sa razvodne table RT2 i RT4

Raspodjela snage po strujnim krugovima i fazama za RT2 i RT4

Strujni krug Osigurači Opterećenje po fazi
L1 L2 L3
1 1 2500
2 4 2500
3 5 1500
4 6 1000
5 7 2000
6 8 2000
7 9 2000
8 10 1000
9 11 1750
Instalirano opterećenje po fazama (W) 5500 5500 5250
Instalirano ukupno opterećenje (W) 16250
Faktor istovremenosti 0.5
Maksimalna istovremena snaga 8125
(W)

11
 2
Za strujne krugove sa vodičima q=1.5 mm (to su krugovi 4 i 8 iz razvodne table RT2 i RT4)
maksimalne struje imaju vrijednosti

1000 1000
I n4   4.35 A i I n8  4.35 A OSIGURAČI OD 10 A ZADOVOLJAVAJU NEJEDNAČINU
230 230
1.1I n  I os  k g  I z jer je
1.1I n  I os  k g  I z  1.1  4.35  10  0.7  18.5  4.78  10  12.9

Za strujne krugove sa vodičima presjeka q=2.5 mm2 najkritičniji je strujni krug 2 čija
2500
maksimalna struja iznosi I n12   10.86 A OSIGURAČI OD 16 A ZADOVOLJAVAJU
230
NEJEDNAČINU 1.1I n  I os  k g  I z JER JE 1.1I n  I os  k g  I z  11.96  16  17.5

Maksimalna istovremena snaga uz usvojeni faktor istovremenosti k=0.5 iznosi

8125
Pist1  16250  0.5  8125W  I ist1   11.74 A
3  400

Prema tome, za RT1 i RT3 se mogu usvojiti tropolni glavni osigurači od 16A. Detaljan
proračun za izbor osigurača za RT2 i RT4 dat je u Tabeli.

Strujni Broj Presjek Max trajna kxIz Max 1.1xIn Nominalna Izbor
krug osigurača vodiča dozvoljena struja struja osigurača
(mm2) struja Iz In osigurača
(A) (A)
1 1,2,3 2.5 25 17.5 10.86 11.96 16 dobar
2 4 2.5 25 17.5 10.86 11.96 16 dobar
3 5 2.5 25 17.5 6.52 7.17 16 dobar
4 6 1.5 18.5 13 4.34 4.78 10 dobar
5 7 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
6 8 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
7 9 2.5 25 17.5 8.69 9.56 16 dobar
8 10 1.5 18.5 13 4.34 4.78 10 dobar
9 11 2.5 25 17.5 7.6 8.37 16 dobar

Korekcioni faktor za grupno vođenje 0.7

Opteretivost kabela PP/Y 5x6 mm2 koji se usvaja za napajanje razvodnih tabli od razvodnih
ormara (RT1 i RT2 od RO1 te RT3 i RT4 od RO2) je I z =43 A. Traženi uvjet propisa je
ispunjen.

Za glavne razvodne ormare (GRO1 i GRO2)

- Ukupno instalirana snaga u jednom stanu Pinst =45 625 W=PRT1+PRT3

- Faktor istovremenosti kist =0.5
- Maksimalna snaga Pmax =kj Pinst = 22812 W

12
 Pmax
- Maksimalna struja I max   34.66 A
3U cos 
- Odabiraju se osigurači In =40A

Ovi osigurači treba da budu urađeni u razvodne ormare GRO1 (koji napaja razvodne table
RT1 i RT2) te GRO2 (koji napaja razvodne table RT3 i RT4).

Opteretivost kabela PP00 – Y 4x16 mm2 je Iz =80A

Traženi uvjet propisa je ispunjen.

Za kućni priključni ormar (KPO)

- Ukupna instalirana snaga u jednom stanu Pinst =45 625 W

- Faktor istovremenosti kist =0.5
1  k 1  0.25
- Koeficijent k (n)  k  (n  2)  k (2)  0.25   0.78
n 2
- Vršna snaga objekta KPO
Pmax  k j  k (n)  n  PinsRO1,RO 2  35602W
KPO
Pmax
- Maksimalna struja objekta KPO
I max   54.09 A
3U cos 
- Odabira se osigurač od In =63A

Ovi osigurači treba da budu ugrađeni u KPO koji napaja razvodne ormare GRO1 i GRO2.
Priključak sa distributivne mreže do KPO izvršiće se prema uvjetima i elektroenergetskoj
saglasnosti nadležnog distributivnog preduzeća.

4.1.2. Provjera pada napona

Za provjeru pada napona za monofazne vodiče koriste se izrazi

Pl
U i %  2  100 
 Cu  S  U n2
Odgovarajući obrazac za trofazne vodiče glasi
P3 f  l
U 3 f %  100 
 Cu  S  U l2
Provjerom je utvrđeno da je najkritičniji strujni krug 7 na RT 1 i RT 3. Pad napona na ovom
strujnom krugu je
2500  29
U 7RT 1,RT 3 %  2  100   2.14%
56  2.5  230 2
Između razvodne table i glavnog razvodnog ormara nalazi se kabel PP 4x6 mm2 dužine 5 m.
Na njemu je pad napona jednak
P RT 1,RT 3  l 14688  5
U GRO  RT 1 %  100  ist. max  100  0.151%
 Cu  S  U L 2
56  6  380 2
Ukupni pad napona od GRO do krajnjeg potrošača u najnepovoljnijem strujnom krugu je
U max
RT 1, RT 3
%  2.14  0.151  .29%

13
Ovome treba dodati i pad napona na kabelu od kućnog priključnog ormara do razvodnog
ormara. Za rastojanje od KPO do GRO od 25 m on iznosi
P KPO  l 35602  25
U KPOGRO %  100  max  100  0.688%
 Cu  S  U L
2
56  16  380 2
Ukupni maksimalni pad napona od distributivnog ormara do krajnjeg potrošača na
najugroženijem strujnom krugu u prizrmlju objekta biće za kritičnu dužinu kabela PP/Y 4x16
mm2 od 25 m i iznosi
U max
1
%  2.29  0.688  2.978%  3%
Ovo je najveći mogući pad napona koji se može pojaviti u objektu pod vrlo
nepovoljnimuvjetima postavljanja KPO u odnosu na RO1 i RO2. Ovaj proračun pokazuje da
KPO ne smije biti na udaljenosti većoj od 25 m od jednog od glavnih razvodnih ormara.
Detaljan pregled proračuna pada napona za sve strujne krugove je prikazan u slijedećim
tabelama.

Proračun pada napona za RT1 i za RT3

Strujni Presjek osigurači Opterećenje po fazi Dužina str.kruga Pad napona
krug vodiča L1 L2 L3 (m) (%)
1 2.5 1,2,3 2000 2000 2500 17 0.547
2 2.5 4 2000 19 1.122
3 2.5 5 2500 19 1.402
4 1.5 6 950 27 1.262
5 2.5 7 2000 20 1.181
6 2.5 8 1500 26 1.151
7 2.5 9 2500 29 2.140
8 1.5 10 900 24 1.063
9 2.5 11 2000 23 1.358
10 2.5 12 2000 15 0.885
11 2.5 13 3000 5 0.443
12 2.5 14 2500 20 1.476
13 2.5 15 1000 21 0.620
14 1.5 16 25 4 0.005
Instalirano opterećenje po 9925 10500 8950
fazama (W)
Instalirano ukupno opterećenje (W) 29375
Faktor istovremenosti 0.5 Dužina kabela PP 4x6 mm2
Maksimalno opterećenje (W) 14 688 5 0.151

Ukupni maksimalni pad napona od GRO do potrošača na RT1 (%) 2.29

14
 Proračun pada napona za RT2 i za RT4
Strujni Presjek osigurači Opterećenje po fazi Dužina str.kruga Pad napona
krug vodiča L1 L2 L3 (m) (%)
1 2.5 1 2500 15 1.107
2 2.5 2 2500 10 0.738
3 2.5 3 1500 12 0.531
4 1.5 4 1000 23 1.131
5 2.5 5 2000 15 0.885
6 2.5 6 2000 16 0.945
7 2.5 7 2000 21 1.240
8 1.5 8 1000 25 1.230
9 2.5 9 1750 11 0.568
Instalirano opterećenje po 5500 5500 5250
fazama (W)
Instalirano ukupno opterećenje (W) 16250
Faktor istovremenosti 0.7 Dužina kabela PP 4x6 mm2
Maksimalno opterećenje (W) 11375 10 0.141

Ukupni maksimalni pad napona od RO do potrošača na RT2 (%) 1.38

4.2 Provjera efikasnosti zaštite od previsokog napona dodira primjenom TN-C sistema

4.2.1. Zahtjevi i podaci za provjeru

U skladu sa BAS IEC standardom 60364 (tačka 413.1.3.3) uvjet zaštite u TN sistemu je
Zs Ia  U0
gdje su
-Zs impedansa petlje kvara koja obuhvata izvor, vodič pod naponom do tačke kvara i
zaštitni vodič između tačaka kvara i izvora;
-Ia struja koja obezbjeđuje djelovanje zaštitnog uređaja za automatsko iskljuivanje napajanja
u vremenu od 0.1 s (za fazni napon od 230V);
-U0 nazivni napon prema zemlji (230V)

15
Podaci potrebni za provjeru efikasnosti zaštite
Impedansa po metru faznog i povratnog vodiča Otpor faznog namotaja trafoa
(Ω/m)10-3 Otpor trafoa za uk =4.5%
Za uk/4.5% Rt se množi sa 4.5%/uk
Presjek Presjek Otpor Cu Otpor Al P(kVA) Rt (Ω)
faznog povratnog
1.5 1.5 29.04 - 20 0.36
2.5 2.5 17.78 -
4 2.5 14.42 -
4 4 11.06 17.78 50 0.144
6 4 9.23 14.42
6 6 7.39 11.06
10 6 5.89 9.23 100 0.072
10 10 4.39 7.39
16 10 3.57 5.99
16 16 2.77 4.58 160 0.045
25 16 2.26 3.74
25 25 1.75 2.85
35 16 2.01 3.33 250 0.029
35 25 1.51 2.49
35 35 1.21 2.09
50 25 1.35 2.22 400 0.018
50 35 1.11 1.82
50 50 0.945 1.547
70 35 0.964 1.581 630 0.011
70 50 0.803 1.310
70 70 0.663 1.075
95 95 0.715 1.164 1000 0.007
95 70 0.576 0.930
95 95 0.491 0.785
120 70 0.530 0.850 1250 0.006
120 95 0.445 0.707
120 120 0.400 0.628
150 70 0.497 1600 1600 0.005
150 95 0.413 0.651
150 150 0.338 0.519

4.2.2 Proračun efikasnosti zaštite od previsokog napona dodira za posebno odabrane strujne
Krugove

Strujni krug 2 (bojler) na razvodnim tablama 2 i 4

16
 Z s  Z t  Z1  Z 2  Z 3  Z 4  0.072  0.2216  0.06925  0.0739  0.2667  0.70345
Za automatski osigurač od 16A struja koja osigurava djelovanje zaštite za automatsko
isključivanje napajanja u vremenu 0.1 s je Ia =80A.
U skladu sa BAS IEC 60364-41 (tačka 413.1.3.3) uvjet zaštite u TN sistemu je zadovoljen jer
je Z s I a  0.70345  80A  56.276V   230V 

4.3. Fotometrijski proračun

Fotometrijski proračun je urađen za opću rasvjetu tabelarno (slijedeća tabela) za sve prostorije
na osnovi metode stepena iskorištenja.
1. Definirati srednju osvjetljenost Esr prema propisima;
2. Izračunati površine prostorija A=axb ;
3. Definirati faktorplaniranja koji uzima u obzir opadanje osvjetljenosti zbog zaprljanosti i
starenja;
A
4. Izračunati index prostorije k  gdje je h – visina svjetiljke iznad radne površine.
h( a  b)
Ukoliko je osvjetljenje pretežno indirektno ki =1.5 k;
5. Definirati koeficijent refleksije za strop, zidove i pod;
6. Definirati vrstu svjetiljke;
7. Prostorni stepen iskorištenja μ R i stepen iskorištenja svjetiljke μ LB uzeti iz podloga
proizvođača te izračunati stepen iskorištenja osvjetljenosti    LB  R ;
E S  p
8. Izračunati potreban ukupni svjetlosni flux   sr


9. Izračunati potreban broj svjetiljki n  gdje je Φe svjetlosni flux jedne svjetiljke.
e
Fotometrijskim proračunom su predviđene kompaktne fluoroscentne sijalice koje imaju 10
puta duži vijek trajanja i 5 puta veći svjetlosni flux u odnosu na odgovarajuće sijalice sa
žarnom niti.
U svim prostorijama potrebno je osigurati lokalno osvjetljenje radnih površina optimalnog
nivoa osvjetljenosti od 500 lx.

Faktori refleksije ρ
Plafon 0.8 0.8 0.8 0.5 0.5 0.8 0.8 0.5 0.5 0.3
Zid 0.8 0.5 0.3 0.5 0.3 0.8 0.3 0.5 0.3 0.3
Radna 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1
površina
Faktor
Prostorije Faktor iskoristivosti prostora , %
k
0.6 73 46 37 44 36 66 36 42 35 35
0.8 82 57 47 54 46 74 45 51 44 44
1.0 91 66 56 62 54 80 53 59 52 51
1.25 98 75 65 70 62 85 61 66 60 59
1.5 103 82 73 76 69 89 67 72 66 65
2.0 109 91 82 84 78 94 75 78 73 72
2.5 114 98 90 90 84 97 81 83 79 77
3.0 117 103 96 95 90 99 86 87 83 82
4.0 120 109 103 100 95 101 91 91 88 86
5.0 122 107 107 103 98 103 93 93 91 89

17
 prostorija Dimenzije prostorije Položaj svjetiljke Stepen refleksije Vrsta svjetiljke Potrebni broj svjetiljki i

Srednja osvjetljenost

Potrebni ukupni flux

snaga

Stepen iskorištenja
Faktor planiranja

Indeks prostorije

osvjetljenosti
n P(W)

Visina prostorije

Vješanje sijalice

Svjetlosni flux
jedne sijalice
Iznad radne
površina

površine
dužina

plafon

zidovi
širina

snaga
pod

tip
PRIZEMLJE
Kuhinja 150 2.7 2.2 5.9 1.25 1.1 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 32 2000 0.462 2125 1 32
Trpezarija 150 4.5 2.4 11 1.25 1.9 2.5 0.4 1.25 0.8 0.5 0.3 32 2000 0.592 5140 3 96
Dnevni boravak 150 5 4 20 1.25 2.0 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 32 2000 0.581 10431 5 160
Kupatilo 120 1.6 3 4.8 1.25 0.9 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 18 1000 0.42 1301 1 18
Hodnik sa 60 1.5 6 9 1.25 1.4 2.5 0.4 1.25 0.8 0.5 0.3 20 1200 0.52 1495 1 20
stepeništem
SPRAT
Kupatilo 120 2.4 2.4 5.8 1.25 1.1 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 18 1000 0.42 1795 2 36
Hodnik sa 60 2 3.5 7 1.25 1.5 2.5 0.4 1.25 0.8 0.5 0.3 20 1200 0.52 1234 1 20
stepeništem
Soba1 120 4.5 3.5 16 1.25 1.8 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 32 2000 0.481 7033 4 128
Soba2 120 4 3 12 1.25 1.6 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 32 2000 0.481 4666 2 64
Spavaća soba 60 4.5 3 14 1.25 1.6 2.5 0 1.65 0.8 0.5 0.3 24 1450 0.481 2756 2 48

18
 4.4. Proračun zaštite od atmosferskog pražnjenja

4.4.1. Teoretska razmatranja

Osnovni zadatak kod projektiranja gromobranske zaštite jeste predhodni izbor i određivanje
nivoa zaštite odnosno stepena efikasnosti zaštite koja će svojim kvalitetima opasnosti i štete
od eventualnog pražnjenja u štićeni objekt zadržati u zahtjevanim granicama.
IEC 62305 (Part 1, 2, 3, 4) definiraju nivoe zaštite za objekte koje bi trebalo štititi od
atmosferskih pražnjenja ali i gromobranske instalacije tih objekata (slijedeća tabela)

Izbor nivoa zaštite gromobranske instalacije

Amplituda struje Udarno rastojanje Rud Računska efikasnost Nivo zaštite

groma (kA) (m) Er
- . Er >0.98 Nivo I sa dodatnim
mjerama
2.8 20 0.98≥Er≥0.90 Nivo I
5.2 30 0.95≥Er≥0.90 Nivo II
9.5 45 0.90≥Er≥0.80 Nivo III
14.7 60 0.80≥Er≥0 Nivo IV

Potrebno je proračunati neophodnost gromobranske instalacije i odrediti nivo zaštite –

efikasnost gromobranske instalacije za čiju procjenu su osnovni slijedeći podaci:
- Gustoća atmosferskih pražnjenja u tlo Ng koja se definira kao srednji broj udara groma u
tlo po km2 godišnje u oblasti u kojoj se objekt nalazi. Ona se određuje eksperimentalno a
ako nije poznata može se procijeniti korištenjem slijedeće formule
 
N g  0.04  Td1.25 udara / km2 god
Td je srednji broj dana sa grmljavinom u toku godine u promatranoj oblasti. Iz
izokerauničke karte za regiju Sarajeva može se dobiti T d=38
- Učestalost direktnog udara u objekt
N d  N g  Ae  106 udara / god 
Ekvivalentna prihvatna površina objekta Ae se definira kao površina tla koja ima istu
učestalost direktnih udara groma kao i sam objekt. Za usamljene objekte ekvivalentna
prihvatna površina objekta ptrdstavlja površinu koje je ograničena linijom koja je
dobijena presjekom površine tla i ravni (kupa) čiji nagib u odnosu na horizontalnu ravan
iznosi 1:3 a koje su povučene sa najviših dijelova objekta.
Okolni objekti koji utječu na ekvivalentnu prihvatnu površinu promatraanog objekta su
oni objekti čije je najkraće horizontalno rastojanje do promatranog objekta manje od
3(h+hs) gdje je h visina promatranog a hs visina susjednog objekta. Samo susjedni
objekti koji posjeduju trajnu postojanost (trajni objekti) i odgovarajuću otpornost
prema udarima groma utječu na smanjivanje prihvatne površine promatranog objekta.
Za potrebe ovog projekta smatra se da je objekt uzemljen.

19
 3  10 3
- Učestalost direktnog udara groma u promatrani objekt N c  definira se kao
C1C2C3C4
maksimalni usvojeni srednji godišnji broj udara groma za koje se dopušta da mogu
prouzrokovati oštećenje štićenog objekta. C1 do C4 dati su u tabeli.
Vrijednosti koeficijenata C1-C4
C1 – karakteristike konstrukcije objekta
Konstrukcija objekta Krov
Metalni Kombiniran Zapaljiv
Metalna 0.5 1 2
Kombinirana 1 1 2.5
Zapaljiva 2 2.5 3
C2 – sadržaj objekta
Bez vrijednosti ili nezapaljiv 0.5
Metalna konstrukcija 1
Miješana konstrukcija 2
Zapaljiva 3
C3 – namjena objekta
Nezaposjednut 0.5
Uglavnom nezaposjednut 1
Teška evakuacija i opasnost od panike 2
Zapaljiva 3
C4 – poslijedice udara u objekt
Nije obavezna neprekidnost pogona i 0.5
bez utjecaja na okolinu
Obavezna neprekidnost pogona ali 1
bez utjecaja na okolinu
Utjecaj (poslijedice na okolinu) 2

4.4.2. Gromobranska instalacija objekta

U našem slučaju je Ng = 3.77[udara/km2god]

Ae =6ah+π(3h)2 =1.973x10-3 [km2]
Nd=NgAe=7.44x10-3[udara/god]
3  10 3
Nc   0.75  10 3
4
U predhodnim izrazima je
a= 14 m dužina objekta
b=10 m širina objekta
h=7 m visina objekta
C=C1C2C3C4=1x2x2x1=4

Kako je Nd>Nc gromobranska zaštita je neophodna

20
 Nc
Računska efikasnost gromobranske instalacije je Er  1   0.899
Nd
Odgovarajući nivo zaštite je III.
U slijedećoj tabeli data su maksimalno dozvoljena prosječna rastojanja između spusnih vodiča
sistema u funkciji zaštite

Maksimalno dozvoljena prosječna rastojanja između spusnih vodiča

Nivo zaštite Srednje rastojanje (m)

Nivo I 10
Nivo II 15
Nivo III 20
Nivo IV 25

5. Predmjer i predračun radova

5.1. Električna instalacije

Red.br. opis Jed. Jedinična Količina Cijena

cijena
1 Nabavka i ugradnja KPO sa kom 1
opremom prema tehničkim uvjetima i
prema jednopolnoj shemi
2 Nabavka i ugradnja napojnog kabela kom 1
PP41 4x16mm2do KPO dužine 70 m
3 Nabavka i ugradnja glavnih kom 2
razvodnih ormara sa prema
jednopolnoj shemi
4 Nabavka i ugradnja napojnog kabela kom 2
PP00 4x16 mm2do GRO prosječne
dužine 20 m
5 Nabavka i ugradnja razvodnih tabli kom 4
RT sa opremom prema tehničkim
uvjetima i prema jednopolnoj shemi
6 Nabavka i postavljanje napojnih
kabela PPY 4x6 mm2od GRO do RT
prosječne dužine 10 m
Itd...

21
 PinstRO1 = Pinst ro2 =45 625 W
kj =0.5
1  0.25
k (2)  0.25   0.78
2
PKPOmax =kjk(2)x2xPRO1,RO2 = 35 602 W

22
 Jednopolna shema KPO
Pinst = PRT1 + PRT2 =29 375+ 16 250 =45 625 W
k=0.5
Pmax =22 812.5 W

Jednopolna shema GRO 1

23
 Jednopolna shema RT 1

PRT1 = 29 375 W
k = 0.5
PRT1 max =kxPRT1 =14 688 W

24
 Jednopolna shema RT 2

PRT2 = 16 250 W
k = 0.5
PRT2max =kxPRT2 =8 125 W

25
 Jednopolna shema GRO 2

Pinst =PRT3+ PRT4 = 29 375 + 16 250 = 45 625 W

k = 0.5
Pmax = 22 812.5 W

26
27
28
29
30
31
32
 PRILOG 1

TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE ELEKTROINSTALACIJA OBJEKTA

Opće odredbe

1. Ovi opći tehnički uvjeti su dio glavnog projekta elektroinstalacija, i kao takvi su obavezni
za izvođača radova.
2. Tehnički uvjeti za određivanje i postavljanje električne opreme u ovisnosti od spoljašnjih
utjecaja, propisani su odgovarajućim standardima.
3. Sva projektirana i ugrađena električna oprema u objekt mora odgovarati projektiranoj struji
koja će protjecati tokom normalnog rada instalacija.
4. Projektirana oprema mora bez oštećenja da podnese struje koje protječu u vanrednim
uvjetima, a u trajanju koje dopuštaju karakteristike uređaja za zaštitu.
5. Električna oprema koja se postavlja u instalacije, a određena je na osnovu snage opreme
koja se priključuje na instalacije, mora biti podesna za normalan rad, uzimajući u obzir
faktore opterećenja i intermitencije.
6. Električna oprema u instalacijama mora se postaviti tako da se može lahko provjeravati,
održavati, prilaziti njenim priključcima i da se sa njom može lahko rukovati. Ovo se odnosi
i na opremu koja je postavljena u kućište.
7. Radi označavanja njihove namjene na sve aparate se moraju postaviti natpisne pločice,
na mjesta koja se lahko vide.
8. Tehnički uvjeti, smjerovi kretanja i boje upravljačkih i signalnih elemenata moraju se
odrediti prema standardima.
9. Izolirani provodnici i kabeli se moraju tako položiti da se mogu lahko raspoznati kod
ispitivanja, održavanja ili zamjene.
10.Kombinacija žuto zelene boje i plave boje se upotrebljavaju isključivo za označavanje
zaštitnih i nultih provodnika i sa ovim bojama se ne smiju označavati nikakvi drugi
provodnici.
11.Instalacija se mora izvesti prema tehničkom opisu u projektu, prema priloženim
specifikacijama i nacrtima, kao i prema važećim i odgovarajućim propisima za izvođenje
predmetnih instalacija. U slučaju da ne postoje propisi iz ove oblasti moraju se primjeniti
propisi tehnički razvijenih zemalja ili uobičajena rješenja dobre tehničke prakse.
12.Prije početka radova i svih doprema materijala izvođač je dužan provjeriti ovu
dokumentaciju na licu mjesta i ako utvrdi da su potrebne izmjene u dokumentaciji, kako u
pogledu tehničkih rješenja, tako i u pogledu izbora materijala, mora o tome konsultirati
nadzornog organa, a u slučaju većih izmjena u projektu, mora konsultirati i projektanta te
pribaviti od njih pismeno uputstvo i saglasnost za izmjene.
13.Izvođač je dužan da tokom montaže vodi građevinski dnevnik u koji upisuje montažno
osoblje na radu, poslove koje obavlja, materijal koji se ugrađuje kao i svu problematiku
ustanovljenu tokom montaže i sve eventualne izmjene pod prednjim uvjetima.
14.Radi normalnog odvijanja radova investitor je dužan izvesti sve građevinske predradnje i
osigurati prostoriju za smještaj materijala i alata izvođača, te osigurati radnu snagu za
veće građevinske radove za kojima se ukaže potreba u toku montaže.
15.Po završetku izrade instalacije izvođač je dužan izvršiti sva ispitivanja i mjerenja za
predmetnu instalaciju i ovjerene rezultate ispitivanja dostaviti investitoru. Ukoliko se
instalcija pri ispitivanju pokaže neispravnom izvođač je dužan da je dovede u ispravno
stanje o svom trošku.
16. Za svo vrijeme trajanja garantnog roka izvođač je dužan otkloniti sve kvarove koji su
proistekli usljed loše izrade ili slabog kvaliteta ugrađenog materijala, bez prava na
naknadu.

33
 Za nepredviđene ili dodatne radove mora se dobiti saglasnost investitora. Za električne
instalacije u objektima moraju se upotrebljavati materijali koji odgovaraju važećim BiH
standardima (BAS), a u nedostatku tih standarda, priznatim standardima u drugim
zemljama (IEC), koji odgovaraju savremenim dostignućima tehnike, sve prema
odredbama važećih zakona, prvenstveno zakona o standardizaciji.

17. Preuzimanje instalacija od izvođača može se izvršiti tek poslije završetka svih radova i
provedenog ispitivanja instalacija.

Električne instalacije u radnom prostoru

1. Izolirani provodnici i kabeli moraji se položiti i označiti tako da se lahko mogu raspoznati
pri ispitivanju, popravljanju ili zamjenjivanju.
2. Zaštitni provodnik (PE) i zaštitno-neutralni provodnik (PEN provodnik) označavaju se
kombinacijom zelene i žute boje, a neutralni provodnik (N provodnik) označava se
svijetloplavom bojom.
3. Kombinacija zelene i žute boje i svijetloplava boja ne smiju se upotrebiti za bilo koje
označavanje drugih vrsta provodnika osim onih koji su pobrojani.
4. Označavanje se može vršiti i na kraju provodnika blizu spoja u razvodnoj ili priključnoj
kutiji, pogotovu kad provodnici nisu izolirani.
5. Uređaj za zaštitu mora se postaviti i označiti tako da se lahko raspozna strujni krug koga
uređaj štiti.
6. Uređaj za zaštitu mora se postaviti u rasklopni blok (razvodni ormar, razvodna tabla,
komandni pult, razvodne kutije i dr.).
7. Sheme, dijagrami ili tabele električnih instalacija niskog napona moraju se postaviti na
mjesta na kojima ima više strujnih krugova (mjesta koncentracije), tako da označavaju
prirodu (tip) i sastav strujnih krugova (tačke napajanja i broj i presjek izoliranih provodnika
i kabela) i karakteristike za raspoznavanje uređaja za zaštitu, način uključivanja i
isključivanja, kao i njihovo mjesto postavljanja i nivo izolacije.
8. U rasklopnom bloku mora se postaviti i grupisati električna oprema iste vrste struje i/ili
napona i razdvojiti električna oprema iste vrste struje i/ili napona tako da ne može doći do
međusobno štetnih utjecaja, ili zamjene.
9. Izolirani provodnici i kabeli moraju se zaštititi od mehaničkih, termičkih i hemijskih
oštećenja odgovarajućim tipom električnog razvoda, načinom postavljanja, položajem ili
oblogom.
10.Na naročito ugroženim mjestima (npr. pri vođenju izoliranih provodnika i kabela u podu)
moraju se obezbjediti dodatne zaštitne mjere, kao što je postavljanje u cijevi, kanale i sl.,
uz primjenu odgovarajućeg stepena zaštite kućištem.
11.Presjek neutralnog provodnika mora biti jednak presjeku faznog provodnika u
jednofaznom strujnom krugu ili u višefaznom strujnom krugu u kome su presjeci faznih
provodnika od bakra manji od 16 mm2, a presjeci faznih provodnika od aluminija manji od
25 mm2.
12.Presjek izoliranih provodnika postavljenih i mehanički zaštićenih u trajnim električnim
instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm 2 za provodnike od bakra, ni manji od 2,5 mm 2
za provodnike od aluminijuma. Ovaj zahtjev se ne odnosi se na presjek provodnika u
rasklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, električnim aparatima za domaćinstvo i drugim
električnim aparatima koji se priključuju na električnu instalaciju.
13.Spoj provodnika i druge električne opreme (u nastavku teksta: spoj) mora biti izveden
tako da bude siguran i postavljen tako da dozvoljava mogućnost stalne provjere
ispravnosti.
14.Spoj mora biti osiguran sradstvima koja odgovaraju materijalu provodnika i njegovom
presjeku.

34
15.Izolirani provodnici i kabeli ne smiju se nastavljati u instalacionim cijevima i instalacionim
kanalima.
16.Izolirani provodnici i kabeli mogu se spajati samo u instalacionim kutijama, kabelskim
spojnicama ili rasklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju se izolirati stepenom
izolacije koji odgovara tipu električnog razvoda. Izuzetno se u zidovima, koji se montiraju
od elemenata izlivenih od betona, spajanje može vršiti i u kutijama zidnih priključnica, i to
ispod priključnica, pod uvjetom da dubina tih kutija dopušta smještaj spojeva istog
strujnog kruga.
17.Spoj u električnim instalacijama mora biti dimenzioniran tako da može trajno podnositi
dozvoljenu struju provodnika.
18.Ako je spoj električne instalacije izložen toploti, mehaničkim ili električnim utjecajima ili
vibracijama, moraju se preduzeti odgovarajuće dodatne mjere zaštite od tih utjecaja,
toplotnom izolacijom ili mehaničkim zaštitama, a kod ugroženosti vibracijama, provodnik
mora biti savitljiv.
19.Na krajevima električnog razvoda, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima
prodiranja električnog razvoda kroz zidove i električnu opremu, mora se izvršiti trajno
zaptivanje (npr. uvodnicama).
20.Na mjestima prolaza električnog razvoda kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u
instalacionim cijevima i kanalima, mora se obezbjediti odgovarajuća dodatna mehanička
zaštita (npr. pomoću čahure, cijevi, kutije isl.).
21.Ako električni razvod prolazi kroz metalnu konstrukciju, otvor mora biti zaobljenih ivica.
22.Ako se u blizini električnog razvoda nalaze druge neelektrične instalacije, mora se između
njih obezbjediti takav razmak da održavanje jedne instalacije ne ugrožava druge
instalacije.
23.Najmanji dozvoljeni razmak između električnog razvoda i drugih instalacija je 30 mm.
24.Ako se blizu električnog razvoda nalaze instalacije grijanja, cijevi sa toplim vazduhom ili
dimnjak, električni razvod mora se izolirati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora
postaviti van toplotnih utjecaja.
25.Električni razvod ne smije se postaviti ispod neelektričnih instalacija na kojima je moguća
kondenzacija vode ili drugih tečnosti.
26.Metalni dijelovi električnog razvoda (npr. spojnica isl.) koji su izloženi vodi ili kondenzaciji
moraju biti zaštićeni od korozije spolja i iznutra i moraju imati obezbjeđen odvod
kondenzirane tečnosti.
27.Ako se električni razvod postavlja po zidovima, najmanji dozvoljeni razmak između
elemenata električnog razvoda i zida je 5 mm.
28.Električni razvod nižeg napona ne smije se postavljati u isti omotač ili cijev, niti blizu
električnog razvoda čiji je napon viši, osim ako između ta dva razvoda postoji izolirajuća
pregrada koja izdržava ispitni napon električnog razvoda višeg napona.
29.U istu instalirajuću cijev ili instalacioni kanal mogu se postavljati provodnici samo jednog
strujnog kruga, osim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih krugova.
30.Kroz isti višežilni kabel ne smije se voditi više strujnih krugova, osim provodnika
upravljačkih i pomoćnih strujnih krugova.
31.Električni razvod mora biti postavljen tako da u slučaju kvara ne ugrožava okolinu.
32.Razvodne kutije za kabele ili provodnike (u instalacionim cijevima) koji se polažu pod
malter moraju biti od izolirajućeg materijala ili metala sa izolirajućom postavom ili
uvodnicama od izolirajućeg materijala.
33.Za pričvršćivanje električnog razvoda mogu se upotrebiti sredstva i primjeniti postupci koji
ne izazivaju deformaciju niti oštećenje izolacije, kao što su: gipsovanje, obujmice od
izolirajućeg materijala, prilagođene obliku kabela, lijepljenje ili zakivanje ekserima sa
podložnom pločicom od izolirajućeg materijala idr.
34.Kabeli položeni neposredno u malter i u zid moraju po cijeloj dužini biti pokriveni malterom
debljine najmanje 4 mm. Izuzetno kabeli ne moraju biti pokriveni malterom ako su
položeni u šupljinama tavanica i zidova od betona ili sličnog materijala koji ne gori niti
potpomaže gorenje.
35.Kabeli i instalacioni provodnici položeni u instalacione cijevi u zidu ili kabeli položeni

35
 neposredno u malter i ispod maltera moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno tako da
budu paralelni ivicama prostorije.
36.Pri horizontalnom polaganju kablovi i instalacioni provodnici (u instalacionim cijevima)
vode se na rastojanju 10 do 110 cm od poda i 200 cm od poda do tavanice.
37.Pri vertikalnom polaganju kablova i instalacionih provodnika (u indtalacionim cijevima)
rastojanje od ivica prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm.
38.Trase kablova koji napajaju učvršćene grijače vode moraju se poklapati sa osom
postavljanja grijaća vode.
39.Koso polaganje kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) dozvoljeno je
u tavanicama ali nije i u zidovima.
40.Polaganje kablova na zid dozvoljeno je ako kabl ima izolaciju od termoplastičnih
materijala sa ispunom i plaštom, ako se polažu na obujmice na zidu i ako je od poda do
visine od 2 m dodatno zaštićen od mehaničkog oštećenja.
41.Razvodne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kablova iz prethodnog
stava, moraju imati zaptivne uvodnice i stepen zaštite najmanje IP 5X utvrđen za vlažne
prostorije, odnosno odgovarajući stepen zaštite utvrđen za druge prostorije (prema JUS
N.A5.070).
42.Kablovi bez ispune, kao što su kablovi tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim
prostorijama, i to ispod maltera, a u šupljine tavanica i zidova od betona i običnog
negorivog materijala i bez pokrivanja malterom. Ovi se kablovi ne smiju voditi u snopu,
postavljati u instalacione kanale niti ispod gips-kartonskih ploća, bez obzira na naćin na
koji se pričvršćuju, i ne smiju se polagati na zapaljive materijale ni kad se pokrivaju
malterom.
43.Za priključak prenosnih aparata i neprenosivih aparata koji se pomjeraju radi priključivanja
ili su tokom normalnog rada izloženi ograničenom pokretanju, kao i za elemente
električnog razvoda u dvostrukom podu moraju se koristiti savitljivi kablovi. Ovi se kablovi
priključuju utikaćem i priključnicom ili kutijom za stalni priključak (fiksni spoj).
44.Na mjestima na kojima je potrebna zaštita od mehaničkih oštećenja, savitljivi kablovi
moraju se zaštititi postavljanjem u savitljiva instalaciona ili metalna crijeva sa unutrašnjom
izolacionom podlogom.
45.Pri postavljanju izolovanih provodnika u instalacione cijevi u zidu od nezapaljivog
materijala ili betona, instalaciona cijev mora imati takve mjere da se provodnici mogu lako
voditi i postavljati poslije postavljanja
pribora. Metalna instalaciona cijev mora imati unutrašnji izolacioni omot i odgovarajući
stepen zaštite ostvaren kućištem (prema JUS N.A5.070).

46.Instalaciona cijev, ako nije metalna, mora biti izrađena od materijala koji ne gori niti
potpomaže gorenje.
47.Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju na zid ili
tavanicu, moraju isounjavati tehničke uslove za instalacione kanale. Instalacioni kanali se
ne smiju postavljati ispod maltera ni ulivati u beton.
48.Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju u podu, ti
instalacioni kanali moraju odgovarati načinu održavanja poda (suhi ili mokri postupak) i
tehničkim uvjetima za instalacione kanale u podu.
49.Neizolovani provodnici moraju biti postavljeni, odnosno zaštićeni tako da nije moguć dodir
dijelova pod naponom i moraju biti pričvršćeni na odgovarajuće izolatore.
50.Kablovi se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajući omotač koji ih štiti od
mehaničkih i drugih uticaja.
51.Pri polaganju kablova u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od gornje
površine zemlje, odnisno ne smije biti manje od 0,8 m ispod površine puta. Izuzetno se od
ovog može odstupiti ako se kablovi polažu u kamenito tlo.
52.U blokove sa otvorima (kablovice) smiju se polagati kablovi koji su namijenjeni polaganju
u zemlju, teški gumeni kablovi i provodna užad.
53.U podzemne zaštitne izolacione instalacione cijevi smiju se polagati kablovi sa plaštom ili
sa olovnim omotačem, pod uslovom da budu pristupačni i zamjenljivi i da je cijev

36
 mehanički čvrsta, zaštićena od prodora tečnosti i provjetrena.
54.U TN sistemu napajanja, zaštitni uređaj od prekomjerne struje, koji služi kao zaštita od
indirektnog dodira automatskim isključenjem napajanja, mora se postaviti na početku
svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika,
osim ako uređaj za zaštitu od kratkog spoja postavljen ispod tog mjesta ne obezbjeđuje
zahtjevanu zaštitu.
55.Osnove topljivih osigurača tipa D u zaštitnim uređajima od prekomjerne struje moraju biti
povezane tako da centralni kontakt bude spojen sa stranom napajanja.
56.Topljivi osigurač ili kombinacija jedinica “topljivi osigurač” i “topljivi umetak” kojim rukuju
nestručna lica mora se postaviti tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom pri
vađenju ili mijenjanju topljivog umetka.
57.Na rasklopnom bloku mora se na spoljašnjoj strani nalaziti pločica na kojoj su ispisani
naziv proizvođača, oznaka primjenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i
drugi neophodni podaci o opremi koja se iz njega napaja.
58.Oznake i natpisne pločice moraju butu postojane, trajno pričvršćene i usklađene sa
tehničkim podacima iz tehničkih uputstava, šema, dijagrama i druge dokumentacije za
rasklopne blokove.
59.Ako je električni razvod u upravljačkim i razvodnim blokovima smješten u neizolovane
cijevi, pri izvođenju takvog razvoda moraju se onemogućiti dodiri između tog razvoda i
dijelova pod naponom. Krajevi neizolovanih cijevi moraju biti na vazdušnom razmaku od
najmanje 20 mm od bilo kog dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki.
60.Ako podužni savitljivi kabl ima zaštitni provodnik, taj provodnik mora biti označen zeleno-
žutom bojom, a ako nema zaštitni provodnik, ni jedan drugi provodnik ne može biti
označen tom bojom.
61.Ako produžni savitljivi kabl ima neutralni provodnik i ako sredstvo za spajanje određuje
njegovo mjesto, neutralni provodnik mora biti označen svijetloplavom bojom.
62.Svjetiljka se mora postaviti na tavanicu prostorije tako da se ne može okretati oko svoje
ose.
63.Svjetiljka se ne smije vješati o provodnik za napajanje.
64.Na električnu instalaciju ne smiju se priključivati električni aparati koji imaju elektrode ili
neizolovane grijaće, a namjenjeni su za uranjanje u vodu, osim uređaja za katodnu
zaštitu.
65.Aparati sa otvorenim usijanim grejnim elementima ne smiju se priključivati na električnu
instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara ili dodira zapaljivih
materijala sa dijelovima aparata koji nose užarene elemente.
66.Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljivi
materijali, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina moraju imati uređaj za
ograničavanje temperature ili uređaj za smanjivanje odavanja toplote, kojim se sprećava
dostizanje opasne temperature, ili moraju biti tako
konstruisani da temperatura kućišta i dijelova aparata bude ispod temperature koja može
izazvati opasnost od požara.

67.Električni aparati za zagrijavanje zapaljivih tećnosti na temperaturu ispod temperature

plamišta moraju imati ograničavać temperature, koji isključuje ili smanjuje grijanje prije
nego što se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruisani tako da i pri
nedozvoljenom povećanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i okolne objekte.
68.Sigurnosni sistemi moraju funkcionisati pri izbijanju požara.
69.U sigurnosnim sistemima mora se sprovesti zaštita od indirektnog dodira bez
automatskog isključenja napajanja pri pojavi prve greške.
70.Opema sigurnosnih sistema mora biti raspoređena tako da se lako mogu obavljati
periodični pregledi, ispitivanja i održavanje.
71.Pomoćni izvori za napajanje električnom energijom sigurnosnih sistema moraju se
postaviti u prostorije koje su pristupačne samo stručnom i priučenom osoblju (BA4 i BA5),
osim opreme koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora.
72.Mjesto na kome su smješteni izvori sigurnosnih sistema (osim sopstvenih akumulatora za

37
 posebno napajanje) mora biti čisto i mora se provjetravati, tako da gasovi, dim ili para koje
izvori ispuštaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se nalaze ljudi.
73.Odvojeni nezavisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mreže nisu dozvoljeni,
osim ako je obezbjeđeno da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru.
74.Ako postoji samo jedan sistem za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije koristiti
za drugu svrhu.
75.Strujna kola sigurnosnih sistema moraju biti odvojena od drugih strujnih kola tako da
električna greška ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu ne utiće na
ispravnost rada drugog sistema.
76.Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od indirektnih dodira prema
jugoslovenskom standardu JUS N.B2.741., s tim što se tehnička mjera zaštite
automatskim isključenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove električne instalacije gdje
je neophodnost napajanja bitna i u slučjevima kad nije efikasna.
77.Uređaj za zaštitu od preopterećenja provodnika i kablova, osim u propisanim slučajevima,
mora se postaviti na početak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se
smanjuje trajno dozvoljena struja provodnika, ako uređaj za zaštitu od preopterećenja
postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu.
78.Uređaji za zaštitu od kratkog spoja moraju se postaviti na početak svakog strujnog kola,
kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja provodnika ako uređaj za
zaštitu od kratkog spoja, postavljen ispred tog mjesta, ne obezbjeđuje odgovarajuću
zaštitu.
79.Uređaji za zaštitu od kratkog spoja mogu se pomjerati najviše do 3 m duž štićenog kabla
ili provodnika pod uslovom da su kablovi, odnosno provodnici ispred uređaja položeni
sigurno u odnosu na kratak spoj i zemljospoj i da su udaljeni od zapaljivih materijala.
80.Uređaj za zaštitu od prekomjerne struje mora se postaviti u svaki fazni provodnik, osim u
sistemu TT bez vođenog neutralnog provodnika, s tim da taj uređaj mora isključiti
provodnik u kome je došlo do prekomjerne struje, ali ne i bezuslovno isključenje drugih
provodnika pod naponom.
81.Ako pri napajanju (npr. trofaznih motora) prekid jedne faze predstavlja opasnost, mora se
predvidjeti i isključivanje i ostalih provodnika pod naponom.
82.Uređaj za ograničavanje prenapona mora se postaviti tako da ne predstavlja opasnost za
ljude i okolne objekte u trenutku djelovanja.
83.Na mjestima na kojima atmosferski prenaponi mogu izazvati opasnost, moraju se
postaviti odvodnici prenapona.
84.PE provodnik (zaštitni provodnik) ne smije se rastavljati ni prekidati ni u jednom sistemu.
85.U TN-C sistemima, PEN provodnik (zaštitno-neutralni provodnik) ne smije se rastavljati ni
prekidati.
86.U TN-S sistemima neutralni provodnik (N-provodnik) ne mora se rastavljati ni prekidati.

Postupak kontrole i atestiranja električne instalacije

1. Svaka električna instalacija mora tokom postavljanja i/ili kada je završena, ali prije predaje
korisniku, biti pregledana i ispitana u skladu sa odredbama pravilnika o tehničkim
normativima za električne instalacije niskoSg napona (sl. List SFRJ, br. 53/88).
2. Prilikom provjeravanja i ispitivanja električnih instalacija moraju se preduzeti mjere za
bezbjednost lica i zaštitu od oštećenja električne i druge opreme.
3. Ako se električna instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmjena električne
instalacije u skladu sa odredbama ovih uslova.
4. Pregled električne instalacije obavlja se kad je ona isključena, a sastoji se od
provjeravanja:
 zaštite od električnog udara, uključujući mjerenje razmaka kod zaštite preprekama
ili kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme van dohvata ruke,
 mjere zaštite od širenja vatre i od termičkih uticaja provodnika prema trajno
dozvoljenim vrijednostima struje i dozvoljenom padu napona (ako nije izvršena

38
 revizija projekta),
 izbora i podešenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor,
 ispravnosti postavljanja odgovarajućih rasklopnih uređaja u pogledu rastavnog
razmaka,
 izbora opreme i mjera zaštite prema spoljašnjim uticajima:
 raspoznavanju neutralnog i zaštitnog provodnika,
 prisustva šema, tablica sa upozorenjima ili sličnih informacija,
 raspoznavanja strujnih kola, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme,
 spajanju provodnika,
 pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje.
5. Opšta ispitivanja moraju se izvesti prema sljedećem redosljedu:
 neprekidnost zaštitnog provodnika i glavnog i dodatnog provodnika za
izjednačavanje potencijala,
 otpornost izolacije električne instalacije,
 zaštita električnim odvajanjem strujnih kola,
 otpornost poda i zidova,
 funkcionalnost.
6. Ako se pri ispitivanju iskaže neusaglašenost sa odgovarajućim odredbama ovog
pravilnika, ispitivanja se moraju ponoviti poslije ispravljanja grešaka.
7. Neprekidnost zaštitnog provodnika i provodnika za izjednačenje potencijala ispituje se
mjerenjem električne otpornosti, naponom od 4 do 24 V jednosmjerne ili naizmjenične
struje sa najmanjom strujom od 0,2 A.
8. Električna otpornost izolacije električne instalacije mora se mjeriti:
 između provodnika pod naponom, uzimajući dva po dva (mjerenje se obavlja
tokom postavljanja prije povezivanja opreme),
 između svakog provodnika pod naponom i zemlje (fazni provodnici i neutralni
provodnik se mogu spojiti zajedno),
9. U TN-C sistemu PEN provodnik se ne smatra provodnikom pod naponom.
10.Električna otpornost izolacije mjeri se naponima koji nisu manji od vrijednosti napona
datih u tabeli važećeg pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog
napona (sl.list SFRJ, br. 53/88) i zadovoljava ako svako strujno kolo, bez priključene
opreme, ima vrijednost koja nije manja od vrijednosti datih u tabeli istog pravilnika.
11.Mjeranja se obavljaju jednosmjernom strujom.
12.Kad strujno kolo sadrži elektronske uređaje, mjerenja se obavljaju samo između faznog i
neutralnog provodnika koji su spojeni zajedno sa zemljom.
13.Električno odvajanje dijelova pod naponom od drugih strujnih kola provjerava se
ispitivanjem električne otpornosti izolacije, ali sa priključenim aparatima shodno stavu 195.
pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (sl.list SFRJ,
br. 53/88).
14.Rasklopni blokovi (komandni ormari, komandne table, upravljački pultovi i sl.), motorni
pogoni, komande i zabravljivanja moraju se funkcionalno ispitati da bi se provjerilo da li
zadovoljavaju uslove propisane odredbama pravilnika o tehničkim normativima za
električne instalacije niskog napona (sl.list SFRJ, br. 53/88) i jugoslovenskim standardima
iz ove oblasti, i moraju biti atestirani kao cjelina.
15.Zaštitni uređaji izlažu se funkcionalnom ispitivanju samo kad je to moguće, da bi se
provjerila njihova ispravnost, pravilnost postavljanja i podešenost.
16.Ukoliko se kablovi polažu u iskopan zemljani rov, po njihovom polaganju rov se mora
zaatrpati. Zatrpavanje se mora izvesti u slojevima po 30 cm uz nabijanje nasute zemlje
do granice stičljivosi uz njeno kvašenje.

17.Po završetku polaganja kablova u zemlju mora se izvršiti geodetsko snimanje i

obilježavanje trase. Geodetski snimak dostaviti nadležnoj instituciji radi uvođenja trase u
katastar podzemnih instalacija.

39
 Električne instalacije u ostalim prostorima

Električne instalacije potrebne za obezbjeđenje nesmetanog funkcionisanja hidrantske

mreže.

1. Stalno postrojenje koje služi za zahvatanje površinske vode, koja se upotrebljava za gašenje
eventualnih požara, mora imati rezervni izvor za snabdijevanje energijom koji može da se
uključi i ručno.
2. Ako spoljna hidrantska mreža raspolaže dovoljnom količinom vode, a pritisak nije dovoljan,
mora se ugraditi uređaj za povišenje pritiska vode, čiji napor pumpe mora odgovarati
potrebama pri pritisku koji na mjestu potrošnje iznosi najmanje 2,5 bar.
3. U objektima kategorije opasnosti K1, K2, K3 mora da postoji rezervni energetski izvor za
snabdijevanje uređaja za povišenje pritiska.
4. U objektima kategorije K4 i K5 uređaj za povišenje pritiska može da se snabdijeva
električnom energijom preko posebnog kabla iz posebne kućne priključne kutije koja se
nalazi na fasadi zgrade. Ovakav se priključak smatra kao poseban energetski izvor.
5. Ako kablovi za napajanje električnom energijom uređaja za povišenje pritiska prolaze kroz
prostorije koje mogu biti ugrožene požarom, moraju se zaštiti tako da njihova otpornost
prema požaru iznosi najmanje 2 sata. Sredstva koja se upotrebljavaju za ovu zaštitu moraju
biti atestirana.
6. Uređaj za povišenje pritiska u hidrantskoj mreži mora imati mogućnost svakodnevne
automatske kontrole svih pumpi i signalizaciju kvara na kontrolnom mjestu, a aka to nije
moguće obezbjediti, uređaj se kontroliše ručnim uključivanjem jednom mjesečno.

Tehnički uvjeti za električne instalacije u visokim objektima1

1. Uređaj za provjetravanje požarnog sektora uključuje se preko signalnih uređaja za dim, koji
su postavljeni u unutrašnjim komunikacijama ispred stepenišnog prostora na najvišoj tački
ispod tavanice. Osim automatskog, mora biti obezbjeđeno i ručno uključivanje sistema za
provjetravanje.
2. Put do izlaznih vrata mora biti vidljivo obilježen, po mogućnosti sa električnim osvjetljavanjem
oznake izlaza.
3. Izlazna vrata koja su namijenjena samo za evakuaciju u slučaju požara moraju biti vidljivo
označena kao izlazna vrata u slučaju požara, po mogućnosti sa električnim osvjetljavanjem
oznake izlaza.
4. Ako se izlazna vrata pokreću električnom energijom, moraju biti konstruisana tako da se, u
slučaju nestanka energije za napajanje, mogu otvoriti ručno.
5. Svaki izlaz iz objekta u slučaju požara mora biti označen uočljivim znakovima, po mogućnosti
sa električnim osvjetljavanjem oznake izlaza, ako izlaz ili put do izlaza nisu vidljivi
neposredno iz prostorija.
6. Pri označavanju izlaza iz objekta ne smiju se koristiti jako osvjetljeni znakovi namjenjeni
drugoj svrsi niti se u liniji pogleda prema znaku izlaza smiju izlagati roba ili drugi predmeti
koji bi mogli da odvuku pažnju od izlaza.
7. Svaka vrata, prolaz ili stepenište koje ne služe za izlaz niti su pristupni put izlazu, a smješteni
su tako da bi se zabunom mogli smatrati izlazom, moraju biti vidljivo označeni znakom koji
ukazuje na stvarnu namjenu vrata, prolaza ili stepeništa, a po mogućnosti sa električnim
osvjetljavanjem pomenute oznake.
8. Znakovi za usmjeravanje kretanja ljudi moraju biti osvijetljeni izvorom svjetlosti koji na
osvijetljenu površinu daje jačinu svijetla najmanje 50 lx.

40
9. Ako se iz tehničkih ili drugih razloga, vrata koja razdvajaju požarne sektore drže otvorena,
ona moraju imati mehanizam koji ih u trenutku pojave dima zatvara.
10.Zidovi vertikalnih kanala za smještaj svih vrsta instalacija, pa i električnih, moraju biti otporni
prema požaru 1,5 sati.
11.Pristupni otvori za kontrolu instalacija moraju se osigurati vratima ili kapcima otpornim prema
požaru najmanje 1,5 sati.
12.Horizontalni kanali u koje se postavljaju instalacije moraju biti otporni prema požaru 1 sat.
13.Sve obloge horizontalnih kanala i otvora na tim kanalima moraju biti od negorivog materijala.
14.U horizontalnim kanalima bez protivpožarne pregrade koja spriječava prenošenje požara duž
instalacija dozvoljena dužina instalacija može da iznosi najviše 15 m.
15.Osim instalacija potrebnih za rad lifta, u okno za lift postavljaju se još samo instalacije za
automatsko otkrivanje požara i javljanje o požaru koji se može javiti u oknu za lift i kabini.
16.Lift mora biti opremljen uređajima koji omogućavaju da se, u slučaju požara u požarnim
sektoru u kome se lift nalazi, kabina automatski dovede u prizemlje i da se, poslije izlaska
lica, lift automatski isključi iz rada.
17.Dimni detektori, zbog osjetljivosti, ne smiju biti povezani sa komandom za blokiranje lifta.
18.Komanda za upravjanjem sigurnosnim liftom mora biti napravljena tako da se kabina,
pozivom iz prozemlja, preko posebnog prekidača, može bezbjedno, u svako vrijeme, dovesti
u prizemlje.
19.Sigurnosni lift se koristi za vrijeme požara samo pomoću posebnog ključa za upravljanje.
20.Zidovi prostorije u koju se smiještaju transformatori moraju bit otporni prema požaru
najmanje 3 sata.
21.Iznad ulaznih vrata u transformatorsku stanicu mora se napraviti nadstrešnica koja ima
dobro zaptivenu vezu sa objektom i čija dužina mora da iznosi najmanje 2m, a širina, od
vrata na jednu i drugu stranu, po 1m.
22.Osim redovnog tj. glavnog, napajanja električnom energijom iz mreže, u objektima se mora
obezbjediti rezervni izvor koji će električnom energijom napajati sljedeće uređaje:
 sigurnosni lift ili najmanje jedan lift namijenjen korisnicima objekta,
 osvjetljenje puteva za evakuaciju (stepeništa, hodnici, pristupni putevi, natpisi za bržu
evakuaciju i sl.),
 uređaje za zatvaranje dimnih klapni u objektu,
 hidroforsko postrojenje i pumpe (ako postoje u objektu),
 uređaj za automatsko otkrivanje i javljanje o požaru,
 automatski uređaje za gašenje požara (ako su postavljeni),
 uređaje za provjetravanje prostora, tampon-zona, i električnih uređaja koji služe za
zaštitu od požara.
23.Ako se kao rezervni izvor za snabdijevanje električnom energijom koristi agregat sa motorom
sa unutrašnjim sagorijevanjem, za taj agregat mora se obezbijediti posebna prostorija čiji su
zidovi i vrata otporni prema požaru najmanje 1,5 sati. Ovaj agregat mora se automatski
uključivati i mora biti sposoban da obezbjedi potrebnu količinu električne energije najmanje 2
sata.
24.Akumulatorske baterije koje se koriste kao rezervni izvor električne energije moraju biti
smještene u posebnu prostoriju koja se dobro provjetrava i koja svim svojim instalacijama
mora odgovarati zahtjevima važećih propisa za protueksplozijsku zaštitu. Vrata na ovoj
prosoriji moraju biti otporna prema požaru najmanje 1 sat i prilikom otvaranja i zatvaranja ne
smiju varničiti, tj. kontaktne površine moraju biti obložene neiskrećim materijalom. Kapacitet
akumulatorskih baterija mora biti takav da obezbjedi napajanje električnom energijom
predviđenih uređaja najmanje 2 sata.
25.Električna instalacija u objektu mora biti napravljena tako da se iz prizemlja ili spolja može
brzo isključiti.
26.Razvodne table i druge table sa mjernim uređajima postavljaju se u ormare od negorivog
materijala koji se ne smiju nalaziti na putu za evakuaciju iz objekta.
27.Glavni naponski vodovi, kao i ostali vodovi koji prolaze kroz jedan ili više požarnih sektora
postavljaju se tako da se preko njih ne može prenijeti vatra sa jednog sprata na drugi sprat,

41
 odnosno iz jednog požarnog sektora u drugi požarni sektor.
28.U okna namjenjena za električne kablove ne smiju se postavljati druge instalacije.
29.Pri aktiviranju signalnog uređaja za dim ili uređaja za automatsko otkrivanje i javljanje o
požaru uređaji za dovod svježeg vazduha moraju biti izvedeni tako da se automatski
isključuju.
30.Uređaji za provjetravanje i klimatizaciju ponovo se uključuju iz prizemlja prekidačem
postavljenim na lako dostupnom mjestu.

Gromobranska instalacija2

1. U ovom dijelu će biti navedeni tehnički uvjeti projektiranja, izvođenja i održavanja

gromobranskih instalacija, koje su uobičajene u praksi. Detalji konstrukcionih rješenja
pojedinih specifičnih slučajeva definiranih u tehničkim propisima o gromobranima se ovdje
neće iznositi jer ne spadaju u oblast koja se ovdje obrađuje.
2. Na svim objektima, sem onih u privatnom vlasništvu, se kao osnovna zaštita od
atmosferskih pražnjenja mora upotrebljavati klasična gromobranska instalacija koja se
izvodi u obliku Faradejevog kaveza. Ova se instalacija sastoji od sljedećih elemenata:

 hvataljke,
 spusnih vodiča,
 zemljovodi,
 uzemljivači.
3. Svi elementi od kojih je sastavljana gromobranska instalacija su standardizirani i kod
projektiranja, izgradnje i održavanja se isključivo kao takvi moraju upotrebljavati.
4. Gromobranska instalacija mora biti projektirana, izvedena i održavana tako da omogući:
 bezbjedno odvođenje atmosferskog elektriciteta u zemlju,
 pri odvođenju groma u zemlju ne smije doći do preskoka na druge metalne mase,

Hvataljke
1. Hvataljke se moraju postaviti na onim mjestima na objektima na kojima postoji najveća
vjerovatnoća udara groma.
2. U principu se hvataljke moraju izvoditi kao vodovi položeni na posebne nosače po krovu
objekta u obliku paralelograma, sa bilo kojom stranicom koja nije veća od 20 m.
3. Kao materijal za hvataljke se upotrebljava (sem u posebnim slučajevima) vruće pocinčana
čelična traka minimalnog poprečnog presjeka 60 mm 2, zatim vruće pocinčana čelična žica
najmanjeg promjera 8 mm ili metalni dijelovi krova čiji je najmanji presjek 50 mm 2 i
debljina 0,5 mm.
4. Hvataljke na drvenim konstrukcijama moraju biti odmaknute 15 cm od konstrukcije
montirane ne specijalne nosače (potpore).
5. Hvataljke na betonskim krovovima mogu se položiti direktno na krov ili specijalne nosače
(potpore).
6. Hvataljke na kosim krovovima se sastoji od jednog voda na svakom sljemenu i odvoda na
ivicama zabata, koji se protežu do oluka (strehe).
7. Hvataljke u vidu voda se postavljaju na krovne potpore međusobno maksimalno udaljene
1,5 m i na potpore po sljemenu udaljene najviše 1,0 m.
8. Nadgradnje moraju biti štićene gromobranom, a zgrade u podnožju nadgradnji se tretiraju
kao da nadgradnje ne postoje.
9. Hvataljke se mogu međusobno spojiti.
10.Krovni nosači bilo koje vrste (antene, štenderi isl.) ne smiju se smatrati hvataljkama i u

2
Na osnovu IEC 62305)

42
 slučaju da su spojeni na gromobran.
11.Krovni vodovi moraju biti postavljeni tako da oko objekta čine Faradejev kavez.
12.Kao materijal za krovne vodove se upotrebljava (sem u posebnim slučajevima) vruće
pocinčana čelična traka minimalnog poprečnog presjeka 60 mm 2 , zatim vruće pocinčana
čelična žica najmanjeg promjera 8 mm ili metalni dijelovi krova čiji je najmanji presjek 50
mm2 i debljina 0,5 mm.
13.Kod polaganja krovnih vodova mora se voditi računa o galvanskim strujama i koroziji kod
upotrebe različitih metala tj. o elektrohemijskom redu elemenata.
14.Aluminijum i bakar se ne smiju spajati neposredno.
15.Na bakarnim krovovima je potrebno upotrebljavati bakarne vodove.
16.Na pocinčanim krovovima nisu dozvoljeni odvodi sa golom bakarnom žicom.

Spusni vodiči
1. Spusni vodiči imaju ulogu da ostvare najkraću moguću vodljivu vezu hvataljke sa
uzemljivačem.
2. Položaj odvoda treba biti što bliže ivicama zgrade, a što dalje od prozora, vrata,
električnih instalacija i metalnih masa koje nisu priključene na gromobransku instalaciju.
3. Broj odvoda se određuje na sljedeći način:
 za zgrade površine do 20 m2 dovoljan je samo jedan odvod,
 za zgrade površine osnove od 20 do 50 m2 pored glavnog odvoda je potrebno
predvidjeti i jedan pomoćni odvod,
 za zgrade površine osnove veće od 50 m2 mora imati najmanje dva glavna
odvoda,
 za zgrade šire od 12 m mora se predvidjeti najmanje četiri odvoda,
 za zgrade duže od 20 m, treba za svakih započetih 20 m sa jedne strane, a za
zgrade šire od 12 m sa obje strane dodati po jedan odvod,
 ako je zgrada šira od 20 m, za svakih započetih 20 m širine treba dodati po jedan
odvod,
 ako zbog nesimetričnosti osnove zgrade nije jasno koliko treba odvoda treba
postaviti odvode na svakih započetih 20 m obima osnove.
4. Odvodi mogu biti glavni i pomoćni. Glavni odvodi su posebno položeni vodovi ili metalne
mase koje zadovoljavaju uvjete propisa. Pomoćni odvodi su isključivo metalne mase
objekta koje zadovoljavaju propisane presjeke provodnika (oluci isl.).
5. Najmanji poluprečnik savijanja spusnih vodiča je 200 mm, a po pravcu se promjena
smjera mora svesti na ugao manji od 90.
6. Vodovi se polažu na zidne potpore koje su maksimalno na međusobnoj udaljenosti 2,0 m.
7. Za armiranobetonske zgrade treba upotrijebiti armaturu kao glavni odvod. Neprekidnost
voda se mora obezbjediti zavarivanjem i polaganjem okruglog čelika =8mm od hvataljke
do temelja.
8. Ukoliko se odvodi polažu pod žbuk moraju biti zažtićeni od korozije ili položeni u
izolirajuće cijevi.
9. Spusni vodiči se moraju opskrbiti mjernim spojem koji je pristupačan za mjerenje.

Zemljovodi
1. To su provodnici koji vezuju spusni vodič od mjernog spoja do uzemljivača.
2. Provodnik mora biti presjeka najmanje 100 mm2 za traku sa najmanjom debljinom od 3,5
mm ili =10mm za pocinčanu čeličnu žicu.
3. Na ulazu u zemlju zemljovod se sa obje strane ulaza mora dodatno antikorozivno zaštititi.
4. Daozemni spoj se u nadzemnom dijelu štiti mehaničkom zaštitom.

Uzemljivači
1. Za nove zgrade se isključivo moraju upotrebljavati temeljni uzemljivači. Kod starih zgrada
na kojima se ne mogu postaviti temeljni uzemljivači moraju se staviti uzemljivač u zemlji
koji može da bude površinski tj. horizontalni (traka ukopana 0,8 m duboko) ili dubinski tj.

43
 vertikalni (cijevi najmanjeg unutarnjeg promjera =50 mm, ili L profil 65x65x7 mm,
minimalne dužine 3 m).
2. Razmak uzemljivača ili odvoda od postojećih električnih kabela mora biti najmanje 3 m.
3. Ukrštanje kabela i uzemljivača treba po pravilu da bude pod pravim uglom, a ako nije
moguće postići razmak od 3m, uzemljivač se mora postaviti u izolirajuću cijev koja izolira
uzemljivač na dužini koja obezbjeđuje gornji razmak.
4. U slučaju da na objektu postoji više uzemljivača treba ih sve međusobno povezati. Za
povezivanje uzemljivača se upotrebljava ista traka koja se upotrebljava za uzemljivač.
Ovo važi i za povezivanje dva tipa uzemljivača (dubinski i površinski) koji se
upotrebljavaju za isti objekt kada se želi smanjiti prelazni otpor uzemljenja.
5. Traka za uzemljenje se u rov mora postaviti na užu stranu okomito (na kant) kako bi se
izbjeglo slijeganje zemlje ispod trake, a zemlja koja se nasipa oko trake ne smije sadržati
kamenje i druge primjese koje imaju veliki specifični otpor. Prilikom nasipanja zemlje ista
se mora tvrdo nabijati u slojevima, sve dok se sva iskopana zemlja ponovo ne upotrijebi u
rovu.
6. Sve metalne mase u zemlji koje nisu na većoj udaljenosti od uzemljivača od 3 m treba
povezati sa uzemljivačem. Treba nastojati da se po mogućnosti na uzemljivač povežu sve
metalne mase koje su udaljene od njega za manje od 20 m.
7. Postupak pri projektiranju i gradnji uzemljenja mora podrazumjevati sljedeće korake:
 ispitivanje specifičnog otpora zemljišta geološkim sondiranjem, i utvrđivanje
slojeva tla sa najmanjim specifičnim otporom,
 projektiranje uzemljivača uz vođenje računa da se provodnik polaže u slojeve
zemlje koji imaju najmanji specifični otpor, sa potrebnim proračunima otpora
uzemljivača i njegovog udarnog otpora,
 polaganje trake u rov, njegovo djelimično zatrpavanje i preliminarna provjera
prelaznog otpora koji treba potvrditi projektirane vrijednosti otpora, ili se
odgovarajuće radnje i dopune koje bi te vrijednosti dovele na željenu veličinu,
 konačno zatrpavanje rova i definitivno mjerenje otpora uzemljenja.
8. Zgrade u kojima se skuplja veći broj ljudi treba nastojati uzemljiti pomoću najmanje dva
prstenasta uzemljivača koji se međusobno spajaju i okružuju zgradu.
9. Gasovodi se ne smiju upotrebljavati kao uzemljivač.

44