STATISTIKA: Predavanje 3 1

Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2. POLOŽAJNE SREDNJE VRIJEDNOSTI

2.1. KVANTILI

Kvantili - vrijednosti numeričkog obilježja koje niz uređen po veličini dijele na q jednakih
dijelova.
Broj kvantila p je za jedan manji od njegova reda q:
a) Medijan = kvantil reda q=2, p=1,
b) Kvartili = kvantili koji red dijele na 4 jednaka dijela (p=3):
Q1 - prvi ili donji kvartil
Me - drugi kvartil ili medijan
Q3 - treći ili gornji kvartil
c) Decili = kvantili koji red dijele na 10 jednakih dijelova (broj decila je 9; p=9),
d) Percentili = kvantili koji red dijele na 100 jednakih dijelova (p=99).

2.1.1. MEDIJAN
"Bolje nešto uraditi temeljito, nego svašta površno."
(Non multa, sed multum.)
Latinska poslovica

Pri određivanju i izračunavanju medijana polazi se od nakane pronalaženja one vrijednosti

numeričkog obilježja koja frekvencije statističkog niza dijeli na dva jednaka dijela.
Medijan je, dakle, numerička vrijednost koja niz dijeli na dva jednaka dijela. U jednom dijelu se
nalaze elementi koji imaju vrijednost numeričkog obilježja jednaku ili manju od medijana, dok
se u drugom dijelu nalaze oni elementi koji imaju vrijednost numeričkog obilježja jednaku ili
veću od medijana.

najmanja vrijednost
numeričkog obilježja najveća vrijednost
numeričkog obilježja
N/2
Xmin Xmax

50% jedinica 50% jedinica

Me
2 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Pri analizi numeričkoga niza uvijek provjeriti jesu li podaci grupirani u razrede (distribucija
frekvencija) ili negrupirani, odnosno, je li riječ o negrupiranom nizu kojemu je vrijednost
omjera ( iN ) cjelobrojna ili necjelobrojna.
q

Nadalje, na izračunavanje medijana će utjecati i podatak o tomu je li numerički niz

kontinuiran ili diskontinuiran

NUMERIČKI NIZOVI

NEGRUPIRANI GRUPIRANI
(distribucija frekvencija)

Cjelobrojna Necjelobrojna
DISKONTINUIRANI KONTINUIRANI
vrijednost omjera iN vrijednost omjera iN
q q
 STATISTIKA: Predavanje 3 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.1.1.1. Medijan za negrupirane statističke nizove

Elemente napisati redoslijedno (poredati ih po veličini),
- središnji element - medijan
 N N
 xr , ≠ INT, r = INT  + 1
Me =  2 2
 xr + xr +1 , N
= INT, r=
N
 2 2 2

INT – cjelobrojni dio razlomka

Primjer 1.
Zadan je negrupirani niz podataka za koji treba odrediti medijan.
X: X1,...X9
2, 12, 3, 4, 2, 5, 2, 7, 8
- članove poredati redoslijedno:
2, 2, 2, 3, 4 , 5, 7, 8, 12

r=5
Me = 4
r = INT (N/2) + 1
r = INT (9/2) + 1 = 4 + 1 = 5

Medijan je 4 što znači da 50% elementa niza ima vrijednost numeričkog obilježja 4 i manju
od 4, a 50% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 4 i veću od 4.

Primjer 2.
Zadan je negrupirani niz podataka za koji treba odrediti medijan.
X: X1,...X12
2, 12, 3, 4, 2, 5, 2, 7, 8, 2, 9, 2
članove poredati redoslijedno:
2, 2, 2, 2, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 9,12

x r + x r +1 3+ 4
= = 3 ,5
2 2

Me = 3,5

Me = 3,5 ⇒ 50% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 3,5 i manju od 3,5, a
50% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 3,5 i veću od 3,5.
4 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.1.1.2. Medijan za statističke nizove grupirane u razrede (distribucija

frekvencija)
Preduvjet: formiranje kumulativnog niza (uvijek na temelju originalnih frekvencija
distribucije frekvencija)
Povlačenjem okomice sa mjesta sjecišta kumulanti na apscisu koja sadrži aritmetičko mjerilo za
numeričko obilježje distribucije frekvencija, omogućuje iščitavanje vrijednosti medijana.

Aritmetičko
mjerilo za
frekvencije

N/2

Aritmetičko mjerilo
Me za obilježje
Izračunavanje medijana za statistički niz grupiran u razrede:
N
− ∑ f1
M = l1 + 2 i
f med
N/2 - središnja jedinica niza (određivanje medijalnog razreda),
l1 - donja granica medijalnog razreda,
Σf1 - frekvencija kumulativnog niza "manje od" ispred medijalnog razreda,
fmed - originalna frekvencija medijalnog razreda,
i - veličina razreda medijalnog razreda.

Primjer 3.

Promet u 000 Broj Sredine Veličine Kumulativni niz Kumulativni niz

kuna poduzeća razreda razreda "manje od" "više od"
xi (000 kn) fi xi ii
25-40 78 32,5 15 78 420
40-45 68 42,5 5 146 342
45-55 123 50 10 269 274
55-60 78 57,5 5 347 151
60-65 73 62,5 5 420 73
Ukupno 420 - - - -

N
− ∑ f1
2 210 − 146
M = l1 + i = 45 + 10 = 50,2 (000)kuna
f med 123
Tumačenje: 50% promatranih poduzeća ostvarivalo je promet od 50,2 tisuća kuna i manji od
toga, a 50% poduzeća je ostvarivalo promet od 50,2 tisuća kuna i veći od toga.
 STATISTIKA: Predavanje 3 5
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Frekvencije kumulativnog
niza Grafički prikaz kumulanti (kontinuirani num. niz)
Broj poduzeća
500 kumulativni niz "manje od"
kumulativni niz "više od"

400

300

N/2=210 200

100

Promet u tisućama kuna

0
25 30 35 40 45 50 55 60 65
Me=50,2

2.1.1.3. Medijan za diskontinuirani numerički niz

Primjer 4.

Broj automobila Broj obitelji

xi fi
1 180
2 220 N 615
= = 307 ,5 Me = 2
3 130 2 2
4 85
Ukupno 615

ROD GRAFIKON
obitelji fi (fci)

300

200

100

0 1 2 3 4 automobili
Za distribucije frekvencija diskontinuiranog numeričkog obilježja medijan se određuje uz pomoć
kumulativnog niza "manje od":
- odredi se medijalni razred,
- iščita se vrijednost diskontinuiranog numeričkog obilježja medijalnog razreda.
6 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Vrijednost numeričkog obilježja medijalnog razreda je medijan distribucije frekvencija

diskontinuiranog numeričkog obilježja.

Broj Broj Precizne Veličine Kumulativni niz Kumulativni niz

automobila obitelji granice razreda "manje od" "više od"
xi fi xi ii
1 180 0,5-1,5 1 180 615
Me = 2 220 1,5-2,5 1 400 435
N/2
3 130 2,5-3,5 1 530 215
4 85 3,5-4,5 1 615 85
Ukupno 615 - - - -

50% obitelji posjedovalo je dva ili manje automobila, a 50% obitelji dva ili više automobila.

Svojstvo medijana je da je zbroj apsolutnih veličina odstupanja originalnih vrijednosti

numeričkog obilježja od medijana manji ili jednak zbroju takvih odstupanja izračunatih od bilo
koje druge veličine različite od medijana:

∑ x - Me = minimum
i =1
i

odnosno:
N N

∑ x − Me
i =1
i 〈 ∑ x −a,
i =1
i a≠Me

za distribucije frekvencija:
k k

∑ fi xi − Me 〈
i =1
∑f
i =1
i xi − a , a≠Me

Izračunavanje medijana se preporučuje:

- kada su nepoznate sve vrijednosti numeričkog obilježja
(uvjet: vrijednosti numeričkog obilježja poredane po veličini, i poznat njihov broj),
- za distribucije frekvencija koje imaju otvorene razrede.
- nema primjenu u istraživanjima ekstremnih vrijednosti

Prednosti:
- u odnosu na izračunate srednje vrijednosti (aritmetička sredina, harmonijska sredina) manje
osjetljiv na ekstreme
- reprezentativnost medijana u izrazito asimetričnim distribucijama frekvencija veća je od
reprezentativnosti aritmetičke sredine
 STATISTIKA: Predavanje 3 7
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.1.2. KVARTILI

Kvantili - vrijednosti numeričkog obilježja koje niz uređen po veličini dijele na q jednakih
dijelova.
Broj kvantila p je za jedan manji od njegova reda q:
a) Medijan = kvantil reda q=2, p=1,
b) Kvartili = kvantili koji red dijele na 4 jednaka dijela (p=3):
Q1 - prvi ili donji kvartil
Me - drugi kvartil ili medijan
Q3 - treći ili gornji kvartil
c) Decili = kvantili koji red dijele na 10 jednakih dijelova (broj decila je 9; p=9),
d) Percentili = kvantili koji red dijele na 100 jednakih dijelova (p=99).

iN
q
a) MEDIJAN N/2, q=2, p=1

Me
b) KVARTILI iN/4, q=4, p=3

Q1 Q2 Q3
N/4 2N/4 3N/4
c) DECILI
iN/10, q=10, p=9

D1 D5 D9
N/10 5N/10 9N/100

d) PERCENTILI
iN/100, q=100, p=99

P25 P50 P75

25N/100 50N/100 75N/100
8 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.1.2.1. Kvartili za negrupirane statističke nizove

Elemente napisati redoslijedno (poredati ih po veličini),
- N/4 element numeričkog niza određuje Q1,
- 3N/4 element numeričkog niza određuje Q3.

Xmin Xmax
N/4 N/2 3N/4
50% 50%

Q1 M Q3
25% 25%
središnjih 50% jedinica

Donji kvartil niza rangiranih pojedinačnih vrijednosti numeričke varijable dan je izrazom:

 N N
xr , ≠ INT, r = INT  + 1
4 4
Q1 = 
 xr + xr +1 , N
= INT, r=
N
 2 4 4

xr – se određuje kada niz nije djeljiv s brojem 4

INT – oznaka za cjelobrojni dio razlomka, npr.

INT (15:2) + 1 = 7 + 1 = 8
INT (15:4) + 1 = 3 + 1 = 4 xr = x4

Q1 je medijan prve polovice statističkog niza.

Gornji kvartil niza rangiranih pojedinačnih vrijednosti numeričkog obilježja:

 3N  3N 
xr , ≠ INT, r = INT  +1
4  4 
Q3 = 
 xr + xr +1 , 3N
= INT, r=
3N
 2 4 4

Q3 je medijan druge polovice statističkog niza.

 STATISTIKA: Predavanje 3 9
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

a) Zadan je negrupirani niz podataka za koji treba odrediti prvi i treći kvartil.
X: X1, ..., X9
2, 12, 3, 4, 2, 5, 2, 7, 8
- redoslijedno poredati elemente
- N/4 ≠ INT (Q1 = xr, r = INT (9/4) + 1 = 3, Q1 = x3 = 2)
(Q3 = xr, r = INT (3·9/4) + 1 = 7, Q3 = x7 = 7)

Oznaka rednog Numerička vrijednost

mjesta elementa elementa
X1 2
X2 2
X3 2 (9/4) + 1 = 2 + 1 = 3 Q1=2
X4 3
X5 4 Me=4
X6 5
X7 7 3(9/4) + 1 = 6 + 1 = 7 Q3=7
X8 8
X9 12

Q1 je 2 što znači kako 25% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 2 i manju od
2, a 75% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 2 i veću od 2.

Q3 je 7 što znači kako 75% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 7 i manju od
7, a 25% elemenata niza ima vrijednost numeričkog obilježja 7 i veću od 7.

b) Zadan je negrupirani niz podataka za koji treba odrediti prvi i treći kvartil.
X: X1, ..., X12
X: 2, 12, 3, 4, 2, 5, 2, 7, 8, 2, 9, 2
- redoslijedno poredati xi,
N/4 = INT (Q1 = xr, r = INT (12/4) = 3, Q1 = x3 = 2)
(Q3 = xr, r = I NT (3·12/4) = 9, Q3 = x9 = 7)

Oznaka rednog Numerička vrijednost

mjesta elementa elementa
X1 2
X2 2
X3 2 (2+2)/2 = 2 Q1=2
X4 2
X5 2
X6 3
X7 4
X8 5
X9 7 (7+8)/2 = 7,5 Q3=7,5
X10 8
X11 9
X12 12
10 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.1.2.2. Kvartili za statističke nizove grupirane u razrede (distribucija

frekvencija)
Prvo je potrebno formirati kumulativni niz (na temelju originalnih frekvencija)

Prvi kvartil Q1
N
− ∑ f1
Q1 = l1 + 4 i
f Q1
N/4 - četvrtina elemenata niza (određivanje razreda Q1)
l1 - donja granica razreda Q1,
Σf1 - frekvencija kumulativnog niza "manje od" ispred razreda Q1,
fQ1 - originalna frekvencija razreda Q1,
i - veličina razreda Q1.

Treći kvartil Q3
3N
− ∑ fi
Q 3 = l1 + 4 i
fQ3
3N/4 - tri četvrtine elemenata niza (određivanje razreda Q3),
l1 - donja granica razreda Q3,
Σf1 - frekvencija kumulativnog niza "manje od" ispred razreda Q3,
fQ3 - originalna frekvencija razreda Q3,
i - veličina razreda Q3.

Promet u 000 Broj Sredine Veličine Kumulativni niz Kumulativni niz

kuna poduzeća razreda razreda "manje od" " više od"
xi fi xi ii
25-40 78 32,5 15 78 420
40-45 68 42,5 5 146 342
45-55 123 50 10 269 274
55-60 78 57,5 5 347 151
60-65 73 62,5 5 420 73
Ukupno 420 - - - -

N
− ∑ f1
4 105 − 78
Q1 = l1 + i = 40 + 5 = 41,99 (000) kuna
f Q1 68
25% promatranih poduzeća ostvarivalo je promet od 41,99 tisuća kuna i manji od toga, a 75%
poduzeća je ostvarivalo promet od 41,99 tisuća kuna i veći od toga.

3N
− ∑ f1
4 315 − 269
Q 3 = l1 + i = 55 + 5 = 57,95 (000) kuna
f Q3 78
75% promatranih poduzeća ostvarivalo je promet od 57,95 tisuća kuna i manji od toga, a 25%
poduzeća je ostvarivalo promet od 57,95 tisuća kuna i veći od toga.
 STATISTIKA: Predavanje 3 11
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Za distribucije frekvencija diskontinuiranog numeričkog obilježja kvartili se određuje uz pomoć

kumulativnog niza "manje od":
- odredi se kvartilni razred,
- iščita se vrijednost diskontinuiranog numeričkog obilježja tog razreda

Vrijednost numeričkog obilježja kvartilnog razreda je kvartil distribucije frekvencija

diskontinuiranog numeričkog obilježja.

Broj automobila Broj obitelji Precizne Veličine Kumulativni niz Kumulativni niz
xi fi granice razreda "manje od" "više od"
xi ii
Q1=1 180 0,5-1,5 1 180 615
Me=2 220 1,5-2,5 1 400 435
Q3=3 130 2,5-3,5 1 530 215
4 85 3,5-4,5 1 615 85
Ukupno 615 - - - -
N 3N
= 153 ,75 Q1 = 1; = 461 ,25 Q3 = 3
4 4
25% obitelji posjeduje jedan ili niti jedan automobil dok 75% obitelji posjeduje jedan ili više
automobila.
75% obitelji posjeduje tri automobila i manje od tri automobila dok 25% obitelji posjeduje tri
automobila ili više od tri automobila.

2.1.3. DECILI
Decili su kvantili koji niz dijele na 10 jednakih dijelova (broj decila je 9; p=9), te se nazivaju
kvantilima reda devet. Kako bi se odredili za negrupirani statistički niz prvo je potrebno
elemente niza urediti redoslijedno (poredati ih po veličini).

DECILI
iN/10, q=10, p=9

D1 D5 D9
N/10 5N/10 9N/100

2.1.3.1. Decili za negrupirane statističke nizove

 iN  iN 
xr , ≠ INT , r = INT  + 1
10  10 
Di = 
 xr + xr +1 , iN
= INT , r=
iN
 2 10 10
i = 1,2,...,9.

xr – se određuje kada niz nije djeljiv s brojem 10

INT – oznaka za cjelobrojni dio razlomka.
12 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.1.3.2. Decili za grupirane statističke nizove

Kod grupiranih nizova decili se izračunavaju primjenom sljedećeg izraza:
iN
− ∑ f1
Di = l1 + 10 i i = 1,2,...,9
f decil

2.1.4. PERCENTILI
Percentili su kvantili koji niz dijele na 100 jednakih dijelova (broj percentila je 99; p=99), te
se nazivaju kvantilima reda devedeset i devet. Kako bi se odredili za negrupirani statistički niz
prvo je potrebno elemente niza urediti redoslijedno (poredati ih po veličini).

PERCENTILI
iN/100, q=100, p=99

P25 P50 P75

25N/100 50N/100 75N/100

2.1.4.1. Percentili za negrupirane statističke nizove

 iN  iN 
xr , ≠ INT , r = INT  +1
100  100 
Pi = 
 xr + xr +1 , iN
= INT , r=
iN
 2 100 100
i = 1,2,...,99.

xr – se određuje kada niz nije djeljiv s brojem 100

INT – oznaka za cjelobrojni dio razlomka.

2.1.4.2. Percentili za grupirane statističke nizove

Kod grupiranih nizova percentili se izračunavaju primjenom sljedećeg izraza:
iN
− ∑ f1
Pi = l1 + 100 i i = 1,2,...,99.
f percentil
 STATISTIKA: Predavanje 3 13
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.2. MOD (najčešća vrijednost)

"Nevolja s iskustvom kao učiteljem jest u tome što prvo dolazi ispit, a tek kasnije poduka."
M. Fadden

Mod je ona vrijednost numeričkog obilježja koja je obzirom na svoje susjedne vrijednosti
najčešća. Mod dijeli distribuciju frekvencija na rastuću i padajuću stranu.

Vrste distribucija frekvencija s obzirom na mod:

a) unimodalna (samo jedna modalna vrijednost),
b) bimodalna (dvije modalne vrijednosti),
c) multimodalna (više modalnih vrijednosti).
fci

Mo Mo1 Mo2 Mo1 Mo2 Mo3 xi

unimodalna DF bimodalna DF multimodalna DF

Za statistički niz mod se utvrđuje:

2, 12, 3, 4, 2, 5, 2, 7, 8, 2, 9, 2 Mo = 2

Ako su jedinice numeričkog obilježja grupirane u razrede čija veličina iznosi jedan, mod se
utvrđuje tako da je modalna vrijednost, vrijednost onog razreda koji ima najveću frekvenciju.

Broj automobila Broj obitelji Veličine razreda

xi fi i
1 180 1
Mo =2 220 1
3 130 1
4 85 1
Ukupno 615 -

Mod = 2, tj. distribucija frekvencija diskontinuiranog numeričkog obilježja promatranih obitelji

najčešće posjeduje 2 automobila.
Kod distribucije frekvencija koje su grupirane, a razredi su nejednakih veličina:
- korigirati frekvencije dijeljenjem originalnih frekvencija veličinom razreda (fci = fi/ii)
14 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Grafičko određivanje moda

frekvencije fci
C E ∆ ABC≈∆DBE
B
(b-a) (b-c)
A
D I.

L1 x i-x L2 obilježje xi

Mo
Mo= L1 + x

x : (i − x ) = (b − a ) : (b − c )
x = Mo − L1 i − x = L 2 − Mo
Mo − L1 b−a
=
L2 − M o b−c

Izračunavanje moda u distribucijama frekvencija:

Mo = l1 +
(b − a ) i
(b − a ) + (b − c )
b = frekvencija modalnog razreda (najčešća)
a = frekvencija razreda ispred modalnog razreda
c = frekvencija razreda iza modalnog razreda
l1 = donja granica modalnog razreda
l2 = gornja granica modalnog razreda
i = veličina razreda modalnog razreda
 STATISTIKA: Predavanje 3 15
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Promet u 000 kuna Broj Sredine Veličine Korigirane

xi (000 kn) poduzeća razreda razreda frekvencije
fi xi ii fci
25-40 78 32,5 15 5,2
40-45 68 42,5 5 13,6
45-55 123 50 10 12,3 a
55-60 78 57,5 5 15,6 b
60-65 73 62,5 5 14,6 c
Ukupno 420 - - -

b−a
Mo = l1 + i
(b − a) + (b − c)
15,6 − 12,3
Mo = 55 + 5
(15,6 − 12,3) + (15,6 − 14,6)
Mo = 58,84

Poduzeća su najčešće imala promet od 58,84 tisuća kuna.

Prednost moda:
- u odnosu na aritmetičku sredinu i medijan najmanje osjetljiv na ekstreme.

Nedostaci moda:
- osjetljivost na različita grupiranja frekvencija,
- u pravokutnoj distribuciji - nema opravdanost,
- problem tumačenja moda u bimodalnim i multimodalnim distribucijama.
16 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.3. SPECIFIČNE SREDNJE VRIJEDNOSTI (Momenti

numeričkih nizova)
"Pametnom se može puno reći s malo riječi."
(Verbum sapienti sat.)
Latinska poslovica

Specifične srednje vrijednosti, ili momenti numeričkih nizova su aritmetičke sredine

odstupanja vrijednosti numeričke varijable od njezine aritmetičke sredine (ili neke druge
vrijednosti) podignute na neku potenciju.

VRSTE:
1. oko sredine µr (r=0,1, 2, ..., L)
(centralni ili glavni momenti)
- nulti i prvi moment su konstante
N

∑(x − X )
i
0
N
µ0 = i=1 = =1
N N
Prvi moment je prosječno odstupanje od prosjeka koje je zbog prvog svojstva
aritmetičke sredine uvijek jednako nuli.
N

∑(x − X )
i
1

0
µ1 = i=1 = =0
N N

2. pomoćni momenti
2.1. oko nule mr
2.2. oko a m'r di=xi-a
2.3. oko a uz b m''r d'i = (xi-a)/b
Negrupirane vrijednosti Grupirane vrijednosti
X: x1, x2, ..., xN k
(xi, fi) i = 1,..., k ∑fi =1
i =N

MOMENTI OKO SREDINE

oko N k

aritmetičke ∑(x − X )
i
r
∑ f (x − X )
i i
r

sredine µr = i=1
µr = i=1

N N
POMOĆNI MOMENTI
oko nule N N k

∑(xi − 0)r ∑xi ∑fx

r r
i i

mr = i =1
= i =1
mr = i =1

N N N
oko a N N k

∑(x − a) ∑d ∑fd
r r r
i i i i

m' r = i =1
= i =1
m' r = i =1

N N N
oko a uz b  xi − a 
r k

∑ f d'
N N r
∑ b 
 ∑d'i r i i

m' ' r =
i =1
= i=1 m' ' r = i =1

N N N
 STATISTIKA: Predavanje 3 17
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Negrupirani niz Grupirani niz

X X-a (X-a)/b X f fx X-a f(X-a) (X-a)/b f(X-a)/b
d d’ d fd d’ fd’

X1 d1 d’1 X1 f1 f1x1 d1 fd1 d’1 fd’1

... ... ... ... ... ... ... ...
Xn dn d’n Xk fk fkxk dk fdk d’ k fd’k
∑X ∑d ∑d’ ∑X ∑f ∑fx ∑d ∑fd ∑d’ ∑fd’

oko oko a oko oko oko a oko

nule a uz b nule a uz b

Momenti za distribuciju frekvencija mogu se shvatiti kao:

k

∑ f (x i i − 0) r
∑fx i i
r

X = mr =
r i =2
=
N N
k

∑ fi ( xi − X ) r
∑ f (x − )
r

µr = i=2

N
=
N
X
= x− X ( )
r

∑ f (x i i − a) r
∑ f (x − a )
r

= (x − a )
r
m' r = i =2
=
N N

momentne oko sredine moguće izračunati

preko pomoćnih momenata

kako?
razvijanjem formule momenata oko sredine

2.1. pomoću momenata oko nule

µ 2 = m2 − m12
µ 3 = m3 − 3m1m2 + 2 m13
µ 4 = m 4 − 4 m1 m 3 + 6 m12 m 2 − 3m14

2.2. pomoću momenata oko a

µ2 = m'2 −m'12
µ 3 = m'3 −3m '1 m'2 +2 m '13
µ 4 = m '4 −4 m '1 m '3 +6 m '12 m '2 −3m '14

2.3. pomoću momenata oko a uz b:

µ2 = b2 (m' '2 −m' '12 )
µ 3 = b 3 (m ' '3 − 3m ' '1 m ' ' 2 + 2 m ' '13 )
µ 4 = b 4 (m ' '4 −4m ' '1 m ' '3 +6m ' '12 m ' '2 −3m ' '14 )
18 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

Primjer 5.
Pet poduzeća upošljava različiti broj djelatnika. Prvo poduzeće upošljava 3 djelatnika, drugo 6
djelatnika, treće 9 djelatnika, četvrto 12 djelatnika, a peto 15 djelatnika.
Poduzeća koja upošljavaju 15 djelatnika mogu dobiti poduzetnički kredit pod vrlo povoljnim
uvjetima.

Za zadani niz izračunajte:

1) momente oko sredine (µ1, µ2, µ3, µ4)
2) sve pomoćne momente oko nule, oko a, oko a uz b
3) preko pomoćnih momenata provjerite točnost izračunatih momenata oko sredine!

Na temelju podataka iz zadatka odredite a i b!

Poduzeća s obzirom na
broj djelatnika
3
6
9
12
15
Ukupno 45

1. Centralni momenti (momenti oko sredine)

koje sredine?
• aritmetičke sredine

xi (xi-9) (xi-9)2 (xi-9)3 (xi-9)4

3 -6 36 -216 1296
6 -3 9 -27 81
9 0 0 0 0
12 3 9 27 81
15 6 36 216 1296
45 0 90 0 2754

N 5

∑ ( xi − X )1 ∑ ( x − 9)
i
1
0
µ1 = i =1
= i =1
= = 0 = const.
N 5 5
N 5

∑ (x − X ) ∑ (x − 9)
i
2
i
2
90
µ2 = i =1
= i =1
= = 18
N 5 5
N 5

∑(x i − X )3 ∑(x i − 9)3

0
µ3 = i =1
= i =1
= =0
N 5 5
N 5

∑(x i − X )4 ∑(x i − 9) 4
2754
µ4 = i =1
= i =1
= = 550,8
N 5 5
 STATISTIKA: Predavanje 3 19
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2. Pomoćni momenti
2.2. oko nule

xi (xi-0) xi2 xi3 xi4

3 3 9 27 81
6 6 36 216 1296
9 9 81 729 6561
12 12 144 1728 20736
15 15 225 3375 50625
45 45 495 6075 79299

5 5

∑(xi − 0)1 ∑x
1
i
i =1 i =1 45
m1 = = = =9= X
5 5 5
5 5

∑(x
i =1
i − 0) 2 ∑xi =1
i
2

495
m2 = = = = 99
5 5 5
5 5

∑ (x ∑x
3
i − 0) 3 i
6075
m3 = i =1
= i =1
= = 1215
5 5 5
5 5

∑ (x
i =1
i − 0) 4 ∑xi =1
i
4

79299
m4 = = = = 15859,8
5 5 5

2.3. oko a

xi (xi-15) (xi-15)2 (xi-15)3 (xi-15)4

3 -12 144 -1728 20736
6 -9 81 -729 6561
9 -6 36 -216 1296
12 -3 9 -27 81
15 0 0 0 0
45 -30 270 -2700 28674

5 5

∑(xi − a)1 ∑d
1
i
i =1 i =1 − 30
m'1 = = = = −6
5 5 5
5 5

∑(x ∑d
2
i − a) 2 i
i =1 i =1 270
m' 2 = = = = 54
5 5 5
5 5

∑(x i − a) 3 ∑d i
3

− 2700
m'3 = i =1
= i =1
= = −540
5 5 5
5 5

∑(x ∑d
4
i − a) 4 i
28674
m' 4 = i =1
= i =1
= = 5734,8
5 5 5
20 STATISTIKA: Predavanje 3
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

2.3. oko a uz b

xi (xi-15)/3 (xi-15)2/3 (xi-15)3/3 (xi-15)4/3

3 -4 16 -64 256
6 -3 9 -27 81
9 -2 4 -8 16
12 -1 1 -1 1
15 0 0 0 0
45 -10 30 -100 354
1
5
 xi − a  5
∑
i =1 

b


∑ d'i
1

−10
m' '1 = = i =1 = = −2
5 5 5
2
5
 xi − a  5

∑
i =1 

b 
 ∑ d 'i
2

30
m' ' 2 = = i =1 = =6
5 5 5
3
5
 xi − a  5

∑ 
b 
 ∑ d 'i
3

− 100
m' '3 = i =1  = i =1 = = −20
5 5 5
4
5
 xi − a  5

∑ 
i =1  b 
 ∑ d 'i
4

354
m' ' 4 = = i =1 = = 70,8
5 5 5

3. Izračunavanje centralnih momenata preko pomoćnih momenata

3.1. oko nule

µ 2 = m 2 − m 12
µ2 = 99 - 92 = 99 – 81 =18
µ 3 = m 3 − 3m 1 m 2 + 2m 13
µ3 = 1215 - 3·9·99 + 2·93
= 1215 – 2673 +1458 = 0
µ 4 = m 4 − 4m 1 m 3 + 6m 12 m 2 − 3m 14
µ4 = 15859,8 - 4·9·1215 + 6·92·99 - 3·94
= 15859,8 – 43740 + 48114 – 19683 =
= 550,8

3.2. oko a (a=15)

µ 2 = m' 2 − m'12
µ2 = 54 – (-6)2 = 54 – 36 = 18
µ 3 = m ' 3 − 3 m '1 m ' 2 + 2 m '13
µ3 = -540 - 3·(-6)·54 + 2·(-6)3
= -540 + 972 - 432 = 0
µ 4 = m ' 4 − 4 m '1 m ' 3 + 6 m '12 m ' 2 − 3 m '14
µ4 = 5734,8 - 4·(-6)·(-540) + 6·(-6)2·54 - 3·(-6)4
= 5734,8 – 12960 + 11664 – 3888 =
= 550,8
STATISTIKA: Predavanje 3 21
Položajne srednje vrijednosti, specifične srednje vrijednosti

3. 3. oko a uz b (b=3)
µ 2 = b 2 (m' ' 2 − m' '12 )
µ2 = 32(6 – (-2)2 ) = 9(6 - 4) = 18
( )
µ 3 = b 3 m ' ' 3 − 3 m ' '1 m ' ' 2 + 2 m ' '13
µ3 = 33 ( -20 – 3 · (-2) · 6 + 2·(-2)3)
= 27 (-20 + 36 + 2 ·(-8)) = 0
(
µ 4 = b 4 m ' ' 4 −4m ' '1 m ' ' 3 +6m ' '12 m ' ' 2 −3m ' '14 )
µ4 = 34 (70,8 - 4·(-2)·(-20) + 6·(-2)2·6 - 3·(-2)4)
= 81 (70,8 – 160 + 144 – 48) = 81·6,8 =
= 550,8