FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Uvod
 Pokazna vježba instrumenta SATLOOK za mjerenje parametara satelitske veze.
 U ovoj pokaznoj vježbi bit će prikazan instrument za mjerenje parametara DVB-S i
DVB-S2 sustava koji utječu na kvalitetu satelitske veze. Mjereni parametri su:

2. Vježba – SATLOOK
 razina signala (SIG),
 odnos signala prema šumu (SNR),

instrument
 broj krivo prenešenih bitova (BER)
 modulacijska pogreška (MER).
 Načini rada instrumenta:
 Digitalni
 Analogni
 Spektralni
 Uređaj se spaja kao prijemnik 
mjerimo parametre silazne veze

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Uvod Specifikacija uređaja

 Na slici je prikazana bočna strana uređaja.
 Uređaj može raditi s dva LNB priključka te se može spojiti na računalo preko Frekvencijsko područje 950 ÷ 2150 MHz
RS232 konektora.
Ulazna razina signala 35 ÷ 100 dBμV -74 ÷ -9 dBm
 Ugrađena baterija – omogućuje terenski rad.
Karakteristična impedancija 75 Ω
 Uređaj prepoznaje satelitske transpondere i prikazuje informaciju o njima na LCD
ekranu. Memorija 100 transpondera
Prikaz LCD 3’
PC povezivost RS 232
Baterija punjiva 12V; 1,8 A/h
Vrijeme trajanja baterije 2h
Masa 1,5 kg (s baterijom)
Napajanje 220V/13,8V; 1,5A

2 3
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

DVB-S i DVB-S2 Modulacijski postupci

 DVB-S i DVB-S2 rabe različite modulacije, FEC kodove i faktor zaobljenja filtra 
 Modulacija – postupak transformacije električnog signala koji nosi
informaciju radi njegove prilagodbe za prijenos.
1995. 2003.
DVB-S DVB-S2 MODULACIJSKI SIGNAL PRIJENOSNI SIGNAL MODULIRANI SIGNAL
Modulacija FEC  Modulacija FEC 
 Opći oblik moduliranog signala:
QPSK 1/2, 2/3, 3/4, 5/6, 7/8 0,35 QPSK 1/4, 1/3, 2/5 0,35
8PSK 3/5, 2/3, 3/4, 5/6, 8/9, 9/10 0,25 vMOD  t   A  t   cos c t   m  t   A(t) – vremenski promjenjiva amplituda
0,2 φm(t) – vremenski promjenjiva faza/frekvencija
16APSK 2/3, 3/4, 4/5, 5/6, 8/9, 9/10 ωc – frekvencija prijenosnog signala („carrier”)
32APSK 3/4, 4/5, 5/6, 8/9, 9/10
Radi lakše analize moduliranom signalu
tipično pridružimo kompleksni analitički
signal (tzv. „verzor”)

 
vMOD  t   Re A  t   e jm  t  e jct  Re C  t  e jct   Re VMOD


4 Uočiti: kompleksna amplituda! 5

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Modulacijski postupci Modulacijski postupci

 Primjer: Analiza analognog AM signala
 Rastavimo kompleksnu amplitudu C(t) na realni i imaginarni dio:
 e jmt  e  jmt 
A  t   U pm 1  ma cos mt    U pm 1  ma 
 2  C t   At  C  t   I  t   jQ  t 
m  t   konst. Pretpostavimo φm(t)=0 vMOD  t   Re C  t  e jct   Re  I  t   jQ  t     cos c t   j  sin c t  
radi jednostavnosti! Verzorski dijagram
Im VMOD


 e jmt  e  jmt  jct
V 
 C t  e jc t
 U pm 1  ma e U pm ma
vMOD  t   Re C  t  e jct   I  t  cos c t   Q  t  sin c t 
MOD
 2 
2
C(t) 
 jc t U pm ma j c m t U pm ma j c m t
ωm   Uočiti: Kosinus i sinus su međusobno ortogonalni – na istoj
V  U pm e  e  e
MOD
2 2 frekvenciji moguće je modulirati dvije neovisne informacije I(t) i Q(t)
U pm ma
primjenom dvaju prijenosnih signala fazno pomaknutih za 90
vMOD  t   Re V 
ωp  ωm 

Upm  2
MOD
→ Ovaj se princip primjenjuje kod QAM modulacije
 Rastav na I i Q komponentu signala karakterističan je za diskretne
Upm – amplituda prijenosnog signala
Re VMOD

 modulacije (ASK, PSK, FSK itd.) – analogan rastavu vektora!
ma – indeks modulacije vMOD(t) 
ωm – frekvencija modulacijskog signala ωm << ωc ! 6 7
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Diskretna modulacija faze QPSK – realni konstelacijski dijagram

 U digitalnim satelitskim komunikacijama primjenjuje se postupak diskretne  U realnosti amplituda i faza moduliranog signala odstupaju od idealne
modulacije faze (tzv. PSK – phase shift keying) (obilježja prijenosnog kanala; šum; nesavršenost modulatora...)
 Faza moduliranog signala za vrijeme trajanja jednog simbola (niza od n bitova) → Ako je odstupanje preveliko, može doći do pogrešnog očitanja
dana je kao: simbola ili bita
2 M  2n ; M diskretnih stanja/mogućih simbola DVB-S i DVB-S2 – Spektralna učinkovitost
m   m  0 Q(t)
M m  0,1...M  1  generički naziv: M-arni PSK
I  t   V  cos  m
 Kompleksna amplituda dana je kao: C  t   I  t   jQ  t   V  e jm
Q  t   V  sin  m
 Primjer: Kvadraturna modulacija faze I(t)
(QPSK ili 4-PSK) Konstelacijski (I-Q) dijagram
→ M=4; tipično stavimo φ0=45 Q(t)
 Na ovaj način I i Q nikad nisu 0

(bipolarni NRZ format) φm=135 φm=45

 φm{45,135,225,315} QPSK sa šumom
 Svakom stanju pridružimo
I(t)
dvobitnu sekvencu φm=225 φm=315
9
8

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

DVB-S i DVB-S2 modulacije Vjerojatnost greške bita (BER)

QPSK  Prikazujemo princip proračuna BER-a za BPSK i QPSK signal
8-PSK
→ Pretpostavljamo Gaussov šum u kanalu (AWGN)
→ U demodulatoru detektiramo ovojnicu signala i potom donosimo odluku o bitu
 Pretpostavimo: bit „1” predstavljen je razinom ovojnice signala V, a bit „0”
razinom ovojnice signala -V. Prag odluke je u ovom slučaju v=0.
 Iz demodulatora izlazi signal i šum:
v
Gustoća vjerojatnosti
amplituda (Gaussova)
v  V  všum
„1” V  Energija bita (def.) – integriramo
16-APSK
32-APSK kvadrat signala po vremenu trajanja
Prag odluke bita Tb: TB

Eb   V 2 dt  V 2Tb
0
„0” -V
DEMODULATOR  Spektralna gustoća snage šuma
(nakon demodulatora): N 0  2
V  všum 
APSK – moduliramo 2 Tb
KOMPARATOR  Gaussova gustoća  v V 
2
i amplitudu i fazu – 1
f v 
2
vjerojatnosti: e 2
vrsta QAM-a! 10 Odluka? 2  
11
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Vjerojatnost greške bita (BER) Vjerojatnost greške bita (BER)

 Ako je primjerice došlo do pogreške u očitanju nule, tada vjerojatnost  Operator erfc(x) je komplementarna funkcija greške određena kao:
da je ukupni napon prešao prag odluke dobivamo integracijom  2
x
2 erf  x  
 
t 2
erfc  x    e dt  1  erf  x  e dt
2
t
funkcije gustoće vjerojatnosti (prag odluke je u ovom slučaju v=0) kao:  0
x
 v  ( V ) 
2 2
   1 v 
1 1   šum 
v 
BER   f  v  dv 
2 0  e
2  
e 2 2
dv  d  šum 
0 2 V/   

2

u
V  1  V 
def .
1  def .
1  x 
BER  Q     erfc   Q  x   e 2
du  erfc  
  2  2  2 x 2  2

 Eb 
  Ovako izračunati BER vrijedi za
1
BER   erfc  Tb   1  erfc  Eb  U praksi je jednostavnije mjeriti odnos signal-šum nego omjer Eb/N0
2  N 0  Tb  2 BPSK i QPSK modulacije! 
 N0  → Energija bita po jedinici šuma i odnos signala i šuma povezani su izrazom:
 
 
QPSK signal možemo S Eb RS
Vjerojatnost greške za očitanje jedinice bila RS - brzina toka podataka [bit/s]
promatrati kao sumu dvaju 
bi ovdje jednaka onoj za očitanje nule! nezavisnih BPSK signala! 12
N N0 B B - frekvencijska širina kanala [Hz]. 13

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Vjerojatnost greške bita (BER) “Easy find” način rada

 BER Omjer energije bita po jedinici
šuma je bezdimenzionalan:
Ako se napravi slijedeća aproksimacija:
 Eb  J Ws

Eb
  =
1 E e N0  N 0  W/Hz Ws
BER   erfc b 
2 N0 Eb
4
N0 1.E+00

1.E-01

tada se može ovisnost BER-a 1.E-02

1.E-03
prikazati prema slici gdje crvena
1.E-04
BER

linija predstavlja BER izražen

1.E-05 BER'
 Rabi se kod pronalaženja samog satelita, tj. usmjeravanja antene.
pomoću erfc funkcije a plava 1.E-06 BER  Informacija o transponderima nalazi se u memoriji uređaja.
linija predstavlja BER izražen 1.E-07
 Na početku rada izgled kao na lijevoj slici.
pomoću aproksimacije (BER’). 1.E-08

1.E-09
 Pronalazak željenog transpondera dat će rezultat sličan onome na
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 desnoj slici.
Eb/N0
Zaštitnim kodiranjem (FEC)
možemo dodatno smanjiti BER! 14 15
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Digitalni način rada – traženje signala Digitalni način rada

 Kad uređaj pronađe signal, na ekranu će biti prikaz kao na slici gore.
 U digitalnom načinu rada, uređaj pokušava pronaći signal sa satelita na  Dana je informacija o satelitu, frekvenciji transpondera, LNB-u, FEC kodu, te četiri
trenutnoj frekvenciji. termometarske razine:
 SIG
 Dok uređaj traži signal sa satelita, prikaz na zaslonu je sličan onome na
slici.  SNR
 BER
 Konstelacijski dijagram zasad ne prepoznaje nijednu modulacijsku shemu.
 MER
 Prikazana je samo trenutna frekvencija, dok su termometarske razine
 Prikazan je i konstelacijski dijagram te modulacija (QPSK, QPSK HD, 8-PSK …)
(SIG, SNR, BER, MER) niske.
 Dana je i informacija o DC naponu (13V/18V) i prisustvu 22 kHz signala.
16 17

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Digitalni način rada Digitalni način rada

 SIG
 BER
 Razina signala na trenutnoj frekvenciji. Prikaz ove razine razlikuje se u
 Broj krivo prenešenih bitova (Bit Error Ratio) ili vjerojatnost greške bita. Što je
analognom i digitalnom načinu rada.
taj broj manji, bolja je kvaliteta signala.
 Na slici gore BER je prikazan u suprotnom smjeru što znači da je kvaliteta
 SNR signala bolja što je BER manji
 Odnos signal/šum (signal to noise ratio – SNR) je omjer snage korisnog  Željeni BER je reda veličine 10-8, što predstavlja jedan krivo preneseni bit od
signala u odnosu na snagu pozadinskog šuma. sto milijuna bitova.
 Psignal 
 Omjer je prikazan u dB i računa se kao: SNR  10  log  
 Pšum 
18 19
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Digitalni način rada Digitalni način rada


 Kod mjerenja sa SATLOOK uređajem uzima se 200 točaka za računanje MER-a.
e


w


Primjer „lošeg” signala
 v

 MER
 Omjer modulacijske greške (Modulation Error Ratio) računa se pomoću  FEC – unaprijedno ispravljanje pogreške
konstelacijskog dijagrama u dB (alternativno u %).
→ Karakterizira se kao omjer broja korisnih informacijskih bitova (k) i ukupnog
 Vektor greške: Razlika izmjerenog I i Q u odnosu na teorijski položaj (dolazi do broja izlaznih bitova nakon kodiranja (n) u nekoj binarnoj sekvenci (n>k zbog
amplitudne i fazne pogreške uslijed šuma i grešaka u demodulatoru). dodavanja redundantnih bitova!) – tipične vrijednosti: 5/6, 3/4 itd…
 Tipična vrijednost modulacijske greške je oko 16 dB. Veća vrijednost znači → Kodiranjem povećavamo originalnu bitovnu sekvencu koja nosi informaciju 
manji razmak između stvarnog i idealnog položaja. povećavamo mogućnost rekonstrukcije točne informacije u dekoderu
   I 2idealan  Q 2idealan    Ali, kodiranjem povećavamo potrebni protok podataka i time usporavamo
 Omjer u dB dan je kao: MER  10  log  
   I 2 greška  Q 2 greška   sustav  potreban je kompromis!
 
20 21

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Digitalni način rada Spektralni način rada

 Prikazuje razinu signala u ovisnosti o frekvenciji.
 Prikazana je i polarizacija (H ili V).
 “Sweep” se može mijenjati od 1 MHz do 10 MHz.

 Konstelacija
 Slika prikazuje detaljniji prikaz tipične konstelacije (I-Q dijagram).
 Vidi se trenutna modulacija (QPSK i 8-PSK),
 BER: 10-8
 SNR: 15,9 dB odnosno 14,7 dB
 MER: 15,1 dB odnosno 14,8 dB
 Trenutna brzina prijenosa bita: 4,4 ·107 odnosno 5,4 ·107 bit/s
 Frekvencija transpondera: 11720 MHz odnosno 11278 MHz.
22 23
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Analogni način rada Analogni način rada

 LNB istosmjerni napon od 13 V odabire vertikalnu polarizaciju dok 18 V

odabire horizontalnu polarizaciju.
 U ovom načinu rada prikazuje se relativna razina RF signala za dva LNB  LNB signal frekvencije 22 kHz odabire frekvencijski pojas.
ulaza. To je u stvari RF razina za pojas od 950 MHz ÷ 2150 MHz.  Ako je signal od 22 kHz ugašen, LNB odabire donji frekvencijski pojas
 Prikazan je LNB napon od 13 V ili 18 V. (10670 MHz do 11900 MHz)  fLO=9,75 GHz
 Ovim naponom selektiramo polarizaciju (te napajamo LNB)!  Ako je signal od 22 kHz uključen, odabire se gornji frekvencijski pojas
 LNB signal frekvencije 22 kHz je također prikazan (11520 MHz do 12750 MHz).  fLO=10,6 GHz
 Ovim signalom selektiramo frekvenciju lokalnog oscilatora!  Pojas preklapanja (11520 MHz do 11900 MHz) prima se bez obzira je li
signal od 22 kHz uključen ili nije.
 LNB struja ima vrijednost od 90 mA do 175 mA.
24 25

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Praktična mjerenja Utjecaj vremenskih prilika

 Mjerenje parametara  Ciklonalni poremećaj nad Europom koji je prouzročio veliko gušenje signala
DVB-S i DVB-S2 sustava prikazan je na slici.
 Na silaznu vezu najviše
utječe kiša.
 Kiša prigušuje signal,
utječe na polarizaciju i
fazni pomak signala.
 Slike na slijedećim
stranicama prikazuju
razinu signala, omjer
signal/šum, BER i MER
za različite vremenske
prilike (kiša, vedro te
oblačno vrijeme).
 Tijekom mjerenja posebna pozornost davana je FEC-u.
 Mjerenja su se ponavljala oko 30 puta u različitim vremenskim uvjetima.
 Mjerenja su radili kolege Frano Grgić i Ivan Suć kao dio svog diplomskog rada. Ciklonalni poremećaj nad Europom dana 4. svibnja 2014. godine
26 27
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerni postav Mjerenja – DVB-S

Računalni postav za mjerenje i obradu satelitskog signala

Razine signala (SIG) u ovisnosti o vremenskim uvjetima

28 29

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerenja – DVB-S Mjerenja – DVB-S

Usporedba odnosa signal/šum (SNR) u ovisnosti o vremenskim uvjetima

Usporedba modulacijske greške (MER) u ovisnosti o vremenskim uvjetima

30 31
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerenja Mjerenja – DVB-S

 Mjerenje parametara DVB-S sustava  Sažetak izmjerenih parametara DVB-S sustava

Usporedba vjerojatnosti greške bita (BER) u ovisnosti o vremenskim uvjetima Prikaz svih parametara u ovisnosti o vremenskim uvjetima

32 33

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerenja (DVB-S) – što je uočeno? Mjerenja – DVB-S2

 U DVB-S sustavu vidljivo je da se razina signala, odnosi signal šum te MER i

BER tijekom oblačnog i kišnog vremena pogoršavaju.
 BER ima prilične oscilacije što utječe na propusnost podatka tijekom oblačnog i
kišnog vremena.
 FEC se tijekom prethodno prikazanih mjerenja nije mijenjao te je bio stalno 5/6.
 Brzina toka podataka podataka je bila između 3,5 ·107 bit/s tijekom najpovoljnijih
uvjeta pa do 1,4 ·107 bit/s tijekom najlošijih vremenskih uvjeta.
 Modulacija je tijekom svih mjerenja bila QPSK.

Razine signala (SIG) u ovisnosti o vremenskim uvjetima

34 35
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerenja – DVB-S2 Mjerenja – DVB-S2

Usporedba odnosa signal/šum (SNR) u ovisnosti o vremenskim uvjetima Usporedba modulacijske greške (MER) u ovisnosti o vremenskim uvjetima

36 37

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerenja – DVB-S2 Mjerenja – DVB-S2

Usporedba vjerojatnosti greške bita (BER) u ovisnosti o vremenskim uvjetima Prikaz svih parametara u ovisnosti o vremenskim uvjetima

38 39
 FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2015./16.

Mjerenja – DVB-S2 – Što je uočeno? Usporedba DVB-S i DVB-S2

Vrijeme DVB-S DVB-S2
 Razine DVB-S2 signala se znatno razlikuju - posebice SIG i SNR. SIG SNR MER BER SIG SNR MER BER
 Za razliku od DVB-S signala, DVB-S2 signal ima veće oscilacije razine signala u Kiša 45,89 10,10 10,60 3,31E-04 53,75 8,5 8,5 1,00E-08
ovisnosti o vremenskim uvjetima.
Vedro 49,31 10,79 11,00 1,67E-04 64,13 11,5 11,35 1,00E-08
 BER kod DVB-S2 ostao je nepromijenjen za sve slučajeve i iznosio je 10-8 .
 Brzina toka podataka je za sve slučajeve bila 6,4·107 bit/s. Oblačno 47,46 10,45 10,69 3,04E-04 55,88 10,35 10,45 1,00E-08
 FEC je za vrijeme obilne kiše promijenjen s 5/6 na 3/4!
 Modulacija je konstantno bila 8-PSK te se nije mijenjala čak ni kod obilne kiše.
 Glede FEC-a, može se zaključiti da DVB-S2 sustav koristi ACM (adaptive coding
modulation) tehnologiju te se promjena FEC-a izvršila vrlo brzo, te je nakon
nestanka ciklonalnog poremećaja FEC vraćen na početni korak od 5/6.

40 41