Savijanje

Drago Blagojevi , Mašinski fakultet Banja Luka

U ovom poglavlju se prou avaju naponi u gredi ili nosa u kao jednom od najvažnijih
konstruktivnih elemenata. Pod gredom se podrazumijeva konstruktivni element oblika
štapa, ije su dimenzije popre nog presjeka znatno manje od njegove dužine i koji je za
razliku od štapa optere en normalno na uzdužnu osu.
Pod dejstvom optere enja koje djeluje u ravni upravnoj na osu nosa a dolazi do
deformacije prave, elasti ne grede (slika 7.1a) , tj. do krivljenja ose grednog nosa a. To nije
bio slu aj pri aksijalnom naprezanju i uvijanju (ova naprezanja su obra ena u poglavljima 4
i 6), kod kojih je uzdužna osa ostajala nepromijenjena, tj. ravna. Dakle, kada optere enje
djeluje normalno na podužnu osu nosa a, govori se o savijanju grede, odnosno, kaže se da
je ona izložena naprezanju na savijanje. Pri tome u popre nim presjecima nastaju
raspore ene unutrašnje sile, ija rezultanta se može razložiti na popre nu silu Ft i moment
savijanja M.
Moment savijanja ima za posljedicu normalni napon u popre nom presjeku grede, dok
popre na sila ima za posljedicu smi u i napon u tom presjeku.
Pri prora unu napona i deformacije grede, pretpostavlja se da ravni presjeci normalni na
uzdužnu osu grede ostaju ravni i normalni i na deformisanu uzdužnu osu i da vlakna grede
ne vrše pritisak jedno na drugo.

189
 a F a
F
M nedeformisana greda
F q A B
A B C D
a)
M +
deformisana greda c)

+
Ft
–

A F
b)
C B
z A
x F
y
M +

Ft

Slika 7.1. Naprezanje i deformacija grede:

a) optere enje grede silama i momentima,
b) postavljanje koordinatnog sistema Cxyz u presjeku grede,
c) isto savijanje nosa a

Da bi se izveli izrazi za prora un napona, posmatra se, na primjer, greda s trapezastim,

simetri nim popre nim presjekom (slika 7.1b) i uveden je koordinatni sistem x,y,z kroz
težište C presjeka.

Za osu z odabrana je uzdužna osa koja prolazi kroz težišta C svih popre nih presjeka grede.
Osa y je usmjerena prema dole, a osa x, oko koje se dešava savijanje, je normalna na ravan
zy u kojoj djeluje optere enje. Ravan zy je istovremeno i ravan simetrije popre nog
presjeka.

Optere enje grede može biti takvo da se u popre nom presjeku javljaju dvije presje ne sile,
popre na sila Ft i moment savijanja (slika 7.1a), ili samo jedna presje na sila, moment
savijanja M (slika 7.1c, dio grede izme u C i D i konzola na cijelom rasponu AB). U prvom
slu aju radi se o savijanju silama, a u drugom o istom savijanju.

7.1. isto savijanje

isto savijanje se javlja kada u popre nom presjeku grede djeluje samo moment savijanja
oko x ili y ose. Na slici 7.2a, prikazana je konzola optere ena na isto savijanje. Moment
savijanja za x osu je konstantan duž konzole.

190
 O

Mx d Rk
z

z dz N1' y
y N1 N'
N
z
M +

z dz
a) b)
Slika 7.2. a) Nosa optere en na isto savijanje
b) Nedeformisani i deformisani element dužine dz

Da bi se uspostavila veza izme u napona i deformacije, posmatraju se dva popre na

presjeka na malom rastojanju dz. Usljed dejstva momenta savijanja popre ni presjek kroz
ta ku N1, zaokrene se za ugao dϕ u odnosu na presjek kroz ta ku N', te uzdužna osa štapa
NN1, prelazi u luk N'N'1 s polupre nikom zakrivljenosti RK. Vlakna ispod vlakna NN1 se
izdužuju, a ona iznad se skra uju, dok vlakno NN1 ne mijenja dužinu. Skup vlakana koja su
se savila, ali nisu promijenila dužinu ini neutralni sloj ili neutralnu površinu (slika 7.3.).
Presjek neutralnog sloja s ravni savijanja daje elasti nu liniju grede, a presjek neutralnog
sloja s ravni popre nog presjeka daje neutralnu liniju.

C
z

neutralna
linija

Slika 7.3. Položaj ravni savijanja i neutralnog sloja grede izložene savijanju

191
Vlakno koje se nalazi na udaljenosti y od vlakna NN1 promijenilo je svoju dužinu (slika
7.2b). Prvobitna dužina tog vlakna je bila

dz = RK dϕ , (7.1)

a promjena dužine je

∆(dz ) = ( RK + y )dϕ − RK dϕ = ydϕ . (7.2)

Dilatacija je prema (4.4), a uz korištenje (7.1) i (7.2)

∆ (dz ) y
εz = = . (7.3)
dz RK

Pošto vrijedi Hukov (Hooke) zakon (1.11) dobija se

y σ
εz = = z,
RK E

pa je normalni napon

E
σz = y, (7.4)
RK

gdje je E modul elasti nosti materijala.

Iz izraza (7.4) se vidi da se normalni napon mijenja linearno s udaljenoš u od neutralne

linije (slika 7.4). Za neutralnu liniju (y = 0) normalni napon je jednak nuli. U datom
primjeru (slika 7.2.) donja vlakna nosa a se istežu i normalni napon je pozitivan, a gornja
vlakna se skra uju pa je normalni napon negativan (slika 7.4.).

Mx z
–

x C
z
x +

y
y

Slika 7.4. Raspored normalnog napona zbog savijanja po visini popre nog presjeka

192
Da bi se dobila veza izme u normalnog napona i vanjskog optere enja, tj. momenta
savijanja oko ose x (Mx), potrebno je presje i nosa na rastojanju z (slika 7.2.) i posmatrati
ravnotežu lijevog dijela nosa a (slika 7.5.). U popre nom presjeku javlja se samo sila
σ z dA .

Mx

C
x z

zdA
y y
dA x
Slika 7.5. Dio nosa a izložen istom savijanju u stanju ravnoteže

Stati ki uslovi ravnoteže, uz korištenje izraza (7.4), glase:

Fx = 0 , Fy = 0 , (7.5)

E
Fz = 0, σ z dA = ydA = 0 (7.6)
A
RK A

E
M x = 0, σ z ydA − M x = 0 , y 2 dA − M x = 0 , (7.7)
A
RK A

E
M y = 0, σ z xdA = 0, xydA = 0, (7.8)
A
RK A

M z = 0. (7.9)

Jedna ine (7.5) i (7.9) su identi ki zadovoljene.

Iz jedna ine (7.6) se dobija

ydA = S x = 0 , (7.10)
A

tj. da je stati ki moment površine popre nog presjeka za x osu jednak nuli, što zna i da je x
osa težišna osa (Dodatak 1 – Geometrijske karakteristike ravnih površina).
Iz jedna ine (7.8) se dobija da je

193
 xydA = I xy = 0 , (7.11)
A

a to zna i da je centrifugalni moment inercije jednak nuli, odnosno da su ose x i y glavne

ose, a kako je x osa težišna osa, to su x i y glavne centralne ose inercije (Dodatak 1). Na
kraju se iz (7.7) dobija
E
y 2 dA = M x ,
RK A
gdje je
I x = y 2 dA (7.12)
A
aksijalni moment inercije površine popre nog presjeka za x osu (Dodatak 1).

Iz (7.7) i (7.4), a uz korištenje (7.12) dobija se izraz za normalni napon kod savijanja:

Mx
σz = y. (7.13)
Ix

Iz (7.13) se može zaklju iti da napon u proizvoljnom mjestu y ne zavisi samo od momenta
Mx nego i od aksijalnog momenta inercije površine Ix koji je geometrijska karakteristika
popre nog presjeka.
Iz izraza (7.13) se vidi da su ekstremne vrijednosti normalnog napona u krajnjim vlaknima
(slika 7.4.).
Kod istog savijanja Mx = const., pa se iz (7.7) uz korištenje (7.12) dobija da je krivina
elasti ne linije
1 M
= x = const., (7.14)
RK EI x

tj. da je elasti na linija dio kružnice polupre nika RK. Elasti na linija se detaljno obra uje u
Elastostatici II.

Normalni naponi se mogu ra unati po izrazu (7.13) i kod grede koja nema niti jednu ravan
simetrije, ali ako optere enje djeluje u jednoj od glavnih ravni inercije.

7.2. Savijanje silama

Kod savijanja silama ili jednoosnog savijanja spoljašnje optere enje izaziva u popre nim
presjecima grede popre ne sile Ft u pravcu ose y i momente savijanja oko ose x, Mx. Ovo je
naprimjer slu aj kada popre ni presjek ima barem jednu ravan simetrije i spoljašnje sile
djeluju u toj ravni. To je složeno naponsko stanje, koje se sastoji iz istog savijanja i
smicanja. Prema tome, javljaju se i normalni i smi u i naponi (slika 7.6a). Da bi se oni

194
odredili koriste se stati ki uslovi ravnoteže, veza izme u presje nih sila i vanjskog
optere enja i Hukov zakon.
Veza izme u presje nih sila i vanjskog optere enja (slika 7.6b) prema (1.9) i (1.10) glasi:

dFt dM x
= −q , = Ft . (7.15)
dz dz q
b) Mx Mx+ dMx
z x z
x
a) dz y Ft
y y Ft+ dFt
dy

’’dA’’ z dz

c) z
dy x
y nedeformisana
y P
greda
dA dz dw
d)
∂v deformisana
∂z P' greda
dy 90˚-
∂w w= y
∂y
Slika 7.6. Pravo savijanje nosa a
a) normalni napon σ izaiva Mx, a napon smicanja τ izaziva Ft,
b) ravnoteža grednog elementa,
c) dilatacija ε i ugaona deformacija γ elementa dA = dzdy,
d) pretpostavke o pomacima ta ke i presjeka

Usljed djelovanja vanjskog optere enja greda se deformiše. Mogu se odrediti dilatacija i
klizanje, ako se posmatra elementarna površina dA = dzdy (slika 7.6b i 7.6c). Prema (2.45)
i (2.46) dilatacija i klizanje su:

∂w ∂v ∂w
ε= , γ= + , (7.16)
∂z ∂z ∂y

gdje su w i v pomjeranja ta aka (pomaci) u uzdužnom z pravcu grede i u y pravcu.

Pošto nema nikakvih drugih komponenti deformacija, indeksi se mogu pisati kako slijedi
ε = ε z , γ = γ yz .
Odnos izme u dilatacije i normalnog napona, odnosno ugaone deformacije i smi u eg
napona, dat je pomo u zakona elasti nosti (Hukovog zakona (2.54 i 2.64)), tj.
195
 σ =Eε , τ = Gγ. (7.17)

Da bi se odredili naponi i pomaci usvajaju se slijede e pretpostavke o pomacima ta ke

popre nog presjeka grede na proizvoljnoj udaljenosti z (slika 7.6d):
a) Pomak v je nezavisan od koordinate y, tj.

v = v(z), (7.18a)

a to zna i da sve ta ke popre nog presjeka imaju jednake pomake, odnosno ugibe u pravcu
∂v
ose y, odnosno, visina grede se ne mijenja kod savijanja (ε y = = 0) .
∂y

b) Popre ni presjeci koji su prije deformacije bili ravni, ostaju ravni i nakon
deformacije (Bernulijeva (Bernoulli) hipoteza). Pored ugiba v popre ni presjek ima i istu
rotaciju za mali obrtni ugao = (z). Ako je rotacija suprotna smjeru kazaljke na satu,
ra una se da je ugao pozitivan. Stoga ta ka P na proizvoljnom rastojanju y od ose grede
ima pomak w u pravcu ose z:

w(z,y) = (z) y . (7.18b)

Eksperimenti su pokazali da su pretpostavke a) i b) zadovoljavaju e ta ne za vitke

grede s konstantnim ili blago promjenljivim popre nim presjekom. Pod vitkim gredama
h 1
podrazumjevaju se grede kod kojih je < (h je visina a l je dužina grede).
l 10
Uvrštavanjem (7.18) i (7.16) u (7.17) dobija se:

∂w dϕ
σ = E = E ϕ′ y = E y, (7.19a)
∂z dz

∂v ∂w
τ = G ( + ) = G (v' + ϕ) . (7.19b)
∂z ∂y

Ovdje je v' nagib deformisane ose grede, koji je, zbog toga što je | v' | << 1, približno
jednak uglu nagiba. Uvrštavanjem (7.19a) u (7.13) (σ=σz) dobija se:

M x = E ϕ′ Ix ,
odnosno
Mx
dϕ = dz . (7.20)
EI x

Promjena ugla zaokretanja presjeka d po dužini dz proporcionalna je momentu savijanja

Mx. Deformacija elementa grede dužine dz pod djelovanjem momenta savijanja Mx
196
prikazana je na slici 7.7a. Izraz (7.20)je poznat kao zakon elasti nosti za moment savijanja,
a veli ina EIx se naziva savojna (fleksiona) krutost.

d
a) b)
γ
Mx Mx 2
Ft z
z
Ft

dz dz

Slika 7.7. Deformacije elementa grede:

a) zaokretanje popre nog presjeka usljed Mx,
b) smi u a deformacija usljed Ft

Tangencijalni napon nije konstantan po površini popre nog presjeka, pa da bi se dobila

popre na sila Ft na osnovu (7.19b) i izraza (5.16), koji vrijedi za slu aj jednolikog
rasporeda napona (τ=F/A), uvodi se faktor korekcije k. Popre na sila Ft jednaka je

Ft = kGA(v'+ ϕ ). (7.21)

Izraz (7.21) predstavlja zakon elasti nosti za popre nu silu. Pod djelovanjem popre ne sile
Ft element grede ima smi u u deformaciju v' + (slika 7.7b). Veli ina kG
A=GAs naziva se smi u a krutost, gdje je As = k A takozvana "površina smicanja".

7.2.1. Normalni napon pri savijanju silama

Izraz za normalni napon u popre nom presjeku grede dobije se kada se izraz (7.20),
Mx
ϕ′ = , uvrsti u izraz (7.19a), i on glasi:
EI x

Mx
σz = y =σ . (7.13)
Ix

Ovaj izraz je izveden u poglavlju 7.1. isto savijanje. Treba re i da je kod savijanja silama
Mx ≠ const., a to zna i da je σ z = σ z ( z , y ), dok je kod istog savijanja bilo
σ z = σ z ( y ).
Linearna raspodjela normalnog napona je prikazana na slici 7.8. Kod pozitivnog momenta
Mx nastaje za y > 0 napon zatezanja, a za y < 0 napon pritiska. Za y = 0 bi e = 0 i na
197
tom mjestu dilatacija = 0. Zbog toga se osa x naziva nulta ili neutralna linija popre nog
presjeka. Vrijednost maksimalnog napona je u krajnjoj ta ki, s najve im rastojanjem ymax.
Pošto je Wx = Ix / | y |max otporni moment presjeka, slijedi

M x max
σ max = . (7.22)
Wx

x osa grede z

y ymax

max

Slika 7.8. Linearna raspodjela normalnog napona u presjeku

Kod odre ivanja napona u gredi može se kod mnogih problema ograni iti samo na
normalne napone, jer su smi u i naponi zanemarivo mali.

Prilikom prora una na savijanje, kao i uopšte kod prora una konstrukcija, problem se može
formulisati u trostrukom obliku ("trinom elastostatike"). Kada su na primjer poznati
moment savijanja Mx, otporni moment presjeka Wx i dozvoljeni napon d , tada se može
ispitati da li maksimalni napon max zadovoljava uslov

M x max
σ max ≤ σ d , ≤ σd . (7.23)
Wx

Ovaj zadatak se naziva provjera (dokazivanje) napona.

Ako su poznati moment savijanja Mx i maksimalni napon d , a popre ni presjek grede nije
poznat , tada se potrebni otporni moment može odrediti pomo u izraza

M x max . (7.24)
W pot =
σd

Ovaj postupak se naziva dimenzionisanje popre nog presjeka.

Kada su poznati otporni moment presjeka Wx i dozvoljeni napon d, tada se može odrediti
maksimalno dozvoljeno spoljno optere enje iz uslova da maksimalni moment Mxmax ne
smije prekora iti dozvoljeni moment Mxd = Wx d , tj.

M xmax ≤ W x σ d . (7.25)

Ovaj postupak se naziva provjera optere enja.

198
7.2.2. Smi u i naponi kod savijanja silama

Kod grede optere ene silama koje djeluju u ravni simetrije te grede, a to je ravan yz (slika
7.9a), kao što je re eno, javljaju se dvije presje ne sile, moment savijanja Mx i popre na
sila Ft u ravni popre nog presjeka. To zna i da se u popre nom presjeku grede javljaju
unutrašnje sile σdA, τ zx dA i τ zy dA (slika 7.9b).

Mx Ft

F
C
z dz z x z
y y
a) zdA
y zxdA
x
zydA
b)
Slika 7.9. a) Greda optere ena silom F, b) Dio grede izložen savijanju silama u stanju
ravnoteže

Stati ki uslovi ravnoteže (slika 7.9b.) su:

Fx = 0, τ zx dA = 0, (7.26)
A

Fy = 0, τ zy dA = Ft , (7.27)
A

Fz = 0 , σ z dA = 0 , (7.28)
A

M x = 0, σ z ydA − M x = 0, (7.29)
A

M y = 0, σ z xdA = 0, (7.30)
A

M z = 0, ( xτ zy + yτ zx )dA = 0. (7.31)
A

Uslovi (7.28) i (7.30) pokazuju da su x i y glavne centralne ose inercije, a uslov (7.29) daje
raspored normalnog napona u popre nom presjeku, što je detaljno objašnjeno u poglavlju
7.1.
Uslov (7.26) je zadovoljen jer optere enje djeluje u ravni simetrije, ali to ne zna i da su
naponi τ zx u svim ta kama popre nog presjeka jednaki nuli. Uslov (7.31) je zadovoljen iz
istih razloga kao i prethodni. Iz uslova (7.27) ne može se odrediti raspodjela smi u eg
napona u popre nom presjeku.

199
Do raspodjele smi u eg napona dolazi se indirektnim putem, primjenom hipoteze
Žuravskog: Pri savijanju grede silama zanemaruje se komponenta smi u eg napona koja je
normalna na ravan savijanja, τ zx , a za komponentu paralelnu ravni savijanja usvaja se
da je konstantna duž pravih paralelnih s neutralnom linijom.
Ta na rješenja Teorije elasti nosti pokazala su da:
- smi u i napon τ zx mnogo je manji od napona τ zy i može se zanemariti.
h
Naprimjer za pravougaoni presjek odnosa stranica = 2 napon τ zx =0,02 τ zy .
b
- smi u i napon τ zy nije konstantan po širini popre nog presjeka. Me utim, ta
h
razlika je mala i naprimjer za pravougaoni presjek odnosa stranica = 2 odnos
b
τ zy max
≈ 1,033.
τ zy min
O igledno je da su smi u i naponi na gornjoj i donjoj površini grede jednaki nuli, jer te
površine nisu optere ene, a kako vrijedi teorema o konjugovanosti smi u ih napona, to e
napon τ zy biti nula na gornjoj i donjoj ivici popre nog presjeka. Da bi se dobio izraz koji
pokazuje kako se τ zy mijenja po visini popre nog presjeka polazi se od toga da je
τ = τ zy = τ ( z , y ) (slika 7.10 a).

a) dz
b) c)
C
x z C x C
dA z y
dA
y x A
y (y) y
dA
y ∂σ
σ+ dz
∂z
A
y
Slika. 7.10 a) Dio grede izložene savijanju silama,
b) Element grede u stanju ravnoteže
c) Popre ni presjek grede

Iz grede se isije e element dužine dz. Na proizvoljnom mjestu y uvodi se presjek upravno
na osu y i odvoji se prema dole dio elementa (slika 7.10b). Sada se postave sile koje djeluju
na ovaj element u pravcu ose z. U presjeku upravnom na osu z djeluje konstantni smi u i
napon τ u pravcu ose y na rastojanju y po cijeloj širini presjeka. Smi u i napon iste

200
vrijednosti djeluje na ovom mjestu u njemu upravnom presjeku (pravilo o uzajamnosti
smi u ih napona).
Prema tome, na površini presjeka b(y)dz nastaje sila τ (y)b(y)dz u negativnom smjeru ose z.
Na prednjoj i zadnjoj površini presjeka, normalnim na osu z, djeluju dvije rezultiraju e sile
∂σ
σdA i σ+ dz dA .
A A
∂z

Pri tome je A dio površine popre nog presjeka koji se ra una ispod presjeka y (slika
7.10c). Donji rub elementa nosa a je neoptere en, pa uslov ravnoteže sila glasi:
∂σ
− τ ( y )b( y ) dz − σdA + σ+ dz dA = 0
A A
∂z
ili
∂σ
τ ( y )b( y ) = dA.
A
∂z
Ako se rastojanje elementarne površine dA od ose x ozna i sa y (slika 7.10b) tada je
prema (7.13) normalni napon odre en sa σ = M x y / Ix. Pošto je dMx/dz = Ft, a Mx je
nezavisan od x i y tako da vrijedi ∂M / ∂z = dM / dz , slijedi
∂σ Ft
= y,
∂z I x
tako da je
Ft
τ ( y )b( y ) = ydA.
Ix A

Integral na desnoj strani je stati ki moment dijela površine popre nog presjeka ispod
presjeka u kome se traži napon, tj. površine A (slika 7.10c) u odnosu na osu x:

S x = ydA.
A

Time se za napon smicanja dobija izraz (poznat kao obrazac Žuravskog):

Ft S x
τ ( y) = . (7.32)
I x b( y )

Izraz (7.32) daje srednju vrijednost smi u eg napona po širini presjeka za dato rastojanje od
neutralne ose i u zadatom presjeku z.

201
7.2.2.1. Napon smicanja za gredu pravougaonog popre nog presjeka

Kao ilustrativni primjer odredi e se napon smicanja u pravougaonom popre nom presjeku
(slika 7.11a). Pomo u momenta inercije pravougaonog presjeka Ix = b h3/12, konstantne
širine popre nog presjeka b, površine presjeka A = b h i stati kog momenta dijela površine
ra unatog od ose y:
h/2
b h/2 bh 2 4y2
S x ( y) = y (bd y ) = y 2 = (1 − 2 )
y
2 y 8 h

dobije se iz (7.32) da je napon smicanja

Ft bh 2 12 4y2 3 Ft 4y2
τ ( y) = (1 − ) = 1 − . (7.33)
8 bh 3b h2 2 A h2

a) b) sr

h
2 3 Ft
x C x z τ max =
y
y h
2 A
y (y)=
2 zy

dA=bd y
dy kvadratna parabola
A y

Slika 7.11. Smi u i napon u pravougaonom presjeku: a) popre ni presjek, b) raspodjela

napona

Smi u i napon τ mijenja se po kvadratnoj paraboli po površini presjeka (slika 7.11b).

Maksimalan napon smicanja iznosi

3 Ft
τ max = = 1,5τ sr , (7.34)
2 A

gdje je τ sr srednji napon.

Na gornjem i donjem rubu presjeka (y = ± h/2) napon smicanja je jednak nuli. To je
posljedica toga što greda, kao što je ve napomenuto, nije optere ena na gornjem i na
donjem rubu u uzdužnom pravcu. Prema tome, naponi smicanja se gube na rubu kao i u
upravnom popre nom presjeku (uzajamnost ili konjugovanost napona smicanja).
Ugaona deformacija γ = τ / G mijenja se po površini popre nog presjeka na isti na in
kao i napon smicanja. To zna i da prvobitno ravne površine popre nog presjeka, kod
deformacije grede ne ostaju ravne, nego se izvitopere (slika 7.12). Bernulijeva hipoteza o
nepromjenjivosti ravni popre nog presjeka je stoga samo prvo približenje, a promjena

202
uglova v' + ϕ elementa grede prema (7.21) mora se posmatrati kao prosje na ugaona
deformacija γ sr .

Na ovom mjestu treba još jednom naglasiti, da napon smicanja τ ( y ) djeluje isto tako u
popre nom presjeku grede na mjestu y, kao i u presjeku upravnom na osu y u uzdužnom
pravcu grede (stav o uzajamnosti napona smicanja). Ovo se može pokazati na primjeru
ravnih nosa a 1 i 2 položenih jedan na drugi i optere enih silom F (slika 7.13).

v'
Ft
x z
Ft
y

dz

Slika 7.12. Vitoperenje presjeka pri savijanju grede

a) b) c)
2
F
F
1

Slika 7.13. Savijanje nosa a optere enih silom F

a) dvije neoptere ene plo e,
b) deformacija slobodnih plo a,
c) deformacija spojenih plo a.

Pod optere enjem nosa i se pomi u jedan u odnosu na drugi po dodirnoj površini (slika
7.13b), pošto na nju ne djeluju naponi smicanja (glatke površine!). Ako se oba nosa a spoje
zavarivanjem, lijepljenjem ili zakivanjem u jedinstvenu gredu, tada se spre ava uzajamno
pomjeranje (slika 7.13c). Zato tada nastaju na spojnoj površini naponi smicanja, koje mora
prenijeti spojni materijal (npr. zavareni šav).

7.2.2.2. Napon smicanja za gredu kružnog popre nog presjeka

Stati ki moment površine kružnog odsje ka A (slika 7.14a) može se odrediti kada se znaju
izrazi za koordinatu yc težišta C i površinu A odsje ka:

203
 r2 4r sin 3 α
A= ( 2α − sin 2α ), yc = ,
2 3π 2α − sin 2α

gdje ugao 2α odre uje veli inu odsje ka.

Stati ki moment površine A je:

2 3 3
S x = yc A = r sin α .
3

Uvrštavanjem I x = πr / 4, b = 2 r sin α , A = πr , y = r cos α i Sx u izraz (7.32)

4 2

dobija se raspodjela smi u eg napona (slika 7.14b):

Ft S x 4 Ft 4 Ft y2
τ= = sin 2
α = (1 − ). (7.35)
I xb 3 πr 2 3 A r2

Napon smicanja mijenja se dakle po zakonu kvadratne parabole, a maksimalni napon

smicanja nalazi se za y = 0 i ima vrijednost
4 Ft 4
τ max = = τ sr = 1,33τ sr . (7.36)
3 A 3
To zna i da je maksimalni napon smicanja za 33% ve i od srednjeg napona.

a) b)

4 Ft
x z τ max =
x y 3 A
r yC y (y)= zy
C
A
sr
b
y
Slika 7.14. Smi u i napon u kružnom popre nom presjeku
a) popre ni presjek grede,
b) raspodjela napona smicanja

7.2.3. Smi u i naponi kod greda tankozidnih popre nih presjeka

U ovom poglavlju su obra eni otvoreni tankozidni popre ni presjeci (slika 7.15a). Ovdje se
uzima da je napon smicanja τ na mjestu s popre nog presjeka raspodijeljen jednoliko po
debljini zida t(s) i da ima pravac tangente na brid. Smi u i napon τ se mijenja s dužinom
204
koordinate s. Analogno punom popre nom presjeku (poglavlje 7.2.2.), izvodi se uslov
ravnoteže sila za element isje en iz grede (slika 7.15b).

∂σ
− τ ( s )t( s )dz − σdA + ( σ + dz )dA = 0 ,
A A
∂z
∂σ
τ ( s )t( s )dz = dzdA.
A
∂z

Primjenom izraza (7.32) dobije se da je

Ft S ( s)
τ ( s) = . (7.37)
I x t (s)
a) b)

τ(s)

C
x z dz
t(s) dA
A
t(s)
(s) ∂σ
s σ+ dz
s ∂z
y

Slika 7.15. Smi u i napon tankozidnih profila a) tok napona τ (s),

b) ravnoteža elementa tankozidnog profila

Da bi se odredio napon smicanja usljed popre ne sile u tankozidnom profilu prema slici
7.16a, prvo treba odrediti moment inercije površine profila. On se dobije uz uvažavanje da
je t<<a i korištenjem Štajnerove (Steiner) teoreme.

Ix =
t ( 2a ) 3
12
[ 8
]
+ 2 a 2 (at ) = ta 3 .
3

Stati ki moment dijela površine A u donjem pojasu (slika 7.16b) je

S(s) = a t s,

a za površinu ispod presjeka y (pojas i dio rebra) je (slika 7.16c):

a+ y t
S ( y ) = ata + (a − y )t = (3a 2 − y 2 ).
2 2

205
 6 Ft
a) a b) c) d) τ(s)
16 ta
t
pojas 9 Ft
a t rebro
z 16 ta
x x x z
z z
y a+ y
t<<a 2 y
a
A a –y
t
6 Ft
y y s y τ(s)
16 ta

Slika 7.16. Napon smicanja u tankozidnom [ - profilu

Prema izrazu (7.37) u donjem pojasu smi u i napon je

3Ft ats 3Ft s

τ (s) = = , (7.38)
8ta 3t 8ta a
a u rebru je
3Ft t( 3a 2 − y 2 ) 3Ft y2
τ( y ) = = ( 3 − ). (7.39)
8ta 3t 2 16ta a2
Za s = a, odnosno y = a dobijaju se naponi:

3Ft
τ (s) = , (7.38a)
8ta
3F
τ ( y) = t , (7.39a)
8ta
a za y = 0
9 Ft
τ ( y) = . (739b)
16ta

Kako se iz slike 7.16d vidi, usljed napona smicanja u pojasevima se javljaju sile (profil
nesimetri an u odnosu na osu y) koje daju spreg.. Ovaj spreg treba biti uravnotežen

206
momentom sile Ft. Njena napadna linija mora ležati lijevo od ose y. U gornjem pojasu
djeluje sila

a
3Ft s 3F t a 2
Fgp = tds = t 2 ,
0
8ta a 8ta 2
3
Fgp = Ft , (7.40)
16
iji se smjer vidi na slici 7.17a. Za donji pojas se dobija sila iste veli ine, ali suprotnog
smjera

3
Fdp = Ft . (7.40a)
16
Sila u rebru iznosi Fr ≈ Ft. Spreg Fp2a može se uravnotežiti momentom sile Ft za ta ku S:
a a 3
Ft ( x M − ) = F p 2a, Ft ( x M − ) = Ft 2a,
4 4 16
5
xM = a = e . (7.41)
8
a) b)

Fgp
a F
x S Fr
C C
S z
F a x
Fdp xM

y
a/4
xM
y

Slika 7.17. Centar smicanja kod tankozidnih presjeka

a) rezultiraju e sile u rebru i pojasevima,
b) položaj centra smicanja

Ta ka S koja je ozna ena na osi x naziva se centar smicanja. Da ne bi došlo do zaokretanja

(torzije) grede, mora vanjska sila F djelovati u ravni optere enja, na rastojanju xM od ravni
zy (slika 7.17b). Udaljenost od težišta xM zove se krak smicanja, eksentricitet (e).
Prethodna analiza je pokazala da pri savijanju tankozidnih nosa a iji popre ni presjek ima
jednu ravan simetrije (npr. [, T, L profili) i kod kojih se ravan savijanja ne poklapa s ravni
simetrije, savijanje je pra eno uvijanjem. Da bi se poništio uticaj uvijanja, optere enje treba
207
da djeluje u ravni paralelnoj glavnoj ravni inercije popre nog presjeka koja prolazi kroz
centar smicanja (centar uvijanja ili centar savijanja).
Na slici 7.18 prikazano je nekoliko popre nih presjeka s nazna enim centrom smicanja.
Vidi se da se kod popre nih presjeka s dvije ravni simetrije centar smicanja poklapa s
težištem presjeka.

C S C S S C

0,27r

S
C

S C
C

e S

Slika 7.18. Položaj centra smicanja za nekoliko popre nih presjeka

7.3. Glavni naponi pri savijanju grede

Pri savijanju grede, u proizvoljnoj ta ki K popre nog presjeka, nastaju normalni i smi u i
naponi (slika 7.19) koji su definisani izrazima (7.13) i (7.32):
Mx Ft S
σ= y, τ= .
Ix I x b( y )

Prema ovome, kada se znaju Mx,Ft i geometrijske karakteristike presjeka može se u svakoj
ta ki popre nog presjeka odrediti σ i τ .
Kroz ta ku K u popre nom presjeku grede može se povu i beskona no mnogo ravni i za
svaku od njih može se odrediti normalni napon σ n i smi u i napon τ n , ako su za tu ta ku
poznati naponi σ iτ .

208
 a) y b)
K
n
K n t
K n
n
z z n
C

Slika 7.19. Naponi u proizvoljnoj ravni: a) naponski element, b) komponentni naponi

U cilju odre ivanja σn i τn isije e se iz tijela beskona no mali prizmati ni element u

okolini ta ke K. Na njega e u popre noj ravni djelovati naponi σ i τ , a u ravni koja je
upravna na ovu djelova e samo smi u i naponi τ (po teoremi o uzajamnosti
(konjugovanosti) smi u ih napona). Ovdje se javlja slu aj ravnog stanja napona i iz uslova
ravnoteže naponskog elementa dobiju se naponi σ n i τ n ili uvrštavanjem u izraze (3.4).
Bi e
σ
σn = (1 + cos 2ϕ ) + τ sin 2ϕ
2
σ
τn = − sin 2ϕ + τ cos 2ϕ . (7.42)
2
Ugao koji odre uje ravni glavnih napona dobija se iz (3.5), tj.

2τ
tg 2α1 = . (7.43)
σ
Glavni naponi se odre uju iz izraza dobivenih iz (3.7):

σ 1
σ 1, 2 = ± σ 2 + 4τ 2 . (7.44)
2 2
Ekstremne vrijednosti smi u ih napona dobiju se iz izraza (3.10) i (3.11):

σ1 − σ 2 1
τ max = ± =± σ 2 + 4τ 2 . (7.45)
min 2 2

Glavni napon σ 1 je maksimalni normalni napon i ovaj napon je ve i od normalnog napona

u istoj ta ki popre nog presjeka. Stoga se može postaviti pitanje da li je ispravan postupak
primijenjen za dimenzionisanje grede prema maksimalnom normalnom naponu u
popre nom presjeku.
Pri prora unu grede korišten je uslov Mx/Wx ≤ σd i iz ovog uslova odre uje se otporni
moment Wx ≥ Mx/σd. Ova jedna ina dobijena je iz uslova da normalni napon u
209
najudaljenijoj ta ki opasnog presjeka (presjek u kome djeluje maksimalni moment
savijanja) bude manji od dozvoljenog normalnog napona. Kako su u ta kama
najudaljenijim od glavne težišne ose smi u i naponi jednaki nuli i prema tome ne uti u na
vrijednost glavnih napona, samim tim izloženi postupak prora una grede je ispravan.
Me utim, smi u i naponi usljed popre nih sila imaju kona ne vrijednosti u svim ostalim
ta kama presjeka. Stoga je potrebno u nekim ta kama presjeka provjeriti da li su glavni
naponi (izraz 7.44) i maksimalni smi u i naponi (izraz 7.45) u granicama dozvoljenih
napona.

7.4. Dimenzionisanje nosa a optere enih na savijanje

Kod istog savijanja dimenzionisanje se vrši iz uslova da normalni napon ni u jednoj ta ki

nosa a ne bude ve i od dozvoljenog napona, a to zna i iz uslova

σ ( y) ≤ σ d ,

a kako je normalni napon najve i u najudaljenijim vlaknima od neutralne linije bi e

Mx M
≤ σ d , Wx ≥ x . (7.46)
Wx σd

Ako osa x oko koje se vrši savijanje nije osa simetrije popre nog presjeka (slika 7.20a),
naponi u najudaljenijim vlaknima imaju razli itu vrijednost, a uz to jedna vlakna su
izložena zatezanju, a druga pritisku. Tada se mora izvršiti provjera

Mx Mx
y e max ≤ σ de , y c max ≤ σ dc , (7.47)
Ix Ix
gdje su σ de i σ dc dozvoljeni naponi na istezanje i pritisak, a yemax i ycmax su maksimalne
udaljenosti od neutralne linije u zoni zatezanja i pritiska (slika 7.20a).

a) σcmax b) σcmax
ycmax –
C –
x C
yemax x
+ +
σemax σemax
y y

Slika 7.20. Raspodjela normalnog napona po popre nom presjeku a) trapez, b)

pravougaonik

210
Usvaja se ve a vrijednost momenta inercije. Ovo vrijedi i za presjeke kod kojih su
maksimalne vrijednosti normalnih napona iste u zoni zatezanja i pritiska (slika 7.20b), ali
dozvoljeni naponi nisu isti (naprimjer liveno gvož e, beton).
Kod savijanja silama, moment savijanja Mx nije konstantan duž nosa a i zato se pri
dimenzionisanju uzima maksimalna vrijednost momenta savijanja i vrši provjera. Mora biti
M x max M x max
y e max ≤ σ de , y c max ≤ σ dc . (7.48)
Ix Ix

Dimenzioniranje nosa a na ovaj na in, pri kome se zanemaruje utjecaj popre ne sile,
odnosno smi u eg napona, radi se kod vitkih greda koje imaju popre ni presjek izveden od
jednog materijala bez bilo kakvih spojeva. Me utim, ako se greda izvodi od više istih ili
razli itih dijelova koji su spojeni u cjelinu, obi no dolazi do njenog slabljenja i tada je
smi u i napon usljed popre ne sile bitan. Naime, on daje horizontalnu silu smicanja u
dijelovima grede koji su spojeni, te je potrebno izvršiti provjeru smi u eg napona koji se tu
javlja.

7.5. Izbor oblika popre nog presjeka nosa a

Izbor oblika popre nog presjeka nosa a treba izvršiti tako da se postigne najbolja
ekonomi nost u pogledu utroška materijala. Pretpostavlja se da je popre ni presjek
h
simetri an u odnosu na x osu i da je maksimalna udaljenost vlakana od neutralne ose .
2
Ix
Tada je otporni moment površine W x = , a aksijalni moment inercije površine
h/2
I x = y 2 dA. Maksimalna vrijednost momenta inercije površine e se dobiti ako je
A
h
površina presjeka raspore ena na rastojanju od neutralne ose, tj. idealni moment inercije
2
je za presjek na slici 7.21a:

A h 2 Ah 2
I xid = 2 ( ) = ,
2 2 4
a idealni otporni moment je

I xid Ah
W xid = = . (7.49)
h 2
2

211
 A/2

h
x x

A/2
a) y y
b)
Slika 7.21. a) Popre ni presjek koji ima idealno iskorištenje materijala,
b) Tehni ki izvodljiv popre ni presjek

Pošto nije mogu e napraviti nosa presjeka kao na slici 7.21a., jer greda ne bi bila
konstruktivna cjelina, potrebno je pojaseve spojiti rebrom i dobija se I profil. Ovakav
popre ni presjek ima veliki stepen iskorištenja materijala η , koji se ra una kao
Wx
η= . (7.50)
W xid
Za I profile η =61% - 65%. Vrijednost η za pravougaoni i kružni popre ni presjek je
mnogo manja, jer je kod ovih presjeka dosta materijala raspore eno blizu neutralne linije,
gdje materijal ima mali utjecaj na nosivost. Tako naprimjer za pravougaoni presjek η =
33%, a za kružni presjek η = 25%.
Pored I profila visoku nosivost imaju nosa i iji je popre ni presjek T profil ili prstenasti
presjek.

7.6. Nosa i idealnog oblika

Za aksijalno optere en štap konstantnog popre nog presjeka može se re i da je idealan

slu aj konstruktivnog elementa, koji je svuda jednoliko napregnut, a materijal je potpuno
iskorišten. Naprotiv, kod greda jednakog popre nog presjeka, zbog promjenljivog momenta
savijanja, naponi su funkcija koordinate z, a popre ni presjek se mora odabrati prema
najve em naponu, zbog ega je materijal loše iskorišten.
Najbolje iskorištenje materijala dobije se kada su najve i naponi jednaki u svakom
popre nom presjeku. Takvi nosa i zovu se nosa i idealnog oblika (iste otpornosti, istog
napona na savijanje). Ovo je slu aj kod istog savijanja nosa a jednakog popre nog
presjeka, zbog konstantnog momenta savijanja.
Kod promjenljivog momenta savijanja, zahtjev za jednak maksimalni napon glasi
M x max
σ z max = = const = σ d . (7.51)
Wx

212
Ovo se može ostvariti samo kada je

M x ( z)
Wx = Wx ( z) = . (7.52)
σd

Otporni moment svakog popre nog presjeka nosa a mora biti funkcija koordinate z, kao i
moment savijanja. Ovo e se razmotriti na primjerima konzola s koncentri nim
optere enjem na slobodnom kraju za nekoliko oblika popre nog presjeka.

1. Nosa pravougaonog popre nog presjeka (b0, h0 u uklještenju) i promjenljive širine (b =

b(z)) uzduž ose nosa a (slika 7.22a)

Iz (7.51) i (7.52) i sa Wx = b h2 / 6 slijedi:

6F z 6F l
σz = = ≤σd , (7.53)
b( z )h0 b0 h02
2

z
b( z ) = b0 . (7.54)
l
Širina popre nog presjeka mijenja se linearno duž ose z. Ovo je slu aj, naprimjer, kod
trougaone opruge (slika 7.22b). Ako se ova opruga u mislima isije e na n traka iste širine b1
= b0/n, koje se slože jedna preko druge, tada se dobije slojevita lisnata opruga ili gibanj
(slika 7.22c,d) iji listovi se savijaju pojedina no. Potrebne dimenzije b0 i h0 se dobiju iz
(7.53):

6F l
b0 h02 = . (7.55)
σd

Jedna od dvije dimenzije b0 ili h0 mora biti poznata i tada se druga dimenzija izra unava, ili
se izme u njih daje željeni odnos b0 : h0.
Najve a širina opruge je u uklještenju za z = l i iznosi

6F l
b0 = . (7.56)
h02σ d

Tako e je na mjestu djelovanja sile b(z=0)=0. Me utim, kako ovdje djeluje transverzalna
sila F, to je potrebno odrediti minimalnu širinu b(z= 0) s obzirom na dozvoljeni napon
smicanja τ d po jedna ini (7.34)

3F 3F
≤τd , bmin ≥ . (7.57)
2bmin h 2hτ d

213
 F h0
a)
z
l

Fl

-F z

b)
bz
F b1/2 b0
b1
b1/2
z

c)
F h0

n h0

d)

b1=b0/n

Slika 7.22. Konzola pravougaonog popre nog presjeka s koncentri nom silom na kraju:
a) optere enje konzole i dijagram momenta savijanja,
b) trougaona opruga kao nosa (jednakog napona na savijanje) idealnog oblika,
c) izgled opruge sa slojevima traka isje enim iz trougaone opruge,
d) tlocrt opruge

2. Nosa pravougaonog popre nog presjeka (b0, h0 u uklještenju) i promjenljive visine

(h = h(z)) uzduž ose nosa a (slika (7.23)

Na osnovu izraza (7.53), izvedenog u ta ki 1. vrijedi

z
h( z ) = h0 . (7.58)
l

U odnosu na osu z visina konzole se mijenja po krivoj (slika 7.23a), ili je s ravnom gornjom
ivicom prema slici 7.23b. Pošto je sila uzeta u presjeku z=0, nosa se radi lakše izrade
214
uzima stepenastog oblika ili u obliku suženja (slika 7.23 crtkano) koji obuhvataju idealni
oblik i nigdje ga ne sijeku. Primjena ovakvih oblika je kod ramova, greda, traverzi i sli no.

a) b0 b)
F
F

h0/2
z

h (z)
h0/2

h(z)

h0
h0
z

Slika 7.23. Nosa pravougaonog presjeka paraboli nog idealnog oblika:

a) simetri an prema osi z, b) s ravnom gornjom ivicom

3. Nosa kružnog popre nog presjeka (pre nika d0 u uklještenju) i promjenljivog pre nika
(d=d(z)) uzduž ose nosa a

Kao u ta ki 1. i ovdje se iz (7.51) dobije jednakost

z
d ( z) = d 0 3 . (7.59)
l

Potrebni pre nik d0 uz W0 = πd 03 / 32 i (7.52) glasi

32 F l
d 03 = . (7.60)
πσ d

Pre nik konzole mijenja se po zakonu kubne parabole. Stvarni oblik izvodi se stepenastog
ili konusnog oblika (slika 7.24), koji obuhvataju idealan oblik i nigdje ga ne sijeku. Ovakav
prora un u cjelosti se primjenjuje kod osovina, koje po definiciji prenose momente
savijanja.

F
z
2d0/3

d(z)

d0

Slika 7.24. Idealni oblik nosa a kružnog popre nog presjeka mijenja se po kubnoj paraboli

215
7.7. Oja anje nosa a lamelama

Zbog velikih teško a pri izradi nosa a idealnog oblika, taj problem se rješava izradom
nosa a približno idealnog oblika. Zbog velike primjene profilisanih nosa a standardnog
popre nog presjeka, ušteda u materijalu i smanjenje težine može se ostvariti oja anjem
lamelama (trakama) s gornje i donje strane nosa a zavarivanjem ili zakivanjem (slika 7.25).

a) F b)
ZAVAR
A B

z0 z0
z1 z1 Standardni I-profil
l
1. par lamela
2. par lamela

Fz0
M0 =
2
Fz1
M1 =
2
Fl
M max =
2
Slika 7.25. Princip oja anja nosa a lamelama:
a) izbor dužine lamele korištenjem dijagrama momenata,
b) spajanje lamela s nosa em I – profila zavarivanjem

Na taj na in kod presjeka z0 nosa se može dimenzionisati tako da prenosi moment M0, a
kod z1 odnosno l/2 da prenosi M1, odnosno Mmax. U opštem slu aju broj lamela može biti
onoliki koliko to tehni ke mogu nosti dozvoljavaju.
Za slu aj oja anja nosa a lamelama prema slici 7.25. teorijska dužina, naprimjer, prvog
para lamela bi e

ll1 = l – 2 z0 (7.61)

a z0 je odre eno iz jedna ine

F
M0 = z 0 = σ d W x0 , (7.62)
2
gdje je Wx0 otporni moment površine osnovnog nosa a.

Lamele moraju biti vezane za osnovni nosa , da bi složeni presjek predstavljao

konstruktivnu cjelinu. Ta veza se može ostvariti zakivcima i zavarivanjem, a ako se spajaju
drvene grede, ta veza se može ostvariti zavrtnjima i moždanicima.

216
7.7.1. Veza izme u lamela i osnovnog nosa a pomo u zakivaka

Kod veze ostvarene pomo u zakivaka treba odrediti korak zakivaka (slika 7.26a). Zato se
analizira element izme u presjeka z i z + dz (slika 7.26b). U tim presjecima na lamelama
djeluju naponi σ z i σ z + dσ z . Zbog priraštaja napona na dodirnoj površini lamele i
nosa a javlja se smi u i napon. Kada ne bi bilo veze izme u nosa a i lamela, one bi klizile
na nosa u. Stati ki uslov ravnoteže sila glasi:

σ z dA − (σ z + dσ z )dA + τbdz = 0,
A1 A1

dσ z
τb = dA, (7.63)
A1
dz

gdje je A1 površina popre nog presjeka lamele, a b je širina lamele, dok je τb = Fs sila
smicanja po jedinici dužine.

z b z σ
z+d z
δ

e e
h/2

z dz

a) b)
Slika 7.26. a) Veza izme u osnovnog nosa a i lamela pomo u zakivaka
b) Element isje en iz nosa a

Pošto je na osnovu (7.13) i (7.15)

dσ z dM x y Fx
= = y
dz dz I x I x

izraz (7.63) glasi

F Ft S xl
Fs = t ydA = . (7.64)
Ix A1
Ix

Sxl je stati ki moment površine popre nog presjeka lamele za osu x, a Ix je aksijalni
moment inercije presjeka oja anog nosa a.

217
Za par zakivaka u vezi koji su na rastojanju e sila smicanja je
e e
z+ z+
Sl2 2
Ft S xl
Fz = Fs dz = x Ft dz = e. (7.65)
e Ix e Ix
z− z−
2 2

Ako je nosivost na smicanje jednog zakivka F1, tada mora biti

Ft S xl
e ≤ 2 F1 , (7.66)
Ix

odakle se dobija korak zakivaka

2 F1 I x
e≤ . (7.67)
Ft S xl

Ako je zadat dozvoljeni smi u i napon, tada je na osnovu (5.21)

d 2π
F1 = τ d , (7.68)
4
gdje je d pre nik zakivka.

Na osnovu (7.67) i (7.68) dobija se

τ d I x d 2π
e≤ . (7.69)
2 Ft S xl

Korak zakivaka se ra una prema Ftmax i uzima se konstantan razmak zakivaka duž nosa a.

7.7.2. Veza izme u lamela i osnovnog nosa a izvedena zavarivanjem

Veza ostvarena zavarivanjem esto se izvodi s prekidima, tako da su zavari dužine c i

debljine a na razmaku e (analogno razmaku zakivaka), što se vidi na slici 7.27.
Korak zavara odre uje se iz uslova da nosivost duplog zavara ne pre e silu smicanja koja
optere uje zavare.
Na osnovu (5.23) je

2
Fz = Asiτ d = 1,4acτ d
i =1

218
 e b

a
c

Slika 7.27. Limeni nosa izveden zavarivanjem

A uz (7.65) se dobija

Ft S xl
e ≤ 1,4acτ d ,
Ix

odnosno

Ix
e≤ 1,4acτ d , (7.70)
Ft S xl

gdje je Ix aksijalni moment inercije zavarenog nosa a.

Kontrola smi u eg napona se vrši prema sili smicanja (7.65) koja optere euje par zavara, tj.

1 F Sle
τz = Fs dz = t x ≤ τ d (7.71)
Az 1,4acI x

7.7.3. Prora un moždanika složene grede

Složena greda se sastoji iz dvije ili više vezanih greda. Na slici 7.28a prikazane su dvije
grede koje su optere ene silom F, a na slikama 7.28b i c prikazana je promjena normalnog
napona za slu aj da te grede nisu spojene i kada su spojene.
Za slu aj prikazan na slici 7.28b, svaka greda se deformiše sama za sebe i ne klize jedna po
drugoj. Za svaku gredu je prema (7.25)
bh 2
M 1 max = W x1σ d = σd,
6

219
a za dvije nevezane grede bi e

bh 2
'
M max = 2 M 1 max = σd.
3

h h

2h
b
a) b) c)
Slika 7.28. a) Složena greda optere ena silom F
b) Promjena normalnog napona za nevezane grede
c) Promjene normalnog napona za vezane grede

Za slu aj na slici 7.28c, tj. kada su grede vezane bi e

b ( 2h ) 2 2
M max = σ d = bh 2σ d ,
6 3
što pokazuje da je nosivost nosa a dva puta pove ana, kada je sprije eno klizanje. Jedna od
mogu ih veza ovih greda je pomo u moždanika (slika 7.29). Oni se prave prizmati nog
oblika, preuzimaju silu smicanja i onemogu avaju klizanje greda po dodirnoj površini.

e b

Fs
z
2h
d

x
a Fs

z y
Slika 7.29. Grede spojene pomo u moždanika

Pri optere enju složene grede javlja se sila smicanja po jedinici dužine i iznosi

Ft S x'
Fs1 =
Ix
bh 2 b( 2 h) 3 2 3
(vidjeti izraz (7.64)), gdje je S x' = ,a Ix = = bh , te se dobija
2 12 3

220
 3 Ft
Fs1 = . (7.72)
4 h
Jedan moždanik preuzima silu smicanja na dužini e (razmak moždanika), koja iznosi
e
z+
2
3 3Ft e
Fs = Ft dz = . (7.73)
4h e 4h
z−
2
Dimenzije moždanika se odre uju tako da ne do e do smicanja kroz moždanik i gnje enja
drveta zbog pritiska silom Fs. Moraju biti ispunjeni sljede i uslovi:

- za moždanik (provjera smi u eg napona kroz moždanik)

Fs
τm = ≤ τ dm , (7.74)
ba
- za dodirnu površinu izme u grede i moždanika (provjera napona gnje enja)
Fs
σ= ≤σc, (7.75)
d
b
2
- za gredu (provjera smi u eg napona)
Fs
τ= ≤τd. (7.76)
b (e − a )

Iz izraza (7.74), (7.75) i (7.76) odre uju se dimenzije moždanika a i d i razmak moždanika
e.

7.8. Deformacioni rad

Deformacioni rad pri istom savijanju jednak je radu momenta savijanja Mx na zaokretanju
popre nog presjeka za ugao d ϕ (slika 7.2b). Pri tome se pretpostavlja da moment savijanja
djeluje stati ki, tj. da postepeno raste od nule do kona ne vrijednosti. Deformacioni rad
jednak je

1
dWd = M x dϕ (7.77)
2
i on je analogan izrazu (4.49). Naime, sili F i izduženju ∆l odgovaraju moment savijanja Mx
i ugao zaokretanja popre nog presjeka d ϕ .

221
 dz 1 M
U izraz (7.77) uvrštava se d ϕ = (izraz 7.1), gdje je = x (izraz 7.14) i dobija
RK R K EI x
se:
1 M x2
dWd = dz. (7.78)
2 EI x

M x2
Pošto je Mx = const., bi e = const., pa je ukupni deformacioni rad
EI x
M x2 M x2 l
Wd = dz = , (7.79)
l
2 EI x 2 EI x

gdje je l dužina nosa a.

Kod savijanja silama, koje se sastoji iz istog savijanja i smicanja, ukupni deformacioni rad
se ra una kao suma deformacionog rada istog savijanja i smicanja, tj.:

Wd = WdM + WdFt . (7.80)

Prvi lan u izrazu (7.80) je

M x2 1
WdM = dz = M x2 dz , (7.81)
l
2 EI x 2 EI x l

jer je Mx ≠ const.
τγ τ2
Drugi lan se dobija iz (5.19a), tj. Wd' = ili uz (5.15) Wd' = , pa je
2 2G

τ2
dWdFt = dAdz. (7.82)
2G
Smi u i napon je dat izrazom (7.32), pa se dobija

2
1 2 Sx
dWdFt = Ft dAdz.
2G I xb

Pošto je Ft = Ft(z), može se pisati

222
 2
1 Sx
W d
Ft
= 2
Ft dz dA. (7.83)
2G l A
I xb

Uvodi se novi pojam smicajni koeficijent, koji je dat izrazom

2 2
Sx A Sx
ℵ= A dA = dA. (7.84)
A
I xb Ix A
b

Izraz (7.83) uz (7.84) prelazi u

ℵ
WdFt = Ft 2 dz. (7.85)
2GA l

Ukupni deformacioni rad jednak je:

1 ℵ
Wd = M x2 dz + Ft 2 dz. (7.86)
2 EI x l 2GA l

Smicajni koeficijent ℵ zavisi od oblika popre nog presjeka. Naprimjer, za pravougaoni

popre ni presjek ℵ= 1,2, a za kružni je ℵ= 1,1.

7.9. Primjeri i zadaci

Primjer 7.1.

Greda ABC (slika 7.30a) izložena je ravnomjerno raspodijeljenom optere enju q = 3 kN/m.
Ona je napravljena od eli ne plo e (debljine δ= 12mm) zavarivanjem, tako da formira
presjek oblika [ profila širine b = 300mm i visine h = 80 mm (slika 7.30b). Pri prora unu
zanemariti zavare.
Odrediti maksimalni zatežu i i pritiskuju i napon u gredi uzrokovan optere enjem prema
slici.
b = 300 mm
q = 3,0 kN/m
x
h = 80 mm
A C C
B z δ = 12 mm
δ = 12 mm
3,0 m 1,5 m y
y b)
a)

Slika 7.30. a) Greda izložena ravnomjerno raspodjeljenom optere enju

b) Popre ni presjek grede
223
Rješenje:

Reakcije oslonaca se dobijaju iz stati kih uslova ravnoteže:

Fyi = 0, FA + FB − q 4,5 = 0,
q 4,5 2
M A = 0, FB 3 − = 0,
2
FB = 10,125kN, FA = 3,375 kN.

Momenti savijanja u karakteristi nim ta kama su:

q1,5 2
MB = − = −3,375kNm
2
Ft = 0, 3,375 – q z0 = 0, z0 = 1,125 m
3 ⋅ 1,125 2
MD = 3,375 ⋅ 1.125 - = 1,898kNm
2
q
A C
B
FA FB
4,5 kN
3,375 kN
a) Ft +
+ D
–

5,625 kN

3,375 kNm
b) 1,125m
M –
x
+

1,898 kNm

Slika 7.31. a) Dijagram transverzalnih sila

b) Dijagram momenata savijanja

Položaj težišta popre nog presjeka na slici 7.31c. u odnosu na osu x1 je prema (D1.8)
y ci Ai y c1 A1 + y c 2 A2 + y c3 A3
yc = = ,
Ai A1 + A2 + A3
A1 = (b-2 δ )δ = 276 ⋅ 12 = 3312mm2,

224
 A2 = A3 = h δ = 80 ⋅ 12 = 960 mm2,

A1 yC δ = 12 mm
C1
x1
x C3 C yα C2 h = 80 mm
A3
yC3
δ = 12 mm y A2
b = 300 mm

Slika 7.31. c) Popre ni presjek grede

δ h
y c1 = = 6mm, y c2 = y c3 = = 40mm,
2 2
6 ⋅ 3312 + 2 ⋅ 40 ⋅ 960
yc = = 18,48mm.
3312 + 2 ⋅ 960
Glavne centralne ose inercije su ose x i y.

Aksijalni moment inercije površine za x osu odre uje se primjenom Štajnerove teoreme
(D1.16):
Ix = I xi = (I xci + Ai a i2 , )
gdje je Ixci sopstveni moment inercije, a Aiai2 položajni moment inercije.

Ix =
(b − 2δ )δ 3 + A yc −
δ
2

+2
δh 3h
+ A2 − yc
2

1
12 2 12 2

Ix =
(300 − 24)12 3 + 3312( 18,48 − 6 ) 2 + 2
12 ⋅ 80 3
+ 960(40 − 18,48)
2

12 12
I x = 2 ,47 ⋅ 10 6 mm 4 .

Otporni momenti površine su:

225
 Ix I 2 ,47 ⋅ 10 6
W xg = = x = = 13,36 ⋅ 10 4 mm 3 ,
yg yc 18,48
Ix Ix 2 ,47 ⋅ 10 6
W xd = = = = 4 ,01 ⋅ 10 4 mm 3 .
y d h − y c 80 − 18,48

Najve i naponi u presjeku maksimalnog pozitivnog momenta savijanja su prema (7.22):

M xD 1,898
σ eD = σ dD = = −5
= 47 ,3 ⋅ 10 3 kPa ,
W xd 4 ,01 ⋅ 10
M xD 1,898
σ cD = σ gD = − =− −5
= −14 ,2 ⋅ 10 3 kPa.
W xg 13,36 ⋅ 10

Najve i naponi u presjeku ekstremnog negativnog momenta savijanja su:

M xB 3,375
σ eB = σ gB = = −5
= 25,3 ⋅ 10 3 kPa ,
W xg 13,36 ⋅ 10
M xB 3,375
σ cB = σ dB = − =− = −84,2 ⋅ 10 3 kPa.
W xd 4 ,01 ⋅ 10 −5

Indeksi g i d zna e gornja i donja vlakna, a e i c zatezanje i pritisak.

Maksimalne vrijednosti napona zatezanja i pritiska su:

σ e max = 47 ,3MPa , σ c max = −84 ,2MPa .

Primjer 7.2.

Drvena greda AB optere ena koncentrisanim silama F ima pravougli popre ni presjek
širine b = 100 mm i visine h = 150 mm (slika 7.32.). Sile djeluju na rastojanju l0 = 0,5m od
oslonca A i B. Odrediti maksimalnu vrijednost sile F ako je dozvoljeni normalni napon (na
zatezanje i pritisak) σ d =11MPa, a dozvoljeni smi u i napon τ d =1,2MPa. Zanemariti
težinu grede.

226
 F F

z C h
A B x

l0 l0 y
y
b
a) b)

Slika 7.32. a) Savijanje grede pod dejstvom sila F

b) Popre ni presjek grede

Rješenje:

Iz stati kih uslova ravnoteže o igledno je da su reakcije u A i B iste, FA=FB=F.

Maksimalna transverzalna sila je Ftmax = F, a maksimalni moment savijanja je Mmax=Fl0.
Za pravougaoni popre ni presjek je:
- površina A = bh,
bh 2
- otporni moment površine W= .
6
F F

F F

a) + Ft

Mx

b) +

Slika 7.33. a) Dijagram transverzalnih sila b) Dijagram momenata savijanja

Maksimalni normalni i smi u i naponi u gredi se dobijaju iz (7.22), odnosno (7.34):

227
 M max 6 Fl 0 3 Ft max 3F
σ max = = 2
, τ max = =
Wx bh 2 A 2bh
Pošto mora biti σ max ≤ σ d i τ max ≤ τ d , sila F iznosi:

σ d bh 2 11 ⋅ 10 3 ⋅ 0 ,1 ⋅ 0 ,15 2
F1 = = = 8,25kN ,
6l 0 6 ⋅ 0 ,5
2τ d bh 2 ⋅ 1,2 ⋅ 10 3 ⋅ 0 ,1 ⋅ 0 ,15
F2 = = = 12kN .
3 3
Usvaja se vrijednost koja zadovoljava oba uslova, tj.

Fmax = F1 = 8,25 kN.

Promjena normalnog i smi u eg napona prikazana je na slici 7.33c.

σ τ
–

x τmax
+
σmax
y

Slika 7.33. c) Promjena normalnog i smi u eg napona

Primjer 7.3.

Greda AB je gra ena od tri manje drvene grede, koje su me usobno spojene lijepljenjem
kao što je prikazano na slici 7.34. Maksimalni dozvoljeni napon smicanja za drvo je τ d =
800kPa. Maksimalni dozvoljeni napon smicanja na lijepljenom spoju je 700 kPa.
Maksimalni dozvoljeni normalni napon u drvetu ne smije prekora iti 12 MPa. Kolika je
maksimalna dozvoljena vrijednost sile F.
100 mm

3 F [N] 3 F [N] 50 mm
4,5 F [Nm]
B 140 mm lijepljeni spoj
A x
50 mm
2m
0,5 m y
0,5 m

Slika 7.34. Savijanje grede izra ene od tri manje grede koje su zalijepljene

228
Rješenje:
Reakcija oslonaca se odre uje iz stati kih uslova ravnoteže:
Fyi = 0, FA + FB = 6 F ,
M A = 0, FB 3 + 4,5 F − 3F 2,5 − 3F 0,5 = 0,
FB = 1,5F [N ] , FA = 4,5 F [N ].
Aksijalni moment inercije za glavnu centralnu osu inercije, x osu, je
bh 3 100 ⋅ 240 3
Ix = = = 115,2 ⋅ 10 6 mm 4 .
12 12
3F 3F
4,5 F
z
FA FB
y
4,5F
a) Ft 1,5F
+

– 1,5F
Mx
b)
+
2,25F
4,5F
5,25F

Slika 7.35. a) Dijagram transverzalnih sila

b) Dijagram momenata savijanja

Maksimalni normalni napon se odre uje pomo u (7.13) i mora biti σ max ≤ σ d .

M x max 5,25 F ⋅ 0 ,12

σ max = y max = = 12 ⋅ 10 6 , F = 2 ,19 ⋅ 10 3 N = 2,19kN
Ix 115,2 ⋅ 10 −6

Maksimalni smi u i napon se ra una prema (7.32) i mora biti τ max ≤ τ d .

Stati ki moment površine (D1.5) iznad neutralne linije je

hh
S 1x / 2 = b = 100 ⋅ 120 ⋅ 60 = 720 ⋅ 10 3 mm 3 .
24

229
 Ft max S x1 / 2 4,5 ⋅ F ⋅ 720 ⋅ 10 −6
τ max = = −6
= 800 ⋅ 10 3 , F = 2,84 ⋅ 10 3 N = 2,84kN
I xb 115,2 ⋅ 10 ⋅ 0,1

Ft max S xl
Za lijepljeni spoj je τ = , a S xl = 100 ⋅ 50 ⋅ 95 = 475 ⋅ 10 3 mm 3 .
I xb
4 ,5 ⋅ F ⋅ 475 ⋅ 10 −6
= 700 ⋅ 10 3 , jer je za lijepljeni spoj τ d = 700 kPa, a sila je
115,2 ⋅ 10 − 6 ⋅ 0 ,1
F = 3,77 ⋅ 103 N = 3,77 kN.

Maksimalna dozvoljena vrijednost sile je Fmax = 2,19 kN.

Primjer 7.4.

Za popre ni presjek grede na slici 7.36 odrediti položaj centra smicanja, ako je intenzitet
transverzalne sile 18 kN.

40 mm 60 mm

6 mm
100 mm

x
5 mm

Slika 7.36. Popre ni presjek grede

Rješenje:

Aksijalni moment inercije popre nog presjeka za glavnu centralnu osu inercije x (D1.16) je:
≈0
δ (h − t )
3 3 2
bt h
Ix = +2 + 2bt ,
12 12 2
6 ⋅ (100 − 5)
3
Ix = + 2 ⋅ 100 ⋅ 5 ⋅ 50 2 = 293 ⋅ 10 4 mm 4 .
12

230
Stati ki momenti površine u karakteristi nim ta kama (D1.5) su:

h
S x1 = bt = 100 ⋅ 5 ⋅ 50 = 25000mm 3
2
h−t h−t 95 2 ⋅ 6
S x2 = S x1 + δ = 25000 + = 31770mm 3 .
2 4 8
Smi u i naponi su prema (7.32):

Ft S x1 18 ⋅ 25 ⋅ 10 −6
τ1 = = −8
= 25,6 ⋅ 10 3 kPa = 25,6 MPa
I x δ1 293 ⋅ 10 ⋅ 0 ,006
Ft S x 2 18 ⋅ 31,77 ⋅ 10 −6
τ2 = = = 32 ,5 ⋅ 10 3 kPa = 32 ,5MPa
I xδ2 293 ⋅ 10 −8 ⋅ 0 ,006

Fp τ
t

25,6
1

Ft
S 2 32,5
x e

Fp
12,3
τ'

18,4
Slika 7.37. Dijagram smi u ih i dopunskih smi u ih napona

Dopunski smi u i naponi u pojasu su prema (7.37):

h
Ft b l t
F S (s) 2,
τ lp = t =
I x t (s) I xt

pa je maksimalna vrijednost s lijeve, odnosno s desne strane

231
 0 ,1
18 ⋅ 0 ,04 ⋅ 0 ,005 ⋅
τ lp = 2 = 12 ,3 ⋅ 10 3 kPa = 12 ,3MPa
293 ⋅ 10 −8 ⋅ 0 ,005
0 ,1
18 ⋅ 0 ,06 ⋅ 0 ,005 ⋅
τ dp = 2 = 18,4 ⋅ 10 3 kPa = 18,4 MPa
−8
293 ⋅ 10 ⋅ 0 ,005

Centar smicanja se odre uje prema slici 7.37:

Fph = Fte,a
1 1
Fp = 18,4 ⋅ 10 ⋅ 0 ,06 ⋅ 0 ,005 − 12 ,3 ⋅ 10 ⋅ 0 ,04 ⋅ 0,005 = 2 ,76 − 1,23 = 1,53kN
3 3

2 2
te je

1,53 ⋅ 0 ,1
e= = 0 ,0085m = 8,5mm .
18

Primjer 7.5.

Greda sa prepustom optere ena je neprekidnim optere enjem q, prema slici 7.38. Ako je
greda od standardnog I – profila, izra unati dimenzije jednog para lamela da u ta kama K i
K1 moment bude jednak polovini vrijednosti maksimalnog momenta savijanja.

b
δ
q
z
K K h
B x
A
a a

δ
y
Slika 7.38. Savijanje grede oja ane parom lamela

Rješenje:
qa 2
Maksimalni moment savijanja je M max = − .
2

232
 1 qa 2
Prema uslovima zadatka M max = −
MK = , a s druge strane je
2 4
qz 2 qa 2 2
MK =− K =− , te je z K = a = 0,707 a.
2 4 2
q

K K

zk l0
Mmax

Mx MK

Slika 7.39. Dijagram momenata savijanja

Zbog simetrije dijagrama momenata savijanja proizilazi da je potrebna dužina lamela

(nosa a) za oja anje

l0 = 2(a – zK) = 0,59 a.

Potrebna vrijednost dimenzija neoja anog I – profila dobija se iz uslova (7.24),

W xpr ≥ M K / σ d , pri emu se usvaja prva ve a vrijednost iz tablica za standardne
profile.
Širina lamela jednaka je širini b pojasa I profila.
Debljina δ lamela za oja anje odre uje se iz uslova W x 0 ≥ M max / σ d .
Aksijalni moment inercije presjeka oja anog dijela za osu x (D1.16) iznosi (slika 7.38)

2
bδ 3 h δ
I xo = I xpr + 2 + bδ + , odnosno
12 2 2
1 bδ 3
I x 0 ≈ I xpr + bδ (h + δ ) , gdje je
2
≈ 0.
2 12
Otporni moment savijanja u tom slu aju iznosi

233
 1
I xpr + bδ(h + δ )
2
I 2
Wx0 ≥ x0 = , što se, ukoliko je h >> δ , može napisati
y max h
+δ
2
W x 0 ≈ W xpr + bδh.

Iz uslova W x 0 ≥ qa 2 / 2σ d , odnosno Wxpr + bδh ≥ qa 2 / 2σ d , dobije se kona no

debljina lamela

1 qa 2
δ= − W xpr .
bh 2σ d

Zadatak 7.6.

Privremena drvena brana je napravljena od horizontalnih dasaka A poduprtih vertikalnim

drvenim stubovima B koji su spušteni u zemlju tako da se ponašaju kao konzole (slika
7.40). Stubovi su kvadratnog popre nog presjeka dimenzija b x b, a na rastojanju s = 0,8m.
Pretpostaviti da je visina nivoa vode (za vodu γ = 9,81 kN/m3) jednaka visini brane, tj. h =
2m. Odrediti minimalne dimenzije stubova (b), ako je dozvoljeni normalni napon za drvo
σ d =8MPa.

b b
s
b

A
B
h
s

B B
B

A
q0
a) b) c)
Slika 7.40. Drvena brana a) pogled odozgo, b) bo ni pogled, c) dijagram optere enja

Rezultat:
b = 199 mm

234
Zadatak 7.7.

Pontonski most (slika 7.41.) je napravljen od dvije uzdužne drvene grede, spojne grede, da
premosti rijeku izme u susjednih pontona, a popre no na njih su položene daske.
Pretpostavlja se da uniformno optere enje dasaka od 10 kN/m2 djeluje preko spojnih greda
(optere enje uklju uje težinu greda i dasaka). Daske su duge 2,4m a grede su poduprte na
rastojanju od 3,6 m. Dozvoljeni normalni napon u drvetu je 17,5 MPa. Ako grede imaju
kvadratni popre ni presjek, kolika je njihova minimalna širina?
Daska
Ponton

Greda

Slika 7.41. Pontonski most

Rezultat:
bmin= 188mm

Zadatak 7.8.

Za vrijeme izvo enja mosta nose e grede su isturene vani prema drugom kamenom stubu
(slika 7.42.). Svaka greda ima dužinu prepusta od 52 m i popre ni presjek I profila
dimenzija prikazanih na slici 7.42. Pretpostavlja se da optere enje svake grede (za vrijeme
izvo enja mosta) iznosi 11 kN/m, što uklju uje i težinu grede. Odrediti maksimalan
normalni napon u gredi uzrokovan datim optere enjem.

5 cm

2,5 cm 240 cm

60 cm
b)
a)
Slika 7.42. a) Konstrukcija mosta, b) popre ni presjek grede

235
Rezultat:
σ max = 165MPa

Zadatak 7.9.

Greda kranske dizalice optere ena kao na slici 7.43. ima pravougaoni popre ni presjek
dimenzija kao na slici 7.43. Zanemaruju i težinu grede i dimenzije kotura C izra unati
napone u ta kama A i B popre nog presjeka grede na mjestu udaljenom 3 m od vrha grede i
nacrtati stanje napona na izdvojenom elementu.

C
100 mm
x 70 mm
y 3m
A

B 45˚
150 mm
90 mm
4 kN
B
y F
z

Slika 7.43. Kranska dizalica

Rezultat:

B 87,2 MPa
A 2,845 MPa

2,277 MPa

Zadatak 7.10.

Stolica ski-lifta (slika 7.44) je vezana eli nom cijevi vanjskog pre nika 60mm i
unutrašnjeg pre nika 52 mm. Težina stolice i putnika predstavljena je na slici težinom G=
2kN. Odrediti maksimalne smi u e napone i normalne napone u ta ki C presjeka A-A
datog na slici.

236
 A
45˚

A
C 0,4 m

G
1m
Slika 7.44. Stolica ski-lifta na eli noj cijevi

Rezultat:
σ 1 = 0, σ 2 = −127,8MPa, τ 1 = 63,9 MPa.

Zadatak 7.11.

Dimenzionisati gredu popre nog presjeka kao na slici 7.45 ako je dozvoljeni normalni
napon na istezanje σ de =40MPa, odnosno dozvoljeni normalni napon na pritisak σ dc =
120 MPa. Za dimenzionisanu gredu nacrtati raspored normalnih i smi u ih napona u
presjeku grede na mjestu oslonca B. Koncentracije napona zanemariti. Poznato je a = 1m,
kN 1,25 t
q = 10 .
m
q
4t

b)
A B
a 2a 2a
2t

a)
5t

Slika 7.45. a) Greda pod optere enjem

b) Popre ni presjek grede

237
Rezultat:
t = 3,68cm, σ max g = 40 MPa, σ max d = −20 MPa, τ max = 0,738MPa

Zadatak 7.12

Greda prikazana na slici 7.46. je napravljena spajanjem dasaka žutog bora popre nog
presjeka 1 x 5 cm. Granica te enja žutog bora je σ F =35 MPa. Odrediti broj dasaka
potrebnih za gredu ako je stepen sigurnosti ν = 2.

q=4 kN/m
4 kN

5 cm
A B
0,2 m 0,4 m 0,2 m 0,4 m
1 cm

b)
a)

Slika 7.46. a) Greda pod optere enjem

b) Popre ni presjek grede

Rezultat:
n=8

Zadatak 7.13.

Drvena greda sastavljena od dasaka optere ena je kao na slici 7.47. Drvene daske spojene
su vijcima. Dozvoljena sila smicanja vijaka je Fsd = 250 N. Odrediti korak vijaka da bi sila
smicanja vijaka bila u dozvoljenim granicama.
1

F = 920 N
1
6 cm

e e
1

6 cm
a) b)

Slika 7.47. a) Drveni nosa pod optere enjem

b) Popre ni presjek nosa a
238
Rezultat:
e = ≤ 4,76 cm

Zadatak 7.14.

Horizontalna sila intenziteta 900 N djeluje na kraju poluge ABD (slika 7.48). Krak AB
poluge ima pre nik od 36 mm.
Odrediti: a) normalni i smi u i napon u elementu u okolini ta ke H ije su stranice
paralelne y i z osama,
b) glavne ravni i glavne napone u ta ki H.
z

B 540 mm
300 mm
D
36 mm
120 mm H
F
A
x

y
Slika 7.48. Poluga optere ena silom F

Rezultat:

90,2 MPa
a)
53,1 MPa b)
H
H -30,5˚

31,3 MPa
58,9 MPa

239
Zadatak 7.15.

Za tankozidni rasje eni prstenasti popre ni presjek prema slici 7.49. treba odrediti napone
smicanja usljed popre ne sile F i centar smicanja.

r
x C

Slika 7.49. Tankostijeni rasje eni prstenasti popre ni presjek

Rezultat:
F (1 − cos α )
τ= ; xM=2r
πrt

240
 Koso savijanje

Džafer Kudumovi , Mašinski fakultet Tuzla

Veoma esto se dešava da sile koje djeluju na gredu ne leže ni u jednoj od glavnih ravnina
inercije popre nog presjeka, tj. linije djelovanja sila F ne poklapaju se ni s jednom od
glavnih centralnih osi inercije presjeka. Naprezanje koje se javlja na takvoj konstrukciji
naziva se koso savijanje (slika 8.1).
y x

glavne centralne
ravnine inercije

C z

ϕ F (2)
(2)y y
ϕ
C x(1) (1)
ravnina
optere enja

F x
a) C

b) F

Slika 8.1. Koso savijanje nosa a

241
8.1. Normalno naprezanje kod kosog savijanja

Za odre ivanje naprezanja u nosa u pri kosom savijanju koristi se princip superpozicije, tj.
ovakvo savijanje svodi se na dva jednostavna savijanja oko glavnih centralnih osa inercije.
Naprimjer optere enje na konzolnom nosa u, kosa sila F, (slika 8.1a) može se rastaviti na
dvije komponente u pravcima glavnih osa inercije popre nog presjeka. Dakle, za
pravokutni presjek konzole, na rastojanju z (slika 8.2.) optere enje F se rastavlja na
komponente Fx i Fy.
n y
s trag ravnine
optere enja

ϕ
-β
Fx C
Mx x
α ϕ
F Fy
My M
s

n
Slika 8.2. Popre ni presjek konzole s nazna enim tragom ravnine optere enja i neutralnom
linijom

Te komponente sile F u pravcu glavnih osa inercije su:

Fy = F cosϕ , Fx = F sin ϕ ,
gdje je ϕ ugao što ga sila F zatvara sa y osi. Svaka od ovih komponenti izaziva naprezanja,
normalna i smi u a, iji je raspored prikazan na slikama 8.3. i 8.4.
y
+ + + + + + + + + +

C x

- - - - - - - - - - - -
σ (Mx) τ (Fy)
Fy
Slika 8.3. Optere enje nosa a komponentom FY i promjena normalnog i smi u eg
naprezanja

242
 y

+ + + + + + + + +
- - - - - - - - - - -
Fx C x

σ (My)

τ (Fx)

Slika 8.4. Optere enje nosa a komponentom Fx i promjena normalnog i smi u eg

naprezanja

Obzirom da se mogu odrediti komponentna naprezanja, u bilo kom popre nom presjeku
nosa a, ukupno naprezanje može se na i primjenom principa superpozicije.
Kod kosog savijanja obi no se koordinatne ose x i y orijentišu tako da oba lana
normalnog naprezanja u ta kama prvog kvadranta budu pozitivna. Da bi se ova naprezanja
odredila potrebno je razložiti vektor ukupnog momenta savijanja M (slika 8.2), koji je
normalan na ravninu optere enja, na komponente u pravcu glavnih osa inercije Mx i My.
Ove komponente u nekom presjeku z iznose:

M x = Fy z = F cos ϕz = M cos ϕ,
(8.1)
M y = Fx z = F sin ϕz = M sin ϕ.

Komponente momenta savijanja Mx i My u promatranom popre nom presjeku uzrokuju

naprezanja, koja se ra unaju pomo u izraza (7.13), a jednaka su:

MX F cos ϕz
σ (z M x ) = y= y,
IX IX
odnosno
(M y ) My F sin ϕz
σz = x= x.
Iy Iy

U op em slu aju ukupno normalno naprezanje dobiva se primjenom principa superpozicije

i iznosi:
243
 (My ) Mx My
σ z = σ (z M x ) + σ z =± y± x. (8.2)
Ix Iy

U izrazu (8.2) Ix i Iy su glavni centralni momenti inercije presjeka, a x i y su koordinate

pripadaju e ta ke, koje se uvrštavaju s njihovim predznacima (slika 8.5.). Dakle, kod
kosog savijanja javlja se istovremeno savijanje grede oko dvije glavne centralne ose
inercije.

y
x x y
E

b N
B Mx
C z
M
D
h Fx
Fx M y ϕ

Fy
A
Fy F
z

Slika 8.5. Položaj sila i momenata u presjeku na udaljenosti z

Za bilo koju ta ku normalno naprezanje je:

Mx My
σz = y+ x, (8.2a)
Ix Iy

a nakon uvrštavanja izraza (8.1) dobija se

cos ϕ sin ϕ
σz = M y+ x, (8.2b)
Ix Iy

Ta ke popre nog presjeka u kojima je normalno naprezanje jednako nuli ine neutralnu
liniju. Njen položaj može se odrediti iz izraza (8.2b), tj. iz uvjeta

cos ϕ sin ϕ
M y+ x, = 0
Ix Iy

odakle se dobiva jedna ina neutralne linije

244
 I x sin ϕ I
y=− x = − x tgϕx. (8.3)
I y cos ϕ Iy

Jedna ina (8.3) može se pisati

y = tgβx , (8.4)

gdje je tgβ koeficijent nagiba neutralne linije, koji je na osnovu (8.3) i (8.4) jednak

Ix
tgβ = − tgϕ (8.5)
Iy

Iz (8.5) vidljivo je da uglovi ϕ i β nisu jednaki i da položaj neutralne linije ne zavisi od

intenziteta sile F ve od ugla ϕ , nagiba ravnine optere enja prema osi y, kao i od oblika
popre nog presjeka.
Izraz (8.5) može se pisati kao
Ix I
tgβ = − tg (90 0 − α ) = − x ctgα ,
Iy Iy
gdje je α ugao izme u ravnine optere enja i x ose.
U op em slu aju za glavne centralne momente inercije vrijedi Ix ≠ Iy, što zna i da je

tgβ tgα ≠ -1 (8.6)

tj. uvjet ortogonalnosti pravaca n-n i s-s nije ispunjen (slika 8.2.).

Uvjet (8.6) je ispunjen samo kada je Ix = Iy i tada je neutralna linija okomita na ravninu
optere enja, a savijanje se dešava u ravnini djelovanja optere enja.
Iz jedna ine neutralne linije (8.4) vidi se da ona prolazi kroz težište popre nog presjeka i
dijeli ga na zonu zatezanja i pritiska.

Da bi se utvrdilo kako se mijenja ukupno naprezanje s promjenom okomitog rastojanja

ta ke od neutralne linije, promatra se ta ka N u prvom kvadrantu (slika 8.6), a njeno
rastojanje od linije n-n je:

n= x sin β + y cosβ. (8.7)

Koriste se trigonometrijske formule i izraz (8.5), pa se dobija:

Ix
tgϕ
tgβ Iy 1 1
sin β = = , cos β = = .
1 + tg β2
I 2
1 + tg β2
I2
1 + tg 2ϕ
x
2
1 + x2 tg 2ϕ
I y Iy

245
 y
s
n

E
N
n y
-β C
x
α

A
n
s +

-
σ

E
n

n
A
Slika 8.6. Promjena ukupnog normalnog naprezanja kod kosog savijanja

Izraz (8.7) sada glasi:

Ix sin ϕ cosϕ
tgϕx + y x+ y
Iy Iy Ix
n= = .
I2 sin 2 ϕ cos 2 ϕ
1 + x2 tg 2ϕ +
Iy I y2 I x2

Uz (8.2b) dobija se

246
 σz
n= M . (8.8)
sin ϕ cos 2 ϕ
2
+
I y2 I x2

sin 2 ϕ cos 2 ϕ
U izrazu (8.8) lan M + = const . za odre eni popre ni presjek i
I y2 I x2
odre eno optere enje, pa se dobija

σ z = const .n . (8.9)

Izraz (8.9) pokazuje da se normalno naprezanje linearno mijenja s odstojanjem n od

neutralne linije. Dakle, maksimalna naprezanja se javljaju u ta kama koje su najudaljenije
od neutralne linije (slika 8.6).
Ovdje treba naglasiti da su momenti savijanja Mx i My funkcije koordinate z. Znak im ne
mora biti isti duž nosa a. Zbog ovoga ugao nagiba ravni optere enja nije konstantan duž
grede. Pošto položaj neutralne linije zavisi od tog ugla (izrazi (8.4) i (8.5)), zna i da
neutralne linije popre nih presjeka ne leže u jednoj ravni.
Pored normalnih naprezanja, javljaju se i smi u a naprezanja od transverzalnih sila Ftx i Fty.
Ova naprezanja su mala u pore enju s normalnim i mogu se zanemariti.

8.2. Savijanje grede silama koje ne leže u istoj ravnini

Savijanje grede silama koje ne leže u istoj ravnini susre e se naprimjer pri prora unu
osovina. Tada se zadano optere enje rastavlja u komponentna optere enja koja djeluju u
glavnim ravninama i konstruiraju se odgovaraju i dijagrami momenta savijanja, Mx i My.
Kao primjer razmotrena je greda okruglog presjeka, koja se oslanja u A i B, a optere ena je
silama F1, F2 i F3, koje djeluju okomito na njenu uzdužnu os, ali ne leže u istoj ravnini, ve
zatvaraju uglove ϕ1 , ϕ 2 , ϕ 3 s glavnom osi y (slika 8.7.).
F1 cos ϕ1 , F2 cosϕ 2 , F3 cosϕ 3 , koje leže u glavnoj
Sile se rastave na komponente
ravnini zy i na komponente F1 sin ϕ1 , F2 sinϕ 2 , F3 sinϕ 3 , koje leže u glavnoj
ravnini xz. Kada se na u reakcije u osloncima za svaki od ta dva sistema sila, mogu se
konstruirati dijagrami momenata savijanja Mx i My.
Naprezanje u nekom presjeku z može se zatim lahko odrediti, ako se u izraz (8.2)

Mx My
σz = y+ x
Ix Iy

247
 y F2 y
F1cosϕ1 F2cosϕ2 F3cosϕ3
F3 F1
z x
a)
A B

Mx ϕ3
b) ϕ1 ϕ
2

x F2sinϕ2 F3sinϕ3

z
B
F1sinϕ1

c) - My
+

Slika 8.7. Koso savijanje grede optere ene sistemom sila

uvrste odgovaraju e vrijednosti Mx i My. Me utim, promatrani primjer bitno se razlikuje od

kosog savijanja, koje je razmatrano u poglavlju 8.1. Naime, pri savijanju usljed optere enja
koje leži u jednoj ravnini, odnos izme u momenata savijanja
M y = M sin ϕ i M x = M cos ϕ ima konstantnu vrijednost i jednak je tgϕ, što nije
slu aj u ovom primjeru.

8.3. Dimenzioniranje nosa a na osnovi dozvoljenog naprezanja

Izraz za prora un naprezanja koji je izveden na osnovu promatranja pravougaonog presjeka

vrijedi i za sve druge presjeke ije su osi x i y odnosno 1 i 2 glavne centralne osi inercije.
Neki od mogu ih popre nih presjeka prikazani su na slici 8.8.
Da bi se izvršilo dimenzioniranje grede napregnute na koso savijanje treba na osnovu
dijagrama momenata savijanja na i popre ne presjeke u kojima su momenti savijanja
maksimalni i u tim presjecima tražiti σmax. Nakon toga treba uporediti σmax s dozvoljenim
naprezanjem σd. Polaze i od izraza (8.2a) može se pisati

248
 Mx My
σ z max = y max + x max ≤ σ d . (8.10)
Ix Iy

F F ϕ
ϕ ϕ F F ϕ

C C C C 1
1 1 1 1
C

2 2 2 2
F 2

Slika 8.8. Popre ni presjeci s glavnim centralnim osima inercije

Pošto su aksijalni otporni momenti površine

Ix Iy
Wx = , Wy = ,
y max x max

bi e jedna ina vrsto e pri kosom savijanju

Mx My
σ z max = + ≤ σd . (8.11)
Wx Wy

Budu i da su u izrazu (8.11) dvije nepoznanice, Wx i Wy potrebno je da bude zadan odnos

Wx
Wx / Wy, a zatim se odre uje npr. Wx. Iz (8.11), a uz k = dobija se
Wy

M x + kM y
Wx ≥ . (8.12)
σd
Za pravokutne presjeke koeficijent k je uvijek jednak odnosu visine presjeka h i širine b, tj.
bh 2
W h
k = x = 62 = .
W y hb b
6
249
Za valjane profile koeficijent k u prvoj probi dimenzioniranja uzima se da iznosi: za I profil
k = 8-10, a za [ profil k = 6-8.
Prema tome, pri dimenzioniranju grede izložene kosom savijanju mjerodavno je
maksimalno naprezanje u opasnom presjeku i to je naprezanje u najudaljenijoj ta ki od
neutralne linije. Pri tome treba prethodno izabrati odnos Wx / Wy i zatim na i moment
otpora Wx, pa na osnovu tih podataka odrediti dimenzije presjeka.

8.4. Deformacioni rad kod istog kosog savijanja

Deformacioni rad kod istog kosog savijanja, koje se javlja kao posljedica dejstva momenta
savijanja iji se vektor ne poklapa s pravcem jedne od glavnih centralnih osa inercije,
ra una se kao suma deformacionih radova istog savijanja oko osa x i y, odnosno 1 i 2. Na
osnovu izraza (7.79) može se pisati da je deformacioni rad kod istog kosog savijanja
jednak:

2
M x2 l M y l
Wd = + . (8.13)
2 EI x 2 EI y

8.5. Primjeri i zadaci

Primjer 8.1.

Greda pravougaonog popre nog presjeka b x h = 6 x 12 cm optere ena je na krajevima

momentom M = 1kNm, kao na slici 8.9. Odrediti položaj neutralne linije popre nog
presjeka i maksimalni napon.
s
M M

600

s
M

Slika 8.9. Koso savijanje grede

Rješenje:

Neutralna linija popre nog presjeka definirana je jedna inama (8.3) i (8.4), tj.
Ix
y=− tgϕ x = tgβ x.
Iy
250
Glavni momenti inercije popre nog presjeka su:

bh 3 6 ⋅ 12 3 hb 3 12 ⋅ 6 3
Ix = = = 864cm 4 , I y = = = 216cm 4 .
12 12 12 12
864
y=− 3 x = −4 3 x,
216

odakle se dobija da je tgβ = - 4 3 , odnosno ugao β = - 820.

Neutralna linija je pod uglom β = - 820 u odnosu na x osu (slika 8.10b).
Maksimalni napon je u najudaljenijim ta kama od neutralne linije, tj. ta kama A i B na slici
8.10b. Koordinate ta ke B su
b h
B , , B( 3,6 ).
2 2
Napon se ra una pomo u izraza (8.2b), tj.
cosϕ sin ϕ
σz = M y+ x ,
Ix Iy
(komponente momenata savijanja se vide na slici 8.10a)

1 3
σ z max =1 2 (0,06) + 2 (0,03) = 15,5 ⋅ 103 kPa = 15,5MPa.
0,0864 0,0216

y n y B

s
s
-β C
C Mx x x
ϕ ϕ

M
s My M
s
A σ
n
+

-
a) b)
Slika 8.10. a) Popre ni presjek grede i trag ravnine optere enja, b) Promjena ukupnog
naprezanja
251
Primjer 8.2.

Greda AB standardnog I NP profila optere ena je kao na slici 8.11. Dimenzionirati ovu
gredu ako je σ d =160 MPa i prikazati promjenu normalnog naprezanja.

F=20 kN
x 400
A B z ϕ
F
0,5 m 1,5 m
y

Slika 8.11. a) Greda pod optere enjem, b) Popre ni presjek grede

Rješenje:

n
Fy E

A B z
D
x -β C
a) YA YB
y Mx D
y
+ σ
-
4,8 kNm
+
Fx n
A B
D c)
b) XA XB
x My

+
5,75 kNm
Slika 8.12. a) Dijagram momenta savijanja Mx, b) Dijagram momenta savijanja My,
c) Dijagram promjene normalnog naprezanja

252
Komponente sile F koje djeluju u glavnim ravnima su
Fx = Fcos 400 = 20 cos 400 = 15,3 kN, Fy = F sin 400 = 20 sin 400 = 12,8kN.
Reakcije u osloncima A i B odre uju se iz stati kih uvjeta ravnoteže:

Fyi = 0 , Y A − F y + YB = 0 , M xA = Fy 0 ,5 − YB 2 = 0 ,
Y A = 9 ,6kN , YB = 3,2kN .

Fxi = 0 , X A − Fx + X B = 0 , M yA = Fx 0 ,5 − X B 2 = 0 ,
X A = 11,5kN , X B = 3,8kN .

Komponente momenta savijanja u presjeku D su:

Mx = YA 0,5 = 4,8 kNm, My = XA 0,5 = 5,75 kNm.

Normalno naprezanje je prema (8.2a)

Mx My
σ= y+ x,
Ix Iy

a maksimalno normalno naprezanje je prema (8.11)

Mx My
σ max = + ≤ σd ,
Wx W y

odakle se dobiva (a i prema (8.12))

M x + kM y Wx
Wx ≥ , k= .
σd Wy

Za I profil se usvaja k = 8, pa je:

4 ,8 + 8 ⋅ 5,75
Wx = = 0 ,3175 ⋅ 10 −3 m 3 = 317 ,5cm 3 .
160 ⋅ 10 3

Iz Tablica se usvaja profil I 24 za koji je

Wx = 354 cm3, Wy = 41,7 cm3, Ix = 4250 cm4, Iy = 221 cm4.

354
Provjera: k= = 8,49
41,7
253
 4 ,8 + 8,49 ⋅ 5,75
σ max = = 151MPa < σ d
354 ⋅ 10 − 6
Položaj neutralne linije se odre uje iz (8.5):
Ix 4250
tgβ = − tgϕ = − tg 50 0 = −23
Iy 221
β = −87 ,5 0
Maksimalna naprezanja su u ta kama D i E (slika 8.12c), koje su najudaljenije od neutralne
linije.

Primjer 8.3.

Nosa AB (slika 8.13) optere en je silama u vertikalnom i horizontalnom pravcu upravno

na osu nosa a. Odrediti silu F ako je σ de = 40 MPa , a σ dc = 120 MPa .

x B

2 cm
x C
F 1m y

8 cm
2F

y
2 cm 8 cm 2 cm

1m a)
b)
A
z

Slika 8.13. a) Nosa pod optere enjem, b) Popre ni presjek nosa a

Rješenje:
Težište popre nog presjeka nosa a (slika 8.14a) odre uje se u odnosu na x1 osu na slijede i
na in:

Ai y i 12 ⋅ 10 ⋅ (−5) − 8 ⋅ 8 ⋅ (−4)
yc = = = −6,14cm
Ai 120 − 64

254
 F
z A B

n F /2 F /2
M
My E y Mx
-β
x ϕ C b)
F/2 kNm
Mx
2F
yC
A B

x1 F F
D n
x My
y1 y a)
F kNm

a) Popre ni presjek s glavnim centralnim osama inercije

Slika 8.14.
b) Dijagram momenta savijanja Mx i My
Moment inercije za osu x1:

12 ⋅ 10 3 8 4
I x1 = − = 2634,7cm 4 .
3 3
Momenti inercije za glavne centralne ose inercije x i y (D1.16):

Ix = Ix1 – Ayc2 = 2634,7 – 56 ⋅ 6,142 = 523,5cm4,

10 ⋅ 12 3 8 4
Iy = − = 1098,7cm 4 .
12 12
Položaj neutralne linije prema (8.5) i slici 8.14a je:

Ix I My 523,5 F
tgβ = − tgϕ = − x =− = −0 ,953
Iy Iy Mx 1098,7 F
2
β = −43,6 0

Najudaljenije ta ke od neutralne linije su ta ke D i E.

Za ta ku D prema (8.11) je:

255
 Mx My
σ max = + ≤ σ de ,
Wx W y
Ix I 523,5 Iy I y 1098,7
Wx = = x = = 85,26cm 3 , W y = = = = 183,12cm 3
y max y D 6 ,14 x max x D 6
F
2 F
−6
+ = 40 ⋅ 10 3 , F = 3,53kN .
85,26 ⋅ 10 183,12 ⋅ 10 −6

Za ta ku E prema (8.11) je:

Mx My
σ max = + ≤ σ dc ,
Wx W y
Ix I 523,5 Iy Iy
Wx = = x = = 135,62cm 3 , W y = = = 183,12cm 3
y max y E 3,68 x max x E
F
2 F
−6
+ −6
= 120 ⋅ 10 3 , F = 13,13kN .
135,62 ⋅ 10 183,12 ⋅ 10

Usvaja se manja vrijednost, pa je sila F = 3,53kN.

Zadatak 8.4.

Dimenzionisati gredu optere enu kao na slici 8.15., ako je dozvoljeno normalno naprezanje
σ d = 10 MPa.
F=5 kN

A B z
2a

1,5 m 1,5 m b)

a)
a

a 2a
Slika 8.15. a) Greda optere ena silom F, b) Popre ni presjek grede
256
Rezultat:
a = 9,2 cm

Zadatak 8.5.

Za konzolu optere enu kao na slici 8.16. odrediti intenzitet sile tako da u opasnom presjeku
naprezanja ne pre u vrijednost 10 MPa.

F
F

16 cm
1m 1m 12 cm

Slika 8.16. Konzola optere ena silama F

Rezultat:
F ≤ 1,6 kN

Zadatak 8.6.

Drvena greda AB pravouglog popre nog presjeka, koja služi kao krovna sekundarna greda
(slika 8.17 a i b) je poduprta na krajevima s dvije grani ne krovne nose e grede. Ona je
optere ena težinom limenog krova i drugim krovnim materijalom plus sopstvenom težinom
kao i dodatnim optere enjem koje djeluje na krov (kao što je vjetar, snijeg, zemljotres). U
ovom primjeru razmatra se samo utjecaj uniformno raspore enog optere enja intenziteta q
= 3 kN/m, koje djeluje u vertikalnom pravcu kroz težište popre nog presjeka (slika 8.17 c)
Optere enje djeluje duž cijele dužine grede i uklju uje njenu težinu. Nose e grede su pod
uglom 26,570 u odnosu na horizontalu. Dimenzije sekundarne grede su: širina b = 100mm,
visina h = 150mm i dužina l = 1,6m.
Odrediti maksimalno zatežu e i pritiskuju e naprezanje u sekundarnoj gredi i položaj
neutralne linije.

257
 y
b
Limeni krov A ϕ h
A C
Sekundarna B q
greda B ϕ x
α
Nose a greda ϕ=26,570

b) c)
a)

Slika 8.17. a) Krovna konstrukcija, b) Dio krovne konstrukcije, c) Popre ni presjek

sekundarne grede

Rezultat:
σ max = 4 ,01MPa , σ min = −4 ,01MPa , β = −48,4 0

Zadatak 8.7.

Greda popre nog presjeka prema slici 8.18. (2 x L 100 x 100 x 10) je od materijala za koji
je σd = 150 MPa. Odrediti najve u vrijednost sile kojom se može opteretiti ovaj nosa .

A B z 2xL 100x100x10

1m 2m
a) b)

Slika 8.18. a) Greda pod optere enjem, b) popre ni presjek grede

Rezultat:
F ≤ 11,26 kN.

Zadatak 8.8.
kN
Konzola dužine 2 m nosi ravnomjerno optere enje q =12 . Popre ni presjek je [ 16
m
profil, a ϕ = 30. Odrediti normalna naprezanja u ta kama A, B, D i E opasnog presjeka
konzole (slika 8.19) i napisati jedna inu neutralne linije. Zanemariti uvijanje.

258
 A B

q C
q ϕ

D E
a) b)

Slika 8.19. Koso savijanje nosa a pod optere enjem

Rezultat:
σA = 180,2 MPa, σB = 275,9 MPa, σE = - 138,7 MPa, σD = - 234,4 MPa
y = -0,564 x

Zadatak 8.9.

Za nosa optere en kao na slici 8.20. izra unati maksimalna normalna naprezanja.
a/4
a=10cm

F= 10 kN F
a
a/2

1m a

a/4

a) b)

Slika 8.20. a) Konzola pod optere enjem, b) popre ni presjek konzole

Rezultat:
σmax = 151,27 MPa, σmin = -151,27 MPa

Zadatak 8.10.

Greda AB, dužine 4 m i popre nog presjeka 20 (slika 8.21.), optere ena je
cijelom dužinom jednoliko raspodijeljenim teretima q1 = 1,2 kN/m i q2 = 3 kN/m. Drugo

259
optere enje djeluje pod uglom ϕ = 300 s vertikalom. Odrediti normalno naprezanje u ta ki 1
u opasnom presjeku grede i jedna inu neutralne linije.
q1

1
q
q2

A B C

l ϕ

Slika 8.21. Koso savijanje grede pod optere enjem

Rezultat:
σ1 = - 115,5 MPa, y = - 13,75 x

Zadatak 8.11.

eli no vratilo pre nika 120 mm oslonjeno je na fleksibilne ležajeve kako je prikazano na
slici 8.22. Na vratilo su spojene dvije remenice pre nika 600 mm i optere ene kao na slici.
Odrediti i nacrtati na izdvojenom elementu naponsko stanje u ta ki A. U toj ta ki izra unati
maksimalne normalne i smi u e napone.

800 mm
400 mm
800 mm

A 800 mm
12 kN

2 kN
12 kN
2 kN
Slika 8.22. Vratilo pod optere enjem

Rezultat: 2,79 MPa

45˚
9,31 MPa
-16,68˚
28,3 MPa
A 31,1 MPa
14,15 MPa
16,94 MPa
260
 Ekscentri no zatezanje i pritisak

Izet Bijelonja, Mašinski fakultet Sarajevo

U prethodnim poglavljima knjige analizirano je stanje napona i deformacija elemenata mašina i

konstrukcija pod dejstvom osnovnih oblika optere enja, koji su izazivali samo aksijalno
naprezanje, savijanje ili uvijanje. Me utim, elementi konstrukcija ili mašina esto su izloženi
kombinaciji dva ili više osnovnih oblika optere enja izazivaju i takozvano složeno naprezanje.
Nerijetke su kombinacije istovremenog aksijalnog naprezanja i savijanja, savijanja i uvijanja i
sli no.
Kod složenog naprezanja ukupna deformacija se dobija jednostavno superpozicijom
deformacija od pojedina nih osnovnih oblika optere enja. U slu aju malih deformacija i
linearno elasti nog tijela princip superpozicije vrijedi i za napone. Tako da se ukupan napon u
slu aju složenog naprezanja dobija algebarskim zbirom napona od pojedina nih optere enja.
U ovoj Glavi analiziran je samo slu aj složenog naprezanja koje je rezultat djelovanja
ekscentri ne aksijalne sile. Pokazano je da se dejstvo ekscentri ne aksijalne sile može
analizirati kao kombinacija aksijalnog naprezanja i istog savijanja. U ovoj Glavi definisano je i
jezgro presjeka, pojam koji igra važnu ulogu u primjeni konstruktivnih materijala koji imaju
visoku vrsto u na pritisak, a nisku ili nikakvu na zatezanje.
261
U slu aju dejstva ekscentri ne sile na elemente konstrukcije u obliku štapa ili grede mogu e je
da do e do gubitka stabilnosti ovih elemenata, što je vezano za pojam izvijanja. Problem
izvijanja kao i drugi oblici složenog naprezanja, nisu predmet ove Glave.

9.1 Naponi u slu aju ekscentri nog zatezanja i pritiska

U Glavi 4 ove knjige analiziran je slu aj aksijalnog naprezanja koje je bilo rezultat sile iji se
pravac podudara s (geometrijskom središnjom) osom grede ili štapa (centri na aksijalna sila). U
praksi je est slu aj da na dijelove mašina ili konstrukcija djeluje ekscentri na aksijalna sila. Na
slici 9.1 dato je nekoliko primjera s dejstvom ekscentri ne aksijalne sile.

D
A C
F y
F
A B
x
A H
e
B

Presjek a-a B F
Presjek a-a

(a) (b) (c)

Slika 9.1. Primjeri ekscentri nog zatezanja i pritiska

Sila F na slici 9.1a paralelna je osi dijela A-B ku išta prese, ali pravac sile ne prolazi kroz
geometrijsko središte T presjeka a-a i udaljen je od geometrijskog središta za dužinu e, koja se
naziva ekscentri nost sile. Ovo je primjer ekscentri nog zatezanja. Primjer nose eg stuba datog
na slici 9.1b est je slu aj u gra evinskoj praksi. Sila F na slici 9.1b je ekscentri na sila pritiska
za dio stuba A-B. Pravac sila F na slici 1c podudara se s geometrijskom središnjom osom dijela
elementa A-B i C-D i proizvest e samo aksijalne napone u ta kama popre nog presjeka ovih
dijelova. Me utim, sila F je ekscentri na sila u odnosu na geometrijsku središnju osu elementa
B-C, tako da je ovaj dio izložen ekscentri nom zatezanju. Prora un napona pri dejstvu
ekscentri ne aksijalne sile pokazan je na slijede em primjeru.

Primjer 9.1.

Ku ište prese, dato na slici 1a, napravljeno je od sivog liva i optere eno je radnom silom F =
75 kN. Ose x i y, prikazane na presjeku a-a rama prese, su glavne centralne ose inercije.

262
Aksijalni moment inercije popre nog presjeka a-a za osu y je Iy = 270⋅10-6 m4, a
površina popre nog presjeka je A = 0,036 m2. Potrebno je odrediti raspored napona na presjeku
a-a rama prese.

Rješenje:
Da bi se zaklju ilo o vrsti naprezanja koje vlada u presjeku a-a rama prese odredit e se
aksijalna i transverzalna sila kao i moment sprega sila (moment savijanja) koji djeluju u ovom
presjeku. Za sistem e se uzeti dio prese prikazan na slici 9.2a, a tri nepoznate vrijednosti
unutrašnjih sila koje djeluju u presjeku a-a odredit e se iz stati kih jedna ina ravnoteže. Iz tri
stati ke jedna ine ravnoteže, prema kojima su sume projekcija svih sila na x i z ose jednake
nuli i suma momenata svih sila za osu y jednaka nuli, slijedi da je aksijalna sila Fz = F,
transverzalna sila Fx = 0 i momet savijanja, odnosno moment sprega sila, M = Fe. Iz prethodnih
rezultata može se zaklju iti da je dejstvo ekscentri ne sile u presjeku a-a stati ki ekvivalentno
dejstvu aksijalne (centri ne) sile zatezanja ili pritiska ovisno o smjeru ekscentri ne sile i spregu
sila momenta jednakog momentu ekscentri ne sile u odnosu na glavnu centralnu osu inercije y.
Odsustvo transverzalne sile u popre nom presjeku zna i istovremeno i odsustvo tangencijalnih
napona u ovom presjeku. Obzirom da su tangencijalni naponi na presjeku jednaki nuli, ravan
presjeka je ravan glavnih normalnih napona, to jest, normalni napon u ravni presjeka je glavni
normalni napon.
Normalni naponi u popre nom presjeku dobit e se superpozicijom aksijalnih normalnih napona
koji su rezultat dejstva aksijalne sile Fz i normalnih napona koji su rezultat momenta savijanja
M u presjeku a-a. Obzirom da je transverzalna sila u presjeku jednaka nuli, rije je o istom
savijanju. Na slikama 9.2b i 9.2c dat je raspored napona koji su rezultat pojedina nog dejstva
aksijalne centri ne sile i momenta savijanja u presjeku a-a rama prese.

−27,09 MPa
e z
+ z = z
z
F
x x x

M Fx 14,58
Fz My
F
x=15 mm

σ ' z = AA σ ''z = x
Iy

(a) (b) (c) (d)

Slika 9.2. Analiza sila i napona na presjeku a-a rama prese

263
Ukupan normalni napon u popre nom presjeku dobija se algebarskim zbirom (superpozicijom)
normalnih napona usljed aksijalne sile i momenta savijanja:

FA M y
σz = + x. (a)
A Iy
Treba voditi ra una da je prema konvenciji moment savijanja My u jedna ini (a) pozitivan ako
proizvodi napone zatezanja u odnosu na donja vlakna elementa, koja se definišu u odnosu na
pozitivnu orijentaciju x ose.
Prema ovoj konvenciji spreg sila na slici 9.2a pravi negativan moment savijanja, to jest My =
−Μ = −Fe. Aksijalna sila je prema konvenciji o znaku pozitivna ako je zatežu a, tako da je FA =
Fz = F. Uvrštavanjem inteziteta sile i geometrijskih karakteristika presjeka u jedna inu (a)
dobija se raspored normalnih napona na presjeku a-a :

σz = +
(
75 ⋅ 10 3 − 75 ⋅ 10 3 0,5)x = 2,08 − 138,89 x MPa. (b)
0,036 270 ⋅ 10 −6
Iz jedna ine (b) se vidi da se normalni napon σz mijenja linearno s koordinatom x i da ne
zavisi od y koordinate ta aka presjeka. Vrijednost normalnog napona u ta kama na lijevom
rubu presjeka a-a, ije koordinate su x = −0,09 m (slika 9.1a), slijedi iz jedna ine (b) i jednak
je σz = 14,58 MPa. Koordinate ta aka na desnom rubu presjeka a-a su x = 0,21 m i iz jedna ine
(b) dobija se normalni napon u ovim ta kama, σz = −27,09 MPa. Raspored normalnog napona
prikazan je na slici 9.2d. Položaj neutralne linije (geometrijskog mjesta ta aka u kojima je
normalni napon σ z jednak nuli) slijedi izjedna avanjem jedna ine (b) s nulom:

σ z = 2,08 − 138,89 x = 0 ,

odakle se dobija jedna ina neutralne linije, x = 0,015 m (slika 9.2d).

U zadatku je re eno da je ku ište prese napravljeno od sivog liva, materijala za koji je poznato
da ima ve u vrto u na pritisak nego na zatezanje. Iz prethodnih rezultata se vidi da je najve i
normalni napon zatezanja po apsolutnoj vrijednosti manji od normalnog napona pritiska što je
pozitivna osobina konstrukcije obzirom na manju nosivost sivog liva pri zatezanju.

U prethodnom primjeru pravac ekscentri ne sile sjekao je jednu od glavnih centralnih osa
inercije (x osu) popre nog presjeka elementa . Na slici 9.3a dat je generalan slu aj
ekscentri nog zatezanja kada pravac sile ne sije e ni jednu od glavnih centralnih osa inercije
presjeka cilindri nog elementa.

264
 y
F y F F y
z
Mx Mx
O O O
T yo x T x My x
xo xo O’ T O’

D D D
C C C

A B A B A B

(a) (b) (c)

Slika 9.3. Analiza problema ekscentri nog zatezanja. Redukcija
ekscentri ne sile na geometrijsko središte.

Neka su x i y glavne centralne ose inercije popre nog presjeka površine A, a napadna
ta ka sile O(xo,yo). Postupak odre ivanje napona u popre nom presjeku ABCD elementa usljed
ekscentri ne sile u principu je isti kao u prethodnom primjeru. Za razliku od prethodnog
primjera, na slici 9.3a se vidi da u ovom slu aju ekscentri na sila pravi moment savijanja oko x
i y ose. Da bi se problem ponovo sveo na osnovne oblike naprezanja treba redukovati
ekscentri nu silu u geometrijsko središte T presjeka. Radi jednostavnosti, prvo je sila
redukovana u ta ku O’(slika 9.3b), gdje se kao rezultat redukcije dobija sila F s napadnom
ta kom u O’ i spreg sila koji pravi moment oko x ose, Mx = Fyo. Redukcijom sile F s
napadnom ta kom O’ u geometrijsko središte T presjeka, dobija se aksijalna sila F s napadnom
ta kom u geometrijskom središtu T i spreg sila koji pravi moment oko y ose, My = Fxo . Na
slici 9.3c dat je rezultat redukcije ekscentri ne sile F u geometrijsko središte T presjeka. Na
slici se vidi da je ekscentri noj sili F s napadnom ta kom O(xo,yo) stati ki ekvivalentan sistem
od jedne aksijalne sile s napadnom ta kom u geometrijskom središtu presjeka i dva sprega sila
iji momenti su jednaki momentima ekscentri ne sile za glavne centralne ose inercije presjeka.
Ovaj stati ki ekvivalentan sistem e dovoljno daleko od napadne ta ke sile biti ekvivalentan i
po pitanju napona i deformacija sili F s napadnom ta kom O (Sen Venanov princip). Ovaj
ekvivalentan sistem se može jednostavno razložiti na tri osnovna oblika naprezanja: (1)
aksijalno naprezanje usljed sile F (slika 9.4a), (2) isto savijanje oko ose x s momentom
savijanja Mx = Fyo (slika 9.4b), i (3) isto savijanje oko ose y s momentom savijanja My =
Fxo (slika 9.4c).

265
 y y y
Mx
(a) F (b) (c) My
x x x
T T T

D C D C D C

A B A Mx B A My B

F'
(e) Mx y y
(d) F (f) My
x x x
T T T

D C D C D C

A B A B A B

F' M 'x M 'y

σ 'z = σ ' 'z = y σ ' ' 'z = x
A Ix Iy

Slika 9.4. Analiza napona na presjeku pravougaonog bloka izloženog

ekscentri nom zatezanju

Aksijalna sila F i momenti spregova sila M x = Mx i M y = My u presjeku ABCD dobijaju se

jednostavno iz stati kih jedna ina ravnoteže dijela bloka iznad ovog presjeka (slike 9.4a, 9.4b i
9.4c). Usljed dejstva aksijalne centri ne sile F = F u presjeku ABCD e se javiti uniforman
normalni napon zatezanja σ z (slika 9.4d). Rezultat dejstva momenta savijanja M x je normalni
napon σ z (slika 9.4e), koji se linearno mijenja s koordinatom y. Rezultat dejstva momenta
savijanja M y je normalni napon σ z (slika 9.4f), koji se linearno mijenja s koordinatom x.
Ukupan normalni napon može se dobiti superpozicijom normalnih napona usljed pojedina nih
djelovanja aksijalne (centri ne) sile i spregova sila:
F ' M 'x M 'y
σz = + y+ x. (9.1)
A Ix Iy
266
Uvrštavanjem u jedna inu (9.1) vrijednosti aksijalne sile i momenata savijanja M x i My i
2
imaju i u vidu definiciju polupre nika inercije ravnog presjeka ( i x = I x / A ), jedna ina (9.1)
se može pisati u sljede em obliku:

F Fy o Fx F y x
σz = + y+ o x= 1 + 2o y + 2o x . (9.2)
A Ix Iy A ix iy

U slu aju da je u ovom primjeru umjesto zatežu e ekscentri ne sile bila ekscentri na sila
pritiska dobila bi se ista jedna ina za normalni napon oblika (9.2), ali sa znakom minus ispred
intenziteta sile F.
U cilju dalje analize problema treba odrediti jedna inu neutralne linije, koja predstavlja
geometrijsko mjesto ta aka u kojima je normalni napon jednak nuli. Izjedna avanjem napona σz
u jedna ini (9.2) s nulom slijedi jedna ina neutralne linije:

yo x
1+ 2
y + 2o x = 0 , (9.3)
ix iy

koja je grafi ki prikazana na slici 9.5. Neutralna linija dijeli površinu popre nog presjeka na
dva dijela. U jednom dijelu presjeka su materijalne ta ke izložene naponima zatezanja, a u
drugom normalnim naponima pritiska. Za slu aj dat na slici 9.3, šrafirani dio presjeka na slici
9.5 izložen je pritisku.
y
D C

xn
x

yn

A B

Slika 9.5. Neutralna linija na ravnom presjeku

267
Iz jedna ine (9.3) se vidi da položaj neutralne linije ne zavisi od intenziteta sile, ve od
napadne ta ke sile (xo,yo) i geometrijskih karakteristika ravnog presjeka (glavnih centralnih
polupre nika inercije). Iz jedna ine (9.3) mogu se dobiti i vrijednosti odsje aka neutralne linije
na x i y osi:
i y2 i x2
xn = − i yn = − , (9.4)
xo yo
odakle se može zaklju iti da su odsje ci neutralne linije uvijek suprotnog znaka od koordinata
napadne ta ke sile, što zna i da neutralna linija uvijek prolazi sa suprotne strane geometrijskog
središta u odnosu na napadnu ta ku sile. Što je napadna ta ka sile bliža geometrijskom središtu
(manje vrijednosti xo i yo ) to su odsje ci neutralne linije na osama ve i, to jest neutralna linija
je dalje od geometrijskog središta.

Interesantan je slu aj kada je neutralna linije tangenta na konturu presjeka elementa. U ovom
slu aju na cijelom presjeku vladaju normalni naponi istog znaka – naponi zatezanja ili pritiska,
zavisno da li se radi o ekscentri noj sili zatezanja ili pritiska. Ovaj slu aj je posebno
interesantan za tehni ku praksu i bi e analiziran u sljede em poglavlju.

Radi jednostavnosti, u prethodnom primjeru je u analizi napona pretpostavljen pravougaoni

popre ni presjek elementa. Me utim, izložena teorija vrijedi za proizvoljan oblik popre nog
presjeka pod uslovom da su ose x i y glavne centralne ose inercije.

Primjer 9.2.

Za element optere en kao na slici 9.6 potrebno je na i raspored normalnih napona na presjeku
ABCD ako je F = 64 kN. U istom presjeku odrediti i jedna inu neutralne linije.

F
300 mm My y
F
75
Mx x
T
150

D D
A C A C
B B
(a) (b)

Slika 9.6 Primjer ekscentri nog pritiska

268
Rješenje:
Redukcijom sile F na geometrijsko središte T ravnog presjeka u kojem djeluje sila (slika 9.6b)
dobit e se stati ki ekvivalentan sistem od aksijalne sile pritiska F = 64 kN, momenta savijanja
oko x ose Mx = 64(0,075+0,075) = 9,6 kNm, i momenta savijanja oko y ose My= 64⋅0,15 =
9,6 kNm. Geometrijske karakteristike popre nog presjeka potrebne za prora un napona su
površina A = 0,3⋅0,15 = 0,045 m2, aksijalni moment inercije površine u odnosu na x osu, Ix =
(0,3⋅0,153)/12 = 8,44⋅10-5 m4 i aksijalni moment inercije površine u odnosu na y osu, Iy =
(0,15⋅0,33)/12 = 3,37⋅10-4 m4. Ovi aksijalni momenti inercije su ujedno i glavni centralni
momenti inercije za dati presjek.
Ukupan normalni napon u presjeku se dobija superpozicijom normalnih napona uzrokovanih
aksijalnom silom i momentima savijanja oko x, odnosno y ose:

FA M x My − 64 ⋅ 10 3 9,6 ⋅ 10 3 9,6 ⋅ 10 3
σz = + y+ x= + y+ x,
A Ix Iy 4,5 ⋅ 10 − 2 8,44 ⋅ 10 −5 3,37 ⋅ 10 − 4
odnosno,

σ z = −1,42 + 113,74 y + 28,49 x MPa. (a)

Uvrštavanjem koordinata karakteristi nih ta aka presjeka ABCD u jedna inu (a) dobijaju se
normalni naponi u ovim ta kama:

A(−0,15 m, −0,075 m),

σ z = −1,42 + 113,74 ⋅ ( −0,075) + 28,49 ⋅ ( −0,15) = −14,22 MPa ,
B(0,15 m, −0,075 m), σ z = −5,68 MPa ,
C(0,15 m, 0,075 m), σ z = 11,4 MPa ,
D(−0,15 m, 0,075 m), σ z = 2,84 MPa .

Jedna ina neutralne linije slijedi iz jedna ine (a) iz uslova σz = 0,

28,49 x + 113,74 y = 1,42 ,

odakle za x = 0 slijedi odsje ak neutralne linije na y osi, yn = 1,42/113,74 = 0,0125 m,

odnosno za y = 0 dobija se odsje ak neutralne linije na x osi, xn = 1,42/28,49 = 0,0498 m.
Raspored normalnog napona σz na presjeku dat je na slici 9.7a. Na slici 9.7b dat je i alternativni
na in prikaza normalnog napona u ravni, prema kojem u svim ta kama koje leže na pravcu
paralelnom neutralnoj liniji djeluje normalni napon jednake veli ine.

269
 y
neutralna linija C
D
2,84 MPa 11,4 MPa
D 12,5
x
y mm
49,8 mm
A
11,4 MPa
T
A B
−14,2 MPa C
B x −14,2 MPa
−5,68 MPa
(b)

(a)

Slika 9.7. Raspored normalnih napona i položaj neutralne linije

Važno je pomenuti da se ovaj primjer mogao riješiti direktnim korištenjem jedna ine (9.2)
kojom je dat izraz za normalni napon u slu aju ekscentri ne sile zatezanja. Obzirom da je u
ovom primjeru rije o sili pritiska to u jedna ini (9.2) treba uvrstiti sljede e podatke: F=−64⋅103
N, koordinate napadne ta ke xo = −0.15 m i yo = −0.15 m, polupre nike inercije
i x2 = I x / A = 8,44 ⋅ 10 −5 / 0,045 = 187,56 ⋅ 10 −5 m 2 i
i y2 = I y / A = 3,37 ⋅ 10 −4 / 0,045 = 74,889 ⋅ 10 −4 m 2 ,
odakle se direktno dobija jedna ina (a).
U primjeru (9.1) aksijalna sila i moment savijanja u popre nom presjeku su odre eni iz stati kih
jedna ina ravnoteže. U ovom primjeru stati ke jedna ine ravnoteže nisu postavljane, ve su
aksijalna sila i momenti savijanja Mx i My u presjeku ABCD odre eni direktno na osnovu
principa (koji slijedi na osnovu stati kih jedna ina ravnoteže) da su aksijalna (centri na) sila,
odnosno moment sprega sila za osu, u popre nom presjeku jednaki sumi svih spoljašnjih
aksijalnih sila, odnosno momenata svih spoljašnjih sila, koji djeluju na sistem s jedne ili druge
strane presjeka sistema.
Koriste i ovaj princip mogu se tako e odrediti aksijalna sila i momenti savijanja u presjeku
ABCD i bez redukcije sile u težište presjeka, što je pokazano na sljede im primjerima.

Primjer 9.3.

Za stub optere en kao na slici 9.8 potrebno je izra unati normalne napone u ta kama A i B.

270
 400 kN
1 1
3m 2m
1
1 100 kN

200 kN FA y

Mx
My
T
B B
x
A A

(b)
(a)

Slika 9.8. Stub optere en silama

Rješenje:

Da bi se odredili normalni naponi u popre nom presjeku (odnosno ravni glavnih normalnih
napona) u kojem leže ta ke A i B potrebno je prvo odrediti aksijalnu silu i momente savijanja u
presjeku. Na slici 9.8b data je aksijalna sila i momenti savijanja (spregovi sila) koji su prema
konvenciji o znaku pozitivni. Aksijalna sila u popre nom presjeku jednaka je sumi svih
aksijalnih sila s jedne ili druge strane presjeka, FA = −100−200−400 = −700 kN. Moment
savijanja oko x ose, odnosno moment sprega sila Mx, jednak je sumi momenata svih
spoljašnjih sila s jedne ili druge strane presjeka, Mx = 100⋅2,5+200⋅1,5−400⋅2,5 = −450 kNm.
Analogno se dobija i moment savijanja oko y ose, My = 100⋅1−200⋅2+400⋅1 = 100 kNm.

Da bi se izra unali naponi potrebno je poznavati i geometrijske karakteristike popre nog

presjeka. Površina presjeka je A = 4⋅3+2(2⋅1) = 16 m2. Aksijalni momenti inercije mogu se
odrediti korištenjem Štajnerove teoreme,

4 ⋅ 33 2 ⋅ 13
Ix = +2 + 2 2 (2 ⋅ 1) = 25,3 m 4 ,
12 12

5 ⋅ 23 3 ⋅ 13
Iy = +2 + 1,5 2 (3 ⋅ 1) = 17,3 m 4 .
12 12
271
Normalni napon u popre nom presjeku se dobija superpozicijom napona usljed dejstva
aksijalne sile i momenata savijanja Mx i My ,

FA M x My − 700 ⋅ 10 3 − 450 ⋅ 10 3 100 ⋅ 10 3

σz = + y+ x= + y+ x,
A Ix Iy 16 25,3 17,3

odakle je ukupni napon

σ z = −43,8 − 17,8 y + 5,78 x kPa . (a)

Uvrštavanjem u jedna inu (a) koordinata ta aka A(1,−2,5) m, i B(2, 1,5) m, dobijaju se
normalni naponi u ovim ta kama,

(σ z ) A = −43,8 − 17,8 ⋅ (− 2,5) + 5,78 ⋅ 1 = 6,48 kPa ,

(σ z )B = −43,8 − 17,8 ⋅ 1,5 + 5,78 ⋅ 2 = −58,9 kPa .

Primjer 9.4.

U cijevi kvadratnog popre nog presjeka, debljine stijenke 5 mm, izrezan je s jedne strane otvor
BC da bi se osigurao pristup unutrašnjosti cijevi (slika 9.9). Na krajevima cijevi djeluju
aksijalne sile intenziteta F = 25 kN u geometrijskim središtima presjeka A i D. Zanemaruju i
koncentraciju napona odrediti (1) normalne napone na presjeku cijevi koji nije oslabljen, (2)
najve e normalne napone u popre nom presjeku na mjestu otvora i (3) najve e normalne
napone u slu aju da se s druge strane cijevi isje e isti otvor. Težište popre nog presjeka na
mjestu otvora je dato na slici, a glavni centralni moment inercije za osu oko koje se vrši
savijanje je I = 176,9⋅103 mm4.
y
B c d
F C
a D
A x
a e
25 T
D F 18,57
50 mm
a b
Presjek a-a
(a) (b)
Slika 9.9. Element veze izložen zatezanju

272
Rješenje:

(1) Na mjestu presjeka s geometrijskim središtem A, odnosno D, sila F je centri na sila i u

ovim presjecima javljaju se uniformni aksijalni naponi

F 25 ⋅ 10 3
σz = = = 27,8 MPa .
A (50 ⋅ 50 − 40 ⋅ 40 ) ⋅ 10 −6

(2) Kroz težište T oslabljenog presjeka a-a ne prolazi pravac sile F (slika 9.9b) tako da je ona
ekscentri na sila za ovaj presjek s ekscentri noš u e = 25−18,57 = 6,43 mm. Usljed dejstva sile
F u popre nom presjeku a-a djelovat e aksijalna (centri na) sila FA = F i moment savijanja
oko x ose, Mx = Fe. Do ovog rezultata se može jednostavno do i i analizom stati ke ravnoteže
sistema datog na slici 9.10a.
c,d 35,7 28,6 64,3
F B MPa MPa MPa
A Mx
y d
T
+ =
A c Mx x F
T a,b F' −16,9 MPa 18,8 MPa
b F σ'z σ''z σz
a
(b)
(a)
Slika 9.10. Analiza sila i napona na presjeku a-a elementa veze

Momet savijanja ima sljede u vrijednost: M x = Fe = 25 ⋅ 10 3 ⋅ 6,43 ⋅ 10 −3 = 160,75 Nm .

Površina popre nog presjeka a-a je A = 50⋅50−40⋅45 = 700 mm2. Normalni napon usljed
djelovanja aksijalne sile je konstantan na popre nom presjeku (slika 9.10b),

F 25 ⋅ 10 3
σ = =
'
z = 35,7 MPa .
A 700 ⋅ 10 −6
Normalni napon usljed djelovanja momenta savijanja

Mx 160,75
σ z'' = y= y = 909,7 y MPa , (a)
Ix 176,9 ⋅ 10 3 ⋅ 10 −12
273
mijenja se linerano sa y koordinatom. Najve i napon zatezanja usljed savijanja je u ta kama c
i d (slika 9.9b) za koje je y = 25 + e =31,43 mm, i iz jedna ine (a) dobija se
(σ )
''
z c ,d = 909,7 ⋅ 31,43 ⋅ 10 −3 = 28,6 MPa . Najve i napon pritiska usljed savijanja dobija
se u ta kama koje leže na pravcu a-b za koje je y = −18,57 mm, tako da je napon u ovim
ta kama, (σ )''
z a ,b ( )
= 909,7 ⋅ − 18,57 ⋅ 10 −3 = −16,9 MPa , (slika 9.10b). Ukupan
normalni napon u presjeku dobija se superpozicijom napona σ z i σ z (slika 9.10b). Ovaj
napon u kriti nim ta kama ima sljede e vrijednosti:

(σ z )a ,b = 35,7 − 16,9 = 18,8MPa ,

(σ z )c ,d = 35,7 + 28,6 = 64,3 MPa .

Na osnovu rezultata vidi se da je isjecanje otvora na elementu imalo posljedicu da su najve i

normalni naponi pove ani sa 27,8 MPa na 64,3 MPa, to jest, za oko 130 %.
Dio zadatka pod (3) u kojem treba ispitati da li e se maksimalni naponi pove ati isjecanjem
otvora i sa donje strane cijevi, preporu uje se za samostalan rad.

9.2. Jezgro presjeka

U tehni koj praksi esto se koriste materijali koji imaju veliku vrsto u na pritisak, ali malu ili
nikakvu vrsto u na zatezanje. Primjer su beton, kamen, keramika ili zid od opeke. U dizajnu
elemenata konstrukcije napravljenih od ovakvih materijala važno je da ovi elementi ne budu
izloženi zatežu im normalnim naponima. est je slu aj da su ovi elementi konstrukcije izloženi
ekscentri noj sili pritiska.
U prethodnom poglavlju je pokazano da, u opštem slu aju, ekscentri na sila u jednom dijelu
presjeka izaziva normalne napone pritiska, a u drugom zatežu e normalne napone. Ova dva
regiona podijeljena su neutralnom linijom. Položaj neutralne linije na presjeku zavisi od
geometrijskih karakteristika presjeka i napadne ta ke sile. Što je napadna ta ka ekscentri ne sile
pritiska bliže geometrijskom središtu presjeka to je neutralna osa dalje od geometrijskog
središta, odnosno ve i je udio površine koji je optere en na pritisak.
U slu aju kada neutralna linija tangira konturu (konveksnog) presjeka u cijelom presjeku vlada
napon pritiska, što je poželjna situacija za slu aj elemenata konstrukcije napravljenih od
materijala koji imaju malu vrsto u na zatezanje. U slu aju unaprijed definisanog oblika
popre nog presjeka (to jest, definisanih geometrijakih karakteristika popre nog presjeka)
položaj neutralne linije zavisit e isklju ivo od napadne ta ke ekscentri ne sile.
Za konstruktora je poželjno da unaprijed zna geometrijsko mjesto napadnih ta aka ekscentri ne
sile pritiska za koje e neutralna linija tangirati konturu presjeka ili ležati van presjeka. Ovo
geometrijsko mjesto se naziva jezgro presjeka. Dok napadne ta ke sile leže unutar jezgra
presjeka, u svim ta kama presjeka vlada pritisak, ili u slu aju ekscentri ne zatežu e sile u svim
ta kama presjeka e vladati zatežu i normalni napon.

274
Na sljede em primjeru je pokazano odre ivanje jezgra presjeka za slu aj pravougaonog
popre nog presjeka cilindri nog elementa konstrukcije izloženog ekscentri noj sili pritiska.

Primjer 9.5.

Na element konstrukcije prikazan na slici 9.11a, pravougaonog popre nog presjeka i

zanemarljive težine, djeluje sila pritiska F. Potrebno je: (1) odrediti veli inu ekscentriteta yo da
sila ne proizvodi zatežu e normalne napone na popre nom presjeku elementa, i (2) odrediti
geometrijsko mjesto napadnih ta aka sile koja ne e izazvati napone zatezanja na popre nom
presjeku elementa (to jest, odrediti jezgro presjeka).

F y
h z

yo
T D
h y
b x
G
A h/6 C
F
C h/6
x
A
B
B

(a) (b)

Slika 9.11. Odre ivanje jezgra presjeka za pravougaoni popre ni presjek

Rješenje:
(1) Da bi se riješio postavljeni zadatak može se iskoristiti rješenje problema iz prethodnog
poglavlja, koji je dat na slici 9.3 i za koji je jedna inom (9.2) odre en normalni napon na
popre nom presjeku za slu aj ekscentri nog zatezanja. U ovom zadatku xo = 0, te iz jedna ine
(9.2), slijedi vrijednost normalnog napona u ta kama popre nog presjeka:

F y
σz = − 1 + 2o y , (a)
A ix

gdje znak minus ukazuje da je rije o ekscentri nom pritisku. Iz jedna ine (a) se vidi da napon
σz ne zavisi od x koordinate ta ke popre nog presjeka, što je posljedica toga što sila F leži na
jednoj od glavnih centralnih osa inercije (u ovom slu aju y osi). Obzirom da je polupre nik

275
inercije i x = I x / A = 121 bh 3 / bh = 121 h 2 i površina presjeka A = bh, jedna ina (a) može
2

se pisati u obliku
F 12 y
σz = − 1+ 2 o y . (b)
A h

Iz prethodne jedna ine se vidi da e za pozitivno yo najve i napon pritiska biti za maksimalnu
pozitivnu vrijednost koordinate y, to jest y = h/2 , što odgovara ta kama ruba C-D na presjeku.
Vrijednosti normalnog napona u ta kama na rubu A-B, za koje je y = −h/2, slijede iz
jedna ine (b):
F 6y
σz = − 1− o . (c)
A h
Da bi napon σz u jedna ini (c) uvijek bio negativan, to jest da bi se izbjegli pozitivni (zatežu i)
normalni naponi, vrijednost u zagradi u jedna ini (c) mora biti pozitivna,

6 yo
1− > 0,
h

što e biti zadovoljeno za y o < h / 6 . Rezultat do kojeg se došlo izveden je pod uslovom da je
yo pozitivno. Analognim izvo enjem, za slu aj negativne vrijednosti yo, dobija se da e na
presjeku postojati samo naponi pritiska ako je y o > − h / 6 . Dakle, ukoliko pri ekscentri nom
pritisku napadna ta ka sile leži u granicama − h / 6 < y o < h / 6 (slika 9.11b) na presjeku se
ne e javiti pozitivni normalni naponi, to jest, naponi zatezanja .

(2) Zaklju ak iz prvog dijela zadatka vrijedi za specijalan slu aj kada napadna ta ka sile leži na
jednoj od glavnih centralnih osa inercije (u konkretnom slu aju y osi). Da bi se našlo jezgro
presjeka za pravougaoni presjek, to jest, našlo geometrijsko mjesto ta aka u kojima e djelovati
ekscentri na sila pritiska a da ne izaziva napone zatezanja na popre nom presjeku elementa,
analiziran je opšti slu aj ekscentri nog pritiska prikazan na slici 9.12a.
Koriste i ponovo rezultat problema datog na slici 9.3 i jedna inu (9.2) normalni napon u
prozvoljnoj ta ki presjeka jednak je

F y x
σz = − 1 + 2o y + 2o x . (d)
A ix iy

Obzirom da je za pravougaoni presjek i x2 = 121 h 2 i i y2 = 121 b 2 jedna ina (d) se može pisati u
sljede em obliku:
276
 F 12 y 12 x
σz = − 1+ 2 o y + 2o x . (e)
A h b

h z y
F xo

T yo
D y
b x h
G
E
A h/6 C
C b/6
F H
A h/6 x
b/6

B B

(a) (b)

Slika 9.12. Jezgro presjeka za pravougaoni ravni presjek

Ako se pretpostavi da je napadna ta ka sile u I kvadrantu, to jest da su pozitivne koordinate xo

i yo, analizom jedna ine (e) može se pokazati da e najve i napon pritiska biti u ta ki C.
Obzirom da su x i y koordinate ta ke C pozitivne, slijedi da e izraz u zagradi u jedna ini (e)
biti pozitivan, odnosno da e napon σz u ta ki C uvijek biti negativan. Me utim, interesantan
je napon u ta ki A, koja ima obje koordinate negativne, tako da je mogu e da izraz u zagradi u
jedna ini (e) bude negativan i u tom slu aju je napon σz pozitivan. Uvrštavanjem koordinata
ta ke A(−b/2, −h/2) u jedna inu (e) slijedi da je napon u ovoj ta ki
F 6y 6x
σz = − 1− o − o ,
A h b

odakle se može zaklju iti da se u ta ki A ne e javljati pozitivan napon σz ako je zadovoljen

sljede i uslov:

6 y o 6 xo
1− − ≥ 0.
h b

277
Prethodna nejedna ina može se napisati i u sljede em obliku:

yo x
+ o ≤ 1. (f)
h/6 b/6
Iz izraza (f) se vidi da e nejedna ina biti zadovoljena za sve napadne ta ke sile (xo,yo) koje
leže na površini koju ograni ava prava s odsje cima xn = b/6 i yn = h/6 (prava odre ena
ta kama G-H na slici 9.12b). Rezultat do kojeg se došlo dobijen je na osnovu pretpostavke da
napadna ta ka sile leži u prvom kvadrantu.
Sli nim postupkom, analiziraju i slu ajeve u kojima napadne ta ke sile leže u ostala tri
kvadranta, odnosno uslova da normalni naponi u ostale tri ta ke pravougaonog presjeka B, C i
D ne smiju biti pozitivni dolazi se do jezgra presjeka za pravougaoni ravni presjek koje je
šrafirano na slici 9.12b.
Važno je znati da je jezgro presjeka uvijek konveksno i da geometrijsko središte presjeka uvijek
leži unutar jezgra. Poligonalnom konveksnom presjeku odgovara poligonalno jezgro. Svakom
tjemenu poligonalnog presjeka odgovara strana konture jezgra (na primjer, na slici 9.12b
tjemenu A odgovara strana jezgra presjeka GH), a svakom tjemenu konture jezgra odgovara
strana presjeka (na primjer, tjemenu jezgra G odgovara strana AB presjeka).
U slu aju konkavnog presjeka o igledno je na osnovu slike 9.13 da prethodni zaklju ak ne
vrijedi, jer ukoliko se neutralna linija poklapa sa stranama poligona AB i BC ona bi sjekla
popre ni presjek na dva dijela u kojima bi djelovali normalni naponi suprotnog znaka.
Neutralna linija koja bi prolazila kroz dva tjemena A i C dala bi tjeme konture jezgra koje
odgovara prelomljenom dijelu konture presjeka.

n3 n4
n1

n5
B C

n2 A

Slika 9.13. Neutralne linije koje odre uju tjemena jezgra presjeka

Na slici 9.14 data su jezgra presjeka za neke karakteristi ne oblike ravnih presjeka koji se mogu
sresti u tehni koj praksi.

278
 2
3 h
h/6
d/4 h/12
h/3
b/
d
b

Slika 9.14. Jezgro presjeka za neke ravne presjeke

Primjer 9.6.

Za popre ni presjek prikazan na slici 9.15 potrebno je odrediti jezgro presjeka.

n1 n6
y
n5
n2
A4 A3
5t 1,25t x
A2 T A1
A6 A5

2t 4t n3 5,33t
n4
(a) (b)

Slika 9.15. Ravan presjek i njegovo jezgro presjeka

Rješenje:

Da bi se riješio postavljeni zadatak treba se koristiti injenicom da poligonalnom presjeku

odgovara poligonalno jezgro presjeka. Karakteristi ne neutralne linije koje tangiraju popre ni
presjek date su na slici 9.15b. Svakoj od ovih neutralnih linija odgovara jedno tjeme poligona
jezgra presjeka.
Jedna inama (9.4) odre eni su odsje ci neutralne linije (xn i yn , slika 9.5) na glavnim
centralnim osama inercije za poznatu vrijednost koordinata (xo,yo) napadne ta ke ekscentri ne
sile. U ovom zadatku problem je obrnut. Za poznate neutralne linije, odnosno njihove odsje ke,
potrebno je odrediti napadnu ta ku sile kojoj odgovara data neutralna linija. Napadne ta ke sile
slijede iz jedna ina (9.4),
279
 i y2 i x2
xo = − i yo = − . (a)
xn yn
Da bi se odredili polupre nici inercije, potrebno je prvo izra unati glavne centralne momente
inercije. Težište popre nog presjeka se jednostavno odre uje i dato je na slici 9.15b. Obzirom
na simetriju presjeka, može se zaklju iti da su ose x i y glavne centralne ose inercije. Koriste i
Štajnerovu teoremu, i ra unaju i aksijalne momente inercije datog složenog presjeka kao sumu
momenata inercije prostih pravougaonih presjeka dimenzija 5tx2t (površine 10t2), i 4tx1,25t
(površine 5t2) slijedi

5t (2t ) 1,25t (4t )

3 3
+ 5t 2 (2t ) = 40t 4 ,
2
Iy = + 10t 2 t 2 +
12 12

2t (5t ) 4t (1,25t )
3 3
Ix = + = 21,48t 4 ,
12 12
odakle se dobija
Ix 21,48t 4 Iy 40t 4
i =
2
x = = 1,43t i i y =
2 2
= = 2,67t 2 .
A 10t + 5t
2 2
A 10t + 5t
2 2

Odsje ci neutralne linije n1 na koordinatnim osama su, kao što se vidi na slici 9.15b,
x n = −2t i y n = ∞ . Uvrštavanjem ovih vrijednosti u jedna inu (a) dobijaju se koordinate
napadne ta ke ekscentri ne sile za koje e neutralna linija biti prava n1,
2,67t 2 1,43t 2
x A1 = − = 1,34t i y A1 = − = 0,
− 2t ∞
koje definišu jedno tjeme jezgra presjeka. Analogno se odre uju i koordinate napadnih ta aka
sile (odnosno tjemena jezgra presjeka) koje odgovaraju preostalim trima neutralnim linijama:

n2 : x n = 4t , yn = ∞ , x A2 = −0,67t , y A2 = 0 ,
n3 : x n = ∞, y n = −2,5t , x A3 = 0 , y A3 = 0,57t ,
n4 : x n = 5,33t , y n = −2,5t , x A4 = −0,5t , y A4 = 0,57t .

Na slici 9.15b prikazane su ta ke A1-A4 , koje predstavljaju tjemena jezgra presjeka. Ta ke A5

i A6 predstavljaju tjemena preostale dvije neutralne linije n5 i n6, koje zbog simetrije presjeka
nisu ra unate. Ta ke A1-A6 definišu tjemena poligona koji odre uje jezgro presjeka (slika
9.15b).

280
9.3. Zadaci

Zadatak 9.7.

Za element veze, napravljen od sivog liva (slika 9.16), dozvoljeni normalni napon zatezanja je
30 MPa, odnosno napon pritiska 120 MPa. Odrediti najve u silu kojom element smije biti
optere en.
90 mm
A
a
A 20
F C F
10mm 40
B C
a
B
30

Presjek a-a
Slika 9.16. Element veze koji prenosi silu pritiska

Rezultat:
F ≤ 77 kN

Zadatak 9.8.

Odrediti nosivost kuke dimenzija datih na slici 9.17 ako su dozvoljeni naponi u ravni a-a 100
MPa na zatezanje i 130 MPa na pritisak.

F
90 30
15
45 60 mm
15
F 50
50
50
Presjek a-a 50 150 mm
90
120 Presjek a-a

F
Slika 9.17. Kuka Slika 9.18. Ku ište prese

281
Rezultat:
F ≤ 72,3 kN

Zadatak 9.9.

Ku ište prese napravljeno je od sivog liva i ima oblik kao na slici 9.18. Odrediti najve u
dozvoljenu radnu silu prese ako su dozvoljeni naponi u ravni a-a ku išta prese 25 MPa na
zatezanje i 100 MPa na pritisak.

Rezultat:
F ≤ 37,5 kN

Zadatak 9.10.

Element veze služi za prenos sile intenziteta 30 kN kao što je prikazano na slici 9.19. Ako je
debljina elementa 40 mm i dozvoljeni normalni napon 73 MPa odrediti širinu elementa w.

G2=330 N

F F
G1=2300 N
50 mm

Slika 9.19. Element veze

Slika 9.20. Uli na svjetiljka

Rezultat: w = 79,7 mm

Zadatak 9.11.

Aluminijski nosa uli ne svjetiljke ima težinu 2300 N. Težina svjetiljke zajedno s nose om
konzolom je 330 N s težištem udaljenim 1,2 m od ose aluminijskog nosa a (slika 9.20).
Aluminijski nosa je napravljen od cijevi vanjskog pre nika 225 mm i debljine stijenke 18 mm.
Odrediti najve e normalne napone zatezanja i pritiska u nosa u usljed težina elemenata
konstrukcije.

Rezultat:
σT = 480 kPa, σC = −930 kPa

282
Zadatak 9.12.

Za betonski nosa dat na slici 9.21 izra unati najve e normalne napone u ta kama A i B za
slu aj (a) optere enja prikazanog na slici i (b) kada se ukloni optere enje u ta ki C.

40 kN
40 kN F
40 kN
125
125
C

100 mm
50 mm
100 75
50
A
B

Slika 9.21. Betonski nosa Slika 9.22. eli ne plo e

Rezultat:
(a) σA=σB=-8MPa (b) σ A = −15,3 MPa, σ B = 4,67 MPa

Zadatak 9.13.

Tri eli ne plo e pravougaonog popre nog presjeka dimenzija 25x150 mm su zavarene kao na
slici 9.22. Zbog konstrukcionih razloga jedna od plo a je oslabljena tako da su s obje strane
isje ene trake širine 25 mm. Ako je dozvoljeni normalni napon 100 MPa odrediti (a)
intenzitet sile F kojoj element može biti izložen za slu aj prvobitnih dimenzija elementa i (b)
nakon što je presjek oslabljen isjecanjem traka.

Rezultat:
(a) 1125 kN, (b) 817 kN

Zadatak 9.14.

Na zid od cigla djeluje sila s napadnom ta kom O(0,25 m, 0,5 m) kao što je prikazano na slici
9.23. Odrediti normalne napone u tjemenima presjeka ABCD. Zanemariti težinu zida.
283
 4,5 y
3m
800 kN

O
O
x b

A C
d

Slika 9.23. Zid od cigle Slika 9.24. Presjek dimnjaka

Rezultat:
σA=9,88 kPa, σB=−49,4 kPa, σC=−128 kPa, σD=−69,1 kPa

Zadatak 9.15.

Dimnjak dat na slici 9.24 ima kvadratni popre ni presjek poznate dužine strane b s kružnom
rupom u središtu presjeka. Izra unati najmanji pre nik d rupe tako da jezgro presjeka leži
kompletno unutar rupe.

Rezultat:
d = 0,369b

284