Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 4

PRIMENA ZEOLITA MINAZELA I MINAZELA PLUS U ISHRANI

ŽIVINE

Vera Radović*

Uvod

Poslednjih godina, kada se govori o proizvodnji hrane, bilo da su u pitanju proizvodi


biljnog ili životinjskog porekla, sve češće se koristi izraz “zdrava hrana”, odnosno
“biološki vredna hrana”. To je krajnji cilj, kako agronomske tako i veterinarske
nauke i prakse. Proizvoditi što više, ali proizvode što boljeg nutritivnog kvaliteta.
Ishrana veoma utiče na kvalitet animalnog proizvoda. Najznačajniji u ishrani ljudi
su: mleko, meso i jaja, pa se njihovom kvalitetu poklanja naročita pažnja. Zakonski
propisi sve većeg broja zemalja u svetu zahtevaju da ovi proizvodi ne sadrže rezidue
pesticida, sulfonamida, antibiotika, mikotoksina ili bilo kojih drugih materija koje
nanose štetu zdravlju ljudi.
Mikotoksini su sekundarni metaboliti plesni. Otrovni su za domaće životinje i
čoveka. Kancerogeni su. Resorbovani toksini dospevaju u mleko, meso i jaja, pa su
opasni po zdravlje ljudi koji ih konzumiraju.
S obzirom na to da u sastav potpunih hranjivih smeša fabričke proizvodnje
za ishranu živine uzali do 15 hraniva, realna je pretpostavska da je stepen njihove
higijenske ispravnosti varijabilan. Ovu pretpostavku često potvrdjuju rezultati
hemijskih, mikrobioloških i mikotoksikoloških analiza.
Zato je cilj ovog rada da se ispita uticaj prirodnih zeolita (klinoptiolita) pod
trgovačkim imenom Minazel i Minazel Plus, primenjienih u vidu aditiva, krmnim
smešama u različitim koncentracijama na nosivost i kvalitet jaja za konzum kod
kokoši nosilja, kao i na proizvodne performanse ćuraka u tovu.

Materijal i metodi

Uticaj dodatnog zeolita u potpune hranjive smeše za kokoši nosilje jaja za konzum
na proizvodne rezultate i kvalitet jaja izvršen je ogledom ishrane. U ispitivanju su
bile kokoši nosilje Isabrown SSL. Kokoši su držane u baterijskom sistemu. Ogled
ishrane je trajao 210 dana . U momentu postavljanja ogleda kokoši su bile u 46-oj
nedelji uzrasta i 26-oj nedelji proizvodnje. U ogledu je bilo 1000 kokoši podeljenih
u 4 grupe: kontrolna i tri ogledne grupe (po 250 kokoši u grupi). Kokoši u kontrolnoj
(K) i sve tri ogledne grupe (O-I,O-II i O-III) hranjene su smešom istog sirovinskog
sastava. Razlika je bila samo u nivou dodatog zeolita u hranu: K-0.0; O-I-0.2%; O-
II-0.3% i O-III-0.5% zeolita.
Za ogled je upotrebljen zeolit (klinoptiolit) pod trgovačkim nazivom “Minazel”
* Prof. dr Vera Radović, Agronomski fakultet, Čačak
proizvedi u Institutu za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina u
Beogradu.
U toku trajanja ogleda kod ispitivanih grupa praćena je: konzumacija hrane,
nosivost, konverzija hrane, kvalitet jaja, belog i crvenog mesa, jestivih iznutrica,
kvalitet kostiju, rezidue zeolita u proizvodima. U toku ogleda vršene su hemijske,
mikrobiološke i mikotoksikološke analize hrane.
Uzorci jaja za ispitivanje uzeti su 5 puta u toku trajanja ogleda. Ispitivanje
spoljašnjih i unutrašnjih osobina kvaliteta jaja izvršeno je na ukupno 300 jaja (po 75
jaja iz svake grupe).
Efekte primene “Minazela Plus” (novog mineralnog adsorbenta mikotoksina)
u ishrani ćuraka u tovu pratili smo ogledom ishrane. U ogledu su bile ćurke (hibrid
Bigg 6), ukupno 100 grla. Ćurke su podeljene u dve grupe (po 50 grla): kontrolna (K)
koja hranom nije dobijala “Minazel Plus” i O-I grupa sa 0.2% dodatnog “Minazela
Plus”. Ogled ishrane trajao je tri meseca.

Rezultati i diskusija

Rezultati istraživanja izvedeni ogledom ishrane kokoši nosilja koje su hranom


dobijale različite nivoe zeolita u trajanju 210 dana prikazani su u tabeli 1 a odnosi
se na nosivost kokoši, kako je uz konverziju hrane, najzančajniji kriterijum za ocenu
efikasnosti proizvodnje.

Tabela 1. Nosivost kokoši tokom ispitivanog perioda


OSOBINE GRUPA KOKOŠI
K O-I O-II O-III
Broj kokoši na početku ogleda 250 250 250 250
Prosečan broj nosilja 245 246 247 247.50
Ukupna proizvodnja jaja 43826 43908 44299 45034
Jaja po useljenoj kokoški 175.30 175.63 177.19 180.14
Jaja po prosečnoj kokoški 178.88 178.48 179.06 181.95
Nosivost % prosečna 85.20 84.90 85.40 88.60
Jaja po kokoši dnevno 0.852 0.849 0.854 0.886

Dobijeni rezultati su pokazali da je dodatka zeolita u hranu za kokoši nosilje


uticao povećanje nosivosti. Najveću prosečnu nosivost po prosečnoj kokoši ostvarila
je O-III grupa 181.95, zatim O-II grupa 179.06 K grupa 178.88 jaja i najmanju O-I
grupa 178.48; nosivost po useljenoj kokoši bila je: O-III grupa 180-14, O-II grupa
177.19, O-I grupa 175.63 i K grupa 175.30 jaja. Prosečna nosivost iznosila je: O-III
grupa 88.6%, O-II grupa 85.4%,O-I grupa 84.9% i K-grupa 85.2%. Nosivost jaja
po kokoši dnevno bila je kod O-III grupe 0.886, kod O-i grupe 0.854 kod O-I grupe
0.849 i kod K grupe 0,852. Dalje, kokoši O-III grupe u toku celog perioda ispitivanja
proizvele su više: od K grupe 1208; O-I grupe 1126; O-II grupe 735 jaja.

Tabela 2. Utrošak hrane za jedinicu proizvoda (g)


Osobine Grupe kokoši
Prosečan broj grla 245.00 100 246 100.41 247 100.82 247.50 101.02
Broj dana 210 210 210 210
proizvodnog perioda
Utrošak hrane u kg 7279.60 100 7227.20 99.28 7180.3 98.63 7122.65 97.84
za ceo period
Prosečno po grlu 34.66 100 34.41 99.28 34.19 98.64 33.92 97.86
u kg
Dnevna konzumacija
hrane po prosečnoj 141.47 100 139.90 98.89 138.42 97.84 137.04 96.87
kokoši u gr
Utrošak hrane za
proizvodnju jednog 166.10 100 164.59 99.09 162.08 97.58 158.16 95.23
jajeta
Broj proizvedenih 6.02 100 6.07 100.83 6.17 102.49 6.32 104.98
jaja od 1 kg hrane

Efekti primene zeolita u ishrani ćuraka u tovu pokazuju da je ogledna grupa


ćuraka (O-I) koja je hranom dobijala 0.2% Min-a-zela Plus, postigla bolji prirast,
bolje prosečne završne telesne mase (18.36 kg() , za (0.670 g po ptici) i imala manju
konverziju hrane (3.16) u odnosu na kontrolnu K-grupu bez dodatog Min-a-zela Plus
hrani (završne telesne mase 17.69 kg. konverzija 3.44 kg/kg prirasta).

Tabela 3. Proizvodni rezultati tokom eksperimenta


Grupa Period ishrane Telesna masa Dnevni utrošak Dnevni prirast Konverzija(kg/
(kg) hrane (g) (g) kg)
K-grupa 15.08. 7.805
n=50 15.08.-13.09 10.450 312 88.17 3.54
14.09.-13.10 13.875 357 114 3.13
14.10.-13.11 17.693 465 127 3.66
Prosek 17.693 378 109.67 3.44
O-I grupa 15.08. 7.697
n=50 15.08.-13.09 11.054 314 112 2.80
14.09.-13.10. 14.808 358 125 2.86
14.10.-13.11 18.360 450 118 3.81
Prosek 18.360 374 118.33 3.16

Iz podataka tabele 3. uočavamo, da je po prikazanim periodima ishrane O-I


grupa imala prosečne telesne mase: 11.05, 14.81 i 18.36 kg, prosečan dnevni prirast
374 kg. i manju konverziju hrane, a kontrolna grupa: telesne mase 10.45.; 13.875 i
17.693 kg, približan prosečan dnevni prirast O-I g. i utrošak hrane 3.44 kg/kg prirasta.
Razlike srednjih vrednosti bile su statistički značajne za telesnu masu i konverziju
hrane (P ≤0.05). U jednom uzorku potpunih hranjivih smeša, utvrdjeno je prisustvo
aflatoksina G i ohratoksina (OA) 0,37 mg/kg VSM hrane. Dodatak “Minazela Plus”
izvršio je efikasnu zaštitu životinja, od štetnog dejstva, mikotoksina, što pokazuje
proizvodni rezultati i 100 % preživelosti životinja. U tabeli 6 prikazani su proizvodni
rezultati za ceo ogledni period (3 meseca).

Tabela 4. Proizvodni rezultati za ceo ogledni period (3 meseca)


Grupe
Parametar
K-grupa- Control O-I O-I
Prosečan utrošak hrane (kg) (n=50) 1701 1684.3
Indeks 100 99.02
Razlika - 0.98
Početana telesna masa (kg) 7.805 7.695
Završna telesna masa 17.693 18.360
Indeks 1000 103.79
Razlika + 3.79
Konverzija (kg/kg) 3.44 3.16
Indeks (%) 100 91.86
Razlika -8.14

Zaključak

Na osnovu rezultata istraživanja, obavljenih ogledom ishrane kokoši nosilja i


ćuraka u tovu koje su hranom dobijale prirodni zeolit (trgovački naziv “Minazel”
i “Minazel Plus”) u različitim nivoima možemo zaključiti da je zeolit ispoljio
pozitivno dejstvo na proizvodne parametre kokoši, nosilja i ćuraka u tovu i takodje
je pozitivno uticao na poboljšanje kvaliteta jaja kokoši; Zeolit je izvršio zaštitu
životinja od neželjenog dejstva mikotoskina (aflatoksina G2 i ohratoksina A), koji
su konstatovani u hrani; doprineo boljem zdravstvenom stanju životinja i smanjenju
mortaliteta; Kokoši nosilje su po izlučenju iz proizvodnje imale veće telesne mase,
bile su potpuno operjale i imale su bolji kvalitet kostiju u odnosu na kokoši u odnosu
na kokoši koje hranom nisu dobijale zeolit.

You might also like