Fizika2 PDF

Fizika
za 2. razred opće gimnazije
Priručnik za nastavnike
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Više informacija o fondovima EU-a možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr
Ovaj priručnik izrađen je radi podizanja digitalne kompetencije korisnika u sklopu projekta e-
Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt), koji sufinancira Europska
unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i
istraživačka mreža – CARNET. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatske akademske
i istraživačke mreže – CARNET.
Fizika 2 / Uvodni dio priručnika

Priručnik za nastavnike 2
Impresum
Ključni stručnjaci: Neključni stručnjaci:
Autori: Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje:

Suzana Galović, Marinko Srdelić Jasmina Ivšac Pavliša, Maja Peretić
Urednica: Stručnjak za pristupačnost:

Suzana Šijan Vedran Podobnik
Stručnjak za dizajn odgojno-obrazovnog procesa Recenzenti:

ili metodičko oblikovanje nastavnih sadržaja:
Danijela Takač Recenzent za metodičko oblikovanje sadržaja:
Mirko Marušić
Stručnjak za dizajn i izradu digitalnih
sadržaja te dizajn korisničkog sučelja: Recenzent za inkluzivnu prilagodbu sadržaja:
Željka Car Ana Parać Burčul
Izdanje:
1. izdanje
Lektori:
Božica Dragaš, Ivan Kojundžić, Ivana Ujević, Petra Glavor Petrović
Priprema i prijelom:
Algebra d.o.o.
Podizvoditelj:
Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Naručitelj i nakladnik:
Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET
Mjesto izdanja:
Zagreb
Više informacija:
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET
Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb
tel.: +385 1 6661 500
www.carnet.hr
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom

Creative Commons Imenovanje -Nekomercijalno-Dijeli 3.0 Hrvatska.

Sadržaj
Impresum........................................................................................................................................ 3
Ključni stručnjaci: ............................................................................................................................ 3
Neključni stručnjaci: ........................................................................................................................ 3
Uvodni dio priručnika .................................................................................................................... 14
Kako koristiti priručnik ...................................................................................................................... 14

Što je DOS? ........................................................................................................................................ 25
Didaktički trokut: učenik – učitelj – DOS ........................................................................................... 31
Didaktička uloga multimedijskih i interaktivnih elemenata DOS-a................................................... 32
Povezivanje DOS-a s tradicionalnim pristupima ............................................................................... 34
Motivacija, poticanje i vrednovanje uz DOS ..................................................................................... 36
Suvremene nastavne metode i DOS ................................................................................................. 38
Metodičko-didaktički aspekti uporabe DOS-a u radu s učenicima s posebnim obrazovnim
potrebama......................................................................................................................................... 39
Modul 1:Termičke pojave i temperatura ....................................................................................... 42
Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 42

Digitalni alati i dodatni sadržaji ......................................................................................................... 43
1.1. Temperatura ...................................................................................................................... 45
Ciljevi, ishodi, kompetencije .............................................................................................................. 45

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog modula DOS-a ................................ 46
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji
imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe .................................................................................... 47
1.2. Linearno termičko rastezanje .................................................................................................. 51

1.3. Volumno termičko rastezanje ................................................................................................. 55


1.4.Izobarna promjena stanja plina ............................................................................................... 60

1.5.Izohorna promjena stanja plina ............................................................................................... 64

1.6.Izotermna promjena stanja plina ............................................................................................. 69

1.7.Jednadžba stanja plina ............................................................................................................ 73

1.8. Molekularna struktura tvari .................................................................................................... 78

1.9.Tlak idealnog plina .................................................................................................................. 82

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................... 88


Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda .......................................................................... 94

Metodički prijedlozi o mogućnostima procjene usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini
Modula .............................................................................................................................................. 95
Modul 2:Termodinamički sustavi i procesi ..................................................................................... 97

Digitalni alati i dodatni sadržaji ......................................................................................................... 98
2.1.Unutarnja energija i toplina ................................................................................................... 100
Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................ 100

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog modula ......................................... 101
imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe .................................................................................. 102
2.2.Agregacijska stanja ................................................................................................................ 105
Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 105

Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja jedinice ................................................ 106
2.3. Temperatura i unutarnja energija idealnog plina .................................................................. 109

2.4. Promjena unutarnje energije radom ..................................................................................... 113

2.5. Prvi zakon termodinamike .................................................................................................... 119


2.6. Kružni proces ........................................................................................................................ 123

2.7. Toplinski stroj ....................................................................................................................... 129

2.8. Carnotov kružni proces ......................................................................................................... 133

2.9. Drugi zakon termodinamike.................................................................................................. 138

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................. 142

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ........................................................................ 150

Modul 3:Električni naboji i električna sila .................................................................................... 153

Digitalni alati i dodatni sadržaji ....................................................................................................... 154
3.1.Coulombov zakon .................................................................................................................. 156

3.2. Električno polje..................................................................................................................... 161

3.3. Gaussov zakon ...................................................................................................................... 165

3.4. Električni potencijal .............................................................................................................. 169

3.5. Napon .................................................................................................................................. 173

3.6. Kapacitet i kondenzatori ....................................................................................................... 177

3.7. Energija električnog polja kondenzatora ............................................................................... 182

3.8. Spajanje kondenzatora ......................................................................................................... 187



Modul 4: Električna struja ........................................................................................................... 200

4.1.Električna struja .................................................................................................................... 203

4.2. Ohmov zakon ....................................................................................................................... 208

4.3. Električni otpor ..................................................................................................................... 214

4.4. Rad i snaga električne struje ................................................................................................. 220


4.5. Strujni krug ........................................................................................................................... 225

4.6. Kirchhoffova pravila ............................................................................................................. 229

4.7. Spajanje otpornika ............................................................................................................... 233

4.8. Električni mjerni instrumenti ................................................................................................ 238



Modul 5: Magnetsko polje........................................................................................................... 249


5.1.Magneti i magnetsko polje .................................................................................................... 252

5.2. Magnetska sila na strujnu petlju ........................................................................................... 257

5.3. Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju ...................................................................... 261

5.4. Magnetsko polje električne struje ......................................................................................... 265

5.5. Magnetska sila između dvaju paralelnih vodiča kojima teče struja ........................................ 269



Modul 6: Elektromagnetska indukcija .......................................................................................... 279

6.1.Elektromanetska indukcija .................................................................................................... 282

6.2. Samoindukcija ...................................................................................................................... 286

6.3. Energija magnetskog polja .................................................................................................... 290

6.4. Izmjenična struja .................................................................................................................. 294

6.5. Transformator ...................................................................................................................... 299



Pojmovnik ................................................................................................................................... 308

Uvodni dio priručnika
Kako koristiti priručnik
Priručnik za nastavnike je prateći materijal uz digitalne obrazovne sadržaje (DOS) iz fizike za

sedmi i osmi razred osnovne škole te prvi i drugi razred opće gimnazije (Fizika 7, Fizika 8, Fizika
1 i Fizika 2).
Sastoji se od dva različita dijela: općenitog i dijela namijenjenog određenom razredu.
Prvi dio (prvih 7 poglavlja) priručnika daje uvod o digitalnim obrazovnim sadržajima i njihovoj
ulozi u suvremenim metodama poučavanja. Ovaj dio je identičan za sve razrede.
Drugi dio daje preporuke nastavnicima za korištenje konkretnih jedinica DOS-a i multimedijalnih
elemenata u odgojno-obrazovnom procesu, navodi dodatne digitalne alate i sadržaje koji će
doprinijeti ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te daje smjernice i sadržaje za rad s
učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (inkluzija).
Priručnik je dostupan u tri formata: PDF, ePub (format za elektroničke knjige, može se preuzeti
i čitati na računalima i mobilnim uređajima) i OneNote (Microsoft OneNote 2016, digitalna
bilježnica koja omogućuje na jednom mjestu održavanje bilješki i informacija s dodanim
prednosti mogućnosti naprednog pretraživanja i umetanja multimedije).
U prvom poglavlju, koje je upravo pred vama, navedene su upute kako koristiti priručnik na
primjeru OneNote inačice.
OneNote inačica priručnika

Osnovne značajke OneNote-a su:
 sprema sam
 možete pisati bilo gdje na stranici
 na svakoj stranici možete imati sve vrste sadržaja, dokumenata, poveznica
 stranice i odjeljke možete reorganizirati i ponovno koristiti
 ima moćne alate za označavanje i pretraživanje
 prilikom kopiranja sprema i poveznice na originalne sadržaje
 kretanje kroz pojedine dijelove dokumenta je brzo i pregledno
OneNote inačica priručnika sadrži sve što i pdf inačica te dodatne stranice „Pomoćni interaktivni
sadržaji“ na kojima su interaktivni, multimedijski sadržaji umetnuti u OneNote. Tako
pripremljene sadržaje učitelji i nastavnici mogu lako koristiti za nastavu te prema potrebi
mijenjati.

U OneNote priručniku sadržaji su grupirani u odjeljke, sekcije i stranice unutar sekcije. Početni
odjeljci sadrže poglavlja prvog, općeg dijela priručnika. Slijede odjeljci koji se odnose na
konkretan DOS. Svaki DOS podijeljen je na module, a moduli na jedinice, što je detaljno opisano
u sljedećem poglavlju.
Sadržaji koji se odnose na module konkretnog DOS-a nalaze se na stranicama odjeljka s

naslovom modula, a sadržaji na razini jedinice se nalaze na stranicama sekcija s naslovima
jedinica. Moduli su označeni slovima A, B, C (odnosno 1, 2, 3 … u Fizici 2) itd., a jedinice brojevima
1.1, 1.2 itd.
Odjeljci i sekcije
Stranice Sadržaj stranice
Uvodna odjeljak (na primjerima na slikama to je prvi odjeljak Fizika 7) ima stranice:
 Naslovnica
 Ciljevi, ishodi, kompetencije
 Ovdje su navedeni ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke
kompetencije na razini cjelovitog DOS-a za razred na koji se odnosi. Prema
njima je izrađen DOS i u priručniku su posebno istaknute.
 Pojmovnik
 U priručniku se nalazi pojmovnik ključnih pojmova prenesen iz konkretnog DOS-
a

Slijede odjeljci koje obrađuju pojedine module (označeni slovima A,B,C…). Svaki modul ima
uvodnu sekciju (1.0. u modulu A, 2.0. u modulu B …) i sekcije po jedinicama (1.1., 1.2. … u modulu
A; 2.1., 2.2. …. u modulu B itd.)
Uvodna sekcija svakog modula sadrži sljedeće stranice (na ilustracijama koje slijede to je modul
B Međudjelovanje tijela):
Ciljevi, ishodi, kompetencije
Navedeni su ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije na razini

modula.

Metodički prijedlozi
Ovdje se nalaze metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja modula. To je sažetak

metodičkih prijedloga za korištenje jedinica ovog modula, odnosno preporuke koje su
primjenljive na sve jedinice.
Neki metodički prijedlozi i preporuke identični su u više modula, no ta ponavljanja su ostavljena

kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul sadrži
sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom modulu.

Digitalni alati i dodatni sadržaji
Informacije na ovoj stranici podijeljene su u tri grupe.
Popis i kratki savjeti za korištenje digitalnih alata
 Navedeni su digitalni alati koji su preporučeni u priručniku za korištenje u ovom modulu,

svrha korištenja i poveznice na kojima se nalaze detaljne upute.
 Većina preporučenih digitalnih alata spominje se u svakom modulu, ponavljanja su
ostavljena kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini
modul sadrži sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom
modulu.
Dodatni materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS
 Navedene su poveznice na sve sadržaje predložene u jedinicama modula kao pomoć u

izvođenju nastave. Tako ih nastavnici mogu naći na jednom mjestu.
Poveznice na dodatne izvore i važne reference za nastavnike
 Ovdje su predloženi izvori na kojima nastavnici sami mogu pronaći i odabrati sadržaje koji
im mogu pomoći u izvođenju nastave. To su interaktivni sadržaji (animacije, simulacije…),
video materijali, izvori na kojima se nalaze prijedlozi pokusa i učeničkih projekata, a također
stručni članci vezani uz područje fizike koje obrađuje modul.
 Veliki broj navedenih izvora spominje se u svakom modulu, ponavljanja su ostavljena kako
bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul sadrži sve
podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom modulu.

Operativni plan
To je popis jedinica unutar modula s predviđenim brojem sati za njihovu obradu.

Sekcije uz svaku jedinicu modula (na ilustracijama to je jedinica 2.7. Poluga) sadrže sljedeće
stranice:
Navedeni su ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije za konkretnu

jedinicu. Prema njima je izrađen sadržaj jedinice.
Metodički prijedlozi
Ovdje se nalaze metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja konkretne jedinice. Oni
nisu pripreme za nastavni za nastavni sat već prijedlozi nastavniku koje dijelove sadržaja može i
na koji način koristiti u nastavi.
Pomoćni interaktivni sadržaji
Ovdje su interaktivni, multimedijski sadržaji umetnuti u OneNote.
Sekcija ˝Metodički prijedlozi˝ podijeljena je na dva dijela:
(a) Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice
Započinje s općim uputama vezanim uz različite svrhe primjene jedinice (npr. obrada,
ponavljanje ...), odnos prema ostalim jedinicama modula i eventualnu vezu s drugim modulima.
Navedena je i preporuka koji se oblici učenja i poučavanja mogu primijeniti pri korištenju
sadržaja jedinice.

Slijede prijedlozi primjene sadržaja jedinice:
 Uvod i motivacija
 Razrada sadržaja učenje i poučavanja
 Završetak
Ova podjela prati strukturu korištenu u DOS-u i tim redoslijedom izdvojeni su dijelovi sadržaja
koje je pogodno koristiti u nastavi. Redoslijed nije sugestija organizacije nastavnog sata.
Cjelovito osmišljavanje i priprema izvođenja nastave prepušteni su nastavniku, kao i izbor mjesta
na kojima će uklopiti sadržaje jedinice DOS-a.
 Dodatni prijedlozi
Ovdje su navedeni dodatni prijedlozi koji mogu pomoći nastavniku u ostvarenju odgojno-
obrazovnih ishoda predviđenih u jedinici. To su poveznice na digitalne sadržaje, prijedlozi
pokusa i mjerenja, ukazivanje na neka alternativna metodička rješenje i sl.
(b) Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima
koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe
 Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s darovitim
učenicima
Svaka jedinica sadrži dijelove koji po složenosti ili sadržaju izlaze izvan okvira programa. Oni su
na ovom mjestu u priručniku istaknuti, kao i prijedlozi nastavniku kako organizirati njihovo
izvođenje i prezentaciju rezultata. Ponekad su u priručniku navedeni i prijedlozi
zadataka/aktivnosti koji se ne nalaze u jedinici.
Aktivnosti za učenike koji žele znati više i za darovite učenike birane su kao projektni zadaci koji
uključuju istraživanje i/ili mjerenje te iznošenje rezultata ostalim učenicima. Mogu se provoditi
samostalno ili u manjim skupinama. Katkad su predloženi složeniji računski zadaci koji
zahtijevaju višu razinu znanja i vještina od predviđenih za konkretni razred i očekuje se da ih
daroviti učenici riješe samostalno.
 Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s

učenicima koji imaju teškoće
Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u skladu sa standardima pristupačnosti tako da su dizajn,

funkcionalnosti i sam sadržaj pristupačni svim korisnicima uključujući i osobe s poteškoćama.
Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje razradili su prijedloge i smjernice nastavnicima za svaku

jedinicu.

Interaktivni sadržaji koji su umetnuti u OneNote navedeni su kao poveznice u popisu ˝Dodatni
materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS˝.

Opisani sadržaji identični su onima koji se nalaze u pdf inačici priručnika, razlika je djelomično u
njihovom rasporedu.
Ukoliko vam treba pomoć u snalaženju s OneNoteom možete pročitati i ove kratke upute.
Hrvatski-ONENOTE
2016 WIN QUICK START GUIDE.pdf

Što je DOS?
Što je DOS?
Pojam ˝digitalni obrazovni sadržaj˝ (DOS) je naziv za sadržaj namijenjen korištenju u
obrazovanju za učenje i poučavanje, a koji je pohranjen na računalu, elektroničkom mediju ili je
objavljen na Internetu.
Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni na pilot projektu e-Škole namijenjeni su prvenstveno

učenicima za samostalno učenje, samoprovjeru znanja i rad kod kuće, kao i za učenje i korištenje
na nastavnom satu. Sekundarno, DOS je namijenjen, zajedno s pripadajućim priručnikom,
nastavnicima za poučavanje.
Cilj DOS-a je poticati kod učenika aktivno učenje na inovativan, učinkovit, motivirajući i
pojedincu prilagođen način. Nastavniku pak DOS omogućava ostvarivanje definiranih odgojno-
obrazovnih ishoda uz primjenu raznolikih strategija, pristupa i metoda poučavanja.
U DOS-u su korištene sve prednosti digitalnih tehnologija poput interaktivnosti, nelinearnosti,

multimedijalnosti, modularnosti i prilagodljivosti.
Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u skladu sa standardima pristupačnosti tako da su dizajn,

funkcionalnosti i sam sadržaj pristupačni svim korisnicima uključujući i osobe s poteškoćama.
Struktura DOS-a
Digitalni obrazovni sadržaj iz fizike pokriva cjelokupni opseg trenutačno važećeg
kurikuluma/nastavnog programa određenog razreda i obuhvaća ukupni godišnji fond školskih
sati predvođenih za fiziku.
Svaki DOS je podijeljen na jedinstvene samostalne cjeline – module (četiri ili pet, ovisno o
razredu). Moduli koji čine cjeloviti DOS realizirani su kao zasebni paketi sadržaja koje je, osim
kao dio cjelovitog DOS-a, moguće koristiti neovisno o drugim modulima istog DOS-a.
Svaki modul se sastoji se od nekoliko jedinica, a svaka jedinica obuhvaća sadržaj učenja i
poučavanja za čije provođenje je predviđeno jedan do tri školska sata.
Jedinice su međusobno povezane i nadovezuju se jedna na drugu. Odabrani redoslijed jedinica

je prijedlog autora, no ponekad su moguća i drugačija rješenja i to je naznačeno u priručniku.
Jedinice kao dio modula

Svaka jedinica ima sljedeće dijelove:
 uvod i motivaciju,
 razradu sadržaja učenja i poučavanja

 završetak.
Na početku su navedeni odgojno-obrazovni ishodi za tu jedinicu DOS-a.
Uvod i motivacija
Jedinice započinju motivacijskim primjerom.
Najčešće su primjeri povezani sa svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika.
Razrada sadržaja učenja i poučavanja
Razrada sadržaja učenje i poučavanja načinjena je sukladno načelima istraživački usmjerene

nastave fizike. Prezentacija sadržaja prati uobičajeni tijek istraživačkog pristupa:
 opažanje/uvođenje problema, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavaju

primjeri iz svakodnevnog života
 postavljanje cilja, tj. definiranje istraživačkog pitanja (ili više njih)
 postavljanje hipoteze (iznošenje pretpostavki)
 definiranje zadataka (što će se mjeriti, opažati, proučavati)
 izvođenje zadataka/pokusa

 obrada podataka
 iznošenje rezultata i zaključaka (interpretacija).
Pri tome se koriste multimedijski elementi:
 ilustracije/fotografije
 animacije – 2D i 3D
 video zapisi
 interakcije (elementi koji zahtijevaju interakciju učenika sa sadržajem)
Primjeri sadrže pitanja ili računske zadatke. Kada se otvori rješenje dobiva se odgovor s
detaljnim objašnjenjem, odnosno račun sa svim koracima.
Zadaci u rješenju nude samo konačan odgovor bez detalja kako se do njega dolazi. Zato su
pogodni za zajednički rad u školi.
U jedinicama se nalaze opisi pokusa i mjerenja. Često su popraćeni crtežima, animacijama ili
video zapisom. Namijenjeni su prvenstveno za rad u školi. Možete ih izvesti kao demonstracijski
pokus ili mjerenja koja učenici izvode u grupama. Prijedlozi kako ove vježbe/pokuse
implementirati u nastavu nalaze se u priručniku.
Korelacije s drugim predmetima posebno su istaknute kao bi učenicima skrenuli pažnju na njih
i potaknuli ih da povezuju znanja usvojena u pojedinim predmetima. Možete ih koristiti kao ideju
za međupredmetne teme pogodne za učeničke projekte.
Projektni zadatak namijenjen je učenicima koji žele znati više i darovitim učenicima. Zadaci su
različitih razina složenosti, neke učenici mogu raditi kod kuće ili na otvorenom prostoru, a neke
je zbog potrebne opreme moguće realizirati jedino u školi.

U priručniku su navedeni prijedlozi i preporuke kako organizirati rad na projektu i koje upute
dati učenicima. Također je predložen i način prezentacije rezultata.
U ˝Kutku za znatiželjne˝ nalaze se sadržaji koji su izvan okvira obaveznog programa/kurikuluma.

Njihova je uloga potaknuti kod učenika interes za područje fizike koje se obrađuje u jedinici.
Osim motivacije mogu poslužiti i kao teme za projekt za učenike koji žele znati više. Prijedloge
možete naći u priručniku.
Svaka jedinica sadrži niz zanimljivosti. Možete ih koristiti kao motivaciju u bilo kojem dijelu
nastavnog sata.
Na kraju svake jedinice nalazi se niz konceptualnih pitanja i zadataka za učenje, vježbanje i
samoprovjeru znanja. Zadaci su oblikovani na sljedeći način:
 odabir točno/netočno;
 višestruki odabir s jednim točnim odgovorom;
 višestruki odabir s više točnih odgovora;
 unos točnog odgovora (uključujući i matematičke simbole i jednostavne formule);
 uparivanje odgovora;
 uparivanje povlačenjem i postavljanjem elemenata (teksta, markera, slika, dijelova ili cijelih
formula i simbola);
 grupiranje elemenata;
 uređivanje poretka elemenata;
 odabir i umetanje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora;
 umetanje riječi koje nedostaju upisom;
 unos rješenja na sliku (npr. dijagram i sl.).
Namijenjeni su učenicima za samostalan rad.

Završetak
Na kraju se nalazi podsjetnik na najvažnije dijelove jedinice i zadaci za procjenu usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda.
Pitanja i zadaci su oblikovani na isti način kao i zadaci za učenje i ponavljanje koji se nalaze u
jedinici. Razlika je što na kraju ove grupe zadataka učenik dobije povratnu informaciju o
usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koja se formira ovisno o broju pokušaja potrebnih
učeniku da odredi točan odgovor.
Aktivnosti za samostalno učenje
U posebnoj jedinici Aktivnosti za samostalno učenje nalaze se aktivnosti namijenjene učenicima

za samostalan rad kako bi im pomogle u učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda modula.
Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka, često s primjerima iz svakodnevnog života, u kojima su
ujedinjena znanja i vještine usvojene u pojedinim jedinicama modula. Zadaci su različite razine
složenosti, neke učenici mogu raditi kod kuće ili na otvorenom prostoru, a neke je zbog potrebne
opreme moguće realizirati jedino u školi.
Samostalno rješavanje ovih zadataka pridonosi razvijanju sposobnosti analize problema, odabira
načina na koji doći do rješenja i na koji će točno provesti mjerenje i/ili račun te interpretirati
rezultate.
Jedinicom Aktivnosti za samostalno učenje možete se koristiti u cijelosti na nastavnom satu na

kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom ili u dijelovima koji dopunjavaju pojedine
jedinice.

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Posebna jedinica Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda sadržava zadatke za procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula i učenike uputite na nju na kraju obrazovnog
ciklusa obuhvaćenog modulom.
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda osmišljena je u obliku interaktivnih provjera

znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje povratnu informaciju o
točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula. Samovrednovanjem i
praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća dobiva smjernice za daljnje
učenje.
Pojmovnik
U svim jedinicama DOS-a pojmovi koje se željelo istaknuti pisani su podebljanim slovima.
Najvažniji pojmovi navedeni su i u Pojmovniku. Klik na pojam vodi na početak jedinice u kojoj je
definiran.

Didaktički trokut: učenik – učitelj – DOS
Nastava je organizirana, cilju usmjerena odgojno-obrazovna djelatnost. Odnos triju čimbenika

nastave: učenika, nastavnika i nastavnih sadržaja opisuje didaktički trokut. Pritom su učenik i
nastavnik subjekti nastavnog procesa, a nastavni sadržaji (sadržaji učenja) su predmet nastave.
Naglašavanje važnosti pojedinog čimbenika nastave označavaju sintagme kao nastava
orijentirana na učenika, nastavnika ili nastavne sadržaje.
DOS kao nastavni sadržaj namijenjen je prvenstveno učeniku s ciljem poticati kod učenika
aktivno učenje na učinkovit, motivirajući i pojedincu prilagođen način. Stoga je u didaktičkom
trokutu učenik-nastavnik-DOS naglašena važnost učenika i međudjelovanje učenika i nastavnog
sadržaja (DOS-a). Uloga nastavnika kao nužnog subjekta nastavnog procesa u ovom trokutu i
njegovo međudjelovanje s učenikom i DOS-om još pojačavaju orijentiranost nastave na učenika.
DOS omogućava učenje i poučavanje u različitim okruženjima, prikladan je za korištenje na nizu

različitih platformi od mobilnih uređaja do stolnih računala, uključuje primjenu multimedijskih
elemenata, omogućava različite pristupe učenju i poučavanju. Mogućnost samoprovjere
usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i praćenje vlastitog napretka na temelju osobnih
postignuća daje učeniku smjernice za daljnje učenje.
DOS slijedi suvremena nastavna načela:
 poticanje cjelovitog razvoja i dobrobiti učenika;

 povezanost sa životnim iskustvima, očekivanjima i usvojenim znanjima učenika;
 aktivna uloga učenika u učenju;
 izbornost i individualizacija;
 usmjerenost prema suradnji;
 osiguravanje poticajnog i sigurnog okruženja;
 relevantnost za sadašnji život;
 zanimljivost kao osnova pozitivne motivacije;
 poticanje inkluzije i uvažavanje različitosti;
 vertikalna povezanost sa sadržajima koji prethode i koji se nastavljaju te horizontalna
povezanost s ostalim predmetima, međupredmetnim temama i modulima;
 odgovarajući omjer širine i dubine znanja i vještina.
Time DOS izlazi izvan okvira didaktičkog trokuta i njegovom implementacijom nastavni proces
postaje didaktički mnogokut.
Učenici uče u otvorenom okruženju, a što omogućuje konstruiranje znanja utemeljeno na

problemima i projektima, aktivno i iskustveno učenje usmjereno prema pitanjima i
istraživanjima.

Didaktička uloga multimedijskih i interaktivnih elemenata DOS-a
Današnji učenici, za razliku od prijašnjih generacija, odrastaju okruženi multimedijama, izloženi

brzom protoku i dostupnosti informacija. Nove tehnologije sastavni su dio svakodnevnog života
i nužno imaju utjecaj i na nastavni proces, kao što je već navedeno u prethodnom poglavlju.
Multimedijskim elementima omogućuje se prezentacija obrazovnih sadržaja kombinacijom

slike, zvuka i teksta te uključivanje interaktivnih elemenata koji zahtijevaju interakciju učenika
sa sadržajem. Sve to doprinosi privlačenju pozornosti učenika, zainteresiranosti i motivaciji te
razumijevanju sadržaja i primjeni stečenih znanja u novim situacijama.
Multimedijski i interaktivni elementi DOS-a

Multimedijski elementi DOS-a uključuju:
 zvučni zapis,
 fotografije/ilustracije,
 video zapis i
 2D i 3D animacije.
Ovi elementi predstavljaju elemente niske razine interaktivnosti, pri čemu interaktivnost
uključuje pokretanje, zaustavljanje ili pauziranje nekog elementa.
Interaktivni elementi srednje razine interaktivnosti uključuju:
 pomicanje ili grupiranje dijelova sadržaja povlačenjem miša ili nekom drugom komandom,
 obrazac za ispunjavanje,
 označavanje odgovora,
 unos teksta, formula ili audio zapisa,
 povećavanje grafičkog prikaza do velikih detalja (engl. zoom in) i sl.;
Nalaze se u standardnim zadacima za učenje, ponavljanje i samoprovjeru odgojno-obrazovnih

ishoda npr. da/ne, višestruki odgovori, povlačenje na sliku, uparivanje, grupiranje elemenata itd.
Elementi visoke razine interaktivnosti uključuju:
 didaktične igre,
 simulacije s mogućnošću unosa ulaznih parametara i prikazivanja rezultata ovisno o
unesenim parametrima,
 mogućnost dobivanja povratnih informacija,
 interaktivne infografike,
 interaktivni video,
 žiroskopski prikaz,
 3D prikaz uz mogućnost manipulacije elementom, i sl.
Značajna uloga multimedijskih elemenata u DOS-u je upravo interaktivnost. Interaktivni

elementi omogućuju aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.

Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća
dobiva smjernice za daljnje učenje.

Povezivanje DOS-a s tradicionalnim pristupima
Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja društvenih zajednica i uspješnih
nacionalnih gospodarstava. U suvremenim uvjetima, osobito globalizacijskim, novostvorena
znanja kao rezultat istraživanja i inovacije postaju ne samo temelj već i ključni čimbenik razvoja
nekog društva. Za uspješnu tranziciju prema društvu utemeljenom na znanju nužni su novi
pristupi obrazovanju i učenju.
Zbog toga se sve više raspravlja o tzv. cjeloživotnom učenju, odnosno o aktivnosti učenja tijekom
života, s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske,
društvene i poslovne perspektive. Obrazovanje, kao temeljni kapital suvremenog društva,
postalo je ključni faktor ekonomskog razvoja.
Osim formalnog obrazovanja u obrazovnim institucijama poput škola, veleučilišta i fakulteta sve
se veća pozornost pridaje neformalnom obrazovanju putem dodatne edukacije na tečajevima,
seminarima i informalnom obrazovanju koje pojedinac stječe vlastitim radom, komunikacijom,
čitanjem, razvijanjem vještina, iskustava i znanja. Svi navedeni načini obrazovanja mogu se
obuhvatiti pojmom cjeloživotno učenje (engl. lifelong learning).
Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice

postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. Međutim, cjeloživotno učenje usmjereno
je prema osobi i njenim individualnim sposobnostima, poboljšanju njenog ponašanja,
raspolaganju informacijama, povećanju znanja, razumijevanju, novim stavovima. Koncept
cjeloživotnog učenja, razvijen u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, odgovor je na problem
neusklađenosti između obrazovanja mladih i odraslih osoba.
Da bi mogli ostvariti koncept cjeloživotnog učenja, do kraja obaveznog obrazovanja treba razviti
određene kompetencije koje predstavljaju temelj za daljnje učenje.
Tradicionalni pristupi učenju i poučavanju dugo su bili obilježeni razredno-satnim i predmetno-

satnim sustavom te frontalnom nastavom što ne može zadovoljit zahtjeve koncepta
cjeloživotnog učenja.
Nastavni proces treba omogućiti:
 uvođenje novih oblika učenja,

 istraživačko i eksperimentalno poučavanje,
 ispitivanje i procjenu različito postavljenih ishoda učenja,
 doprinos općem sustavu obrazovanja i
 doprinos razvoju svakog učenika prema njegovim sposobnostima.
DOS je razvijen na tragu ovih zahtjeva. Suvremena nastavna tehnologija ne negira tradicionalne
pristupe nastavi već se na njima temelji i proširuje broj i značaj didaktičkih elemenata nastave
sagledavajući ih u novim odnosima (didaktički mnogokut).

Razrada sadržaja učenja i poučavanja u jedinicama DOS-a prati uobičajeni, tradicionalni tijek
istraživačkog pristupa:
 opažanje/uvođenje problema, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavaju

primjeri iz svakodnevnog života
 obrada podataka
Multimedijski elementi doprinose motivaciji, razumijevanju i aktivnom sudjelovanju učenika u

nastavi.
Mogućnost samoprovjere usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i praćenje vlastitog napretka

na temelju osobnih postignuća daje učeniku smjernice za daljnje učenje.
U DOS-u se nastavnici susreću s digitalnim alatima i raznim digitalnim sadržajima. Radi lakše
implementacije digitalnih tehnologija u nastavu fizike u ovaj priručnik je uključen popis digitalnih
alata, svrha korištenja i poveznice na kojima se nalaze detaljne upute. Navedeni su dodatni
materijali i poveznice na sadržaje koji mogu pomoći u izvođenju nastave uz DOS te poveznice na
izvore gdje nastavnici sami mogu pronaći i odabrati odgovarajuće sadržaje (animacije,
simulacije, video materijali, izvori na kojima se nalaze prijedlozi pokusa i učeničkih projekata, a
također stručni članci vezani uz područje fizike koje obrađuje modul).
To je pomoć nastavniku u uvođenju novih oblika učenja.
Implementacija digitalnih tehnologija u nastavu fizike dodatno motivira učenike i nastavu čini
maštovitom i atraktivnom. Digitalni alati i sadržaji imaju značajnu ulogu u provođenju mjerenja
i obradi rezultata, a simulacije zorno predočuju procese koje ne možemo vidjeti. Videozapisi
demonstracijskih pokusa prikazuju one pokuse koje nastavnik nije u mogućnosti izvesti.

Motivacija, poticanje i vrednovanje uz DOS
Motivacija je unutarnja snaga koja pokreće čovjeka na aktivnost i usmjerava ga k ostvarenju

određenog cilja.
Motiviranje učenika za nastavu obuhvaća sve što potiče na učenje, usmjerava ga i potiče osobni
interes za određeni predmet i područje te osobnu razinu postignuća.
Motivacija u nastavi sastavni je dio uvodnoga dijela nastavnog sata pri uvođenju i predstavljanju
problema, no može biti prisutna u svim stadijima nastavnog sata, pri obradi, vježbanju i
ponavljanju nastavnih sadržaja.
Svaka jedinica DOS-a započinje motivacijskim primjerom. Najčešće su primjeri povezani sa

svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika.
U razradi sadržaja naći ćete zanimljivosti koje možete koristiti kao motivacijske elemente u bilo
kojem dijelu sata.
Interaktivnost i elementi igre također motiviraju učenike.
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svakom modulu DOS-a osmišljena je u obliku

interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje
povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog
modula. Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih
postignuća dobiva smjernice za daljnje učenje.
Svrha ovakvih procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u cjelovitom digitalnom

obrazovnom sadržaju je pedagoško-motivacijska.
Na kraju svake jedinice je nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje svrha
ovakvih procjena. Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici (Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih
ishoda) možete pronaći više interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti svih odgojno-
obrazovnih ishoda modula.
Zadaci za vježbu i ponavljanje kao i zadaci za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

oblikovani su na sjedeći način:
 odabir točno/netočno;
 višestruki odabir s jednim točnim odgovorom;
 višestruki odabir s više točnih odgovora;
 unos točnog odgovora (uključujući i matematičke simbole i jednostavne formule);
 uparivanje odgovora;
 uparivanje povlačenjem i postavljanjem elemenata (teksta, markera, slika, dijelova ili cijelih
formula i simbola);
 grupiranje elemenata;
 uređivanje poretka elemenata;

 odabir i umetanje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora;
 umetanje riječi koje nedostaju upisom;
 unos rješenja na sliku (npr. dijagram i sl.).
Učenici mogu iznova rješavati svaki zadatak dok ne dođu do ispravnog rješenja. Prilikom
rješavanja zadataka kod kojih se očekuje od učenika upisivanje riječi koja nedostaje, obrazovni
sadržaj neće, kao točno, prihvatiti rješenje koje je fizikalno točno, ako je riječ pogrešno napisana
(pravopisna pogreška). Ova opaska nije unesena u obrazovne sadržaje kako se pažnja učenika
ne bi skrenula s fizike na pravopis, no u takvim situacijama bit će potrebna pomoć nastavnika.

Suvremene nastavne metode i DOS
DOS omogućava učenje i poučavanje u različitim okruženjima i različite pristupe učenju i

poučavanju.
U školskom okruženju DOS je moguće koristiti za rad u učionici opće namjene ili učionici
namijenjenoj za eksperimentalni rad. Učionice mogu biti opremljene mobilnim uređajima,
prijenosnim ili stolnim računalima, interaktivnom pločom ili pametnim ekranom i sl., ali nije
nužno.
DOS je moguće koristi kod kuće ili na otvorenom prostoru na nizu različitih platformi od mobilnih
uređaja do stolnih računala.
Kroz aktivnosti za učenje, način prezentacije sadržaja i elemente za procjenu usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda DOS stavlja težište na promicanje suvremenih nastavnih metoda, na
strategije i pristupe kao što su rješavanje problema, istraživačka i projektna nastava i suradničko
učenje te razvoj kritičkog mišljenja, sposobnosti rješavanje problema i donošenja odluka,
metakogniciju, digitalnu pismenost i aktivno građanstvo.
U skladu s prirodom nastave fizike i fizike kao znanstvene discipline, DOS osobito snažan
naglasak stavlja na aktivnosti koje potiču iskustveno učenje, istraživačko učenje i učenje kroz
eksperiment, te učenike upoznaje s metodama znanstvenoga istraživanja i kod njih razvija
vještinu objektivnoga opažanja pojava, mjerenja fizikalnih veličina te interpretaciju
opaženog/izmjerenog, odnosno potiče kod učenika razvoj prirodoznanstvenog pristupa.
U Fizici je eksperiment (mjerenje i opažanje) osnova proučavanja i učenja sukladno načelima

istraživački usmjerene nastave fizike. Stoga način prezentacije sadržaja i struktura aktivnosti
(pokusi i projekti) prati uobičajeni tijek istraživačkog/projektnog pristupa:
 opažanje/uvođenje problema, pri čemu se najčešće koriste primjeri iz svakodnevnog života

 obrada podataka
Multimedijski i interaktivni elementi omogućuju aktivno i iskustveno učenje usmjereno prema

pitanjima, problemima i istraživanjima., konstruiranje znanja utemeljeno na problemima i
projektima, razvijanje učenikovih kompetencija za snalaženje u novim situacijama.

Metodičko-didaktički aspekti uporabe DOS-a u radu s učenicima s
posebnim obrazovnim potrebama
Kao što je na početku priručnika navedeno, metodičko-didaktički prijedlozi za učenike s

posebnim obrazovnim potrebama koji uključuju darovite učenike kao i učenike s različitim
teškoćama slijede svaku nastavnu jedinicu kao i aktivnosti za samostalno učenje. Inkluzivni
pristup u procesu obrazovanja podrazumijeva učenje o različitosti od strane drugih kao i jedan
podržavajući i ravnopravni odnos. U nas se već niz godina njeguje inkluzivni pristup u smislu
uključenosti učenika s teškoćama u sustav obrazovanja na način da su uvažene njihove
individualne potrebe putem uvođenja različitih prilagodbi i osiguravanja podrške.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa tako zadatak koji je težak jednom učeniku s
disleksijom neće biti težak drugome učeniku s istom teškoćom. Kako bi im se osigurala
primjerena podrška prilikom obrazovanja, važno je prepoznavati te razumjeti njihova obilježja i
poznavati osnovne vrste prilagodbi. Timski rad u okviru kojega surađuju predmetni nastavnici,
stručni tim škole, pomoćnici i roditelji bi trebao iznjedriti različite mogućnosti prilagodbe za što
učinkovitije usvajanje sadržaja iz matematike i fizike za svakog učenika ponaosob. Metodičko-
didaktički prijedlozi koji se odnose na učenike s teškoćama su u početnim modulima i jedinicama
napisani na način da obuhvate temeljne smjernice za svu djecu s teškoća te su kroz daljnje
jedinice razrađeni specifično u odnosu na sadržaj same jedinice kao i na obilježja određene
teškoće.
Primjerice, u matematici za osmi razred, u nastavnoj jedinici 1.2. koja se odnosi na uređene
parove nastavnicima je sugerirano da obrate pažnju na jezično složenije zadatke koje valja
pojednostaviti i popratiti vizualnim primjerima kako za učenike koji se školuju po prilagođenom
programu tako i za učenike s disleksijom i/ili diskalkulijom:
U prijedlozima se nastavnike podsjeća na uporabu funkcionalnosti koje su ugrađene u DOS-ove,

a mogu olakšati praćenje nastave učenicima sa specifičnim teškoćama učenja kao i onima koji

imaju teškoće vizualne obrade (promjena fonta, boje pozadine, uvećanje zaslona). Nadalje,
ostvarene su poveznice između samoga gradiva i obilježja teškoća koje mogu probuditi učenikov
interes za nastavne sadržaje, na primjeru iz fizike (sedmi razred, jedinice 1.5 i 1.7):
„Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati masu tijela i mjerne
jedinice s interesima učenika koji su često iznimno izraženi ili atipični u svim zadatcima u kojima
je to moguće. Primjerice, ako učenik voli kuhanje, može ostalim učenicima demonstrirati svoj
omiljeni recept kao i mase pojedinih sastojaka.“
„Uvijek je važno uzeti u obzir moguću senzoričku preosjetljivost učenika s poremećajem iz

spektra autizma na određene podražaje te u skladu s tim prilagoditi nastavnu jedinicu (miris
svijeće s aromom vanilije).“
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima

koji imaju teškoće nisu zamišljeni na način da osiguravaju prilagođeni materijal za poučavanje
niti svojevrsni „recept“, već nastavnike podsjećaju na prilagodbu načina poučavanja i one
segmente nastavne jedinice koje bi trebalo dodatno pojasniti, ponoviti, pojednostaviti,
predstaviti na drugačiji način ili na razinu složenosti zadataka od kojih valja odabrati one
jednostavnije. U prijedlozima je naglašena važnost uporabe pomagala koja olakšavaju učenje te
svih aspekata digitalne tehnologije.

Fizika
Modul 1: Termičke pojave i temperatura


Modul 1:Termičke pojave i temperatura
Ciljevi i zadaće MODULA

 Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti za poznavanje i razumijevanje prirodnih
pojava i fizikalnih pojmova, te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom životu, tehnici
i proizvodnji
 Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema
 Pravilno upotrebljavanje fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica
 Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja, te prikazivanje i tumačenje njihovih
rezultata
 Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike
 Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja
 Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti,
kulturi, tehnologiji te privatnom i profesionalnom životu
 Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještine, te primjenjivanje u privatnom, društvenom
i budućem profesionalnom životu
 Razvijanje fizikalnog načina mišljenja i komunikacije, razvijanje pozitivnog odnosa prema
fizici i svijesti o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za cjeloživotno učenje
i nastavak fizikalnog obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
 Opisati toplinsko rastezanje tijela
 Navesti fizikalne veličine pomoću kojih se opisuje stanje plina
 Primijeniti zakone izotermne, izobarne i izohorne promjene stanja plina na probleme u fizici
i svakodnevnom životu
 Primijeniti opću jednadžbu stanja idealnog plina na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Objasniti podrijetlo tlaka u plinu
 Primijeniti vezu srednje kinetičke energije nasumičnog gibanja molekula i temperature na
probleme u fizici i svakodnevnom životu
Generičke kompetencije
 Rješavanje problema
 Donošenje odluka
 Metakognicija
 Suradnja
 Digitalna pismenost i korištenje tehnologija
 Aktivno građanstvo
Fizika 2 / Modul 1: Termičke pojave i temperatura

Popis i kratki savjeti za korištenje digitalnim alatima

U ovoj jedinici koristili smo se sljedećim besplatnim internetskim alatima za izradu prezentacija
i ikonografija:
 https://piktochart.com/
 https://www.canva.com/
 https://visual.ly/
 https://prezi.com/business/
 https://infogr.am/
 https://www.google.com/slides/about/
 https://www.zoho.eu/.
Svaki od tih alata moguće je pronaći na danim internetskim stranicama. Njihovo je korištenje
intuitivno i uz malo proučavanja, njihova je uporaba vrlo jednostavna.
Također se preporučuje da se tijekom ovog modula koristite alatima i uslugama paketa

Microsoft Office 365, koji je za sve učenike, studente i nastavnike besplatan u on line verziji i za
instalaciju na računalo.
Sve informacije u vezi s tim, kao i način preuzimanja paketa Microsoft Office 365 proučite na
stranici:
https://office365.skole.hr/.
Pomoću besplatnih usluga i alata Office 365 moguća je komunikacija i suradnja između svih
sudionika obrazovnog sustava.
Svakako se preporučuje da istražite mogućnosti i prednosti ovog besplatnog paketa alata i

usluga.

Operativni plan
Modul Jedinice DOS-a Broj sati

1. Termičke 11 + 1
pojave i
temperatura
1.1. Temperatura 1
1.2. Linerarno termičko rastezanje 1
1.3. Volumno termičko širenje 1
1.4. Izobarna promjena stanja plina 1
1.5. Izohorna promjena stanja plina 1
1.6. Izotermna promjena stanja plina 1
1.7. Jednadžba stanja plina 2
1.8. Molekularna struktura tvari 1
1.9. Tlak idealnog plina 2
Aktivnosti za samostalno učenje 1
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda 1

1.1. Temperatura
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Smisleno i odgovorno korištenje informatičke tehnologije
 Definirati pojam temperature
 Nabrojati mjerne jedinice za temperaturu i pretvarati iz jedne temperaturne ljestvice u
drugu
 Napisati i primijeniti izraz za pretvorbu temperature iz Celzijevih stupnjeva u kelvine
 Metakognicija
 Suradnja

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog

modula DOS-a
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom jednoga školskog sata. Sama je jedinica
uvod u prvi modul – Termičke pojave i temperatura.
Ova jedinica sadrži niz slika i multimedijalnih sadržaja koji su pažljivo odabrani kako bi pojmovi
vezani za temperaturu bili razumljiviji korisnicima DOS-a. Navode se i mnogi primjeri iz
svakodnevnog života u kojima su opisane pojave koje se obrađuju u jedinici.
Učenici samostalno ili u manjim grupama (3 – 4 učenika) provjeravaju ishode učenja. Rade li
učenici samostalno, ova DOS jedinica može poslužiti za vrednovanje njihovih postignuća.
Uvodni dio sata

U uvodnom, motivacijskom dijelu sata navodi se primjer u kojemu je potrebno raspraviti ima li
ljudsko tijelo preciznu osjetljivost kojom bi se mogla odrediti temperatura okoline. Poznato je iz
svakodnevice da ljudi različito doživljavaju temperaturne pojave u okolini.
Prisjetite se primjera kupanja u bazenima, kada iz hladnog bazena ulazite u topli ili obrnuto.
Ljudsko tijelo potpuno drugačije reagira u tim dvjema situacijama.
Središnji dio sata

Postoji više različitih fizikalnih veličina i njihovih mjernih jedinica kojima se iskazuje temperatura.
U fizici i svim termičkim fizikalnim pojavama temperatura se iskazuje uglavnom u kelvinima. Ta
se temperatura naziva termodinamička ili Kelvinova temperatura i preporučuje se skrenuti
učenicima pozornost na tu činjenicu. Također je važno napomenuti da je temperaturna razlika
iskazana u Celzijevim stupnjevima i kelvinima po iznosu jednaka.
Proučite ovu jednostavnu interaktivnu animaciju kojom se može odrediti temperaturna razlika:
7.5.2.2 Winter Temperatures
Postoji više vrsta termometara. Mnogi se od njih upotrebljavaju u kućanstvima. Jedan od

vjerojatno najčešćih jest živin termometar. Danas se takav termometar više ne proizvodi niti se
može kupiti u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama za medicinsku opremu i pomagala. Zbog
štetnosti za ljude i okolinu, takvi termometri odredbom Europske unije danas više nisu
dopušteni u prodaji. To je jedna od činjenica koju je svakako preporučljivo istaknuti.

Završni dio sata
Za završni dio sata predviđeno je rješavanje jednoga jednostavnog zadatka. Zadatak je u
potpunosti riješen, a uputa za njegovo rješavanje nalazi se ispod samog zadatka i dostupna je
na zahtjev.
Učenici će samostalno ili u manjim grupama (3 – 4), na svojim tabletima, mobitelima ili
računalima, biti vođeni pri rješavanju tog zadatka u samom DOS-u.
Ostane li vremena pri kraju ovoga školskog sata, preporučuje se rješavanje ovih nekoliko
zadataka vezanih za temperaturu:
1. Plavo tijelo ima temperaturu 20 C. Crveno tijelo ima dva puta višu temperaturu. Kolika je
temperatura crvenog tijela iskazana u C?
Rješenje: 313 C
2. Plavo tijelo ima temperaturu 0 C. Crveno tijelo ima dva puta višu temperaturu. Kolika je
temperatura crvenog tijela iskazana u C?
Rješenje: 273 C
3. Crveno tijelo ima temperaturu 1 C. Plavo tijelo ima dva puta nižu temperaturu. Kolika je
temperatura plavog tijela iskazana u C?
Rješenje: –136 C
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni

sadržaji za rad s učenicima koji imaju posebne odgojno-obrazovne
potrebe
Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s

darovitim učenicima
Predlaže se da učenicima koji žele znati više ponudite sljedeću zadaću:
Istražite na internetu informacije o raznim vrstama termometara koji se upotrebljavaju u

svakodnevnom životu i napravite kratko predavanje u trajanju od 5 do 10 minuta.
U tu svrhu možete se poslužiti nizom besplatnih alata za izradu ikonografija ili prezentacija, koje
možete pronaći na internetu.
Popis nekih od zanimljivijih besplatnih alata koje možete istražiti i primijeniti u svom radu nalazi
se na sljedećim poveznicama:

 https://www.zoho.eu/
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad

s učenicima koji imaju teškoće u razvoju
Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima sa
specifičnim teškoćama učenja, uvijek valja imati na umu da oni predstavljaju heterogenu
skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika.
Za učenike s oštećenjem vida preporučuje se voditi računa o prilagodbi učioničkog prostora

(primjerice, odabrati povoljno mjesto sjedenja), kao i radnog prostora (osigurati dodatnu
rasvjetu, povećala, klupu s nagibom). Također je važno imati na umu da se valja koristiti
pomagalima koja učenicima olakšavaju rad (tablica, šilo, čitači ekrana). Učenik se može aktivnije
uključiti u nastavu tako da mu se ciljano pruži prilika da usmeno odgovara na motivacijska pitanja
ili podijeli vlastita iskustva s mjerenjem temperature.
Za učenike s oštećenjem sluha preporučuje se unaprijed pripremiti pisani materijal (svojevrsni

plan rada) koji će pratiti ključne dijelove nastavne jedinice. Potrebno je uzeti u obzir da će učenici
s oštećenjem sluha imati teškoće s razumijevanjem definicija i uputa, zbog čega im pojedine
upute valja pojednostavniti i/ili ponoviti (primjerice, na što treba obratiti pozornost u
videosnimci o izmjerivom naponu).
Za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije važno je primjenjivati

individualne postupke, ovisno o specifičnostima samog poremećaja. Važno je voditi računa o
načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji
govore netečno (primjerice, mucaju) ne valja izlagati prezentiranju sadržaja pred cijelim
razredom te odgovaranju usmenim putem.
Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se prilagoditi vrijeme izvođenja aktivnosti,

osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih materijala te za pokretanje videozapisa. Učenici s
motoričkim teškoćama brže se umaraju, a uređajima se služe u skladu s motoričkim
mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, valja je
koristiti u svrhu aktivnog sudjelovanja na nastavi (pomoću uređaja učenik može odgovoriti). S
obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu podršku asistenata,
preporučuje se pomoć asistenta pri uvećanju zaslona tijekom prolaženja kroz nastavnu jedinicu
(primjerice, radi olakšana praćenja tablice s nekim temperaturama). Valja voditi računa i o
sljedećim prilagodbama:
 preslike radnih materijala također moraju biti uvećane

 potrebno je omogućiti uporabu kalkulatora
 potrebno je poticati uključivanje u aktivnosti usmenim putem.

Preporučuje se jezično pojednostavniti pojedine tvrdnje u editoru uređaja (primjerice, posebno
složene rečenice s umetnutim dijelovima):
Temperatura je:
 mjera za zagrijanost tijela, tekućine ili plina

 mjera za srednju brzinu gibanja čestica (molekula u njima).
Ishode učenja valja prilagoditi mogućnostima samog učenika (ne inzistirati na preračunavanju i
pisanju).
Kod učenika s poremećajem pažnje valja voditi računa o jasnoj strukturi tijekom predstavljanja
nastavne jedinice. Pri prijelazu sa zadatka na zadatak valja provjeravati je li učenik spreman za
sljedeći zadatak te ga na isto i usmjeriti. Upute valja ponoviti kada god se to pokaže potrebnim.
Svakako valja smanjiti zahtjeve za pisanjem i prepisivanjem s ploče. Pri zasićenosti sadržajima i
pri umoru, preporučuje se osmisliti aktivnosti koje podrazumijevaju kretanje ili pomaganje
drugim učenicima/nastavniku.
Za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija, jezične teškoće)

potrebno je prilagoditi veličinu sadržaja/teksta i po potrebi promijeniti font (u izborniku se nalazi
nekoliko mogućnosti). Pri izradi dodatnih materijala preporučuje se povećati razmak između
redova, a tekst poravnati na lijevu stranu. Valja voditi računa o pojednostavnjivanju uputa, što
se posebno odnosi na učenike s jezičnim teškoćama. Mjerne oznake i jednadžbe valja uvećati,
ispisati i postaviti na vidljivo mjesto u učionici, što može koristiti svim učenicima s teškoćama.
U izračunima je važno podatke razdijeliti u redove (u editoru uređaja).
Složenije tekstove preporučuje se jezično pojednostavniti i/ili razdijeliti u redove, primjerice:
To su dva metala različitih fizikalnih svojstava – različitih svojstava termičkog rastezanja i

stezanja. Oni su spojeni u jedan štapić, vrpcu ili spiralu.
Obradu teksta moguće je napraviti u editoru uređaja te ga potom prikazati na zaslonu ili ispisati.
Za učenike s poremećajima u ponašanju važno je osigurati aktivno sudjelovanje u nastavi putem

unaprijed dogovorenih aktivnosti, primjerice, da drugim učenicima predstave zanimljivosti o
Andersu Celsiusu. Nakon završetka nastavne jedinice takve učenike valja pohvaliti za sva
primjerena ponašanja i ne valja ih kritizirati ili uspoređivati s drugima ako je došlo do
neprimjerenih ponašanja.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se korištenje vizualnom podrškom

tako da se sadržaj jedinice unaprijed najavi pomoću slika ili natuknica, kao i svaka nova aktivnost
unutar jedinice. Preporučuje se povezati pojedine segmente iz nastavne jedinice s interesima
učenika. Ako učenik preferira brojeve, otvara se prostor za zadatak koji valja unaprijed
dogovoriti: pronalaženje podataka o najnižim i najvišim temperaturama koje su zabilježene na
različitim kontinentima, s čime učenik može upoznati cijeli razred. Preporučuje se dodatno
jezično prilagoditi tekstove pokažu li se zahtjevnima. Uoči praktičnoga dijela nastave valja

prikupiti podatke o mogućoj senzoričkoj preosjetljivosti na mirise, teksture, zvukove, i u skladu
s njima prilagoditi provedbu vježbe ili pokusa.

1.2. Linearno termičko rastezanje
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Smisleno i odgovorno korištenje informatičke tehnologije
 Napisati i primijeniti izraz za linearno termičko rastezanje
 Objasniti što pokazuje koeficijent linearnog termičkog rastezanja
 Opisati što je i kako radi bimetal
 Metakognicija
 Suradnja

modula DOS-a
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom jednoga školskog sata. Obrađuje se
nastavna jedinica Linearna promjena duljine.
linearnog termičkog rastezanja bili razumljiviji korisnicima DOS-a. Navode se i mnogi primjeri iz
Uvodni dio sata

Tijekom školskog sata u kojemu se obrađuju pojave vezane za linearno termičko rastezanje
preporučuje se učenicima svrnuti pozornost na niz različitih primjera iz svakodnevnog života u
kojima su te pojave zorno vidljive. Raspravite o ovješenim žicama dalekovoda, o uzdužnim
prorezima na mostovima, o periodičkom karakterističnom zvuku koji proizvodi vlak tijekom
kretanja dok prelazi uske proreze na tračnicama. Postoje primjeri u kojima tijekom zagrijavanja
dolazi i do termičkog stezanja. Jedan se takav nalazi u videozapisu ove DOS jedinice, u kojem je
prikazano zagrijavanje plastike, odnosno gume.
Proučite interaktivnu animaciju koja pokazuje linearno širenje:
Thermal expansion
Središnji dio sata

Linearno se termički stežu i rastežu razne vrste stapova, žica, tračnica, odnosno tvari čija je
duljina mnogo veća od dimenzija koje definiraju njihov presjek. U tim slučajevima najizraženije
je rastezanje po duljini. Razlog tom rastezanju jest termičko gibanje čestica unutar tijela. Brzina
gibanja čestica u tijelu povećava se pa se samim time povećava i njihov međusobni razmak.
Tablicu linearnih termičkih koeficijenta širenja za velik broj različitih materijala možete vidjeti na
ovom linku:
http://www.engineeringtoolbox.com/linear-expansion-coefficients-d_95.html
Pogledajte neke od učinaka linearnog termičkog rastezanja u ovom kratkom videozapisu:
MSB General Science Std 07 | Effects of Heat | Expansion and Contraction of Solids

Završni dio sata
Za završni dio sata predviđeno je rješavanje jednoga jednostavnog zadatka. Zadatak je u
potpunosti riješen, a uputa za njegovo rješavanje nalazi se ispod samog zadatka i dostupna je
na zahtjev. Učenici će u manjim grupama (3 – 4) ili samostalno, na svojim tabletima, mobitelima
ili računalima, biti vođeni pri rješavanju tog zadatka u samom DOS-u.
Ostane li vremena pri kraju ovoga školskog sata, preporučuje se rješavanje dodatnog zadatka iz
područja linearnog termičkog rastezanja:
Zadatak: Čelična tračnica ima duljinu 50 m pri temperaturi od 0 C. Kolika će biti duljina tračnice
pri temperaturi od 30 C? (αčelika=1.110-5 K-1)
R: 50,0165 m

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu pokušati riješiti ovaj zadatak. Zadatak se može rješavati i u
parovima (po dvoje učenika).
Bakrena žica ima temperaturu 0 °C i površinu poprečnog presjeka 1 mm2. Na žici visi uteg mase
6 kg. Na
koju temperaturu treba ohladiti žicu kako bi njezina duljina bila jednaka duljini u neopterećenom
stanju?
Modul uzdužne elastičnosti bakra jest 13 · 1010 N m–2, a linearni koeficijent toplinskog rastezanja
bakra jest 1.7 · 10–5 K–1.
Rješenje: t = – 26.63 °C

s učenicima s teškoćama u razvoju
osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih materijala te za pokretanje videozapisa. Ako je učenik
s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, valja je koristiti u svrhu aktivnog
sudjelovanja na nastavi (pomoću uređaja učenik može odgovoriti). S obzirom na to da učenici s

motoričkim teškoćama obično imaju stručnu podršku asistenata, preporučuje se pomoć
asistenta pri uvećanju zaslona tijekom prolaženja kroz nastavnu jedinicu. U radu s učenikom
valja se pojačano koristiti elementima kao što su ilustracije i fotografije te na taj način temu
linearnog termičkog rastezanja što više povezati sa svakodnevnim životom (npr. pripremiti
predmete koji približavaju temu). Dobar primjer povezivanja sa svakodnevicom jest onaj koji se
nalazi na početku jedinice.
Pojedine tvrdnje jezično su složene pa se preporučuje pojednostavnjivanje u editoru uređaja,

primjerice u uvodnome dijelu:
U svakodnevnom životu uočavamo da se većina tvari pri zagrijavanju rasteže, a pri hlađenju
steže.

potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) te odabrati neki od fontova koji se nalaze
u izborniku (Dyslexia). Kod učenika s jezičnim teškoćama valja voditi računa o jednostavnosti
uputa. Najvažnije jednadžbe valja uvećati, ispisati i postaviti ih na uočljivo mjesto (na zid, klupu
ili ploču). Pojedini tekstovi/dijelovi tekstova jezično su zahtjevni i valja ih jezično pojednostavniti
ili grafički urediti u editoru uređaja:
Promjene nastale zbog povećanja, odnosno smanjenja temperature neće bitno utjecati na
promjenu promjera tog vodiča. Valja voditi računa da se pri montaži vodiči ostave labavi kako
ne bi došlo do njihova pucanja.
Kako bi se učenicima sa specifičnim teškoćama učenja pomoglo da riješe pojedine zadatke, valja
im omogućiti uporabu kalkulatora. Podatke koji se uvrštavaju u jednadžbe bilo bi dobro
razdijeliti u redove, o čemu valja voditi računa pri izradi dodatnih materijala i testova.

unutar jedinice (primjerice, videozapis). U svim zadatcima u kojima je to moguće, preporučuje
se povezati temu linearnog termičkog rastezanja s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi
ili atipični. Učenik koji preferira brojeve može unaprijed (u dogovoru s nastavnikom) pripremiti
podatke o iznosima linearnog termičkog koeficijenta za različite materijale.

1.3. Volumno termičko rastezanje
Ciljevi i zadaće
 Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i
vrednovanje informacija
 Izvesti i primijeniti izraz za volumno termičko širenje
 Objasniti što je i čemu je jednak koeficijent volumnog termičkog širenja
 Izvesti izraz za promjenu gustoće s temperaturom
 Opisati pojavu anomalije vode
 Metakognicija
 Suradnja
 Razvijati istraživačke vještine
 Razvijati vještine individualnog rada, ali i rada u timu

 Predstaviti svoje ideje i rješenje problema

modula DOS-a
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom jednoga školskog sata. Obradom ove
jedinice preporučuje se postići zadovoljenje učeničkih ishoda navedenih u Priručniku za
nastavnike pod rubrikom Ciljevi, ishodi, kompetencije.
Na kraju jedinice nalazi se riješen primjer volumnog širenja tekućine. Pri kraju ovog dijela
Priručnika za nastavnike nalazi se i nekoliko zadataka s rješenjima kao dodatak u slučaju da pri
kraju školskog sata ostane vremena za njihovo rješavanje.
Budući da u svakodnevnom životu postoje primjeri u kojima se događa plošno termičko širenje,
pri kraju ove DOS jedinice obrađen je i taj dio.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata preporučuje se pokretanje rasprave s učenicima o trodimenzionalnim
tijelima u njihovoj okolini, kako bi ih se motiviralo za samu jedinicu.
Raspravite pitanje zauzimaju li tekućine i plinovi trodimenzionalni prostor.
Mogu li se tekućine ipak širiti i linearno ako se nalaze u cijevi zanemariva presjeka u usporedbi
s njezinom duljinom?
U prethodnoj jedinici termičko gibanje čestica povezano je s temperaturom. U ovoj jedinici

termičko gibanje molekula povezano je sa širenjem tijela. Čestice se pri povećanju temperature
uglavnom brže gibaju, a zbog povećane brzine gibanja i njihovi su međusobni razmaci veći. Zbog
toga se i volumen tijela zagrijavanjem uglavnom povećava, odnosno hlađenjem smanjuje.
Središnji dio sata

U DOS jedinici iskazana je jednadžba za volumno širenje koja je dobivena eksperimentalnim
putem.
Promjena volumena, odnosno ukupni volumen tijela nakon zagrijavanja ili hlađenja
proporcionalan je s početnim volumenom, s promjenom temperature i s volumnim termičkim
koeficijentom .

Koeficijent trostruko je veći od linearnog koeficijenta α.
Tablica linearnih termičkih koeficijenata nalazi se na ovoj poveznici:
http://www.engineeringtoolbox.com/linear-expansion-coefficients-d_95.html.
Iz danih podataka mogu se dobiti volumni i plošni koeficijent termičkog širenja.
Volumni koeficijent termičkog širenja dobije se pomoću jednadžbe:
Plošni koeficijent termičkog širenja dobije se pomoću jednadžbe:
Kratki videozapis koji prikazuje linearno i volumno termičko širenje:
Thermal Expansion
Završni dio sata

Anomalija vode zanimljiva je pojava koja narušava pravilnost vezanu za termičko širenje.
Riječ anomalija znači nepravilnost, neuobičajenost, iznimka.
Rasprava o anomaliji vode preporučuje se kao mogućnost zanimljivog završetka sata.
Većina tijela zagrijavanjem se širi. Međutim, voda u određenom temperaturnom intervalu

pokazuje drugačija svojstva.
Još jedno od mnogih neobičnih svojstava vode jest činjenica da ona, za razliku od većine ostalih
tvari u prirodi, u tekućem agregatnom stanju ima veću gustoću nego u čvrstom. Zbog toga led,
umjesto da potone, pliva na njezinoj površini. U suprotnom bi led potonuo na dno, a voda bi se
smrzavala od površine prema dnu.
Ta činjenica omogućava živim bićima opstanak u toplijoj vodi ispod površine leda.

potrebe

Učenici (pojedinačno ili u paru) koji bi htjeli znati više mogu pokušati riješiti ovaj zadatak:
U čeličnoj cisterni volumena 10 000 litara nalazi se benzin temperature 0 °C. Koliki volumen
cisterne
treba ostaviti prazan da ne dođe do izlijevanja benzina pri temperaturi od 40 °C? Linearni
koeficijent toplinskog
rastezanja čelika jest 1.1 · 10–5 K–1, a volumni koeficijent toplinskog širenja benzina jest 1.2 · 10–
3 –1
K .
Točno rješenje zadatka je:
ΔV = 445.42 L

osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih materijala te za pokretanje videozapisa. Ishode učenja
valja prilagoditi mogućnostima samog učenika; primjerice, staviti naglasak na objašnjavanje i
opisivanje primjera volumnog termičkog rastezanja iz svakodnevice. Učenicima valja skretati
pozornost na mogućnosti koje se nude u digitalnom obrazovnom sadržaju (posebno uvećanje
sadržaja i promjena kontrasta).

potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) i odabrati neki od fontova koji se nalaze
u izborniku (Dyslexia). Najvažnije jednadžbe valja uvećati, ispisati te ih postaviti na uočljivo
mjesto (na zid, klupu ili ploču), odnosno učenicima valja skrenuti pozornost na povećanje
sadržaja koje je moguće napraviti u okviru digitalnoga obrazovnog sadržaja. Učenicima s
jezičnim teškoćama valja davati jednostavne upute.
Kako bi se učenicima sa specifičnim teškoćama učenja pomoglo da riješe pojedine zadatke, valja
im omogućiti uporabu kalkulatora. Podatke koji se uvrštavaju u jednadžbe bilo bi dobro
razdijeliti u redove, o čemu valja voditi računa pri izradi materijala za provjeru znanja ili dodatnih
materijala.

unutar jedinice (primjerice, videopokus). U svim zadatcima u kojima je to moguće, preporučuje
se povezati temu volumnog termičkog rastezanja s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi
ili atipični. Ako učenik, uz teškoće razumijevanja očekivanja drugih osoba, ima teškoće jezičnoga
razumijevanja, onda se preporučuje jezično prilagoditi tekstove/rečenice jednako kao i za
učenike sa specifičnim teškoćama učenja.

1.4.Izobarna promjena stanja plina
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Nabrojati fizičke veličine kojima opisujemo stanje plina i njima pripadne mjerne jedinice
 Objasniti i opisati izobarnu promjenu stanja plina
 Izreći i primijeniti Gay-Lussacov zakon
 Grafički prikazati izobarnu promjenu u p,V, V,T i p,T dijagramu
 Metakognicija

 Suradnja

modula DOS-a
Opće upute
Ova jedinica DOS-a sadrži 2D animaciju pokusa koji zorno prikazuje izobarnu promjenu stanja
plina. Preporučuje se da u razredu zajedno s učenicima napravite demonstracijski pokus na
temelju dane animacije, postoji li mogućnost za njegovu realizaciju.
Ostane li pri kraju sata dovoljno vremena, moguće je riješiti nekoliko zadataka danih na kraju
ovog dijela Priručnika za nastavnike.
Uvodni dio sata

Kao motivacijski uvod za početak nastavnog sata predlaže se napraviti jedan mali
demonstracijski pokus.
U jedinici DOS-a opisan je primjer s balonom ispunjenim zrakom i promjenama koje se događaju
s njim kada je izložen različitim utjecajima.
Postoji li mogućnost, neka učenici napušu nekoliko gumenih balona. Povedite kratku raspravu o
promjenama koje se događaju sa zrakom u balonu kada ga stišću rukama ili zagrijavaju na
sunčevoj svjetlosti.
Središnji dio sata

Tri su fizikalne veličine koje opisuju stanje plina: tlak p, volumen V i termodinamička
temperatura T.
Preporučljivo je učenicima naglasiti da je fizikalna mjerna jedinica za temperaturu kelvin te da

svi iznosi temperature koji se uvrštavaju u plinske zakone moraju biti izraženi u kelvinima, a ne
u Celzijevim stupnjevima.

Povedite i kratku raspravu o tome zašto se dobiju različiti rezultati pri korištenju plinskim
zakonima kada se u njih uvrste Celzijevi stupnjevi, odnosno kelvini.
Raspravite s učenicima o stanju plina pri 0 ºC i rezultatima koji bi se dobili korištenjem plinskog
zakona uvrsti li se u njega iznos temperature u obliku 0 ºC.
U DOS jedinici nalaze se dva grafa koja opisuju izobarnu promjenu stanja plina. To su V, T i V, t
dijagrami, a pravac u njima naziva se izobara. Predložite učenicima da nacrtaju izobare u p, V, p,
T i p, t dijagramima.
Izobarna promjena stanja plina opisana Gay-Lussacovim zakonom vrijedi za idealne plinove.
Valja naglasiti da su idealni plinovi, za razliku od realnih plinova, vrlo razrijeđeni, da su kod njih
zanemarivi međusobni sudari, a molekule idealnih plinova zanemarivih su dimenzija.
Završni dio sata

Ovisno o artikulaciji cijeloga nastavnog sata i preostalom vremenu za završni dio sata, moguće
je isplanirati nekoliko aktivnosti.
Preporučljivo je ponoviti bitne činjenice vezane za izobarnu promjenu stanja plina. Primjerice,
da samo za idealni plin vrijede plinski zakoni, da se u plinske zakone uvrštava temperatura
izražena u kelvinima, a ne u Celzijevim stupnjevima te uputiti na izgled grafa koji opisuje
izobarnu promjenu stanja plina kroz nekoliko različitih vrsta dijagrama.
Ostane li vremena, moguće je riješiti neke od sljedećih zadataka. Učenici mogu rješavati zadatke
i u malim grupama (2 – 3 učenika)
1. Koliko će se puta promijeniti volumen plina pri stalnom tlaku ako se temperatura tog plina
poveća s 27 ºC na 57 ºC?
Rješenje: 1.1 put
2. Početni volumen plina iznosi jednu litru. Koliki će biti konačni volumen tog plina kada mu se
temperatura izobarno poveća za 10 %?
Rješenje: V2 = 1.1 L
3. Idealni plin ima početnu temperaturu 2 C. Za koliko se stupnjeva promijenila temperatura
tom plinu ako mu izobarno povećamo volumen dva puta?
Rješenje: ∆t = 275 C

potrebe

Kao slobodna aktivnost i dodatni rad za učenike koji žele znati više predlaže se sljedeća zadaća.
Istražite i otkrijte na internetu osobine realnih plinova. Na temelju istraživanja napravite Power
Point prezentaciju u trajanju od 5 do 10 minuta koju ćete prezentirati ostalim učenicima u
razredu tijekom sljedećeg sata fizike.

osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih sadržaja te za pokretanje videozapisa. Ishode učenja
valja prilagoditi mogućnostima samog učenika, a preporučuje se staviti naglasak na sljedeće
ishode (bez grafičkog prikazivanja):
 nabrojiti fizičke veličine kojima opisujemo stanje plina i njima pripadne mjerne jedinice
 objasniti i opisati izobarnu promjenu stanja plina.
Svakako je nužno skretati pozornost učenicima na potrebu uvećavanja sadržaja, posebno

definicija i izračuna, kao i na mogućnost promjene kontrasta.

potrebno je skrenuti pozornost na mogućnosti koje se nalaze u sadržaju (povećanje teksta,
odabir fontova). Najvažnije jednadžbe valja uvećati ili podebljati i postaviti ih na uočljivo mjesto
(na zid, klupu ili ploču), odnosno naglasiti da se one uvećaju pri uporabi digitalnih sadržaja. U
sljedećem navodu preporučuje se zakone razdijeliti u redove (u editoru uređaja):
Za idealne plinove vrijede tri plinska zakona:
 Boyle-Mariotteov zakon [Bojl-Marioov] - opisuje promjene stanja plina pri konstantnoj

temperaturi
 Gay-Lussacov zakon [Ge-Lisakov] - opisuje promjene stanja plina pri konstantnom tlaku i
 Charlesov zakon [Šarlov] - opisuje promjene stanja plina pri konstantnom volumenu.

unutar jedinice. Učenik koji preferira povijesne činjenice može unaprijed pripremiti pojedine
informacije iz Gay-Lussacova života.

1.5.Izohorna promjena stanja plina
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Objasniti i opisati izohornu promjenu stanja plina
 Izreći i primijeniti Charlesov zakon
 Grafički prikazati izohornu promjenu u p,V, V,T i p,T dijagramu
 Metakognicija
 Suradnja


modula DOS-a
Opće upute
Ova DOS jedinica namijenjena je za obradu tijekom jednoga školskog sata.
U ovom dijelu Priručnika za nastavnike pod rubrikom Ciljevi, ishodi, kompetencije navedeni su
ishodi koji trebaju biti zadovoljeni obradom ove jedinice DOS-a. Ako ste u mogućnosti, nabavite
jednu staklenu epruvetu, odgovarajući gumeni čep, malo pudera i voštanu svijeću kako bi se
tijekom sata mogao izvesti jednostavan motivacijski pokus.
Uvodni dio sata

Tema ove jedinice DOS-a jest izohorna promjena stanja plina. To je promjena stanja plina pri
konstantnom volumenu. Radi motivacije, preporučljivo je na početku nastavnog sata s
učenicima povesti raspravu. Može ih se potaknuti da navedu neke od primjera iz svakodnevnog
života u kojima se događa takva promjena stanja plina. Nakon prethodne jedinice, Izobarna
promjena stanja plina, učenici već razumiju osnovni koncept promjene stanja plina pa je moguća
takva rasprava.
Također je moguće napraviti i kratki motivacijski pokus kao uvod u ovu temu. Pokus bi idealno
bilo napraviti u malim grupama (3 – 4 učenika) ili ga pojedinačno demonstrirati pred cijelim
razredom. U staklenu epruvetu stavite malo vode i začepite odgovarajućim gumenim čepom
koji ste prethodno posuli puderom. Umjesto posipanja puderom, čep se može namazati običnim
jestivim uljem.
Opišite tijek pokusa učenicima prije nego što ga izvedete. Povedite kratku raspravu o
predviđanju događaja koji će uslijediti nakon što epruvetu zagrijete na plamenu.
Epruvetu prihvatite drvenim držačem ili bilo kakvim prigodnim držačem koji ne prenosi toplinu.
Stavite je grijati na plamen svijeće i pričekajte nekoliko trenutaka. Nakon nekog vremena čep će
izletjeti iz epruvete.
Prilikom izvođenja pokusa vodite računa o smjeru izlijetanja čepa i sigurnosti učenika.

Nakon izvedenog pokusa povedite razgovor s učenicima o razlozima izlijetanja čepa iz epruvete.
Središnji dio sata

Preporučuje se učenicima naglasiti da je fizikalna mjerna jedinica za temperaturu kelvin i da svi
iznosi temperature koji se uvrštavaju u plinske zakone moraju biti izraženi u kelvinima, a ne u
Celzijevim stupnjevima.
Učenike se može podsjetiti na prethodno izveden pokus ili multimedijalni sadržaj prikazan u ovoj
jedinici DOS-a te ih uputiti na pravilnost iskazanu Charlesovim zakonom pri izohornoj promjeni
stanja plina. Valja napomenuti da takva formulacija zakona za izohornu promjenu stanja plina
vrijedi samo za idealne plinove.
U DOS jedinici nalaze se dva dijagrama koja opisuju izobarnu promjenu stanja plina. To su p, T i
p, t dijagrami, a pravac u njima naziva se izohora. Predložite učenicima da nacrtaju izohore u p,V
i V, T dijagramima.
Pogledajte kratki videozapis u kojemu se nalazi animacija izohorne promjene stanja plina:
Isochoric / Isovolumetric Animation
Završni dio sata

Tijekom završnog dijela sata preporučuje se ponoviti važne činjenice navedene u samoj jedinici
DOS-a. Učenike treba uputiti na proporcionalnu promjenu tlaka s promjenom temperature te
istaknuti jednadžbu koja opisuje izohornu promjenu stanja plina.
Ostane li u završnom dijelu sata dovoljno vremena, predložite učenicima rješavanje zadataka.
Nekoliko jednostavnih primjera riješenih zadataka s izohornom promjenom stanja plina:
1. U čvrstoj zatvorenoj posudi nalazi se plin na temperaturi od 30 C i tlaku od p0. Ako se plin
zagrije na temperaturu od 330 C, koliko će se puta povećati tlak?
Rješenje: 2 puta
2. U čvrstoj zatvorenoj posudi nalazi se zrak pri tlaku od 2.1 · 104 Pa. Koliki je tlak zraka u posudi
nakon zagrijavanja od početnih 100 C do konačnih 180 C?
Rješenje: 2.55 · 104 Pa
3. Za koliko će se stupnjeva promijeniti temperatura plina ako se njegov tlak izohorno poveća
dva puta? Početna temperatura plina bila je 0 C.
Rješenje: 273 C

potrebe

Najpoznatija primjena izohornih promjena stanja plina u praksi odnosi se na plinski termometar
kojim se mjere temperature s najmanjim odstupanjem od apsolutne ili termodinamičke skale.
Predlaže se da učenicima koji žele znati više ponudite sljedeću zadaću.
Istražite na internetu informacije o plinskim termometrima i napravite kratko predavanje u

trajanju od 5 do 10 minuta.
Istraživanje se može napraviti i u paru, ili u suradnji s učenicima iz nekih drugih škola.

osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih materijala te pokretanju videozapisa.
Ishode učenja valja prilagoditi mogućnostima samog učenika, a preporučuje se staviti naglasak
na sljedeće ishode, bez grafičkog prikazivanja:
 objasniti i opisati izohornu promjenu stanja plina

 izreći Charlesov zakon.
Pojedine definicije i/ili rečenice preporučuje se jezično prilagoditi i grafički urediti (u editoru
uređaja):
Charlesov zakon za idealni plin glasi: tlak plina mijenja se
 proporcionalno s promjenom termodinamičke temperature

 a uz stalan volumen.
Za učenike sa specifičnim teškoćama učenja preporučuje se korištenje mogućnostima koje se

nalaze u sadržaju (povećanje teksta, odabir odgovarajućeg fonta, promjena kontrasta).
Najvažnije jednadžbe valja uvećati ili podebljati, ispisati i postaviti ih na uočljivo mjesto (na zid,
klupu ili ploču). Pri izradi dodatnih materijala valja voditi računa o tome da se podatci pri
izračunu razdijele u redove.
Pokažu li se zadatci prezahtjevnima, valja ih jezično pojednostavniti (u editoru uređaja) ili

usmeno pojasniti učeniku.

Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati temu izohorne promjene
stanja plina s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili atipični. Primjerice, učenik koji
preferira povijesne činjenice može unaprijed pripremiti pojedine informacije o Jacques
Alexandre César Charlesu.

1.6.Izotermna promjena stanja plina
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,
tehnologiji te privatnom i profesionalnom životu
fizici i svijesti o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za cjeloživotno učenje i
nastavak fizikalnog obrazovanja
 Objasniti i opisati izotermnu promjenu stanja plina
 Izreći i primijeniti Boyle-Mariotteov zakon
 Grafički prikazati izotermnu promjenu u p,V, V,T i p,T dijagramu
 Metakognicija
 Suradnja


modula DOS-a
Opće upute
Ako ste u mogućnosti, preporučuje se da nabavite nekoliko medicinskih plastičnih sisaljki

različitih volumena. Kako bi ovaj školski sat bio dinamičan i zabavan, dobro bi bilo imati U-cijev
i nekoliko plastičnih čaša.
Uvodni dio sata

Kao motivacijski uvod u ovu nastavnu jedinicu preporučuje se izvesti jedan kratki
demonstracijski pokus. Pokus je moguće napraviti samostalno ili u maloj grupi (3 – 4 učenika).
Ako imate nekoliko plastičnih medicinskih sisaljki, podijelite ih učenicima. Zatražite od njih da
izvuku klip sisaljke do sama njezina ruba. Potom neka otvor na donjem dijelu sisaljke zatvore
prstom i pokušaju gurnuti klip nazad u sisaljku. Naravno, zrak će se u sisaljki komprimirati, a klip
će trebati pridržavati kako se ne bi opet izvukao na prijašnji položaj.
Raspravite s učenicima nastalu situaciju i navedite ih na zaključak da smanjenjem volumena

zraka u sisaljci raste njegov tlak.
Pokušajte napraviti i pokus u kojemu će klip biti unutar sisaljke do sama njezina kraja. Zatvorite
otvor sisaljke prstom pa izvlačite klip iz nje. Raspravite s učenicima nastalu situaciju, pri čemu
oni mogu iznijeti pretpostavku da postoji veza između tlaka i volumena zraka u sisaljci.
Središnji dio sata

Izotermnu promjenu stanja plina opisuje Boyle-Mariotteov zakon. U svojoj jednostavnoj
formulaciji upućuje na promjene stanja plina nastale pri konstantnoj temperaturi.
Preporučuje se podsjetiti učenike na pokus koji su izveli u uvodnom dijelu sata te ih uputiti na
zakonitost pri promjeni stanja zraka koja se događala u sisaljci.

Volumen i tlak obrnuto su proporcionalni pri izotermnoj promjeni stanja plina. Na tu činjenicu
upućuje i p, V dijagram prikazan u DOS jedinici.
Predložite učenicima da skiciraju izotermnu promjenu stanja plina u p, T; p, 1/T; V, T i V, 1/T

dijagramima.
Pogledajte kratku videosnimku u kojoj je prikazana animacija izotermne promjene stanja plina:
Isothermal Animation
Završni dio sata

Ako niste u mogućnosti izvesti pokus opisan u DOS jedinici, preporučuje se izvedba sljedećega
jednostavnog pokusa.
Za njegovo izvođenje potrebna vam je U-cijev različitih duljina krakova, od kojih se kraći može
zatvarati i otvarati ventilom (a može i prstom), dok je dulji krak otvoren.
Ako nemate U-cijev, možete je sami napraviti. Dvije plastične ili staklene cijevi duljine oko 1 m
spojite svaku s jednim krajem na savitljivo gumeno crijevo. Postavite cijevi vertikalno i paralelno.
Tako postavljene dvije cijevi čine U-cijev.
Kada je ventil otvoren, u otvorenu se cijev nalije voda tako da na svakoj strani cijevi stupac vode
bude jednako visok. Ventil zatvorimo te u duži krak nastavimo dolijevati vodu u nekoliko navrata.
Pri mjerenju razlike u visini stupca vode u dužem i kraćem kraku te visine stupca zraka u kraćem
kraku nakon svakog dolijevanja vode, treba uočiti pravilnost u smanjivanju stupca zraka s
porastom stupca vode.

potrebe

Podatke dobivene iz pokusa opisanog u jedinici DOS-a koje ste izveli sa sisaljkom i manometrom
obradite u Microsoft Excelu.
Kratka uputa o obradi podataka dobivenih u pokusu:
1. Otvorite praznu Excel knjigu.
2. U bilo koja dva stupca tablice upišite podatke dobivene u pokusu ( p/Pa i V/m3).

3. Odaberite mišom podatke koje ste upisali u dva stupca i u kartici izbornika Excela odaberite
UMETNI, potom odaberite iz grafikona RASPRŠENO, a u podizborniku odaberite RASPRŠENO S
IZGLAĐENIM CRTAMA I OZNAKAMA. Unutar vaše knjige u Excelu prikazat će se graf.
4. Kliknite lijevom tipkom miša na krivulju grafa prikazanog u Excel knjizi, a potom kliknite
desnom tipkom miša i pojavit će vam se padajući izbornik.
5. U padajućem izborniku odaberite DODAVANJE CRTE TRENDA, a potom od više vrsta trendova
odaberite SNAGA.
6. Stavite kvačicu u predzadnji kvadratić otvorenog prozora za oblikovanje crte trenda kraj
kojega piše PRIKAŽI JEDNADŽBU NA GRAFIKONU i potom zatvorite prozor.
7. Na vašem grafikonu bit će prikazana jednadžba krivulje.
Komentirajte prikazanu jednadžbu i zaključite dokazuje li jednadžba koju ste dobili u Excelu vezu
tlaka i volumena iskazanu Boyle-Mariotteovim zakonom.

Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se voditi računa o podršci asistenta pri unosu
podataka (primjerice, u zadatku 4 i pri izradi vježbe). Ishode učenja valja prilagoditi
mogućnostima samog učenika, a preporučuje se staviti naglasak na sljedeći ishod (bez grafičkog
prikazivanja):
 objasniti i opisati izotermnu promjenu stanja plina.
Kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja potrebno je voditi računa o mogućnostima koje
nudi sadržaj (primjerice, odabir jednog od fontova – Dyslexia, uvećanje teksta). Najvažnije
jednadžbe valja uvećati, ispisati ih i postaviti na uočljivo mjesto (na zid, klupu ili ploču).
Pri izračunu podatke valja razdijeliti u redove, što je osobito važno uzeti u obzir pri izradi
dodatnih (ispitnih) materijala.
Pokažu li se pojedini pojmovi ili zadatci (primjerice, peti zadatak) prezahtjevnima, valja ih jezično
pojednostavniti ili usmeno pojasniti učeniku. Učenicima s diskalkulijom valja osigurati uporabu
kalkulatora.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati temu izotermne

promjene stanja plina s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili atipični. Primjerice,
učenik koji preferira računala može za cijeli razred upisivati umnoške iznosa tlaka i pripadajućeg
volumena nakon što ih oni izračunaju.

1.7.Jednadžba stanja plina
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Izvesti i napisati jednadžbu stanja plina u tri oblika
 Odrediti iznos opće plinske i Boltzmannove konstante
 Izreći i dokazati Avogadrov zakon

 Metakognicija
 Suradnja

modula DOS-a
Opće upute
Jednadžba stanja plina jedinica je DOS-a koja se obrađuje tijekom dvaju školskih satova.
Prije početka obrade ove nastavne jedinice preporučljivo je ponoviti tri promjene stanja plina
koje su do sada obrađene. Također, valja napomenuti kako temperatura koja se upotrebljava u
plinskim zakonima treba biti izražena u kelvinima, a ne u Celzijevim stupnjevima.
Pri kraju DOS jedinice nalazi se primjer zadatka s postupkom rješavanja, koji bi valjalo pažljivo
proučiti.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu jedinice DOS-a Jednadžba stanja plina nalazi se multimedijalni sadržaj koji
zorno prikazuje model plina. U tom modelu prikazano je ponašanje čestica plina pri raznim
utjecajima. Ako ste u mogućnosti, prikažite taj multimedijalni sadržaj pomoću LCD projektora
na velikom zaslonu te zajedno s učenicima komentirajte pojave koje su vidljive u danom
multimedijalnom sadržaju. Također, preporučuje se da vidljive pojave učenici što više sami
prokomentiraju.
Središnji dio sata

Tri fizikalne veličine koje opisuju promjene stanja plina jesu tlak p, volumen V i termodinamička
temperatura T.
Te su tri veličine u jednadžbi stanja plina povezane kroz tri oblika jednadžbe na tri različita i
jednako važna načina. Temelj svim oblicima jednadžbe stanja plina leži u plinskim zakonima.

U prvom obliku jednadžbe stanja plina preporučuje se učenike upozoriti na činjenicu da je taj
oblik primjenjiv u sva tri oblika stanja plina.
Skrenite pozornost učenicima na prvi oblik jednadžbe stanja plina:
Raspravite o tome kako bi izgledala jednadžba stanja plina pri izobarnoj, izohornoj ili
izotermnoj promijeni stanja plina te je usporedite s pripadajućim plinskim zakonima za te
promjene stanja plina.
U drugom obliku jednadžbe stanja plina valja skrenuti pozornost na Boltzmannovu konstantu
koja je jedna od vrlo važnih konstanti u fizici i ima širok spektar primjene.
U treći oblik jednadžbe stanja plina uvodi se Avogadrova konstanta, koju su učenici već
upoznali u kemiji. Umnožak Avogadrove i Bolzmannove konstante daje nam jednu novu i vrlo
važnu konstantu koja se naziva opća plinska konstanta. Poznata je još i pod nazivom
Regnaultova konstanta.
Završni dio sata

Postoji mnoštvo zadataka koji se mogu riješiti uporabom jednoga od triju oblika jednadžbe
stanja plina. Valja napomenuti da je jednadžba stanja plina vrlo korisna pri rješavanju različitih
vrsta fizikalnih problema. Jednako tako valja naglasiti da jednadžba stanja plina u oblicima koji
su dani u ovoj jedinici DOS-a vrijedi samo za idealne plinove.
Zadatci koji se mogu rješavati tijekom dvaju školskih satova
1. Meteorološki balon volumena 1 m3 ispunjen je helijem. Kad se balon pusti u atmosferu,

volumen mu raste. Na mjestu s kojeg je balon pušten temperatura iznosi 27 °C, a tlak 101 325
Pa. Koliki će biti volumen balona u dijelu atmosfere s 10 puta manjim tlakom i temperaturom
od –60 °C?
Rješenje: 7,1 m3
2. Kisik volumena 1200 cm3 i temperature 20 °C pri tlaku 1.02 · 105 Pa širi se do volumena 1800
cm3, a
tlak mu iznosi 1.06 · 105 Pa.
a) Odredite broj molova kisika.
b) Odredite konačnu temperaturu kisika u Celzijevim stupnjevima.
Rješenje: a) 0.05 mol; b) 183.7 °C

3. Pri radu motora s unutrašnjim izgaranjem dolazi do promjene stanja plina u cilindru motora.
Plin se u osnovnom stanju nalazi pri temperaturi od 22 °C i tlaku od 1 bara. Nakon kompresije
volumen plina smanji se 15 puta, a tlak plina iznosi 44 bara. Kolika je temperatura plina nakon
kompresije?
Rješenje: 592.3 °C
4. Plin se nalazi u cilindru s klipom. Temperatura plina iznosi 300 K, a tlak je 40 bara. Volumen
plina poveća se 15 puta, a tlak mu tada iznosi 1 bar. Kolika je temperatura plina nakon povećanja
volumena?
Rješenje: 112.5 K

potrebe

Učenicima koji žele znati više preporučuje se rješavanje sljedećeg problema.
Čaša mase m = 200 g, visine l = 16 cm i površine poprečnog presjeka S = 50 cm 2 vertikalno je

uronjena u vodu s otvorom okrenutim prema dolje. Atmosferski tlak iznosi 101 325 Pa.
Kolikom silom treba pridržavati čašu da bi mirovala na dubini h = 30 cm? Volumen čaše je
zanemariv prema volumenu zraka u čaši.
Rješenje: 5,62 N
Postupak:
Zadatak je moguće rješavati u paru.

Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se voditi računa o podršci asistenta pri
uvećanju zaslona tijekom prolaženja kroz nastavnu jedinicu, kao i pri izradi Excel tablice. U radu
s učenikom valja se oslanjati na ilustracije i fotografije te na taj način jednadžbu stanja plina što
više približiti svakodnevici, odnosno praktičnim znanjima, kao što prikazuje videosnimka na
početku jedinice.
Ishode učenja valja prilagoditi mogućnostima samog učenika, pri čemu ne treba inzistirati na
pisanju jednadžbi i dokazivanju zakona.
Pojedine definicije valja grafički urediti u editoru uređaja ili ih posebno naglasiti pomoću
pokazivača kada se sadržaj prikazuje razredu na većem zaslonu, primjerice:
Plinski zakoni kazuju da su fizikalne veličine koje opisuju stanje plina:
 tlak p
 termodinamička temperatura T i
 volumen V.

potrebno je primjenjivati mogućnosti koje postoje u sadržaju (uvećanje teksta, odabir fonta).
Ako je moguće, u editoru uređaja važne jednadžbe istaknite podebljanjem tiska kao i pojedine
ključne pojmove, neovisno o tome jesu li se učenici s njima već susreli u prethodnim jedinicama
(Boyle-Mariotteov zakon, Gay-Lussacov zakon, itd.) ili ih posebno naglašavajte pomoću
pokazivača tijekom prikazivanja sadržaja na zaslonu. Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja
valja osigurati uporabu kalkulatora.
Pokažu li se pojedini zadatci prezahtjevnima, valja ih jezično pojednostavniti (u editoru uređaja)

ili usmeno pojasniti učeniku (primjerice zadatak 4, posebice učenicima s jezičnim teškoćama).
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje sa povezati pojedine segmente iz

nastavne jedinice s interesima učenika. Koristi li se učenik rado računalom, može pripremiti
Excel tablicu u koju će unositi podatke uz pomoć drugih učenika. Preporučuje se jezično
prilagoditi tekstove/rečenice pokažu li se zahtjevnima.

1.8. Molekularna struktura tvari
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Opisati i objasniti Brownovo gibanje
 Opisati i objasniti difuziju
 Definirati pojam međumolekulskih sila

 Suradnja

modula DOS-a
Opće upute
Pri kraju ove jedinice DOS-a predlaže se jedan jednostavan demonstracijski pokus s vrućom
vodom i vrećicom tamnijeg voćnog ili crnog čaja. Stoga prije nastavne jedinice pripremite
vrećicu čaja i oko 2 dl vruće vode.
Učenici samostalno ili u manjim grupama (parovima) provjeravaju ishode učenja. Rade li učenici
samostalno, ova DOS jedinica može poslužiti za vrednovanje njihovih postignuća.
Uvodni dio sata

Tijekom uvodnog dijela sata raspravlja se o molekulama i sastavu tvari u različitim agregatnim
stanjima. Budući da je ovaj dio fizike u korelaciji s kemijom, preporučuje se skrenuti učenicima
pozornost na vezu između ovih dvaju predmeta. Također, ako u kabinetima fizike ili kemije imate
fizičke modele molekula, atoma, kristalnih rešetki i sličnoga, svakako ih pokažite učenicima.
Učenike bi valjalo podsjetiti na pojavu termičkog gibanja molekula kroz sva tri agregatna stanja
u kojima se tvari nalaze. U ovoj jedinici DOS-a multimedijalni sadržaji zorno prikazuju upravo
modele tvari u različitim agregatnim stanjima, tako da je pojam termičkog gibanja iznimno važan
upravo u ovoj jedinici.
Središnji dio sata

Pokrenite videosnimku simulacije Brownova gibanja u kojoj je plavom bojom istaknuta jedna
čestica. Uputite učenike da skrenu pozornost na njezino gibanje. Zajedno pratite način na koji
se giba čestica i nastale reakcije pri različitim uvjetima.
Imate li veći broj špekula ili drugih kuglica manjih dimenzija, stavite ih u jednu čašu te raspravite
s učenicima na koji način kuglice popunjavanju prostor u kojemu se nalaze. Raspravljajte i o
modelu plina i uputite učenike da pretpostave model plina s istim tim kuglicama.

Raspravite pitanja stlačivosti tekućina i plinova. Također raspravite o fizikalnim uvjetima pri
kojima tvar u jednom agregatnom stanju prelazi u druga agregatna stanja.
Završni dio sata

Prijedlog za završni dio sata jest izvođenje kratkoga demonstracijskog pokusa Brownova gibanja.
Preporučljivo je da demonstraciju izvode učenici u paru.
U čašu s vrućom vodom stavite vrećicu voćnog čaja tamne boje ili indijskoga crnog čaja. Ostavite
vrećicu u vrućoj vodi i promatrajte događanja. Nemojte miješati vodu niti pomicati vrećicu
uronjenu u vruću vodu.
Povedite raspravu o nastalim događajima.
Pri kraju sata možete učenicima prikazati videosnimku s You Tubea koja prikazuje nasumično
gibanje čestica cvjetne peludi u vodi ili gibanje mliječnih stanica iz kapljice mlijeka u običnoj vodi.
Pollen Grains in Water - Brownian Motion
Brownian motion 2

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu istražiti uzroke pojave prikazane na kratkom videozapisu sa
servisa
www.vimeo.com:
Brownian Motion

s učenicima koji imaju teškoće u razvoju
osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih materijala, kao i za pokretanje/zaustavljanje
videozapisa. S obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu podršku
asistenata, preporučuje se pomoć asistenta pri uvećanju zaslona tijekom obrade nastavne
jedinice, kao i pri izvedbi praktičnog dijela jedinice (zadatci 7 – 9). U radu s učenikom valja se

koristiti elementima kao što su ilustracije i fotografije te na taj način molekularnu strukturu tvari
što više približiti svakodnevici, kao što vrijedi za primjer kapljica vode koje kapaju iz zatvorene
slavine.
Ishode učenja valja prilagoditi mogućnostima samog učenika (ne inzistirati na grafičkim
prikazima).
Kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija, jezične teškoće)
potrebno je voditi računa o prilagodbi sadržaja pomoću dostupnih mogućnosti (uvećanje teksta,
odabir fonta – Dyslexia). Ključni su pojmovi podebljani, ali druge pojmove valja vizualno
naglašavati pomoću pokazivača kada se sadržaj prikazuje na većem zaslonu (primjerice,
nestlačive, kaotično).
Složenije tekstove preporučuje se dodatno jezično pojednostavniti i/ili razdijeliti u redove u

editoru uređaja, primjerice:
Molekula helija (He) sastavljena je od jednog atoma helija,
molekula dušika (N2) sastavljena je od dvaju atoma dušika,
molekula vode (H2O) sastavljena je od dvaju atoma vodika i jednog atoma kisika,
molekula amonijaka (NH3) sastavljena je od jednog atoma dušika i triju atoma vodika itd.
Upute trebaju biti jezično pojednostavnjene kada se odnose na učenike s jezičnim teškoćama.

tako da se sadržaj jedinice unaprijed najavi pomoću slike ili natuknice, kao i svaka nova aktivnost
unutar jedinice. Ako učenik dobro pamti, može unaprijed pripremiti/upamtiti pojedine definicije
s kojima će upoznati ostale učenike (primjerice, Sada će vas Ivan upoznati s Brownovim
gibanjem.).

1.9.Tlak idealnog plina
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Opisati model idealnog plina
 Navesti oznaku za tlak i mjernu jedinicu u kojoj se iskazuje
 Opisati kako tlak idealnog plina ovisi o srednjoj kvadratnoj brzini molekula, srednjoj
kinetičkoj energiji molekula i gustoći plina

 Metakognicija
 Suradnja

modula DOS-a
Opće upute
Za razradu ove jedinice DOS-a predviđena su dva školska sata. Tijekom jednoga školskog sata
preporučuje se obrada prvog dijela jedinice, koji se odnosi na osnovne pojmove o idealnom
plinu, a tijekom obrade drugoga dijela preporučuje se rješavanje numeričkih i konceptualnih
zadataka pomoću jednadžba naučenih u ovoj jedinici.
Ova jedinica sadrži niz slika i multimedijalnih sadržaja koji su pažljivo odabrani kako bi dani
pojmovi bili razumljiviji korisnicima DOS-a.
Navode se i mnogi primjeri iz svakodnevnog života u kojima su opisane pojave koje se obrađuju
u jedinici.
Učenici samostalno ili u manjim grupama (parovima) provjeravaju ishode učenja. Rade li učenici
samostalno, ova DOS jedinica može poslužiti za vrednovanje njihovih postignuća.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata predlaže se ponavljanje osnovnih činjenica o plinovima. Valjalo bi navesti
razliku između plinova, tekućina i čvrstih tvari.
Mjerna jedinica za tlak jest paskal (Pa), ali tlak se često iskazuje i u mjernoj jedinici bar. Valja
ponoviti kako se bar preračunava u paskal.
Središnji dio sata

Budući da je idealni plin vrlo razrijeđen plin, čije su molekule zanemarivih dimenzija i
međusobno se ne sudaraju, nameće se pitanje jesu li svi plinovi u prirodi idealni plinovi. Vrijede
li zakoni dani u ovoj jedinici i za realne plinove? Kako to da se tim zakonima koristimo pri

rješavanju svakodnevnih problema ako su plinovi koji nas okružuju realni? O takvim i sličnim
pitanjima valjalo bi raspraviti s učenicima.
Tijekom središnjeg dijela jednoga od dvaju školskih satova, moguće je s učenicima riješiti jedan
od sljedećih dvaju zadataka. Učenici mogu rješavati zadatke i u parovima.
1. zadatak: Gustoća dušika pri tlaku od 1,013105 Pa iznosi 1,25 kg m-3. Molarna masa dušika jest
0,028 kg mol-1.
a) Kolika je srednja kvadratna (efektivna) brzina njegovih molekula?
b) Koliko se molekula dušika nalazi u 1 cm3?
Rješenje i postupak rješavanja
1. zadatak
a)
b)

2. zadatak:
Izračunajte srednju kvadratnu brzinu gibanja molekula kisika pri 100 oC, ako znate njegovu
molarnu masu (0,032 kg mol-1), broj molekula u molu (6,0221023 mol-1) i Boltzmannovu
konstantu (1,3810-23 J K-1).
Rješenje i postupak rješavanja 2. zadatka:

Završni dio sata
Prijedlog za završni dio sata jest ponavljanje najvažnijih činjenica i fizikalnih zakonitosti koji
obuhvaćaju ovu nastavnu jedinicu DOS-a.

potrebe

Za učenike koji žele znati više predlaže se rješavanje jednoga složenijeg zadatka. Moguće je
zadatak rješavati i u paru.
Argon mase 250 g nalazi se u čvrstoj boci od materijala koji ne vodi toplinu. Kolika će biti
promjena srednje kinetičke energije plina nakon što plin primi 4000 J topline?
Rješenje: ΔE = 1,063 ∙ 10–21 J

osobito pri uporabi digitalnih obrazovnih materijala kao i za pokretanje/zaustavljanje
videosnimke pokusa. Učenicima valja skretati pozornost na pristupačnost samog sadržaja,
odnosno postojećih funkcionalnosti (uvećanje teksta, promjena kontrasta, odabir
odgovarajućeg fonta). Valja se usmjeriti na komunikaciju usmenim putem (primjerice, opišite,
što mislite). Poglavlje "I na kraju" na dobar način sumira nastavnu jedinicu, na što valja usmjeriti
učenika.
Za učenike sa specifičnim teškoćama učenja, što se odnosi na heterogenu skupinu učenika,

važno je koristiti se mogućnostima koje se nude u okviru sadržaja (odabir fonta, uvećanje
teksta). Najvažnije jednadžbe valja uvećati ili podebljati i postaviti ih na uočljivo mjesto (na zid,
klupu ili ploču). Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja valja osigurati uporabu kalkulatora.

Pokažu li se pojedini pojmovi i zadatci prezahtjevnima, valja ih jezično pojednostavniti (u editoru
uređaja) ili usmeno pojasniti učeniku.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati pojedine segmente iz

nastavne jedinice s interesima učenika i potom ih podijeliti s drugim učenicima. Primjerice, ako
učenik dobro pamti, može podsjetiti ostale učenike na četiri bitne činjenice iz poglavlja "I na
kraju".

Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Navesti vrste toplinskih rastezanja
 Napisati jednadžbu stanja plina za tri promjene stanja plina
 Nacrtati izohoru, izobaru i izotermu u p,V, p,T i V,T dijagramu
 Primijeniti plinske zakone i opću jednadžbu stanja idealnoga plina na probleme u fizici i
svakodnevnom život
 Primijeniti osnove molekularno-kinetičke teorije tvari na probleme u fizici i svakodnevnom
životu
 Metakognicija
 Suradnja

modula DOS-a
Opće upute
Ova jedinica namijenjena ja za rad tijekom jednoga školskog sata. Namijenjena ja za učenički
samostalni rad kako bi se ostvarili ishodi navedeni u rubrici Ciljevi, ishodi, kompetencije.
DOS jedinica sadrži nekoliko različitih tipova zadataka koji se odnose na primjere iz
svakodnevnog života. Navedene zadatke preporučuje se riješiti tijekom jednoga školskog sata.
Pri kraju jedinice nalazi se i detaljna uputa za izvođenje zanimljive laboratorijske vježbe. Ako ste
u mogućnosti nabaviti navedenu opremu za izvođenje vježbe i ako imate dovoljno vremena za
njezinu izvedbu, preporučuje se da je napravite.
Svaki zadatak u jedinici ima i rješenje. Koristeći se sadržajima prethodno obrađenih jedinica,
učenici će riješiti zadatke za samostalni rad. Preporučuje se prethodno ponavljanje važnih
činjenica iz prethodnih devet jedinica.

potrebe

Ovdje je nekoliko zadataka i njihova rješenja za učenike koji žele znati više. Učenici mogu zadatke
rješavati samostalno ili u paru. Pokus koji se navodi valja izvesti u malim grupama (3 – 4 učenika).
1. Dva cilindrična termometra od vatrostalnog stakla imaju jednaku duljinu. U jednom je

termometru živa, a u drugom jednaka količina metilnog alkohola. Skala na kojoj se očitavaju
vrijednosti temperature iscrtana je na staklenom tijelu termometra. Koliko je puta veća
udaljenost između nultog i stotog stupnja na skali termometra s metilnim alkoholom u odnosu
prema termometru sa živom ako se živa, alkohol i stakleno tijelo termometra šire linearno?
(αalkohol = 1,135 · 10–3K–1, αHg = 1,18 · 10–3K–1, αstaklo = 0,9 · 10–5K–1)
Rješenje: 0,96

2. U cilindru volumena 2 litre nalazi se pomični klip koji dijeli cilindar na dva jednaka dijela.
Cilindar i
klip od materijala su koji ne provode toplinu, a klip je zanemarivih dimenzija s obzirom na

volumen
cilindra. S jedne i s druge strane klipa nalazi se isti plin. Temperatura plina s jedne strane je 80
°C, a s
druge strane 195 °C. Koliki je volumen plina s jedne i s druge strane?
Rješenje:
V1 = 8,6 ·10–4 m3 = 0,86 L
V2 = 1,14 ·10–3 m3 = 1,14 L
3. Učionica dimenzija 12 m × 6 m × 3 m ima otvorene prozore pa je tlak zraka u učionici jednak

atmosferskom
(101 325 Pa), a temperatura zraka u učionici jednaka je vanjskoj, koja iznosi 16 °C. Kad se zatvore
prozori učionice, temperatura zraka poraste na 26 °C, a tlak na 103 325 Pa. Za koliko se
promijenila masa zraka u učionici? (Mzraka = 0,03 kg mol–1)?
Rješenje: Δ m = 3,93 kg
4. Precrtajte netočnu riječ u zagradama:
Srednja brzina gibanja čestica, odnosno molekula u krutim tijelima, tekućinama i plinovima
(povećava / smanjuje) se s porastom temperature.
5. Koji je od sljedećih termometara najprecizniji?
a) Kućni živin termometar s cjevčicom
b) Digitalni termometar (termočlanak)
c) Bimetalni termometar
d) Unimetalni termometar
e) Kućni alkoholni termometar
6. Pokus:
Ovaj pokus bi valjalo izvesti u malim grupama (3 – 4 učenika).
Na stol postavite dvije posude s vodom različitih temperatura. U jednoj posudi neka bude voda
iz hladnjaka, a u drugoj posudi blago zagrijana voda.

Jednu ruku uronite u hladnu, a drugu ruku u toplu vodu i držite ih zajedno uronjene oko jedne
minute.
Opišite što osjećate.
Nakon jedne minute, ruku iz hladne vode uronite u toplu vodu, a ruku iz tople vode uronite u
hladnu vodu.
Je li sada osjet jednak prethodnome?
Opišite što sada osjećate.
7. Tekućine:
plošno se stežu i rastežu
linearno se stežu i rastežu
volumno se stežu i rastežu
stežu se i rastežu i plošno i volumno.
8. Plinovi:
plošno se stežu i rastežu
linearno se stežu i rastežu
volumno se stežu i rastežu
stežu se i rastežu i plošno i volumno.
9. Fizikalne veličine koje opisuju stanje plina jesu:
n, R, T
n, V, T
p, V, T
F, T, R
Δl, ΔT, n.

U provedbi aktivnosti za samostalno učenje preporučuje se primjena smjernica o prilagodbi
okruženja, materijala i/ili sadržaja. Prilagodbe valja odabirati na osnovi specifičnih obilježja
učenika s teškoćama u razvoju ili učenika sa specifičnim teškoćama učenja.
Moguće prilagodbe materijala i načina poučavanja:
-ponoviti ili pojednostavniti upute
-jezično prilagoditi složenije zadatke i tekstove u editoru uređaja (posebice složene rečenice s
umetnutim dijelovima)
-koristiti se vizualnom podrškom: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i ilustracijama,

označiti bojom ili podebljati tisak
-razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke (pri pripremi dodatnih materijala)
-povećati razmak između redova
-formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati, ispisati i postaviti na vidljivo mjesto
-omogućiti uporabu kalkulatora
-voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta u odnosu na specifičnosti učenika
-omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka
-koristiti se različitim alatima koji olakšavaju učenje.
Koristi li se učenik s teškoćama u razvoju asistivnom tehnologijom, valja je integrirati i u

aktivnosti za samostalno učenje.
Kod pojedinih skupina učenika s teškoćama valja primijeniti određene postupke:
-povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika u svrhu osiguravanja motiviranosti, najaviti

aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti, preduhitriti pojavu nepoželjnih ponašanja (poremećaj
iz spektra autizma)
-smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u

trenutcima zasićenosti, koristiti se podsjetnicima, voditi računa o pauzama (poremećaj pažnje)
-koristiti se funkcionalnostima koje se nalaze u sadržaju (specifične teškoće učenja)
-prezentirati zadatak usmenim putem, omogućiti uporabu kalkulatora, uvećati radne materijale
(motoričke teškoće)
-ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu na izvor zvuka (oštećenje sluha).

U osmišljavanju prilagodbi uvijek valja raditi timski i kontinuirano surađivati sa stručnim timom
škole, asistentom i roditeljima. Svim učenicima s teškoćama važno je osigurati aktivno
sudjelovanje tijekom aktivnosti za slobodno učenje. Ujedno se preporučuje ciljano organizirati
učenje u grupama, kako bi učenik imao priliku surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim
članovima grupe).

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih
ishoda
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Navesti vrste toplinskih rastezanja
 Napisati jednadžbu stanja plina za tri promjene stanja plina
 Nacrtati izohoru, izobaru i izotermu u p,V, p,T i V,T dijagramu
 Primijeniti plinske zakone i opću jednadžbu stanja idealnoga plina na probleme u fizici i
svakodnevnom život
 Primijeniti osnove molekularno-kinetičke teorije tvari na probleme u fizici i svakodnevnom
životu
 Metakognicija
 Suradnja

Metodički prijedlozi o mogućnostima procjene usvojenosti odgojno-
obrazovnih ishoda na razini Modula
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u prvom modulu, Termičke pojave i

temperatura, osmišljena je u obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i stavova. Učenicima
služi za ponavljanje te im daje povratnu informaciju o točnosti rješenja koja su unijeli te o
usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog modula. Samo vrednovanjem i praćenjem vlastitog
napretka učenik dobiva smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.
Svrha je ovakvih procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u cjelovitom digitalnom

obrazovnom sadržaju pedagoško-motivacijska (formativna), a ne dijagnostička.
Na kraju svake jedinice nalazi se nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje
svrha ovakvih procjena. Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici možete naći niz interaktivnih zadataka
za provjeru usvojenosti svih odgojno-obrazovnih ishoda na razini modula. Točno su naznačeni
odgojno-obrazovni ishodi čiju usvojenost pojedini zadatak provjerava.

Fizika
Modul 2: Termodinamički sustavi i procesi


Modul 2:Termodinamički sustavi i procesi

 Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za poznavanje i razumijevanje
prirodnih pojava i fizikalnih pojmova te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom
životu, tehnici i proizvodnji
rezultata
 Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještine te njihova primjena u privatnom,
društvenom i budućem profesionalnom životu
 Opisati i primijeniti pojam unutarnje energije na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Objasniti i primijeniti pojam topline na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Objasniti pojam specifičnog toplinskog kapaciteta
 Objasniti i primijeniti pojam latentne topline pri promjeni agregatnog stanja na probleme
u fizici i svakodnevnom životu
 Primijeniti izraz za rad plina pri stalnom tlaku na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Odrediti rad plina iz p,V dijagrama
 Primijeniti prvi zakon termodinamike na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Objasniti rad toplinskih strojeva u kružnom procesu
 Opisati Carnotov kružni proces
 Primijeniti drugi zakon termodinamike na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Metakognicija
 Suradnja
Fizika 2 / Modul 2: Termodinamički sustavi i procesi

 Razvoj istraživačke vještine
 Razvoj vještine individualnog rada, ali i rada u timu
 Predstavljanje vlastitih ideja i rješenja problema
Popis i kratki savjeti za korištenje digitalnim alatima

Za izradu prezentacija i ikonografija, u ovoj smo se jedinici koristili sljedećim besplatnim
internetskim alatima:
Svaki od tih alata moguće je pronaći na navedenim internetskim stranicama. Njihovo je

korištenje intuitivno i uz samo malo proučavanja, vrlo su jednostavni za korištenje.
Također se preporučuje da se tijekom ovog modula koristite i alatima i uslugama iz paketa

Microsoft Office 365, koji je za sve učenike, studente i nastavnike besplatan u on line verziji ili
se može instalirati na računalo.
Sve informacije i način preuzimanja Microsoft Office 365 proučite na stranici:
https://office365.skole.hr/
Pomoću besplatnog paketa usluga i alata Office 365 moguća je komunikacija i suradnja između
svih sudionika obrazovnog sustava.

usluga.

Operativni plan

2. Termodinamički 14 + 1
sustavi i procesi
2.1. Unutarnja energija i toplina 2
2.2. Agregacijska stanja 1
2.3. Temperatura i unutarnja energija idealnog plina 1
2.4. Promjena unutarnje energije radom 2
2.5. Prvi zakon termodinamike 1
2.6. Kružni proces 1
2.7. Toplinski stroj 2
2.8. Carnotov kružni proces 1
2.9. Drugi zakon termodinamike 3

2.1.Unutarnja energija i toplina
Ciljevi i zadaće
 Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještine te njihova primjena u privatnom,
 Izreći što je unutarnja energija i toplina te objasniti njihovu vezu
 Objasniti toplinski i specifični toplinski kapacitet
 Iskazati značenje pojma termodinamička ravnoteža sustava
 Prepoznati i primijeniti Richmannovo pravilo na konkretnim primjerima

 Metakognicija
 Suradnja
 Digitalna pismenost i korištenje tehnologijama
 Razvvoj vještine individualnog rada, ali i rada u timu

modula
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom dva školska sata. Sama jedinica uvod je u
2. modul: Termodinamički sustavi i procesi. Tijekom prvog školskog sata preporučuje se obrada
prvog dijela jedinice, koji se odnosi na unutarnju energiju, a tijekom drugoga obrada dijela koji
se odnosi na toplinu.
unutarnje energije i topline bili razumljiviji korisnicima DOS-a. Navode se i mnogi primjeri iz
Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima za obradu, vježbanje, ponavljanje ili
samostalni, suradnički te projektni rad učenika.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata preporučuje se učenicima dati kratke upute o načinu rada s ovom
jedinicom DOS-a te o fizikalnim veličinama koje će u jedinici biti obrađene.
Također, valjalo bi učenike upozoriti na razliku između pojmova toplina i unutarnja energija.
Često se miješaju pojmovi toplina, unutarnja energija i temperatura. U ovoj jedinici bit će
razjašnjene sve razlike i sličnosti tih triju fizikalnih veličina.
Središnji dio sata

Postoji jednostavan pokus koji izvrsno demonstrira i dokazuje Richmannovo pravilo. U
kalorimetar se ulije određena količina hladne vode, izmjeri se njezina temperatura i masa, a
potom se ulije određena količina vruće vode. Mjerenjem temperature smjese, a prethodno i
temperature vruće vode, može se dokazati Richmannovo pravilo. Pokušajte pokus ponoviti
nekoliko puta i uvrstite izmjerene podatke u formulu kojom se izražava Richmannovo pravilo,
dobit će te jednak iznos s obiju strana jednakosti.

Završni dio sata
Za završni dio i prvog i drugog sata predviđeno je rješavanje jednog jednostavnog zadatka.
Zadatci su interaktivni i moguće je dobiti povratnu informaciju o točnosti ili netočnosti riješenog
zadatka. Učenici će na svojim tabletima, mobitelima ili računalima biti vođeni pri rješavanju tog
zadatka u samom DOS-u.
Ostane li vremena pri kraju nastavnog sata, napravite s učenicima interaktivni pokus prikazan u
dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.
Na kraju ove jedinice nalazi se dio u kojemu učenici mogu provjeriti svoje znanje. To su pitanja i
zadatci različitih tipova kojima učenici mogu provjeriti jesu li zadovoljili ishode koji su navedeni
na početku jedinice.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu pokušati riješiti ove zadatke:
1. U aluminijskom loncu mase 1 kg želimo zagrijati litru vode od 20 oC do vrelišta.
Kolika je količina topline za to potrebna?
Rješenje:
2. Kolika je unutrašnja energija 4 mola idealnog jednoatomskog plina pri temperaturi 27 oC?
Rješenje: 15000 J
3. Kolika se promjena unutrašnje energije između kotača vlaka i tračnica događa prilikom
kočenja, ako vlak ima masu 2∙106 kg, a kočenje započinje brzinom od 20 m/s?
Rješenje: 4∙108 J

Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju ili učenicima sa
specifičnim teškoćama učenja, valja imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu

(primjerice, mjesto sjedenja), kao i radnog prostora (osigurati dodatnu rasvjetu, povećala, klupu
s nagibom). Isto je tako važno imati na umu da pomagala koja učenicima olakšavaju rad uistinu
valja upotrebljavati (tablica, šilo, čitači ekrana...). Videozapise valja unaprijed najaviti i/ili
popratiti usmeno ili predlošcima s kratkom uputom na što valja usmjeriti pozornost tijekom
gledanja.
Za učenike s oštećenjem sluha preporučuje se unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti
ključne dijelove nastavne jedinice. Posebnu pozornost valja posvetiti pripremi učenika na
gledanje videozapisa u okviru koje se također savjetuje pripremiti predložak na kojem se nalazi
tekst koji će ostali učenici slušati. Potrebno je uzeti u obzir da će učenici s oštećenjem sluha
imati poteškoće s razumijevanjem definicija i uputa, kao i učenici sa specifičnim teškoćama
učenja, zbog čega im pojedine upute valja pojednostavniti i/ili ponoviti. Primjerice, valja im
pojasniti pojmove kapacitet, specifičan i sl.
Kod učenika s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije potrebno je primijeniti

individualizirani pristup u skladu sa specifičnostima samog poremećaja. Važno je voditi računa
o načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji
govore netečno (mucanje) ne valja dovoditi u situaciju da izlažu pred cijelim razredom ili
prezentiraju rezultate vježbe, a nije ni nužno da odgovaraju usmenim putem.
Učenici s motoričkim teškoćama brže se umaraju i služe se uređajima u skladu s motoričkim

mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, njome se
valja koristiti s ciljem aktivnog sudjelovanja u nastavi (da učenik odgovori pomoću uređaja). S
obzirom na to da učenicima s motoričkim teškoćama najčešće na raspolaganju stoji stručna
podrška pomoćnika, preporučuje se iskoristiti njegovu pomoć pri uvećanju zaslona tijekom
prolaženja kroz nastavnu jedinicu i svakako pri izvedbi praktičnih zadataka. Važno je ponoviti
gradivo iz prethodnih nastavnih jedinica (temperatura). Tekst o Benjaminu Thompsonu i Jamesu
Prescottu Jouleu može se prepričati, drugi učenici mogu dobiti zadatak da ukratko predstave
navedene fizičare.
Ako su uz nastavnu jedinicu planirane preslike radnih materijala, one moraju biti uvećane.
Definicije valja jezično pojednostavniti, vraćati na zaslon, i kada je to moguće, radi lakšeg
upamćivanja, upotrijebiti različite boje. Preporučuje se ne inzistirati na rješavanju svih zadataka,
već napraviti odabir onih ključnih (svakako uključiti i zadatke s višestrukim odgovorima koji ne
zahtijevaju izračun).
U radu s učenicima s poremećajem pažnje valja voditi računa o jasnoj strukturi tijekom
predstavljanja nastavne jedinice. Pri prijelazu s jednog zadatka na drugi valja provjeravati je li

učenik spreman za sljedeći zadatak te ga na njega dodatno usmjeriti. Upute valja ponoviti kad
god se to pokaže potrebnim. Interes učenika za nastavnu jedinicu moguće je održati
postavljanjem pitanja koja su povezana s njegovim osobnim iskustvima. Važno je, naime, da
učenik dobije aktivnu ulogu tijekom sata.

potrebno je koristiti se mogućnostima koje postoje u okviru sadržaja, a odnose se na uvećanje
teksta i odabir odgovarajućeg fonta. Pri izradi dodatnih (ispitnih) materijala savjetuje se povećati
razmak između redova, a tekst poravnati na lijevu stranu. Važno je ponoviti ključne informacije
iz nastavne jedinice o temperaturi.
Preporučuje se u editoru uređaja jezično pojednostavniti određene definicije i tvrdnje

(pogotovo kod umetnutih rečenica te definicije unutarnje energije i topline):
unutarnja energija (U) = kinetička + potencijalna energija molekula čvrstog tijela, tekućine ili
plina
Učenicima valja dodatno usmjeriti pozornost na definicije i ključne pojmove (kada se sadržaj
prikazuje, naglasiti pokazivačem). U radu s učenicima koji imaju jezične teškoće važno je
pojednostavniti upute te prema potrebi pojasniti nepoznate pojmove i definicije (npr. kapacitet,
specifični).
Za učenike s poremećajima u ponašanju važno je osigurati aktivno sudjelovanje u nastavi,

primjerice, aktivnijom ulogom tijekom završnih vježbi. Nakon završetka nastavne jedinice valja
pohvaliti učenika za sva primjerena ponašanja, a ne valja ga kritizirati i uspoređivati s drugima
ako je došlo do neprimjerenih ponašanja.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se upotreba vizualne podrške tako

da se sadržaj jedinice unaprijed najavi usmeno (npr. sadržaj animacije) ili slikama, odnosno da
se najavi svaka nova aktivnost unutar jedinice (http://usluge.ict-aac.hr/vizualni-
raspored/templates/vecer.php). Preporučuje se povezati unutarnju energiju i toplinu s
interesima učenika koji su često iznimno izraženi ili atipični. Primjerice, učenik koji se rado služi
internetom može pronaći dodatne podatke o specifičnim toplinskim koeficijenatima tvari. Ako
učenik s poremećajem iz spektra autizma ima teškoće jezičnoga razumijevanja, moguće je da će
se otežano snalaziti u zahtjevnijim tekstovima (vrijede primjeri navedeni za učenike sa
specifičnim teškoćama učenja). Pri pokretanju videozapisa valja voditi računa o mogućoj
senzoričkoj preosjetljivosti učenika, o kojoj valja dobiti informacije u suradnji sa stručnim timom.

2.2.Agregacijska stanja
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Objasniti i primijeniti pojam latentne topline pri promjeni agregacijskog stanja
 Nabrojiti agregacijska stanja vode
 Nacrtati fazni dijagram za prijelaz vode kroz agregacijska stanja

 Metakognicija
 Suradnja
Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja jedinice
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom jednoga školskog sata. Tijekom tog sata
obrada ove jedinice preporučuje se s ciljem zadovoljavanja učeničkih ishoda navedenih u
Priručniku za nastavnike pod rubrikom Ciljevi, ishodi, kompetencije.
Budući da se ova jedinica odnosi na promjenu agregacijskih stanja, moguće je podsjetiti učenike
na niz situacija iz svakodnevnog života u kojima se mogu prepoznati upravo te promjene.
Ako ste u mogućnosti, pripremite za ovaj sat jedan veći komad leda. Na primjer, zaledite vodu
u plastičnoj kutiji od sladoleda.
Uvodni dio sata

Preporučuje se učenicima dati upute za uporabu digitalnog obrazovnog sadržaja koji se sastoji
od raznolikih aktivnosti i zadataka iz ove teme.
Zajedno s učenicima proučite nazive prijelaza agregacijskih stanja prikazane na slici u jedinici
DOS-a. Motivirajte učenike da navedu nekoliko primjera tih prijelaza iz svakodnevnog života.
Središnji dio sata

Za ispravno razumijevanje i olakšan način rješavanja zadataka koji se odnose na prijelaze
agregacijskih stanja vode, valja detaljno proučiti T, Q fazni dijagram za prijelaze agregacijskih
stanja vode. Dijagram je sastavljen od nekoliko dijelova, a za ispravno rješavanje zadataka
preporučljivo je nacrtati fazni dijagram za dani problem. Na taj će način i matematički dio
zadatka biti pregledniji.
Ako ste u mogućnosti, izvedite jedan jednostavan pokus s komadom leda koji ste pripremili prije
početka nastavnog sata, zasigurno će biti vrlo efektno. Pokus se naziva regelacija leda. Preko
komada leda ostavljenog na prikladnoj podlozi prebacite komad žice na čijim su krajevima
obješeni utezi kako bi držali žicu zategnutom. Pod povišenim tlakom ispod žice led će se taliti, a

potom iznad žice ponovo kristalizirati. Cijeli će pokus rezultirati time da će žica proći kroz led, a
neće ga presjeći na dva dijela.
Završni dio sata

Ovisno o artikulaciji cijelog nastavnog sata i vremenu preostalom za završni dio sata, moguće je
isplanirati nekoliko aktivnosti.
Preporučljivo je ponoviti bitne činjenice vezane za promjenu agregacijskog stanja, poput

latentne topline taljenja i latentne topline isparavanja.
Ostane li vremena pri kraju nastavnog sata, pogledajte s učenicima kratko videopredavanje
prikazano u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.
zadatci različitih tipova kojima učenici mogu provjeriti zadovoljavaju li ishode koji su navedeni

potrebe

darovitom djecom
Učenici koji žele znati više mogu pokušati riješiti ove zadatke:
1. Koliku se masu vode može ohladiti s 30 oC na 10 oC kad se u nju ubaci 20 g leda od 0 oC?
Rješenje: 133 grama
2.U vodu s komadićima leda temperature 0 °C i ukupne mase 1,2 kg ubačen je komad bakra
temperature 80 °C. Led u toj smjesi ima masu 120 g. U toplinskoj ravnoteži voda i komad bakra
imaju temperaturu 6 °C, a led se u potpunosti rastalio. Kolika je masa bakra? Prijelaz topline na
okolinu je zanemariv. ( cCu = 386 J/kg K , cH2O= 4 180 J/kg K , Lt = 333,5 kJ/kg )
Rješenje: masa bakra je 2,5 kg

Prijelaze kroz agregacijska stanja preporučuje se poredati jedno ispod drugog radi lakšeg
snalaženja i upamćivanja, kako za učenike s motoričkim teškoćama, tako i za učenike sa
specifičnim teškoćama učenja:
Isparavanje – prijelaz iz tekućeg agregacijskog stanja u plinovito
Kondenzacija - prijelaz iz plinovitog stanja u tekuće
Slika koja prati prijelaze kroz agregacijska stanja također će približiti i olakšati usvajanje ovih
pojmova, zbog čega učenicima valja skretati na nju pozornost.
Nove jednadžbe/formule koje se odnose na latentnu toplinu isparavanja/taljenja valja uvećati i

učestalo vraćati na zajednički zaslon ili ispisati i postaviti na vidljivo mjesto.
Učenike s teškoćama bilo bi dobro podsjetiti na značenje pojmova kao što su talište, vrelište ili
latentno prije samog prijelaza na specifične termine, kao što su temperatura tališta/vrelišta.

2.3. Temperatura i unutarnja energija idealnog
plina
Ciljevi i zadaće
 Objasniti što čini unutarnju energiju idealnog plina
 Objasniti kako unutarnja energija ovisi o veličinama koje opisuju stanje plina
 Definirati statističke veličine

 Metakognicija
 Suradnja
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom jednoga školskog sata. Tijekom tog sata
preporučuje se obraditi ovu jedinicu s ciljem zadovoljavanja učeničkih ishoda navedenih u
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata predlaže se ponavljanje osnovnih činjenica o plinovima. Valjalo bi navesti
razliku između plinova, tekućina i čvrstih tvari. Mjerna jedinica za tlak jest paskal, Pa, ali tlak se
često iskazuje i u mjernoj jedinici bar. Valja ponoviti kako se bar preračunava u paskal.
Također, preporučuje se ponoviti i tri oblika jednadžbe stanja plina koji se navode u jedinici 1.7.
Jednadžba stanja plina.
Središnji dio sata

Tijekom središnjeg dijela sata valja posebno istaknuti vezu jednadžbe stanja idealnog plina i
fizikalnih veličina o kojima ovisi unutarnja energija idealnog plina.
Preporučljivo je upozoriti na nekoliko oblika formule kojom se može odrediti unutarnja energija
idealnog plina. Učenicima je korisno prepoznati i očitati iznose tlaka i obujma iz p, V dijagrama
te pomoću njih izračunati unutarnju energiju plina u danom stanju. Valja naglasiti i upozoriti na
važnost računanja promjene unutarnje energije između dvaju stanja plina prikazanih u p, V
dijagramu.
Moguće je prikazati dijagram iz dijela priručnika za učenike koji žele znati više i zajedno s
učenicima odrediti unutarnju energiju neke točke iz p, V dijagrama.

Završni dio sata
Ostane li vremena pri kraju nastavnog sata, pogledajte zajednički s učenicima kratko
videopredavanje prikazano u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Na interaktivnom prikazu p, V dijagrama moguće je odabrati beskonačno različitih kružnih
procesa kroz koji prolazi plin.
Copia de Ideal Gas PV Diagram
Izračunajte promjenu unutarnje energije plina između dvaju različitih stanja plina prikazanih
dijagramom i provjerite ispravnost svog rješenja.
O svom radu možete napraviti i kratku prezentaciju te je prikazati u obliku prezentacije ili
ikonografije izrađene u nekom od besplatnih internetskih alata:

Učenicima s motoričkim teškoćama valja pomoći u korištenju animacije o unutarnjoj energiji
plina U u ovisnosti o broju čestica plina, masi čestica i temperaturi plina. Učenicima i pomoćniku
valja skrenuti pozornost na ponavljanje pojmova koji se pojavljuju u nastavnoj jedinici.
U radu s učenicima s jezičnim teškoćama i učenicima koji imaju teškoće jezičnoga razumijevanja,
važno je provjeriti jesu li razumjeli određenje srednje kinetičke energije čestica plina i unutarnje

energije plina te im taj dio dodatno protumačiti jednostavnijim jezikom, usmenim putem. Važno
je voditi računa jesu li učenici razumjeli upute prije pokretanja animacija. Učenike s diskalkulijom
valja podsjećati na formule, posebno u zadatcima u kojima se zahtijeva izračun.

2.4. Promjena unutarnje energije radom
Ciljevi i zadaće
 Napisati izraz za rad plina pri izobarnom širenju
 Zaključiti kada je rad plina pozitivan, a kada negativan
 Prikazati izobarno širenje plina u p-V koordinatnom sustavu

 Metakognicija
 Suradnja
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom dva školska sata. Tijekom jednog školskog
sata preporučuje se obrada prvog dijela jedinice, koji se odnosi na rad plina pri stalnom tlaku, a
tijekom drugoga dio koji obrađuje rad plina pri stalnoj temperaturi.
Ova jedinica sadrži niz slika i multimedijalnih sadržaja koji su pažljivo odabrani kako bi pojam
rada plina bio razumljiviji korisnicima DOS-a. Navode se i primjeri iz svakodnevnog života u
kojima su opisane pojave koje se obrađuju u jedinici.
Uvodni dio sata

Proučite animaciju na početku jedinice i prodiskutirajte s učenicima o razlozima zbog kojih se
klip u cilindru podiže pri zagrijavanju samog plina. Pokušajte navesti učenike na zaključak što bi
se dogodilo s klipom pri hlađenju plina i o kojim sve čimbenicima ovisi kolika će se promjena
volumena dogoditi.
Središnji dio sata

Vrlo je važno određivanje rada plina pomoću p, V dijagrama promjene stanja plina. Valja
razlikovati dijelove dijagrama u kojima plin obavlja rad odnosno u kojima sustav obavlja rad nad
plinom. Zajedno s učenicima proučite donja dva dijagrama i zaključite koje su razlike među
njima.

Koji od tih dvaju dijagrama prikazuje pozitivan rad plina - rad koji plin obavlja nad okolinom,
odnosno negativan rad plina - rad koji sustav obavlja nad plinom.
Također se preporučuje i rasprava o radu plina pri izohornoj promjeni stanja plina. Prikažite
učenicima donji dijagram i raspravite o površini ispod grafa koji predstavlja rad plina.

Nakon obrađene jedinice DOS-a učenici mogu provjeriti usvojenost ishoda koji se odnose na ovu
jedinicu. U toj se provjeri nalazi zadatak koji se odnosi na raspravu o pozitivnom i negativnom
radu pa je svakako preporučljivo istaknuti upravo te činjenice.
Rad plina moguće je odrediti i u kružnim procesima poput procesa prikazanog na slici:
Povedite raspravu o tome zašto se rad plina može izračunati kao površina unutar linija koje
prikazuju kružni proces.

Završni dio sata
Za završni dio sata preporučuje se ponoviti formule kojima se određuje rad idealnog plina pri
raznim promjenama stanja plina. Valja napomenuti da se zbog složenosti matematičkog računa
pri računanju površine ispod izoterme u p, V dijagramu (integriranje koje se uči krajem četvrtog
razreda) koristimo gotovom formulom za rad plina pri izotermnim procesima.
Ostane li vremena pri kraju nastavnog sata, s učenicima zajednički proučite tri interakcije
prikazane u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji. Te tri interakcije prikazuju rad plina
pri izobarnoj, izohornoj i izotermnoj promjeni stanja plina.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu dokazati točnost iskazanog rada koji se navodi u trima
interakcijama prikazanim u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji. Koristeći se
formulama navedenim u jedinicama DOS-a, učenici mogu dokazati ispravnost interakcija.
O tom radu mogu napraviti i kratku prezentaciju i prikazati je u obliku prezentacije ili ikonografije
izrađene u nekom od besplatnih internetskih alata:

Važno je provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve pojmove koji se javljaju tijekom nastavne
jedinice (npr. stanovište, ekspanzija, stlačivanje). Također je važno zajednički ponoviti pojedine
elemente na kojima se temelji promjena unutarnje energije radom (npr. jedinica 1.4.).

Sve formule koje se pojavljuju u okviru ovog modula preporučuje se prebaciti u neki od alata za
prezentaciju kako bi se prikazale prema potrebi radi podsjećanja i lakšeg upamćivanja,
primjerice:
Rad plina pri izobarnom procesu = tlak plina p, promjena volumena plina ΔV
W=p.∆V
Učenicima s poremećajem iz spektra autizma valja jasno najaviti sadržaj početne animacije te
im omogućiti zamjenske aktivnosti koje mogu biti povezane sa samim predmetom (priprema
materijala za sljedeću jedinicu i slično).

2.5. Prvi zakon termodinamike
Ciljevi i zadaće
 Definirati pojmove termodinamika, termodinamički sustav i termodinamički proces
 Iskazati prvi zakon termodinamike
 Odrediti predznake za toplinu, rad i promjenu unutarnje energije u zadanom primjeru
 Definirati adijabatski proces
 Opisati adijabatsku ekspanziju i kompresiju

 Metakognicija
 Suradnja
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom jednog školskog sata. Tijekom tog sata
Na kraju jedinice nalaze se zadatci za provjeru usvojenosti ishoda. Tijekom obrade i vođenja
učenika kroz ovu jedinicu DOS-a preporučljivo je skrenuti im pozornost upravo na činjenice koje
se odnose na ishode postavljene pri samom početku jedinice.
Uvodni dio sata

U termodinamici postoji terminologija koja se koristi pri opisivanju određenih činjenica ili
pojava. U različitim izvorima moguća su i mala odstupanja u vezi s pojedinim terminima. U
jedinicama DOS-a tijekom rasprave o termodinamici koristit će se terminologija navedena
upravo u ovoj jedinici, stoga bi od osobite važnosti bilo skrenuti učenicima pozornost na termine
poput okoline, termodinamičkog sustava, termodinamičkog procesa itd.
Središnji dio sata

Prvi zakon termodinamike jest ustvari jedan od oblika zakona očuvanja energije u koji su
uključene ove fizikalne veličine: toplina, promjena unutarnje energije i rad. Ovisno o potrebi i
trenutačnim predznanjima učenika, valjalo bi napraviti kratko prisjećanje na te fizikalne veličine.
Ono što je od osobite važnosti za samu termodinamiku jest univerzalni dogovor o predznacima
tih fizikalnih veličina. U jedinici su posebno istaknuti dogovori koji se odnose na predznake tih
veličina i valja staviti poseban naglasak upravo na te dogovore. Tijekom rješavanja zadataka,
analize dijagrama i drugih aktivnosti unutar termodinamike, ti su dogovori od ključne važnosti.
Ako vam artikulacija sata dopušta, prikažite i kratko raspravite s učenicima interaktivni p, V
dijagram kružnog procesa prikazanog u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.

Završni dio sata
U provjeri usvojenosti ishoda koja se nalazi na kraju same jedinice nalaze se pitanja i zadatci
kojima će učenici provjeriti svoje znanje. Ostane li dovoljno vremena pri kraju nastavnog sata,
riješite s učenicima zadatak u kojemu ćete primjenom prvoga zakona termodinamike odrediti
promjenu unutarnje energije, rad i toplinu pri termodinamičkom procesu prikazanom u p, V
dijagramu. Taj zadatak moguće je riješiti samo za jedan dio ovog kružnog procesa.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu dokazati točnost iskazanog faktora korisnosti toplinskog stroja
iz p, V dijagrama koji se navodi u interakciji prikazanoj u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni
sadržaji. Koristeći se formulama navedenim u jedinicama DOS-a, učenici mogu dokazati
ispravnost interakcija.
Povlačenjem prikazanih točaka možete dobiti beskonačno različitih kružnih procesa i

beskonačno različitih zadataka u kojima je svaki put drukčiji faktor korisnosti.

Dokažite ispravnost formule kojom je definirana korisnost toplinskog stroja koristeći se danom
interakcijom.

Ključni pojmovi kojima započinje nastavna jedinica opisani su jasno te su vizualno primjereno
razdvojeni, no za bolje razumijevanje potrebno ih je povezati s primjerima iz svakodnevnog
života (primjeri zatvorenog/otvorenog sustava).
S obzirom na to da ključne riječi u poljima za definicije nisu naglašene, važno je na njih skrenuti
pozornost, kako učenicima s motoričkim teškoćama tako i učenicima sa specifičnim teškoćama
učenja. Predznake topline i rada moguće je objasniti usmenim putem i dodatnim skiciranjem
(predznak topline – IZ okoline, predznak rada – rad NA okolini). Pojedine su riječi složene
fonološke strukture, zbog čega bi mogle biti zahtjevnije za usvajanje, posebno za učenike sa
specifičnim teškoćama učenja, pri čemu im se može pomoći asocijacijama (npr. adijabatski).
Učenici s poremećajem pažnje te učenici s problemima u ponašanju mogu dobiti zadatak da

drugima pojasne značenje sintagme perpetuum mobile (unaprijed u dogovoru s nastavnikom ili
im nastavnik može pripremiti osnovne podatke/linkove koje će oni potom prezentirati ostalim
učenicima).

2.6. Kružni proces
Ciljevi i zadaće
 Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica
 Razvoj sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja
 Razvoj fizikalnog načina mišljenja i komunikacije, razvoj pozitivnog odnosa prema fizici i
svijesti o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za cjeloživotno učenje i nastavak
fizikalnog obrazovanja
 Definirati kružni proces
 Prikazati ukupni rad kružnog procesa u p-V koordinatnom sustavu
 Odrediti kada je ukupni rad plina u kružnom procesu pozitivan, a kada negativan
 Opisati kada bi ukupni rad u kružnom procesu bio jednak nuli
 Metakognicija

 Suradnja
Opće upute
ova se jedinica preporučuje obraditi s ciljem zadovoljavanja učeničkih ishoda navedenih u
Tijekom obrade jedinice preporučljivo je analizirati multimedijalni sadržaj priložen u samoj

jedinici, a ako tijek izvođenja nastavnog sata to dopusti, moguće je prikazati i analizirati pomoćni
interaktivni sadržaj koji je priložen uz ovu jedinicu Priručnika pod rubriku Pomoćni interaktivni
sadržaji.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata učenike bi valjalo podsjetiti na prvi zakon termodinamike i dogovore o
predznacima topline te na promjene unutarnje energije i rada. Tijekom analize kružnih procesa
ti su predznaci od iznimne važnosti za ispravno rješavanje zadataka.
Također se preporučuje i ponavljanje bitnih činjenica iz jedinice 2.4. Promjena unutarnje

energije radom i formula kojima se određuje rad pri različitim procesima i promjenama stanja
plina.
Središnji dio sata

Procesi mogu biti reverzibilni i ireverzibilni. Međutim, učenicima se može napomenuti kako
postoje različite vrste kružnih procesa. Oni se uglavnom prikazuju p, V dijagramima. Naravno, to
mogu biti i druge vrste dijagrama kojima se može prikazati promjena stanja plina. Neki od njih
prikazani su na slikama:

Koje su zajedničke osobine svih ovih dijagrama?
Završni dio sata

Pogledajte i prodiskutirajte interaktivne dijagrame prikazane u dijelu Priručnika Pomoćni
interaktivni sadržaji. Također, ako vam to artikulacija nastavnog sata dopusti, pogledajte
interaktivnu animaciju parnog stroja koji izvodi kružne cikluse, priloženu u istom dijelu ovog
Priručnika.

potrebe

Istražite na Internetu o Dieselovu kružnom procesu koji se primjenjuje u radu motora na naftu.
Također, izradite p, V dijagram kružnog procesa Dieselova ciklusa. O svom istraživanju napravite
predavanje, kratku prezentaciju ili ikonografiju pomoću nekog od besplatnih internetskih alata:

U ovoj nastavnoj jedinici valja iskoristiti mogućnost povezivanja sadržaja sa svakodnevnim
životnim procesima, što će učenicima omogućiti približavanje novih pojmova (npr. miješanje
tople i hladne vode kao ireverzibilan proces). U provjeravanju znanja, posebno kod učenika s
motoričkim teškoćama, važno je osloniti se na provjeru znanja usmenim putem i na poznavanje
primjera za tri ključna procesa.
Učenicima s jezičnim teškoćama preporučuje se dodatno pojasniti pojedine pojmove, primjerice

(i)reverzibilan.
Sadržaj videozapisa s titranjem tijela na opruzi valja najaviti, posebno učenicima s poremećajem
iz spektra autizma. Kako bi se ovaj primjer što više povezao sa svakodnevicom, učenike se može
upitati ima li tko od njih drvenu igračku na opruzi te može li je donijeti na sat kako bi se uživo
ponovio primjer iz videozapisa.
Učenici s teškoćama koji pokažu interes za ovu temu mogu u malim skupinama napraviti
prezentaciju/poster o primjerima različitih procesa u tipičnom danu jedne obitelji.

2.7. Toplinski stroj
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Nabrojati glavne dijelove toplinskog stroja
 Opisati rad toplinskog stroja
 Iskazati korisnost toplinskog stroja
 Opisati rad rashladnog stroja i toplinske pumpe

 Metakognicija
 Suradnja
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom dva školska sata. Tijekom prvog školskog
sata preporučuje se obrada prvog dijela jedinice, koji se odnosi na toplinski stroj, a tijekom
drugoga dijela preporučuje se proučiti princip rada i efikasnost rashladnog stroja te riješiti
zadatak zadan kroz interakciju srednje razine.
Navode se i mnogi primjeri iz svakodnevnog života u kojima su opisane pojave koje se obrađuju
u jedinici.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata preporučuje se ponoviti osnovne činjenice iz termodinamike: pojmove
poput termodinamičkog sustava, termodinamičkog procesa, pozitivnog i negativnog rada.
Toplinskim smo strojevima često okruženi te bi valjalo učenike osvijestiti o njihovoj

svakodnevnoj uporabi i nazočnosti.
Središnji dio sata

Središnji dio sata odnosi se na termodinamički princip rada toplinskog i rashladnog stroja. U ovoj
jedinici DOS-a navedena je vrlo važna formula za korisnost toplinskog stroja te kratak i vrlo
jednostavan izvod same formule.
Naravno, formula vrijedi ako se pridržavamo unaprijed dogovorenog označavanja.
Na blok dijagramu koji opisuje princip rada toplinskog stroja označene su veličine Q1, Q2, T1, T2 i
W:

U blok dijagramu veličina Q1 označava toplinu dovedenu termodinamičkom sustavu, veličina Q2
toplinu odvedenu od sustava, T1 i T2 temperature toplijeg i hladnijeg spremnika, a W obavljeni
rad. Formula za korisnost toplinskog stroja koja je navedena u ovoj jedinici DOS-a vrijedi samo
za označavanje prikazano na gornjem blok dijagramu. Učenicima bi svakako valjalo naglasiti tu
činjenicu.
Kako bi provjerili jesu li razumjeli i pravilno usvojili princip rada toplinskog stroja, te pravilno
označili zadane veličine, učenici mogu riješiti interaktivni zadatak u jedinici.
Što se tiče dogovora pri označavanju fizikalnih veličina, za rashladni stroj vrijedi slično što i za
toplinski stroj. Formule koje daju zakonitosti vezane za rashladni stroj vrijede samo za
označavanje prikazano u multimediji same jedinice.
Završni dio sata

U završnom dijelu sata moguće je napraviti kratko ponavljanje usvojenih činjenica. U dijelu
Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji nalaze se dvije kratke videoanimacije o principu radu
motora s unutarnjim izgaranjem. Ako vam vrijeme dopušta, nakon što odgledate
videoanimacije, povedite raspravu s učenicima o sličnostima i različitostima dizelskog i
benzinskog motora s unutarnjim izgaranjem.

potrebe

Za učenike koji žele znati više možete kreirati jedan kružni proces u interaktivnom p, V dijagramu
danom u dijelu Pomoćni interaktivni sadržaji. U tom dijagramu vidljive su koordinate proizvoljno
odabranih točaka u dijagramu. Jedna točka prikazuje pripadajući tlak, a druga obujam plina u
tom stanju. Moguće je kreirati razne načine na koje plin može prelaziti iz jednog stanja u drugo,
a također je moguće sastaviti i cijeli jedan kružni ciklus toplinskog stroja. Pomoću prvog zakona
termodinamike i formule za korisnost toplinskog stroja učenici mogu odrediti korisnost
toplinskog stroja prikazanog tim kružnim procesom.

Učenicima s perceptivnim teškoćama valja pojasniti blok dijagram toplinskog stroja, odnosno
značenje boja i oznaka (koje su pojašnjenje u odijeljku koji slijedi nakon dijagrama). Pri izračunu
korisnosti toplinskog stroja valja osigurati podršku učenicima s motoričkim teškoćama.
Učenike sa specifičnim teškoćama učenja valja podsjećati na izraze/formule koje su dio ove
nastavne jedinice kako bi mogli izračunati korisnost toplinskog stroja. Valja voditi računa o tome
razumiju li učenici s jezičnim teškoćama sve pojmove (npr. efikasnost). Pojedine tvrdnje jezično
su zahtjevnije te ih je važno jezično pojednostavniti ili usmeno pojasniti (npr. “Uz ulaganje rada,
W stroj odvodi toplinu Q2 s tijela u svojoj unutrašnjosti, a u okolinu izbacuje toplinu Q1.”).
Učenici s poremećajem iz spektra autizma mogu dobiti zadatak da naprave listu sa što više
primjera toplinskih odnosno rashladnih strojeva.

2.8. Carnotov kružni proces
Ciljevi i zadaće
 Opisati dijelove Carnotova kružnog procesa
 Nacrtati p-V dijagram Carnotova kružnog procesa
 Napisati jednadžbu za korisnost Carnotova kružnog procesa

 Metakognicija
 Suradnja
 Predstavljanje vlastitih ideje i rješenja problema
Opće upute
obrada ove jedinice preporučuje se s ciljem zadovoljavanja učeničkih ishoda navedenih u
Za vrijeme rada preporučljivo je nastavnikovo nadgledanje, a prema potrebi preporučuje se

pružanje dodatnih objašnjenja i pomoći učenicima.
Uvodni dio sata

Tijekom uvodnog dijela sata korisno bi bilo ponoviti osnovne činjenice o radu toplinskog stroja.
Također bi i ponavljanje plinskih zakona te promjena stanja plina bilo od pomoći pri
razumijevanju sadržaja ove jedinice.
Nizom pitanje, prije samog početka proučavanja digitalnog obrazovnog sadržaja, uvedite
učenike u ovu jedinicu.
Na primjer:
Kada je rad pri promjeni stanja plina pozitivan, a kada negativan?
Što je kompresija, a što ekspanzija plina?
Može li toplina spontano prelaziti iz spremnika topline niže temperature u spremnik topline više
temperature?
Može li toplina na ikakav način uopće prijeći iz spremnika niže u spremnik više temperature?
Što je korisnost toplinskog stroja?

Središnji dio sata
Carnotov kružni proces idealizacija je toplinskog stroja i tu bi činjenicu valjalo napomenuti
učenicima. Također, pri crtanju i prikazu Carnotova kružnog procesa u p, V dijagramu valja voditi
računa o izgledu krivulja koje opisuju promjenu stanja plina pri stalnoj temperaturi - izoterme, i
krivulja koje opisuju promjenu stanja plina bez dovođenja topline - adijabate. Često se događa
da učenici pomiješaju izgled tih dviju krivulja pa ih valja unaprijed upozoriti na to.
Razlika izoterme i adijabate dana je na donjem dijagramu.
Svakako bi učenicima valjalo naglasiti razliku u izgledu adijabate i izoterme jer se u p, V dijagramu
koji opisuje Carnotov kružni proces susreću upravo te dvije krivulje.
Završni dio sata

U završnom dijelu sata preporučite učenicima da naprave procjenu usvojenosti ishoda koji su
postavljeni za ovu jedinicu digitalnog obrazovnog sadržaja.
Ostane li vremena pri kraju sata, možete zajedno s učenicima proučiti i analizirati interaktivnu
animaciju danu u dijelu priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Na interaktivnom p, V dijagramu Carnotova kružnog procesa otkrijte pod kojim će uvjetima
proces dati najveći rad. Promjenom postavki u p, V dijagramu dobit ćete različite kružne
procese. Zaključite koji od njih daje najveći rad i najveću korisnost.
O svom radu možete napraviti i kratku prezentaciju i prikazati je u obliku prezentacije ili
ikonografije izrađene u nekom od besplatnih internetskih alata:
Također, preporučuje se i rješavanje ovog složenijeg zadatka:
Zadatak: Ledomat treba 50 litara vode temperature 0 °C pretvoriti u led temperature 0 °C.
Temperatura okoline je 30 °C. Koliki rad mora obaviti ledomat da bi vodu pretvorio u led ako
radi po obrnutom Carnotovu kružnom porocesu? (latentna toplina taljenja leda je 335 kJ/kg)
Rješenje: 1840659,34 J

Valja voditi računa o tome razumiju li učenici s teškoćama sve pojmove te se po potrebi valja na
njih osvrnuti i pojasniti ih (npr. fluid). Učenici s poremećajem pažnje mogu ostalima predstaviti
osnovne informacije o Sadiju Carnotu. Naime, u uvodnome tekstu postoje rečenice s umetnutim
dijelovima koje mogu biti zahtjevne, posebice učenicima s jezičnim teškoćama.
Budući da je animirani prikaz faza Carnotova kružnog procesa praćen tekstom koji se relativno
brzo izmjenjuje, kao i relativno brzom naracijom, savjetuje se ponoviti prikaz, posebice za
učenike s motoričkim teškoćama. Isto tako analiza Carnotova kružnog procesa po fazama jezično
je zahtjevna, zbog čega se preporučuje pojasniti je učenicima s motoričkim teškoćama, ali i
učenicima s teškoćama jezičnoga razumijevanja. Nadalje, učenicima s motoričkim teškoćama

valja pomoći pri rješavanju zadataka te, ako se pokaže potrebnim, napraviti odabir ključnih
zadataka koje bi učenik trebao riješiti.

2.9. Drugi zakon termodinamike
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Definirati perpetuum mobile prve i druge vrste
 Iskazati drugi zakon termodinamike i njegove formulacije
 Objasniti statističku prirodu drugog zakona termodinamike

 Definirati entropiju
 Primijeniti zakone termodinamike na probleme u fizici i problemske situacije u
svakodnevnom životu
 Metakognicija
 Suradnja
Opće upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu tijekom tri školska sata. Tijekom ta tri školska sata
valja usvojiti nekoliko vrlo važnih ishoda. U jedinici se navode pojmovi poput perpetuum mobile
prve i druge vrste, navedene su i različite formulacije drugog zakona termodinamike, uvodi se
pojam entropije, a također se prikazuje i primjena zakona termodinamike na probleme u fizici i
problemske situacije u svakodnevnom životu.
Uvodni dio sata

Tijekom uvodnog dijela sata korisno bi bilo ponoviti: prvi zakon termodinamike, osnovne
činjenice o radu toplinskog stroja, kružne procese i rad toplinskih strojeva.
Prije samog početka proučavanja digitalnog obrazovnog sadržaja, uvedite učenike u ovu jedinicu
nizom pitanja.
Na primjer:
Kada je rad pri promjeni stanja plina pozitivan, a kada negativan?
Može li toplina spontano prelaziti iz spremnika topline niže temperature u spremnik topline više
temperature?
Može li toplina i na kakav način prijeći iz spremnika niže u spremnik više temperature?
O čemu ovisi korisnost toplinskog stroja?
Može li korisnost toplinskog stroja biti 100 % i više?

Zašto neki stroj ne bi proizvodio više rada nego što je uloženo energije u njega?
Jesu li ljudi konstruirali takav stroj?
Središnji dio sata

Većina ove jedinice odnosi se na uvjete koji moraju biti zadovoljeni kako bi se toplina mogla
pretvoriti u rad. Često se nameće pitanje je li moguće konstruirati stroj koji bi svu dovedenu
energiju pretvorio u rad. Postoji cijeli niz videouradaka na kanalu www.youtube.com u kojima
ljudi svjedoče o izradi upravo takvih strojeva.
Neki od vječnih strojeva koji besplatno mogu proizvoditi energiju pogledajte s učenicima u
sljedećim videosnimkama:
 Free Energy Generators

 永久機関 Perpetuum Mobile ( HD, Remake)
 Perpetual motion machines Part 2
 forever spinning fan
Povedite raspravu s učenicima o tome jesu li ovakvi strojevi mogući. Koji bi bio osnovni razlog
nemogućnosti izrade ovih strojeva?
Napravite matematičku analizu dvaju oblika formule za korisnost toplinskog stroja:
i zaključite kada će razlomak u jednadžbi biti jednak nuli kako bi korisnost bila jednaka 1,
odnosno 100 %.
Završni dio sata

U završnom dijelu sata valjalo bi ponoviti bitan zaključak ove jedinice:
drugi zakon termodinamike govori o uvjetima pod kojima toplina prelazi u rad. Toplinski strojevi
pretvaraju toplinu u rad, ali imaju određena ograničenja. O njima govore perpetuum mobile prve
vrste i perpetuum mobile druge vrste. Nema matematičke formulacije kojom se može prikazati
drugi zakon termodinamike, stoga entropija u svojoj jednostavnoj matematičkoj formulaciji daje
određenu definiciju drugog zakona termodinamike.

potrebe

Istražite na kanalu www.youtube.com različite primjere perpetuum mobile i takozvane
konstrukcije vječnih strojeva te napravite jedno kratko predavanje s videoprilozima o toj temi.
Ako ste vješti u radu s rukama, pokušajte izraditi jedan od viđenih modela.
Možete se koristiti nekim od besplatnih internetskih alata za izradu prezentacije:
Ili jednim od alata iz paketa Office 365, koji je također besplatan za sve učenike u odgojno-
obrazovnom sustavu.

Učenicima s teškoćama valja skrenuti pozornost na ponavljanje gradiva iz jedinice o toplinskim
strojevima, kao i na ponavljanje prvog zakona termodinamike (jedinice 2.5. i 2.7).
Prije pokretanja videozapisa koji obrađuje perpetuum mobile druge vrste, učenicima valja
najaviti temu videozapisa, možda i komentirati neke elemente koji se uočavaju a nužno nemaju
veze sa sadržajem samog eksperimenta (npr. zavjesa na prozoru).
U obradi pojma entropije navedeno je da se radi o jednom od najsloženijih pojmova u znanosti

o toplini, zbog čega je učenicima s teškoćama važno napomenuti što točno trebaju znati pri
definiranju entropije.
Učenike s teškoćama preporučuje se uključiti u rad u malim skupinama u okviru Kutka za

znatiželjne, tako da njihova uloga odgovara specifičnostima samih teškoća (npr. učenik s
poremećajem iz spektra autizma pretražuje internet, učenik sa specifičnim teškoćama učenja
smišlja dizajn plakata, drugi prezentira i slično).

Ciljevi i zadaće
rezultata
 Objasniti i primijeniti pojam latentne topline pri promjeni agregacijskog stanja na probleme
 Odrediti rad plina iz p-V dijagrama
 Metakognicija
 Suradnja

Opće upute
Ova jedinica namijenjena ja za rad tijekom jednog školskog sata. Namijenjena ja za učenički
samostalni rad u svrhu postizanja ishoda navedenih u rubrici Ciljevi, ishodi, kompetencije.
DOS jedinica sadrži nekoliko različitih tipova zadataka koji se odnose na primjere iz
svakodnevnog života. Prijedlog je da se tijekom jednog školskog sata riješe dani zadatci. Pri kraju
jedinice nalazi se i detaljna uputa za izvođenje zanimljive laboratorijske vježbe. Ako ste u
mogućnosti nabaviti navedenu opremu za izvođenje vježbe i ako imate dovoljno vremena za
njezino obavljanje, preporučuje se da je izvedete.
učenici će riješiti primjere za samostalni rad. Preporučuje se prethodno ponavljanje važnih

potrebe

1. Kojom se od slijedećih naprava ne može mjeriti temperatura:
termometar
termočlanak
otporni termometar
toplovod
kalorimetar

2. Apsolutna nula je temperatura na kojoj se voda počinje pretvarati u led. (Točno/Netočno)
T N
3. Precrtaj netočnu riječ u zagradama:
Srednja brzina gibanja čestica odnosno molekula u krutim tijelima, tekućinama i plinovima
(povećava / smanjuje) se porastom temperature.
4. Temperatura na kojoj je teorijski toplinsko gibanje najslabije, gotovo prestaje gibanje

molekula, jest:
a) ona temperatura na kojoj voda prelazi u led
b) 100 °C
c) 273 °C
d) 0 K
e) - 273 K
5. Koji je od slijedećih termometara najprecizniji:
a) kućni živin termometar s cjevčicom
b) digitalni termometar (termočlanak)
c) bimetalni termometar
d) unimetalni termometar
e) kućni alkoholni termometar
6. Termodinamička temperatura izražava se u:
a) kelvinima
b) celsiusovim stupnjevima
c) fahrenheitovim stupnjevima
d) radijanima
e) gradima
7. Pokus:
Na stol postavite dvije posude s vodom različitih temperatura. U jednoj posudi neka bude voda
iz hladnjaka, a u drugoj posudi blago zagrijana voda.

Jednu ruku uronite u hladnu, a drugu ruku u toplu vodu i držite ih zajedno uronjene oko jedne
minute.
Opišite što osjećate?
Nakon jedne minute, ruku iz hladne vode uronite u toplu vodu, a ruku iz tople vode uronite u
hladnu vodu.
Jeli sada osjet isti kao prije?
Opišite što sada osjećate?
8. Termograf je:
a) termički otporna prozirnica za grafoskop
b) instrument za neprekidno bilježenje temperature zraka
c) instrument za mjerenje topline
d) dio pribora koji koriste umjetnici pri izradi umjetnina
e) je uređaj za mjerenje brzine
9. Povećanjem temperature unutrašnja energija se smanjuje.
(Točno/Netočno)
T N
10. Ploče na štednjaku imaju jako veliku toplinu.
(Točno/Netočno)
T N
11. Prijelaz topline će se događati:
a) spontano sa tijela niže temperature na tijelo više temperature
b) spontano sa tijela više temperature na tijelo niže temperature
c) u inercijalnom sustavu
d) samo kada tijela imaju jednake mase
e) samo između krutih tijela

12. Tekućine se:
plošno stežu i rastežu
linearno stežu i rastežu
volumno stežu i rastežu
kombinirano stežu i rastežu
mijenjaju veličinu
13. Plinovi se šire i stežu:
plošno stežu i rastežu
linearno stežu i rastežu
volumno stežu i rastežu
kombinirano stežu i rastežu
ne mijenjaju veličinu
14. Koja se veličina ne mijenja s promjenom temperature:
obujam
masa
tlak
električni otpor
električna vodljivost
15. Odredite točnost, odnosno netočnost slijedećih tvrdnji:
a) Plinovi uvijek imaju stalan oblik.
(Točno/Netočno)
T N
b) Tekućine imaju oblik posude u kojoj se nalaze.
(Točno/Netočno)
T N

c) Molekule tekućine su blizu jedna drugoj i gotovo u potpunosti popunjavaju prostor u kojemu
se nalaze.
(Točno/Netočno)
T N
d) Tekućine su stlačive.
(Točno/Netočno)
T N
e) Razmaci susjednih molekula plina su prilično veliki.
(Točno/Netočno)
T N
16. Fizikalne veličine koje opisuju stanje plina su:
n, R, T
n, V, T
p, V, T
F, T, R
Δl, ΔT, n
17. Stavi odgovarajući znak. ( >, <, = )
cvoda cFe cCu cFe cHg cFe cCu csrebro cvoda cživa czrak cvoda
18. Prijelaz iz tekućeg agregatnog stanja u plinovito zove se ____________, iz plinovitog u

tekuće ____________, iz čvrstog u tekuće ______________, iz tekućeg u čvrsto ____________,
iz čvrstog u plinovito______________, a iz plinovitog u čvrsto _______________.
19. Nacrtajte T, Q – graf za vodu u području od 100 K do 400 K.
20. Richmannov zakon smjese može se upotrijebiti za mjerenje specifičnih toplinskih kapaciteta
čvrstih tijela i tekućina.
(Točno/Netočno)
T N

21. Napravite pokus kojim ćete odrediti specifični toplinski kapacitet nepoznatog materijala. Pri
pokusu koristite slijedeći pribor:
- kalorimetar
- termometar
- uteg mase 100 g
- kuhalo
- menzura
Uputa: Menzurom izmjerite točno 100 ml vode i ulijte u kalorimetar. Količina od 100 ml vode
ima masu m1 = 100 g.
Izmjerite temperaturu vode T1 u kalorimetru. Na kuhalo stavite lonac s većom količinom vode
da se ugrije do vrenja. Potom u kipuću vodu ubacite uteg mase m2 = 100 g i pustite ga da odstoji
u vodi nekoliko minuta. Temperatura utega bit će jednaka temperaturi kipuće vode t2 = 100 °C,
odnosno T2 = 373 K.
Koristeći se jednadžbom:
odredite specifični toplinski kapacitet utega c2.
Mjerenje ponovite nekoliko puta i napravite račun pogreške.
22. Fizikalna veličina Lt zove se _______________, a njena mjerna jedinica je ________.
23. Jednadžba:
predstavlja __________________.
24. Fizikalna veličina Li zove se _______________, a njena mjerna jedinica je ________.

U provedbi aktivnosti za slobodno učenje preporučuje se primjenjivati smjernice o prilagodbi
okruženja, materijala i/ili sadržaja koje su detaljno navedene u prvoj nastavnoj jedinici.
Prilagodbe valja odabirati temeljem specifičnih obilježja učenika s teškoćama. Ako je učenik s
teškoćama korisnik asistivne tehnologije, valja je integrirati i u aktivnosti za slobodno učenje.

U aktivnostima za slobodno učenje smatra se poželjnim organizirati (projektni) rad u manjim
skupinama učenika tako da učenici mogu odabrati jednu od ponuđenih tema. Ona skupina u
kojoj se nalazi učenik s teškoćama mora dobiti konkretne smjernice o ulozi pojedinog učenika.
Tako učenik s motoričkim teškoćama može izvijestiti o rezultatima nekog mjerenja/pokusa,
učenik s poremećajem iz spektra autizma može biti zadužen za unos rezultata, a učenik s
poremećajem pažnje, odnosno problemima u ponašanju, može sam izvoditi pokus odnosno
vježbu, pronaći potrebne podatke ili osmisliti pitanja za kviz. Nastavniku se preporučuje da
predloži sadržaj koji je blizak svakodnevnici tako da se znanje stečeno u ovom modulu što više
poveže s konkretnim situacijama.
Pojedini postupci primjenjuju se u radu s određenim skupinama učenika s teškoćama i

specifičnim teškoćama učenja:
- povezivanje zadataka sa specifičnim interesima učenika s ciljem osiguravanja motiviranosti,

najava aktivnosti, osiguranje zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)
- smanjenje zahtjeva za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućivanje promjene aktivnosti u

trenutcima zasićenosti, upotreba podsjetnika (poremećaj pažnje)
- upotreba jednog od fontova ponuđenih u DOS-u, prilagodba veličine slova (najmanje 12 pt),
poravnanje teksta na lijevu stranu (specifične teškoće učenja)
- prezentiranje zadatka usmenim putem, omogućivanje uporabe džepnog računala, uvećanje

radnih materijala (motoričke teškoće)
- uklanjanje distraktora, odabir primjerenog mjesta sjedenja u odnosu na izvor zvuka (oštećenje
sluha)

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Objasniti i primijeniti pojam latentne topline pri promjeni agregacijskog stanja na probleme
 Odrediti rad plina iz p-V dijagrama
 Metakognicija
 Suradnja

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u 2. modulu, Termodinamički sustavi i

procesi, osmišljena je u obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i stavova. Učenicima služi
za ponavljanje te im daje povratnu informaciju o točnosti rješenja koje su unijeli te o usvojenosti
odgojno-obrazovnih ishoda ovog modula. Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka
učenik dobiva smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.

obrazovnom sadržaju jest pedagoško-motivacijska (formativna), ne dijagnostička.
Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici možete naći niz interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti
svih odgojno-obrazovnih ishoda na razini modula. Točno su naznačeni odgojno-obrazovni ishodi
čiju usvojenost pojedini zadatak provjerava.
PRIJEDLOG: Ukoliko želite napraviti alternativnu procjenu usvojenosti odgojno - obrazovnih

ishoda, odaberite neke od zadataka navedenih iz dijela ovog priručnika Aktivnosti za samostalno
učenje. U rubrici Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s
darovitim učenicima nalaze se 24 zadatka iz kojih je moguće napraviti prilagođeni odabir ovisno
o potrebama procjene.

Fizika
Modul 3: Električni naboji i električna sila


Modul 3:Električni naboji i električna sila

i proizvodnji
rezultata
 Razvijanje fizikalnog načina mišljenja komunikacije, razvijanje pozitivnog odnosa prema
 Navesti vrste električnog naboja
 Objasniti međudjelovanja nabijenih tijela
 Objasniti elektriziranje trenjem, dodirom i influencijom
 Primijeniti zakon očuvanja naboja na probleme u fizici i svakodnevnom životu
 Primijeniti Coulombov zakon na probleme u fizici
 Objasniti električno polje
 Prikazati silnicama električno polje
 Primijeniti pojmove električne potencijalne energije, potencijala i napona na probleme u
fizici i svakodnevnom životu
 Objasniti pojam električnog kapaciteta
 Odrediti ekvivalentni kapacitet serijski i paralelno spojenih kondenzatora
 Primijeniti izraz za energiju električnog polja pločastog kondenzatora na probleme u fizici i
 Metakognicija
 Suradnja
Fizika 2 / Modul 3: Električni naboji i električna sila

Popis i kratki savjeti za upotrebu digitalnih alata

i ikonografija:
Svaki od tih alata moguće je pronaći na danim internetskim stranicama. Njihovo uporaba je
intuitivna i uz malo proučavanja vrlo su jednostavni za korištenje.
Također se preporučuje da se tijekom ovog modula koristite alatima i uslugama iz paketa

Microsoft Office 365, koji je za sve učenike, studente i nastavnike besplatan za uporabu u online
verziji ili se može instalirati na računalo.
S pomoću besplatnih Office 365 usluga i alata moguća je komunikacija i suradnja između svih

usluga.

Operativni plan

3. Električni 10 + 1
naboji i
električna
sila
3.1. Coulombov zakon 1
3.2. Električno polje 1
3.3. Gaussov zakon – dodatna tema 1
3.4. Električni potencijal 1
3.5. Napon 1
3.6. Kapacitet i kondenzator 2
3.7. Toplinski stroj 1
3.8. Energija električnog polja kondenzatora 1
3.9. Spajanje kondenzatora 2

3.1.Coulombov zakon
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Opisati vrste i svojstva električnih naboja
 Objasniti načine elektriziranja
 Iskazati i objasniti Coulombov zakon u vakuumu i sredstvu (dielektriku)

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u jednome školskom satu. Tijekom jednoga
školskog sata preporučuje se obraditi ovu jedinicu s ciljem ispunjavanja učeničkih ishoda
navedenih u Priručniku za nastavnike pod rubrikom Ciljevi, ishodi, kompetencije.
Budući da se ova jedinica odnosi na naboje i Coulombov zakon, preporučljivo je pripremiti i

nekoliko jednostavnih demonstracijskih pokusa koji se mogu izvesti s jednostavnom opremom.
Uvodni dio sata

Uvodni dio sata je ustvari motivacijski dio školskog sata, koji bi učenike trebao zainteresirati za
nastavnu jedinicu koja će se obrađivati. Efektan motivacijski uvod bio bi kratak demonstracijski
pokus s plastičnim štapom, vunenom krpom i sitnim komadićima papira.
Natrljajte plastični štap vunenom krpom i primaknite ga papirićima ili ga postavite u blizinu kose
nekog od učenika. Štap će privući na sebe komadiće papira ili kosu ako ga postavite blizu glave.
Učenici će vjerojatno prepoznati pokus koji su izvodili još u osnovnoj školi. Međutim, pokus je
efektan jer na temelju njega može početi rasprava na višoj razini. Potaknite učenike na
razmišljanje o razlozima zbog kojih je nastala viđena pojava.
Središnji dio sata

U jedinici digitalnog obrazovnog sadržaja nalazi se video jednostavnog i zanimljivog pokusa koji
pokazuje međudjelovanje dvaju naboja, odnosno elektriziranih tijela.
Preporuka je da učenici pažljivo pogledaju pokus, a nizom pitanja treba se pokrenuti rasprava
kojom se može spoznati niz čimbenika o kojima ovisi međusobno privlačenje tih nabijenih tijela.
Postavite nekoliko hipotetskih pitanja. Na primjer:

Ovisi li sila kojom nabijena tijela međudjeluju o njihovom razmaku i o količini naboja koja se na
njih dovede?
Što se događa kad se na njihova mjesta postave štapovi od drukčijeg materijala?
Coulombov zakon u svojoj matematičkoj formulaciji daje jasan prikaz kako sila kojom naboji
međudjeluju ovisi o količini naboja i o njihovom međusobnom razmaku.
Raspravite s učenicima o tome kakav učinak na silu kojom međudjeluju naboji ostavlja njihovo
razmicanje na dvostruko ili trostruko veću udaljenost, pod uvjetom da sve ostale fizikalne
veličine ostanu nepromijenjene.
Završni dio sata

Kao kratko ponavljanje pri završetku sata, ako vam vremenska artikulacija školskog sata dopušta,
možete pogledati kratko videopredavanje o električnom naboju, električnoj sili i polju, koje se
nalazi u prilogu Pomoćni interaktivni sadržaji.
Electric Charge and Electric Fields

potrebe

Za učenike koji žele znati više preporučuje se rješavanje složenijih zadatka u kojema treba
primijeniti Coulombov zakon.
Zadatak 1: U vrhovima jednakokračnog trokuta s osnovicom duljine 1 m i visinom 1 m nalaze se

tri naboja, Q1 = Q2 = 1 nC i Q3 = – 2 nC. Naboji Q1 i Q2 nalaze se na krajevima osnovice, a naboj
Q3 u vrhu trokuta nasuprot osnovici. Skicirajte opisanu situaciju u koordinatnom sustavu i
odredite kolika ukupna sila djeluje na naboj Q3.
Rješenje: F = 1 ·10–8 N
Zadatak 2: Dvije kuglice jednakih masa od 1,5 g obješene su na isto ovjesište o dvije tanke niti
zanemarivih masa. Kada se naelektriziraju jednakim količinama naboja istog polariteta,
međusobno se razmaknu 10 cm, a niti međusobno zatvaraju kut od 60º. Odredite količinu
naboja na svakoj kuglici.
Rješenje: 97,2 nC

Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s poteškoćama u razvoju ili učenicima sa
specifičnim poteškoćama u učenju, valja imati na umu da učenici s poteškoćama čine
heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinih
učenika. Kod svih učenika s poteškoćama vrlo je važno povezivati sadržaje s njihovim osobnim
iskustvima (primjerice, statički elektricitet).

(primjerice mjesta sjedenja), kao i radnog prostora (osigurati dodatnu rasvjetu, povećala, klupu
s nagibom). Isto je tako važno imati na umu da pomagala koja učenicima olakšavaju rad uistinu
valja upotrebljavati (tablica, šilo, čitači ekrana...). Videozapise valja unaprijed najaviti i/ili
popratiti usmeno ili predlošcima s kratkom uputom na što valja usmjeriti pozornost prilikom
praćenja videozapisa.
Za učenike s oštećenjem sluha preporučuje se unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti
ključne dijelove nastavne jedinice. Posebnu pozornost valja posvetiti pripremi učenika na
praćenje videozapisa, u okviru koje se također savjetuje pripremiti predložak na kojem se nalazi
tekst koji će ostali učenici slušati. Potrebno je uzeti u obzir to da će učenici s oštećenjem sluha
imati poteškoće s razumijevanjem definicija i uputa, kao i učenici sa specifičnim poteškoćama u
učenju, zbog čega im pojedine upute valja pojednostavniti i/ili ponoviti. Primjerice, valja im
pojasniti pojmove kao što su amalgamiran, influencija.
Kod učenika s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije potrebno je primijeniti

individualizirani pristup u skladu sa specifičnostima samog poremećaja. Važno je voditi računa
o načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji
govore netečno (mucanje) ne valja dovoditi u situaciju da izlažu pred cijelim razredom ili
prezentiraju rezultate pokusa, a nije nužno ni da odgovaraju usmeno.
Učenici s motoričkim poteškoćama brže se umaraju i služe se uređajima u skladu s motoričkim

mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim poteškoćama korisnik asistivne tehnologije, njome
se valja koristiti s ciljem aktivnog sudjelovanja u nastavi (da učenik odgovori uz pomoć uređaja).
S obzirom na to da učenicima s motoričkim poteškoćama najčešće na raspolaganju stoji stručna
podrška pomoćnika, preporučuje se iskoristiti njegovu pomoć pri uvećanju zaslona, izvedbe
praktičnih zadataka te u ovoj nastavnoj jedinici kod unosa dijelova rečenica koji nedostaju.
Preporučuje se da nastavnik unaprijed najavi potrebu za ponavljanjem gradiva iz 8. odnosno 1.
razreda te gradiva iz kemije (elemenarne čestice). Tekst o Coulombovom zakonu obiluje novim
pojmovima i činjenicama, zbog čega se preporučuje učenicima s motoričkim poteškoćama
skrenuti pozornost na ključne pojmove kojima trebaju ovladati (primjerice kao što je navedeno
u poglavlju I na kraju…). Sugerira se staviti naglasak na nekoliko pitanja s višestrukim odgovorima
i upisivanjem riječi koje nedostaju.
Ako se uz nastavnu jedinicu planiraju upotrijebiti preslike radnih materijala, one moraju biti
uvećane. Definicije valja jezično pojednostavniti, vraćati na zaslon i, kada je to moguće, radi
lakšeg upamćivanja, rabiti različite boje.

Kod učenika s poremećajem pažnje valja voditi računa o jasnoj strukturi tijekom predstavljanja
nastavne jedinice. Kod prijelaza s jednog zadatka na drugi valja provjeravati je li učenik spreman
za sljedeći zadatak te ga na to dodatno usmjeriti. Upute valja ponoviti kad god se to pokaže
potrebnim. Interes učenika za nastavnu jedinicu moguće je održati postavljanjem pitanja koja
su povezana s vlastitim iskustvima učenika te je važno da učenik dobije aktivnu ulogu tijekom
sata.
Za učenike sa specifičnim poteškoćama u učenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija i dr. jezične

poteškoće) potrebno je koristiti se mogućnostima koje postoje u okviru sadržaja, a odnose se
na uvećanje teksta i odabir odgovarajućeg fonta. U izradi dodatnih (ispitnih) materijala savjetuje
se povećati razmak između redova, a tekst poravnati na lijevu stranu. Važno je ponoviti ključne
informacije iz nastavne jedinice iz 8. i 1. razreda te iz kemije (elementarne čestice). Učenicima s
diskalkulijom valja skretati pozornost na formule kod zadataka koji zahtijevaju izračun te više
puta vraćati tablicu s podacima o masi i nabojima.
U radu s učenicima koji imaju jezične poteškoće važno je pojednostavniti upute te, prema
potrebi, pojasniti nepoznate pojmove (npr. influencija, amalgamiran). Nastavna jedinica je
opsežna, pojedini tekstovi su jezično zahtjevniji, učenicima s poteškoćama u čitanju i jezičnom
razumijevanju valja dodatno naglašavati ključne pojmove (možda nije nužno da upamte
sinonime). Primjer pojednostavnjenja teksta (u editoru uređaja):
Neutralna tijela se mogu elektrizirati:
1) dodirom
2) električnom influencijom (elektrostatskom indukcijom).
Kod elektriziranja dodirom naboj se neposredno premješta s jednog tijela na drugo.
Kod elektriziranja električnom influencijom naboj se razdvaja posredovanjem električnog polja

i bez dodira.
Za učenike s poremećajima u ponašanju važno je osigurati aktivno sudjelovanje u nastavi,

primjerice aktivnijom ulogom tijekom praktične vježbe za koju učenik može unaprijed dobiti
upute i izraditi jednostavni elektroskop. Po završetku nastavne jedinice valja pohvaliti učenika
za svako primjereno ponašanje, ali ga ne treba kritizirati i uspoređivati s drugima ako je došlo
do neprimjerenog ponašanja.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se upotreba vizualne podrške, tako

da se sadržaj jedinice unaprijed najavi usmeno (npr. sadržaj animacije) ili slikama, odnosno da
se najavi svaka nova aktivnost unutar jedinice (http://usluge.ict-aac.hr/vizualni-
raspored/templates/vecer.php). Ako učenik s poremećajem iz spektra autizma ima poteškoće
jezičnoga razumijevanja, moguće je da će se otežano snalaziti u zahtjevnijim tekstovima
(primjeri kod učenika sa specifičnim poteškoćama u učenju). Kod pokretanja videozapisa valja
voditi računa o mogućoj senzoričkoj preosjetljivosti učenika, zbog čega je važno dobro poznavati
osobine učenika. Oba videopokusa valja najaviti te napomenuti da se izvode u laboratoriju u
kojem se nalaze i drugi predmeti (kako bi se učenik pripremio na sadržaj videozapisa).

3.2. Električno polje
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Iskazati i primijeniti definiciju električnog polja i izraz za električno polje točkastog naboja
te usporednih električki nabijenih ploča
 Primijeniti načelo superpozicije za električnu silu i polje
 Silnicama prikazati električno polje jednog naboja, dvaju istoimenih ili raznoimenih naboja
te električno polje između usporednih električki nabijenih ploča

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u jednome školskom satu. Tijekom jednoga
Ova jedinica se odnosi na električno polje koje je definirano u njoj. Preporuka je da nastavnik
vodi učenike kroz uporabu digitalnog obrazovnog sadržaja, a u ovoj jedinici valjalo bi učenicima
skrenuti pozornost na nekoliko bitnih činjenica. U jedinici se navode pojmovi poput: električno
polje točkastog naboja, homogeno električno polje i jakost električnog polja. Često učenici ne
uočavaju razlikuju između električnog polja i jakosti električnog polja. Valjalo bi tijekom obrade
jedinice tu razliku naglašavati.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata može se povesti rasprava o gravitacijskom polju koje nas okružuje.
Raspravite o gravitacijskoj sili koja djeluje na neko tijelo određene mase koje se nalazi u tom
polju, o utjecaju udaljenosti tijela od središta Zemlje na iznos gravitacijske sile na to tijelo i o
dosegu gravitacijske sile.
Mnoge fizikalno ispravne činjenice mogu se u analogiji primijeniti na razumijevanje pojma

električnog polja. Međutim, valja naglasiti kako je gravitacijsko međudjelovanje isključivo
privlačnog karaktera, za razliku od međudjelovanja u električnom polju, odnosno između dvaju
naboja, koje može biti i privlačnog i odbojnog karaktera.
Središnji dio sata

Jakost električnog polja jest vektorska fizikalna veličina, što znači da je definirana iznosom,
mjernom jedinicom i smjerom. U slučaju da dva ili više točkastih naboja stvaraju polje oko sebe,

rezultantna vrijednost jakosti električnog polja u nekoj točki prostora oko tih naboja dobije se
isključivo vektorskim računom.
Na te bi činjenice trebalo učenicima skretati pozornost tijekom obrade ove nastavne jedinice.
Često je pri računanju rezultantnih vrijednosti električnog polja potrebno primijeniti
trigonometrijske formule za pravokutni trokut, pa učenicima možete predložiti videopredavanja
o trigonometriji na sljedećim linkovima:
Primjene na pravokutni trokut 01
Računanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija 03
Završni dio sata

Ako vam artikulacija nastavnog sata dopusti, proučite i analizirajte interaktivne animacije
priložene u dijelu priručnika pod nazivom Pomoćni interaktivni sadržaji.
Posebno je zanimljiva interaktivna animacija koja prikazuje gibanje naboja u homogenom

električnom polju:
Projectiles in an Electric Field
U ovoj interaktivnoj animaciji možete utjecati na parametre jakosti električnog polja, količine
naboja čestice, razmaka između nabijenih ploča i slično te puštanjem animacije na gumb "RUN"
vidjeti kako te promjene utječu na gibanje nabijene čestice.
Svakako je preporučljivo zatražiti od učenika da pretpostave slijed događanja nakon obavljenih

promjena u interaktivnoj simulaciji.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu pokušati riješiti jedan složeniji zadatak, u kojemu je potrebno
primijeniti fizikalne zakonitosti navedene u ovoj nastavnoj jedinici. Prije početka rješavanja
zadatka valjalo bi se prisjetiti trigonometrije i vektorskog zbroja. O trigonometrijskim funkcijama
pravokutnog trokuta možete vidjeti na ovom linku: Primjene na pravokutni trokut
Zadatak: Zamislite pravokutni koordinatni sustav u čijem se ishodištu nalazi naboj Q1 = 1 nC. Na
osi y, u točki koja je 1 m udaljena od

Ishodišta, nalazi se naboj Q2 = – 1 nC. Odredite jakost električnog polja u točki na osi x, udaljenoj
1 m od ishodišta.
Rješenje: E = 6,63 V m–1

Ponavljanje o temi gravitacijskog polja osmišljeno je vrlo jasno i smisleno, što će učenicima s
poteškoćama olakšati obnavljanje znanja. Dodatnu pozornost valja usmjeriti na pojedine
pojmove (kod učenika s oštećenjem sluha, sa specifičnim poteškoćama u učenju, motoričkim
poteškoćama) te ih pobliže objasniti (npr. zorno, sferno, dipol).
Učenicima s motoričkim poteškoćama valja zadati određenu ulogu tijekom izvedbe praktične
vježbe, (npr. izvještavanje o rezultatima). Pojedini dijagrami mogli bi se pokazati perceptivno
zahtjevnima za učenike s motoričkim poteškoćama (posebno zadatak 4 ili dijagrami s četiri
različite raspodjele naboja), zbog čega za njih valja odabrati ključne zadatke, pojmove ili
aktivnosti koji doprinose ishodima učenja.
U pojednim dijelovima nastavne jedinice ključne riječi nisu naglašene, a to je važno, kako za
učenike sa specifičnim poteškoćama u učenju, tako i za one s motoričkim poteškoćama (npr.
polarizacija, izolator, električni dipoli, volt po metru). Najvažnije formule valja uvećati i ispisati
ili ih kontinuirano prikazivati na zaslonu uređaja kako bi bile stalno dostupne svim učenicima koji
imaju poteškoće s upamćivanjem sadržaja.

3.3. Gaussov zakon
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Objasniti karakteristike vektorskih polja
 Skicirati vektorsko električno polje
 Primijeniti Gaussov zakon za izračunavanje jakosti električnog polja nabijene metalne
kugle, nabijene ravne beskonačne metalne ploče te dvaju paralelnih metalnih ploča

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u jednome školskom satu. Tijekom jednog
Ova jedinica se odnosi na Gaussov zakon, koji je definiran u jedinici. Preporuka je da nastavnik
vodi učenike kroz uporabu digitalnog obrazovnog sadržaja. U jedinici se navode pojmovi poput
električnog polja točkastog naboja i jakosti električnog polja. Valjalo bi ponoviti neke važnije
činjenice vezane za te pojmove i naglasiti učenicima razliku između električnog polja i jakosti
električnog polja.
Uvodni dio sata

Preporučljivo je u uvodnom dijelu sata ponoviti osnovne činjenice koje se odnose na Coulombov
zakon i jakost električnog polja.
Koristeći se donjom interaktivnom animacijom možete zorno predočiti vektorski prikaz sila koje
djeluju između nabijenih čestica.
Interakciju možete upotrijebiti kako biste prikazali i smjer električnog polja u nekoj točki
prostora. Zamislite kako je jedan od triju naboja iz interakcije ispitni naboj kojim istražujemo
svojstva polja. Smjer rezultantne sile bio bi isti kao i smjer rezultantnog električnog polja koje
stvaraju ta dva naboja u toj točki prostora u kojoj se nalazi treći naboj.
Coulomb's Law With Point Charges
Naboje u interakciji možete proizvoljno pomicati, a samim tim se mijenjaju i smjerovi

rezultantnih sila na naboje, odnosno smjerovi vektora električnih polja u tim točkama.
Nakon proučene interakcije učenici bi trebali znati skicirati vektorsko električno polje.

Središnji dio sata
Preporučljivo je u središnjem dijelu sata proučiti animaciju koja se nalazi u ovoj jedinici
digitalnog obrazovnog sadržaja. Animacija se odnosi na električni tok te zorno prikazuje svojstva
električnog toka i njegovu ovisnost prema promatranoj površini. Nakon što učenici prouče
animaciju, raspravite s njima o učincima viđenim u njoj.
U jedinici digitalnog obrazovnog sadržaja nalazi se i video pokusa koji upućuje na Gaussov zakon.
Valjalo bi zajedno s učenicima pogledati video te raspraviti o činjenicama uočenim u njemu.
Nakon što učenici prođu kroz sadržaj jedinice, trebali bi znati izreći Gaussov zakon.
Završni dio sata

Kao kratko ponavljanje pri završetku sata, ako vam vremenska artikulacija školskog sata dopušta,
možete proučiti dvije zanimljive interaktivne animacije, kojima se može steći dodatna percepcija
vektorskih polja koja stvaraju nabijene čestice u prostoru. Interaktivne animacije nalaze se u
prilogu Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu pokušati riješiti dva priložena zadatka.
Zadatak 1: Silnice električnog polja jakosti 300 N C–1 padaju na ploču površine 6 m2 pod kutom
40º prema plohi ploče. Odredite iznos električnog toka.
Rješenje: 1378,88 Nm2C-1
Zadatak 2: Naboj gustoće – 2 μC m–2 jednoliko je raspoređen po velikoj ravnoj ploči od

izolacijskog materijala. Proton kreće iz mirovanja s udaljenosti 1 m od ploče okomito prema
njezinoj površini. Odredite vrijeme potrebno protonu da dođe do ploče.
Rješenje: 0,429 μs

Učenici s poteškoćama trebali bi unaprijed dobiti uputu da ponove Coulombov zakon, iz kojeg
izvire Gaussov zakon.
Definicija toka homogenog električnog polja jezično je zahtjevnija, zbog čega ju je važno
pojednostavniti onim učenicima koji imaju poteškoće jezičnoga razumijevanja (npr. “Tok
homogenog električnog polja određen je umnoškom iznosa jakosti električnog polja E i ploštine
površine. Navedno vrijedi u slučaju toka polja kroz ravnu plohu ploštine S koja je okomita na
silnice električnog polja.”). Preporučuje se učenicima objasniti Gaussov zakon usmenim putem.
Učenicima s motoričkim poteškoćama valja osigurati podršku pomoćnika kod zadataka u kojima
valja dopisati riječi koje nedostaju (npr. pročitati ih) kako bi se oni usmjerili na moguća rješenja.
Učenike valja upoznati s glavnim pojmovima koje bi trebali usvojiti (npr. sažetak same jedinice).
Učenicima općenito valja najaviti sadržaj animacija i videopokusa, a posebno učenicima s

poremećajem iz spektra autizma (npr. što će se nalaziti u bočnom prikazu rotacije plohe u polju
ili u pokusu s malom žičanom ogradom).

3.4. Električni potencijal
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Opisati električnu potencijalnu energiju i električni potencijal
 Opisati ekvipotencijalne plohe
 Riješiti numerički i konceptualni zadatak s električnim potencijalom

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica se odnosi na električni potencijal, koji je definiran u njoj. Preporuka je da nastavnik
skrenuti pozornost na nekoliko bitnih činjenica. U jedinici se navode pojmovi poput: električno
polje točkastog naboja, homogeno električno polje i jakost električnog polja. Često učenici ne
uočavaju razlikuju između električnog polja i jakosti električnog polja. Valjalo bi tijekom obrade
jedinice tu razliku naglašavati. Također, pri uvođenju fizikalne veličine električni potencijal valja
naglasiti kako se radi o skalarnoj vektorskoj veličini, za razliku od jakosti električnog polja, koja
je vektorska fizikalna veličina.
Uvodni dio sata

Preporučljivo je u uvodnom dijelu sata ponoviti osnovne činjenice o gravitacijskom polju.
Učenicima su mnogi pojmovi vezani za gravitacijsko polje i gravitacijsku silu već od ranije
poznati, pa će rasprava u ovom dijelu biti učinkovita.
Povedite raspravu o zamišljenom tijelu koje ima gravitacijsku potencijalnu energiju, odnosno
sposobnost obavljanja rada u gravitacijskom polju. Gravitacijsku potencijalnu energiju tijelo je
dobilo od rada koji je prethodno nad tim tijelom obavljen.
Raspravu povedite nizom pitanja.
Kako znamo da tijelo ima gravitacijsku potencijalnu energiju?
Pustimo li ga s visine na koju smo ga prethodno podignuli tijelo će padati, odnosno obavljati rad.
Što ako ga pustimo padati s veće visine?

Obavlja li tijelo rad dok stoji na površini Zemlje?
Ova rasprava će poslužiti kao analogija za shvaćanje električnog polja i pojma električne
potencijalne energije.
Središnji dio sata

Nakon praćenja animacije koja se nalazi u ovoj jedinici digitalnog obrazovnog sadržaja valjalo bi
povesti raspravu o uočenim činjenicama iz animacije. Nizom pitanja navedite učenike da uoče
sličnost onoga što se događa s nabojem u električnom polju i onoga što se događa s tijelom u
gravitacijskom polju.
Na temelju dane animacije uvodimo pojam električna potencijalna energija.
Nakon toga učenici će, prateći sadržaj jedinice, usvojiti i fizikalnu veličinu električni potencijal
kao omjer električne potencijalne energije Eep koju naboj ima u toj točki električnog polja i
količine naboja Q koju na sebi nosi taj naboj.
Svakako bi trebalo istaknuti učenicima kako je električni potencijal skalarna veličina, kako na
iznos potencijala u nekoj točki prostora može utjecati više naboja koji stvaraju električna polja
oko sebe i kako električni potencijal može imati pozitivan i negativan predznak.
U središnjem dijelu sata možete zajedno s učenicima proučiti zanimljivu i jednostavnu animaciju
koja pokazuje električno polje točkastog naboja. U samoj animaciji moguće je promijeniti
polaritet točkastom naboju, pa se mogu vidjeti silnice za pozitivni i negativni naboj. Uključite i
ekvipotencijalne plohe pa možete vidjeti i potencijal u promatranoj točki prostora.
https://www.edumedia-sciences.com/en/media/182-field-force-potential
Završni dio sata

Kao ponavljanje, možete pogledati video. Na početku videa je kratko ponavljanje činjenica o
električnom potencijalu, a pri kraju videa jedan jednostavan primjer riješenog zadatka.
Električni potencijal - kratko videopredavanje
Electric Potential Voltage.mp4

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu riješiti sljedeća tri zadatka.
Zadatak 1: Električni potencijal točke u središtu kvadrata iznosi + 3 V kad se u jednom njegovu
vrhu nalazi jedan pozitivni naboj. Koliki će biti električni potencijal središta kvadrata kad su u
svim vrhovima kvadrata isti takvi naboji, jednake količine naboja?
Rješenje: 12 V
Zadatak 2: Gustoća energije električnog polja uz površinu izolirane nabijene vodljive kugle
polumjera 6 cm iznosi 0,2 J/m3. Koliki je potencijal središta kugle?
Rješenje: 12,76 kV
Zadatak 3: Osam točkastih naboja jednakih količina naboja 1 nC nalazi se u vrhovima kocke s
bridovima duljine 10 cm. Koliki je potencijal središta kocke?
Rješenje: 831,6 V

U jedinici koja se bavi temom električnog potencijala nisu navedeni jasni primjeri, odnosno
poveznice sa svakodnevnim životom. Tu vezu je potrebno pronaći kako bi se ova tema približila
učenicima s poteškoćama. Učenici s motoričkim poteškoćama trebali bi dobiti jasne upute o
ključnim pojmovima koje trebaju svladati, jer je nastavna jedinica složena. Videozapis o
električnoj potencijalnoj energiji valja prikazati više puta te dodatno obrazložiti dijagrame u
kojima se nalazi više detalja.
Prikaze novih veličina (električni potencijal) i mjernih jedinica valja uvećati te skretati učenicima
pažnju na njih kako bi ih lakše upamtili. Preporučuje se izdvojiti sve veličine i mjerne jedinice iz
ovog modula u editoru uređaja kako bi se učenici, prema potrebi, lakše podsjećali na njih
(posebno učenici s diskalkulijom, motoričkim poteškoćama). Učenike s poteškoćama također
valja usmjeravati na uporabu pojmovnika.

3.5. Napon
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Objasniti napon odnosno razliku potencijala
 Izmjeriti napon između dviju točaka različitog potencijala
 Odabrati instrument za mjerenje napona
 Navesti mjernu jedinicu za napon

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica se odnosi na električni napon, koji je definiran u njoj. Preporuka je da nastavnik
skrenuti pozornost na nekoliko bitnih činjenica: potencijal, napon - razlika potencijala, volt (V).
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata valjalo bi ponoviti osnovne činjenice o električnom potencijalu.
Učinkovito ponavljanje tog dijela gradiva moguće je s pomoću jedne interaktivne animacije
kojom se može virtualno istražiti potencijal u određenoj točki prostora.
https://www.edumedia-sciences.com/en/media/182-field-force-potential
Pitanja koja bi mogla otvoriti raspravu u ovom dijelu sata su:
 O čemu ovisi potencijal promatrane točke električnog polja?

 Kada je potencijal pozitivan, a kada negativan?
 Koliki su potencijali uzduž ekvipotencijalne plohe?
Središnji dio sata

U središnjem dijelu jedinice digitalnog obrazovnog sadržaja koji se odnosi na napon, nalazi se
kratak i jednostavan matematički izvod kojim se dolazi do definicije napona. Preporuka je da
učenici što samostalnije istraže pojam te nakon toga pokušaju objasniti što je napon i kako ga
se može mjeriti.

Kao dodatak središnjem dijelu sata možete se poslužiti interaktivnom animacijom koja na
jednostavan i vrlo učinkovit način pokazuje potencijal između dviju proizvoljno postavljenih
točaka prostora.
U desnom dijelu interakcije nalaze se dvije točke, A i B, koje su spojene dužinom. Veličina x ispod
dužine koja ih spaja prikazuje njihov razmak. Kada su te dvije točke izvan električnog polja, nema
napona između njih, a kad ih stavite unutar polja, između nabijenih ploča, moći ćete mjeriti
potencijal. Pokušajte mijenjati razmak između tih dviju točaka. Pokušajte postaviti točke uzduž
ekvipotencijalne plohe u polju i istražujte napon.
Condensador planoparal·lel
Na temelju prikazane interakcije i promjena koje izvodite u njoj, povedite s učenicima raspravu.
Završni dio sata

Ako vam artikulacija nastavnog sata dopušta, kao svojevrsno ponavljanje ove jedinice digitalnog
obrazovnog sadržaja, koji se odnosi na napon, možete pogledati kratko videopredavanje ili
učenicima podijeliti link kako bi ga sami pogledali.
🔌 Basic Electricity - What is voltage?
U dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji nalazi se još nekoliko vrlo zanimljivih kratkih
videopredavanja o naponu i električnom potencijalu, pa ih možete podijeliti s učenicima kako bi
imali jasniju sliku o električnom naponu i njegovu učinku.

potrebe

Na video kanalu www.youtube.com ima mnoštvo predavanja, 3D animacija, pokusa i postupaka
rješavanja zadataka koji se odnose na električni napon.
Istražite te sadržaje i priredite kratko predavanje na temu Električni napon te ga izložite na

početku jednog od sljedećih školskih sati.
Predavanje možete izraditi u jednom od besplatnih alata za izradu prezentacija i ikonografija:

Svaki od tih alata moguće je pronaći na danim internetskim stranicama. Njihova uporaba je
intuitivna i uz malo proučavanja vrlo su jednostavni za rad.
Svoje predavanje možete pripremiti i u jednom od alata iz paketa Microsoft Office 365, koji je
za sve učenike, studente i nastavnike besplatan za uporabu u online verziji ili se može instalirati
na računalo.
Sve informacije i način preuzimanja Microsoft Office 365 proučite na stranici


U tekstu koji prati dva pokusa na početku jedinice nisu naglašeni ključni pojmovi, te je učenicima
s poteškoćama važno pokuse dodatno usmeno pojasniti. Pojedine definicije su jezično složenije,
zbog čega se preporučuje jezična dorada:
“Napon je razlika potencijala između dviju točaka u električnom polju.”
Napon između dviju točaka u električnom polju = obavljeni rad (W)/naboj između točaka (Q).
Kao i u prethodnim jedinicama, i na kraju ove važno je “sažeti” sve nove veličine i pripadajuće
mjerne jedinice te zaokružiti cjelinu ključnim podacima, kao što je navedeno u poglavlju I na
kraju...
Učenicima s motoričkim poteškoćama važno je osigurati podršku kod uvrštavanja podataka u

formule (zadatak 1), te se cjelokupni sadržaj preporučuje prezentirati usmeno i sa što više
primjera. Učenici s poremećajem pozornosti, kao i učenici s poremećajem iz spektra autizma,
mogu unaprijed dobiti dodatni zadatak da, služeći se internetom, pronađu primjere pokusa
koji se odnose na električni napon:
https://www.youtube.com/results?search_query=electric+voltage+examples.

3.6. Kapacitet i kondenzatori
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Objasniti električni kapacitet tijela te primijeniti izraz za kapacitet pločastog kondenzatora
 Objasniti utjecaj dielektričnog sredstva na kapacitet kondenzatora
 Nabrojati vrste kondenzatora
 Skicirati simbol kondenzatora

 Koristiti jednadžbu za kapacitet kondenzatora pri rješavanju numeričkih i konceptualnih
zadataka
 Izračunati kapacitet pločastog kondenzatora zadanih dimenzija
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u dvama školskim satima. Tijekom ta dva školska
sata preporučuje se obraditi ovu jedinicu s ciljem ispunjavanja učeničkih ishoda navedenih u
Ova se jedinica odnosi na potpuno novu fizikalnu veličinu, koja se uvodi prvi put: kapacitet.
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz uporabu digitalnog obrazovnog sadržaja, a u ovoj
jedinici valjalo bi učenicima skrenuti pozornost na različite vrste kondenzatora koji se
primjenjuju u tehnici. Također bi valjalo učenicima napomenuti kako su kapaciteti kondenzatora
vrlo malih iznose, te se rabe razni prefiksi koji se stavljaju ispred mjernih jedinica kapaciteta
kondenzatora.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata valjalo bi učenicima pokazati nekoliko različitih tipova kondenzatora koji
se primjenjuju u tehnici.
Ako imate mogućnost, podijelite kondenzatore učenicima kako bi ih proučili te im skrenite

pozornost na oznake koje se na njima nalaze.
Nakon toga zajedno s učenicima pogledajte video koji se nalazi u uvodnom dijelu ove jedinice
digitalnog obrazovnog sadržaja.
Povedite kratku raspravu s učenicima o učincima prikazanim u videu.

Središnji dio sata
U središnjem dijelu sata prvi put se uvodi fizikalna veličina kapacitet. Postoji niz analogija kojima
se može približiti značenje pojma kapacitet. Povedite kratku raspravu o kapacitetima plastičnih
boca u kojima se prodaje voda za piće. Postoje boce različitog obujma, npr. od 2 dL, 0,5 L, 1 L, 2
L itd. Svaka od njih ima različitu sposobnost skladištenja sadržaja.
Kapacitet kondenzatora ipak je složenija fizikalna veličina i definirana je omjerom količine naboja
i napona.
Ako imate model pločastog kondenzatora, pokažite ga učenicima i raspravite s njima o kojim bi
sve fizičkim veličinama tog modela ovisio njegov kapacitet.
Preporučuje se i ponavljanje prefiksa koji se rabe pri označavanju kapaciteta kondenzatora.
Na primjer:
1 mF (milifarad) = 10 - 3 F
1 mF (mikrofarad) = 10 - 6 F
1 nF (nanofarad) = 10 - 9 F
1 pF (pikofarad) = 10 - 12 F
Završni dio sata

U završnom dijelu sata moguće je s učenicima proučiti interaktivnu animaciju i pogledati kratki
video o kapacitetu i kondenzatorima, koji su priloženi u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni
sadržaji.
Interaktivna animacija je vrlo efektna i promjenom različitih parametara kondenzatora dobivaju

se različite vrijednosti njihovih kapaciteta. Prije nego što pokrenete interaktivnu animaciju,
preporučuje se razgovor s učenicima o učincima koji će se dobiti izmjenom parametara
kondenzatora.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu pokušati riješiti ove, nešto složenije zadatke koji se odnose na
kapacitet i kondenzatore.
Zadatak 1:
Ploče kondenzatora u kojemu je zrak, imaju površinu 10 cm2 i razmaknute su 4 cm. Između njih
se postavlja tanka vodljiva ploča debljine 2 cm i jednake površine kao površine ploča
kondenzatora, a pri umetanju se ploče ne dodiruju. Tijekom umetanja naboj kondenzatora
ostaje nepromijenjen. Odredite kapacitet kondenzatora nakon ubacivanja ploče.
Rješenje: C = 4,425 ·10–13 F
Zadatak 2:
Odredite kapacitet čvrste šuplje vodljive kugle čiji je unutarnji polumjer 10 cm, a vanjski
polumjer 20 cm.
Rješenje: C = 2,22 ·10–11 F
Zadatak 3:
Kako bi električni kapacitet kondenzatora između čijih je ploča zrak bio jednak kapacitetu kada
je on uronjen u ulje relativne permitivnosti 3,5 razmak njegovih ploča u ulju je potrebno proširiti
za 6 mm. Koliki je razmak između ploča tog kondenzatora kada je između njih zrak?
Rješenje: 2,4 mm

S obzirom na to da jednica počinje videozapisom, njegov sadržaj valja najaviti (iako je detaljniji
opis naveden nakon zapisa). Učenike s poteškoćama valja motivirati da se prisjete primjera iz
svakodnevice koji dokazuju tvrdnju da “porastom količine naboja na kondenzatoru raste i
napon” (osim primjera s autobusom). Različite vrijednosti električnog kapaciteta valja dodatno
označiti bojama (prefikse), kako bi ih učenici lakše upamtili.

Učenicima s poteškoćama unaprijed valja dati zadatak da se prisjete osnovnih činjenica o
mjerenjima i fizikalnim veličinama (Fizika 1) ili jednostavno tijekom sata otvoriti taj obrazovni
sadržaj i zajednički proći kroz ključne pojmove.
U tekstu o pločastom kondezatoru moguće je dodatno naglasiti još neke pojmove (paralelne
ploče, razmak, izolator, permitivnost), usmeno ili u editoru uređaja.
Važno je provjeriti razumiju li učenici sa specifičnim poteškoćama u učenju sve pojmove (npr.
dielektrika, uskladištiti). Drugi zadatak prema potrebi valja dodatno pojasniti onim učenicima
koji imaju poteškoće jezičnoga razumijevanja.

3.7. Energija električnog polja kondenzatora
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Primijeniti izraz za energiju električnog polja pločastog kondenzatora
 Navesti fizikalne veličine o kojima ovisi energija električnog polja kondenzatora
 Navesti mjernu jedinicu za energiju električnog polja kondenzatora

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Tijekom obrade ove jedinice u digitalnom obrazovnom sadržaju nailazi se na nekoliko

jednostavnih matematičkih izvoda koji naposljetku dovode do formule za računanje energije
električnog polja kondenzatora. Svakako se preporučuje da zajedno s učenicima pažljivo
popratite izvode koji se nalaze u jedinicama.
Uvodni dio sata

Budući da se ova jedinica odnosi energiju električnog polja kondenzatora, preporučljivo je
ponoviti nekoliko osnovnih činjenica o građi kondenzatora, kapacitetu kondenzatora i jakosti
električnog polja kondenzatora.
Dijagram koji se nalazi u uvodnom dijelu jedinice odnosi se na ovisnost napona između ploča
kondenzatora o dovedenom naboju na ploče kondenzatora.

Raspravite s učenicima:
 O čemu ovisi nagib pravca dan u grafu?

 Je li moguć pravac koji bi bio paralelan s osi na kojoj se nalazi količina naboja; ako jest, pod
kojim uvjetima?
 Je li moguć pravac koji bi bio paralelan s osi na kojoj se nalazi napon; ako jest, pod kojim
uvjetima?
Središnji dio sata

U središnjem dijelu sata zajedno s učenicima popratite izvod kojim se dolazi do formule za
energiju kondenzatora. Preporučljivo je učenike pustiti da sami otkriju i pokušaju definirati
energiju električnog polja kondenzatora koristeći se digitalnim obrazovnim sadržajem. Ako
pritom budu imali poteškoća, valja ih navesti do ispravnih zaključaka.
Također, učenici nakon proučenog sadržaja jedinice trebaju navesti fizikalne veličine o kojima
ovisi energija električnog polja kondenzatora i navesti mjernu jedinicu za energiju električnog
polja kondenzatora.

Završni dio sata
Prijedlog za završni dio sata jest jedan jednostavan zadatak, čije rješavanje je opisano u
priloženom videu.
Neka učenici pokušaju izračunati energiju kondenzatora kapaciteta 12 μF koji je spojen na napon
od 36 V.
Valjalo bi napomenuti učenicima da pripaze na mjerne jedinice i njihovo ispravno

preračunavanje u osnovne jedinice.
Kratko videopredavanje i uputa o tome kako izračunati energiju spojenih kondenzatora:
Finding energy stored in a capacitor
U videoprilogu prikazan je spoj kondenzatora čiji ekvivalentni kapacitet iznosi 12 μF.

Napomenite učenicima kako će o spajanjima kondenzatora učiti u sljedećoj jedinici digitalnog
obrazovnog sadržaja.

potrebe

Učenici koji žele znati više, mogu riješiti sljedeća dva zadataka.
Zadatak: Električni udar koji defibrilator za oživljavanje oslobađa pražnjenjem kondenzatora, ima
energiju od 240 J. Koliki je naboj uskladišten u kondenzatoru uređaja neposredno prije udara
ako je ukupni kapacitet kondenzatora 1 mF, a korisnost uređaja 100 %?
Rješenje: Q = 0,69 C
Zadatak: Ploče kondenzatora spojene su na napon od 80 V, a u kondenzatoru je uskladištena

energija 0,008 J. Koliki je kapacitet kondenzatora?
Rješenje: C = 2,5 μF

Temu energije koju kondenzator oslobađa preporučuje se povezati sa svakodnevnim životom,
kako bi se približila učenicima s poteškoćama (npr. primjenjivost kondezatora). Jedinica je kratka

i nudi nekoliko osnovnih pojmova i pripadajućih formula, no učenicima s motoričkim
poteškoćama valja osigurati podršku kod rješavanja prvog zadatka.
Učenike se može podijeliti u manje skupine s ciljem da na internetskim stranicama pronađu

vrste kondenzatora (ili slično) te svaka skupina može predstaviti jednu vrstu:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_kondenzator
Pritom učenik s poteškoćama mora dobiti jasnu uputu, odnosno važno je da razumije svoju
ulogu.

3.8. Spajanje kondenzatora
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Navesti načine spajanja kondenzatora
 Razlikovati vrste spojeva kondenzatora
 Skicirati paralelni i serijski spoj kondenzatora

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u dvama školskim satima. Tijekom ta dva školska
sata preporučuje se obraditi ovu jedinicu s ciljem ispunjavanja učeničkih ishoda navedenih u
U ovoj jedinici raspravlja se o načinima spajanja kondenzatora - serijski i paralelno, te

primjenama tih spojeva na mješovite spojeve, odnosno mreže kondenzatora.
Također bi valjalo napomenuti učenicima kako su kapaciteti kondenzatora vrlo malih iznose, te
se rabe razni prefiksi koji se stavljaju ispred mjernih jedinica kapaciteta kondenzatora.
Uvodni dio sata

Preporuka je za uvodni dio sata kao motivaciju raspraviti s učenicima o načinu konstruiranja
kondenzatora s točno određenim kapacitetom. Poslušajte učeničke prijedloge i raspravite o
njima. Počnite raspravu s nekoliko pitanja kako biste zainteresirali učenike za uporabu digitalnog
obrazovnog sadržaja.
Prijedlog pitanja kao motivacija za početak sata:
Je li moguće u praksi napraviti pločasti kondenzator s kapacitetom točno određenog iznosa?
Pokažite učenicima kondenzatore koje ste im već ranije pokazivali i potaknite ih da ponude ideju
o načinu na koji bi ih mogli međusobno spojiti.
Hoće li spajanje kondenzatora ostaviti ikakav učinak?

Središnji dio sata
U središnjem dijelu sata preporučuje se da zajedno s učenicima u jedinici digitalnog obrazovnog
sadržaja proučite izvod za formulu kojom se računa ukupni kapacitet paralelnog i serijskog spoja
kondenzatora. Također bi učenicima valjalo naglasiti na koji se način odnose količine naboja i
naponi na kondenzatorima u tim dvama spojevima.
Vrlo često se kondenzatori spajaju u mješovite mreže spojeva, pa bi bilo preporučljivo tijekom
ova dva školska sata obrade spajanja kondenzatora riješiti pokoji takav zadatak.
Neki od primjera takvih zadataka dani su u dijelu Priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji. U
ponuđenim dvjema interakcijama nalaze se dva različita mješovita spoja kondenzatora. Za svaki
spoj možete proizvoljno mijenjati iznose kapaciteta kondenzatora, pa možete kreirati
beskonačno mnogo različitih zadataka koji se odnose na te spojeve. Postavljanjem kvačice na
dio interakcije gdje piše Solution možete dobiti rješenja za oba zadatka.
Pogledajte i video koji opisuje kako se računa ukupni kapacitet kondenzatora spojenih u mrežu.
Combining capacitors in a compound circuit
Završni dio sata

Provjerite usvojenost ishoda učenika nizom kratkih pitanja, ponovite važne činjenice za serijski
i paralelni spoj kondenzatora i proučite ovaj vrlo zanimljiv video.
Prepoznajte u mješovitom spoju kondenzatora s videa paralelni i serijski spoj.
Example of series and parallel capacitor calculations pt 3 of 3

potrebe

Za učenike koji žele znati više možete kreirati zadatak koristeći se interaktivnim mješovitim
spojem kondenzatora. Za svaki kondenzator koji se nalazi u spoju moguće je zadati kapacitet,
tako da se može izraditi beskonačno mnogo različitih kombinacija. Postavljanjem kvačice u
prozorčić Solution prikazat će vam se rješenje s pripadajućim vrijednostima.
U rješenjima se nalazi iznos pada napona na svakom kondenzatoru, potencijali u točkama

naznačenim na shemi, ukupni naboj pohranjen u spoju kondenzatora i ukupni kapacitet cijelog
spoja.

Capacitor circuits

U uvodnome tekstu preporučuje se dodatno vizualno naglasiti određene pojmove ili učenicima
s poteškoćama skrenuti pozornost na njih (npr. kondenzatorske mreže, ukupna količina naboja,
zbroj količina naboja...). Preporučuje se učenicima unaprijed najaviti da ponove sadržaje iz prvog
modula (npr. električna influencija). Kao i u prethodnim jedinicama, vrste spoja kondenzatora
valja povezati s primjerima iz svakodnevnog života (npr. lampice za bor – O kojoj se vrsti spoja
radi?).
Učenicima sa specifičnim poteškoćama u učenju valja jedinicu predstaviti kao dvije manje cjeline
- dvije vrste spoja kondenzatora za čije ukupne kapacitete postoje zasebne formule koje valja
uvećati/ispisati ili postaviti na vidljivo mjesto u razredu (radi lakšeg strukturiranja gradiva). Kod
izračuna i uporabe formula valja osigurati pomoć učenicima s motoričkim poteškoćama
(posebno kod formule koja se odnosi na zbroj pojedinačnih recipročnih vrijednosti kapaciteta
svakog kondenzatora), kao i učenicima s diskalkulijom.

Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
rezultata
 Opisati i primijeniti osnovne pojmove i zakone elektrostatike na probleme u fizici i
 Metakognicija

 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica namijenjena je za rad tijekom jednog školskog sata. Namijenjena je za učenički
samostalni rad kako bi ostvarili ishode navedene u rubrici Ciljevi, ishodi, kompetencije.
Jedinica DOS-a sadrži nekoliko različitih tipova zadataka koji se odnose na primjere iz
svakodnevnog života. Prijedlog je da se tijekom jednog školskog sata riješe dani zadaci. Pri kraju
jedinice nalazi se i detaljna uputa za izvođenje zanimljive laboratorijske vježbe. Ako možete
nabaviti navedenu opremu za izvođenje vježbe i ako imate dovoljno vremena da je izvedete,
preporuka je da to učinite.
učenici će riješiti primjere za samostalni rad. Preporučuje se prethodno ponavljanje važnih

potrebe

1. Silnice su:
a) zamišljene linije kojima se opisuje djelovanje sile
b) sile malog iznosa
c) dijelovi sile
d) zamišljene linije kojima je zorno opisano električno polje

e) rezultante sile
2. Na slici su prikazana dva točkasta naboja. Nacrtajte električne silnice oko tih naboja.
3. Silnice homogenog električnog polja su paralelne i jednako razmaknute jedna od druge.
(Točno/Netočno)
T N
4. Električno polje točkastog naboja povećava se s udaljenošću od naboja.
(Točno/Netočno)
T N
5. Na mjestu gdje su silnice gušće raspoređene, jakost električnog polja je veća.
(Točno/Netočno)
T N
6. Jakost električnog polja točkastog naboja opisuje jednadžba:
a)
b)
c)
d)

e)
7. Koliko je se puta smanji jakost električnog polja točkastog naboja kada se udaljenost od tog
naboja poveća trostruko?
8. Razdvajanje naboja suprotnih polariteta u vodiču, pod utjecajem električnog polja, zove se
_________________________________.
9. Zbog gomilanja elektrona na jednoj strani vodiča, na drugoj nastaje manjak, odnosno javlja se
pozitivni naboj.
(Točno/Netočno)
T N
10. Na slici je prikazana metalna kugla s raspodijeljenim pozitivnim i negativnim nabojima.
S lijeve strane kugle treba postaviti ____________________ kako bi se naboji na kugli tako
raspodijelili.
11. Dopunite tekst.
Pod utjecajem vanjskog _________ _________, staze ___________ se u ____________

konfiguraciji pomaknu suprotno od smjera vanjskog električnog polja jer su _____________
negativno nabijeni.
Jezgre atoma se pritom pomaknu _____________ električnog polja jer su one pozitivno
nabijene.
Na taj način nastaju ___________ ______________.

12. Razdvajanje naboja suprotnih polariteta u vodiču, pod utjecajem električnog polja, zove se
_________________________________.
13. Jednadžba:
opisuje fizikalnu veličinu koja se zove ____________ _____________ ___________.
14. Mjerna jedinica za jakost električnog polja je ___________.

U provedbi aktivnosti za slobodno učenje preporučuje se primjenjivati smjernice o prilagodbi
okruženja, materijala i/ili sadržaja, koje su detaljno navedene u prvoj nastavnoj jedinici.
Prilagodbe valja odabirati temeljem specifičnih obilježja učenika s poteškoćama. Ako učenik s
poteškoćama rabi asistivnu tehnologiju, nju valja integrirati i u aktivnosti za slobodno učenje.
U aktivnostima za slobodno učenje smatra se poželjnim organizirati (projektni) rad u manjim

skupinama u kojima će učenici ostvariti interakciju. Preporučuje se učenicima ponuditi da
"izvuku" jednu od nekoliko ponuđenih tema. Ona skupina u kojoj se nalazi učenik s
poteškoćama, mora dobiti konkretne smjernice o ulozi svakog pojedinog učenika. Tako učenik s
motoričkim poteškoćama može izvijestiti o rezultatima nekog mjerenja/pokusa, učenik s
poremećajem iz spektra autizma može biti zadužen za unos rezultata, a učenik s poremećajem
pažnje, odnosno s problemima u ponašanju, može sam izvoditi pokus, odnosno vježbu, pronaći
potrebne podatke ili osmisliti pitanja za kviz. Nastavniku se preporučuje da predloži sadržaj koji
je blizak svakodnevnici tako da se znanje stečeno u ovome modulu što više poveže s konkretnim
situacijama.
Pojedini postupci primjenjuju se kod određene skupine učenika s poteškoćama i specifičnim

poteškoćama u učenju:
- povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika, s ciljem postizanja motiviranosti; najaviti

aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)
- smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u

trenucima zasićenosti, uporaba podsjetnika (poremećaj pažnje)
- upotrijebiti jedan od fontova ponuđenih u izborniku, prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt),
poravnati tekst na lijevu stranu (specifične poteškoće u učenju)
- prezentirati zadatak usmenim putem, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne
materijale (motoričke poteškoće)
- ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu na izvor zvuka (oštećenje sluha).

U osmišljavanju prilagodbi uvijek valja raditi timski te kontinuirano surađivati sa stručnim timom
škole, pomoćnikom i roditeljima.

ishoda
Ciljevi i zadaće
i proizvodnji
 Metakognicija
 Suradnja

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 3. Električni naboji i električna

sila osmišljena je u obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i stavova. Učenicima služi za
ponavljanje i daje im povratnu informaciju o točnosti rješenja koja je unio te o usvojenosti
odgojno-obrazovnih ishoda ovog modula. Samo vrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka
učenik dobiva smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.

obrazovnom sadržaju je pedagoško-motivacijska (formativna), ne dijagnostička.
Na kraju svake jedinice nalazi se nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje
za provjeru usvojenosti svih odgojno-obrazovnih ishoda na razini modula. Točno su naznačeni
odgojno-obrazovni ishodi čiju usvojenost provjerava pojedini zadatak.
PRIJEDLOG: Ukoliko želite napraviti alternativnu procjenu usvojenosti odgojno - obrazovnih

ishoda, odaberite neke od zadataka navedenih iz dijela ovog priručnika Aktivnosti za samostalno
učenje. U rubrici Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s
darovitim učenicima nalazi se 14 zadatka iz kojih je moguće napraviti prilagođeni odabir ovisno
o potrebama procjene.

Fizika
Modul 4: Električna struja


Modul 4: Električna struja

 Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih mjernih jedinica SI-ja
 Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja te prikazivanje i tumačenje njihovih rezultata
 Razvijanje sposobnosti promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja
 Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještine te primjenjivanje u privatnom, društvenom i
budućem profesionalnom životu
 Izreći definiciju električne struje i električnog otpora
 Primijeniti fizikalne zakone za jakost električne struje i električni otpor na konkretne
zadatke
 Konstruirati složene spojeve otpornika i izračunati njihov ukupni otpor
 Izmjeriti napon i jakost struje pomoću mjernih instrumenata
 Metakognicija
 Suradnja
 Digitalna pismenost i uporaba tehnologijama
Fizika 2 / Modul 4: Električna struja


U ovoj smo se jedinici koristili sljedećim besplatnim internetskim alatima za izradu prezentacija
i ikonografija:
Svaki od tih alata moguće je pronaći na danim internetskim stranicama. Njihova je uporaba
intuitivna i uz malo proučavanja vrlo je jednostavno služiti se njima.
Također se preporučuje da se u ovom modulu koristite alatima i uslugama iz paketa Microsoft

Office 365 koji je za sve učenike, studente i nastavnike besplatan za online uporabu ili se može
instalirati na računalo.
S pomoću besplatnih Office 365 usluga i alata moguća je komunikacija i suradnja svih sudionika
obrazovnog sustava.
Svakako se preporučuje da istražite mogućnosti i prednosti toga besplatnog paketa alata i

usluga.

Operativni plan

4. Električna 14+ 1
struja
4.1. Električna struja 1
4.2. Ohmov zakon 2
4.3. Električni otpor 1
4.4. Rad i snaga električne struje 1
4.5. Strujni krug 2
4.6. Kirchhoffova pravila 3
4.7. Spajanje otpornika 1
4.8. Električni mjerni instrumenti 3

4.1.Električna struja
Ciljevi i zadaće
 Opisati pojavu nazvanu električna struja
 Objasniti pojam slobodnih elektrona
 Izreći definiciju jakosti struje i njezinu mjernu jedinicu
 Povezati električni otpor s električnom strujom

 Metakognicija
 Suradnja
 Digitalna pismenost i uporaba tehnologijama
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u jednom školskom satu. Preporučuje se obraditi
ju kako bi se zadovoljili učenički ishodi navedeni u Priručniku za nastavnike pod rubrikom Ciljevi,
ishodi, kompetencije.
Dosad smo uglavnom proučavali naboje u mirovanju ili ravnotežnim položajima. Ova je jedinica
uvod u novi modul koji se odnosi na električnu struju, odnosno pojave koje se odnose na naboje
u gibanju.
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz ovu jedinicu DOS-a koja obiluje različitim vrstama
multimedijskih prikaza naboja u gibanju.
Važno je tijekom obrade istaknuti razliku između pojmova električne struje i fizikalne veličine
jakosti električne struje.
Uvodni dio sata

U uvodnom bi dijelu sata trebalo ponoviti osnovne činjenice o naboju i obilježja koja ima naboj
u mirovanju. Podsjetite učenike na osnovne činjenice iz modula 3. Električni naboji i električna
sila.
Kao motivaciju za uvod u ovu jedinicu možete učenicima postaviti nekoliko pitanja. Na primjer:
 Što je elementarni naboj i koliko iznosi njegova količina naboja?

 Kako biste opisali električno polje točkastog naboja, a kako homogeno električno polje?
 Djeluje li na naboj u homogenom polju električna sila?
 O čemu ovisi sila na naboj u homogenom električnom polju?
 Koji je smjer sile na naboj u homogenom električnom polju i o čemu ovisi njezin smjer?

Središnji dio sata
U središnjem dijelu sata uvodi se definicija jakosti električne struje. Učenicima bi trebalo
istaknuti razliku između pojmova električna struja i jakost električne struje. Potrebno ih je i
uputiti na dogovoreni smjer električne struje te smjer gibanja slobodnih elektrona u vodiču.
Također, treba istaknuti uvjete u kojima se elektroni (ili nositelji naboja) u vodiču gibaju
usmjereno. Osobitu važnost za pravilno razumijevanje pojma električne struje imaju činjenice
koje smo usvojili u 3. modulu Električni naboji i električna sila pa bi češće tijekom nastavnog sata
trebalo skrenuti pozornost na pojave poput električnog polja, potencijala i napona.
Ova nastavna jedinica DOS-a obiluje multimedijskim sadržajima, a nastavnik treba voditi učenike
kroz taj sadržaj.
U jedinici se navodi definicija jakosti električne struje koja je izuzetno važna za cijeli modul jer
se formule kojima je definirana jakost električne struje pojavljuju tijekom obrade cijeloga ovog
modula.
Zadatak u tekstu sadržava iscrpan postupak rješavanja i potrebno je s učenicima komentirati

njegovo rješavanje te upozoriti na pravilnu pretvorbu mjernih jedinica i njihovu ispravnu
uporabu u fizikalnim veličinama koje se pojavljuju u zadatku.
Završni dio sata

Nakon ponavljanja najvažnijih činjenica naučenih u ovoj jedinici DOS-a, ako izvedba sata
dopušta, preporučuje se s učenicima ovaj primjer koji se odnosi na električnu struju.
Primjer:
Na dijagramu je prikazana ovisnost jakosti struje o vremenu. Postoji nekoliko pitanja koja bi
trebalo raspraviti:

1. Što se događa sa strujom u 1 sekundi?
Struja u 1 sekundi mijenja smjer.
2. Kolika je jakost struje u 0 s?
U 0 s struja ima jakost 2 A.
3. Što se događa s jakosti struje od 1 s do 2 s?
U 1 s struja ima jakost 0 A, a od 1 s do 2 s struji raste jakost od 0 A do 2 A, ali u suprotnom smjeru

što je na dijagramu označeno kao - 2 A.
4. Što se događa s jakosti struje od 2 s do 3 s?
Od 2 s do 3 s struji se smanjuje jakost do 0 A, ali ona i dalje teče suprotnim smjerom.
5. Kolika količina naboja protekne strujnim krugom tijekom 1 s?
Strujnim krugom protekne količina naboja od 1 C. Praktičan način za izračunavanje količine

naboja koja prolazi strujnim krugom u 1 s jest računanje iznosa površine ispod krivulje (pravca)
u I, t dijagramu.
6. Kolika količina naboja protekne strujnim krugom tijekom 3 s?
Strujnim krugom protekne količina naboja od 3 C. Praktičan način za izračunavanje količine

naboja koja prolazi strujnim krugom u 1 s jest računanje iznosa površine koju crvena razlomljena
crta zatvara s osi t u dijagramu.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu riješiti ova dva zadataka. Zadatci se odnose na električnu struju,
a problemi koje treba riješiti su neuobičajeni te bi učenicima mogli biti zanimljivi.
Zadatak 1.
U atomu elektron kruži oko protona frekvencijom 6,1 · 1015 Hz. Odredite srednju vrijednost
jakosti električne struje u bilo kojoj točki putanje elektrona.
Rješenje 1. zadatka: 9,76 · 10-4 A

Zadatak 2.
Kroz vodič površine okomitog poprečnog presjeka 3 mm2 prolazi struja gustoće 120 A/cm2.
Brzina usmjerenoga gibanja elektrona je 2 · 10-4 m/s.
a) Koliki broj elektrona prođe kroz poprečni presjek vodiča za tri minute?
b) Kolika je volumna koncentracija elektrona u vodiču?
Rješenje 2 zadatka: a) 4,05 · 1021; b) 6,75 · 1028 m–3

Uoči ove nastavne jedinice preporučuje se učenicima dati zadatak da ponove pojmove iz gradiva
iz osnovne škole (osnovni pojmovi vezani za struju). Na samome je satu učenike s teškoćama
potrebno podsjetiti na značenje nekih pojmova kao što su nositelji naboja ili ioni.
Uvodne animacije treba unaprijed najaviti i učenicima s teškoćama dati jasnu uputu što se od
njih očekuje i/ili objasniti animaciju (npr. kuglice koje tvore rešetku predstavljaju pozitivne ione).
Animacije prema potrebi treba ponoviti ili zaustaviti tijekom gledanja. Učenike s teškoćama se
preporučuje poticati na aktivno sudjelovanje (primjerice da podijele s drugima svoja opažanja).
U ovoj se nastavnoj jedinici pojavljuju novi pojmovi zbog čega je važno učenicima sa specifičnim
teškoćama učenja skrenuti pozornost na istoznačnice (npr. Plin = fluid, baterija = izvor). Pojedini
dijelovi teksta su složeniji zbog čega se savjetuje pojednostavnjivanje ili objašnjavanje usmenim
putem, što je s obzirom na odlične animacije u ovom slučaju jednostavnije. Primjer
pojednostavnjivanja teksta:
Kad metalom teče struja:
 slobodni elektroni gibaju se od negativnog pola prema pozitivnom polu izvora

 smjer struje je od pozitivnog pola prema negativnom polu izvora napona (suprotno).
Formulu za jakost električne struje potrebno je vizualno naglasiti (uz ostale formule) tako da
učenik s teškoćama dobije zadatak zabilježiti sve važne formule i mjerne jedinice u posebnu
mapu (papirnatu ili elektroničku) ili da su one postavljene na vidljivome mjestu u učionici. Na taj
se učenicima može skrenuti pozornost na razlikovanje istih oznaka – n (npr. količine tvari i
koncentracije slobodnih elektrona) ili da se podsjeti formule koja mu je potrebna u određenom
zadatku.
Nije poželjno zahtijevati od učenika s teškoćama da upamte sinonime za srednju brzinu gibanja
elektrona ni sadržaje koji se nalaze u Kutku za znatiželjne.
Prvi i drugi zadatak su složeni i zahtijevaju razumijevanje nastavne jedinice, povezivanje s

prethodnim gradivom i spretno snalaženje u matematičkim radnjama. Za učenike s motoričkim
teškoćama te za učenike s diskalkulijom preporučuje se pripremiti jednostavnije zadatke.

4.2. Ohmov zakon
Ciljevi i zadaće
 Iskazati definiciju Ohmova zakona
 Nacrtati graf ovisnosti jakosti struje o naponu
 Otkriti vezu električnog otpora i jakosti struje

 Osmisliti graf ovisnosti jakosti električne struje o naponu za različite iznose električnog
otpora
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u dva školska sata. Preporučuje se obraditi ju kako
bi se zadovoljili učenički ishodi navedeni u Priručniku za nastavnike pod rubrikom Ciljevi, ishodi,
kompetencije.
Ohmov zakon je jedan od najvažnijih zakona koji se odnose na gibanje naboja. Treba istaknuti
da u elektrotehnici postoje omski i neomski vodiči, što je opisano u samoj jedinici. Ohmov zakon
se odnosi na omske vodiče. Ako ste u mogućnosti, provedite jednostavan pokus s omskim
vodičem (otpornikom) u strujnom krugu. Promjenom iznosa napona izvora mijenja se i jakost
struje u strujnom krugu, a obradom dobivenih podataka može se zorno prikazati
proporcionalnost između napona i jakosti struje.
Vrlo je važno učenicima skrenuti pozornost na strujno-naponsku karakteristiku prikazanu I, U

dijagramom.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata preporučljivo je opširno i precizno analizirati multimedijski sadržaj koji se
nalazi na samom početku sadržaja jedinice DOS-a. Iako se tek u jedinici 4.5. Strujni krug opširnije
razmatraju strujni krugovi, u ovoj se jedinici ipak pojavljuje najjednostavniji strujni krug kojim bi
se mogao provjeriti i dokazati Ohmov zakon.
Budući da je uvodni dio ujedno motivacijski za sadržaj same jedinice, preporuka je da nastavnici
vode učenike kroz multimedijske sadržaje s početka jedinice i eventualno upute na osnovne
dijelove koji čine strujni krug te njihovu ulogu u njima, a u svrhu što boljih učeničkih
razumijevanja samih sadržaja. Ako im sadržaj bude razumljiv, vjerojatnost je za njihovu
zainteresiranost veća.

Središnji dio sata
Ohmov zakon u svojoj jednostavnoj formulaciji jedan je od najvažnijih zakona ovog modula.
Učenicima je potrebno istaknuti da taj zakon vrijedi samo za omske otpore, a ne i za neomske.
Potaknite kratku raspravu o omskim i neomskim otporima. Nizom pitanja navedite učenike da
nabroje neka trošila koja možemo smatrati omskim otporima i neka koja možemo smatrati
neomskim otporima.
Jako važan dio sadržaja ove jedinice DOS-a jest strujno-naponska karakteristika koja vrijedi za
omske otpore. Učenicima bi posebno trebalo skrenuti pozornost na dijagram koji opisuje
ovisnost struje o naponu. Nizom pitanja o izgledu tog dijagrama pri različitim uvjetima, potaknite
raspravu s učenicima. Primjerice:
 hoće li nagib pravca biti veći ili manji ako se u strujnom krugu otpornik zamijeni nekim
drugim koji ima veći otpor
 kako bi izgledala strujno-naponska karakteristika kada bismo u strujni krug umjesto
otpornika spojili žaruljicu
 utječe li povećanje napona na izvoru strujnog kruga u kojemu se nalazi otpornik na otpor
tog otpornika uz pretpostavku da mu je porast temperature zanemariv.
Završni dio sata

Preporuka za završni dio sata je ponavljanje najvažnijih činjenica te upućivanje na jednostavnost
i primjenjivost Ohmova zakona u elektrotehnici. Naime, široka je primjena Ohmova zakona u
raznim slučajevima iz prakse. Neke od njih bit će navedene u idućim jedinicama DOS-a.
Trebalo bi zajedno s učenicima analizirati i dvije interakcije koje se nalaze u ovoj jedinici DOS-a,
osobito zato što se odnose na dijagrame ovisnosti struje o naponu, odnosno strujno-naponskoj
karakteristici.
Također je preporučljivo analizirati jednostavnu interakciju u GeoGebri koju su izradili autori

DOS-a.
Ohmov zakon
Ako vam izvedba sata dopušta, pogledajte kratki videozapis koji na vrlo jednostavan i dopadljiv
način prikazuje ovisnost struje o naponu u strujnom krugu i interakciju kojom je prikazana
laboratorijska vježba kojom se dokazuje Ohmov zakon. Možete ih pronaći u dijelu Priručnika:
Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Laboratorijska vježba
Za izvođenje ove laboratorijske vježbe potreban vam je sljedeći pribor:
 izvor istosmjernog napona ili baterija od 4,5 V

 ampermetar
 otporna dekada ili nekoliko otpornika različitih iznosa
 prekidač
 spojne žice.
Pribor spojite prema zadanoj shemi spoja.

Nakon što spojite pribor prema zadanoj shemi, nacrtajte tablicu i upišite izmjerene podatke za
nekoliko različitih vrsta otpora.
Broj mjerenja R/Ω I/A I-1/A-1
1.
2.
Itd.
Napomena: u zadnjem je stupcu upisana recipročna vrijednost jakosti struje.
Iz dobivenih podataka nacrtajte dijagram koji prikazuje ovisnost recipročne vrijednosti jakosti
struje I-1/A-1 o iznosu otpora R/Ω, odnosno I-1/R dijagram. Dobivene rezultate pokusa i nacrtani
dijagram komentirajte. Zaključite vrijedi li Ohmov zakon u laboratorijskoj vježbi koju ste izveli te
komentirajte eventualne pogreške nastale tijekom mjerenja.
Računalna analiza podataka
Podatke dobivene iz pokusa opisanog u jedinici DOS-a, koji ste izveli s otpornikom (otporna
dekada ili reostat) u strujnom krugu, obradite u Microsoft Excelu.
Kratka uputa o obradi podataka dobivenih u pokusu
1. Otvorite praznu knjigu u Excelu.
2. U bilo koja dva stupca tablice upišite podatke dobivene u pokusu ( R/Ω i I-1/A-1).
3. Odaberite mišem podatke koje ste upisali u dva stupca i u kartici izbornika Excela odaberite
UMETNI, zatim odaberite iz grafikona RASPRŠENO, a u podizborniku odaberite RASPRŠENO S
IZGLAĐENIM CRTAMA I OZNAKAMA. Unutar vaše knjige u Excelu prikazat će se graf.
4. Kliknite lijevom tipkom miša na krivulju grafa prikazanog u Excelovoj knjizi, a zatim kliknite
desnom tipkom miša i pojavit će vam se padajući izbornik.
5. U padajućem izborniku odaberite DODAVANJE CRTE TRENDA, a zatim od više vrsta trendova
odaberite SNAGA.
6. Stavite kvačicu u predzadnji kvadratić otvorenog prozora za oblikovanje crte trenda kraj
kojega piše PRIKAŽI JEDNADŽBU NA GRAFIKONU i zatim zatvorite prozor.
7. Na vašem će grafikonu biti prikazana jednadžba krivulje.

Komentirajte prikazanu jednadžbu i zaključite dokazuje li jednadžba koju ste dobili u Excelu
Ohmov zakon.

Prije uvođenja novih pojmova preporučuje se objasniti ih učenicima ili podsjetiti na značenje
ako su vezani za prethodna gradiva (npr. konstantan). Pri upisivanju parova vrijednosti u
program MS Excel važno je voditi računa o tome da učenici s teškoćama također imaju zadatak
(npr. učenik s motoričkim teškoćama može očitavati vrijednosti, učenik s poremećajem iz
spektra autizma upisivati brojeve i slično).
Tijekom crtanja I, U dijagrama učenicima s motoričkim teškoćama potrebno je osigurati pomoć

ili osmisliti zamjensku aktivnost.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja je važno napomenuti da se Ohmov zakon može

pisati na tri načina jer im to u početku može djelovati zbunjujuće (ista formula, samo različite
verzije). Iste se formule poslije u svim oblicima koriste u zadatcima od 1. do 3. Ujedno je važno
obratiti pozornost na pojmove Ohmov zakon i omski vodiči i način na koji se pišu.
Mjerne jedinice i oznake treba upisati u osobni podsjetnik učenika ili postaviti na vidljivo mjesto
u učionici.
Učenicima s teškoćama potrebno je dati jasnu uputu koja se odnosi na Phet simulaciju Ohmova
zakona (na simulaciji se desnoj strani nalaze klizači; s pomoću jednog možete mijenjati napona
izvora ‒ U; s pomoću drugog klizača možete mijenjati vrijednost otpora u strujnom krugu ‒ R).
Za lakše svladavanje omskih i neomskih vodiča savjetuje se povezivanje više različitih vrsta
materijala koji imaju jednu ili drugu karakteristiku (te podatke unaprijed može pripremiti učenik
s poremećajem pozornosti ili učenik s poremećajem iz spektra autizma ili ih pročitati razredu na
temelju materijala koje je pripremio nastavnik).

4.3. Električni otpor
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Opisati nastanak električnog otpora u vodiču
 Povezati dimenzionalne veličine vodiča s električnim otporom

 Izračunati električni otpor vodiča zadanih dimenzija
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
U ovoj se jedinici, uz fizikalnu veličinu električni otpor, proučava fizikalna veličina električna
otpornost. Preporučuje se učenicima skrenuti pozornost na razliku između tih dviju fizikalnih
veličina. Također bi trebalo analizirati o kojim čimbenicima ovisi otpor određenih materijala.
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz primjenu ove jedinice DOS-a koja obiluje raznim
vrstama multimedijskim sadržajima. Također, u dijelu jedinice DOS-a namijenjene onima koji
žele znati više dan je kratak opis supravodiča. Ako vam izvedba školskog sata dopušta, potaknite
kratku raspravu o supravodičima i s ostalim učenicima u razredu.
Uvodni dio sata

Električni otpor je fizikalna veličina s kojom smo se susretali u prethodnoj jedinici. Trebalo bi na
početku sata ponoviti osnovne činjenice o otporu, posebice o omskim i neomskim otporima.
Potaknite kratku raspravu o tome što zašto neki vodiči pružaju veći otpor, a neki manji.
Raspravite o tome zašto u nekim neomskim vodičima nije stalan otpor s promjenama uvjeta
kojima je izložen. Navedite učenike da nabroje neke vrste trošila koja pružaju električni otpor, a
koje su susreli u dosadašnjem životu.

Središnji dio sata
U središnjem dijelu sata raspravite o električnom otporu u kontekstu Ohmova zakona. O čemu
ovisi otpor nekog vodiča (otpornika) u strujnom krugu? Kako mjerenjem jakosti struje i napona
možemo odrediti otpore pojedinih vodiča (otpornika) u strujnom krugu?
U ovoj jedinici DOS-a definirali smo električni otpor vodiča i veličine o kojima on ovisi. U ovom
bi dijelu trebalo raspraviti o otpornosti materijala od kojega je vodič izrađen i činjenicama zbog
kojih različiti materijali imaju različite otpornosti. Zajedno s učenicima proučite tablicu
otpornosti materijala koja se nalazi u jedinici DOS-a i komentirajte s njima otpornosti nekih
materijala.
Otpor ovisi o temperaturi. Ovisnost otpora materijala (od kojega je izrađen vodič) o temperaturi
izražavamo temperaturnim koeficijentom otpora α, a on je karakteristika materijala. Posebno se
osvrnite na temperaturni koeficijent otpora koji ima ugljen. Njegov negativni predznak upućuje
na činjenicu da se u ugljenu otpor pri zagrijavanju smanjuje.
Ako vam izvedba školskog sata dopušta, provedite jednostavan pokus u kojemu ćete žarulju
spojiti u strujni krug. Mjereći jakost struje kroz žarulju pri nekoliko različitih vrijednosti napona,
primjenjujući Ohmov zakon, možete izračunati i iznos otpora za te vrijednosti struje i napona.
Učenici će zamijetiti da otpor u tim slučajevima nije jednak. Razlog tomu je zagrijavanje žarne
niti žarulje pri kojemu se otpor povećava.
Završni dio sata

Nakon ponavljanja najvažnijih činjenica naučenih u ovoj jedinici DOS-a, ako izvedba nastavnog
sata dopušta, preporučljivo je riješiti ova dva primjera koji se odnose na električni otpor.
Primjer 1.
Žica električnoga grijača izrađena je od nikelina površine poprečnog presjeka 0,2 mm2. Grijač je
priključen na napon 220 V i njime teče struja jakosti 3 A. Električna otpornost nikelina je 0,4 10-
6
Ωm. Odredite duljinu žice grijača.
Rješenje
Za rješavanje ovog primjera upotrijebit ćemo
i U = RI.

Jednostavnim matematičkim računom dolazimo do
ili
Duljina žice grijača iznosi:
Primjer 2.
Nit od volframa ima pri 0 oC duljinu 6 cm i površinu presjeka 1,3 10-3 mm2. Odredite jakost
struje koja teče kroz nit kada se ona priključi na napon 220 V, a temperatura joj poraste na 2
600 oC? Termički koeficijent otpora volframa je 4,2 10-3 K-1.
Rješenje
U formulu za jakost struje iskazanu Ohmovim zakonom treba uvrstiti pripadajuće formule.
U tu formulu uvrste se podatci i dobije se rješenje.
I = 7,27 A

potrebe

Predlaže se da učenicima koji žele znati više ponudite zadaću:
Istražite na internetu informacije o supravodičima i dosadašnjim dostignućima znanosti u

njihovu istraživanju. Istražite i o uporabi supravodljivih magneta u svakodnevnom životu te
održite kratko predavanje od 5 do 10 minuta.
Popis nekih od zanimljivijih besplatnih alata koje možete istražiti i primijeniti u svojemu radu
nalazi se na poveznicama:

Učenike s teškoćama treba podsjećati na mogućnost uporabe pojmovnika kojim se
samoinicijativno možda ne bi samostalno koristili.
Prije phet simulacije o električnoj otpornosti učenike s teškoćama treba podsjetiti na klizače i
promjene u otpornosti, duljini i ploštini koje će utjecati na otpor vodiča. S obzirom na veliki broj
mjernih jedinica koje su učenici imali prigodu upoznati na nastavi iz fizike, važno ih je dati na
jednome mjestu kako bi se učenici s teškoćama lakše podsjetili i lakše ih upamtili.
Zadatci zahtijevaju spretno rješavanje matematičkih radnja (razlomci, kvadriranje) zbog čega se
preporučuje učenicima s diskalkulijom, a i učenicima s motoričkim teškoćama, osigurati
jednostavnije zadatke (bazična primjena formula) ili im osigurati produljeno vrijeme rješavanja
zadataka i pomoć. Od tih se skupina učenika ne preporučuje očekivati da upamte iznose
otpornosti ili koeficijente otpora za pojedine materijale.
Ovisnost otpora o temperaturi

U ovom se potpoglavlju nalaze jezično zahtjevnije rečenice, što je važno imati na umu kad je
riječ o učenicima s teškoćama jezičnoga razumijevanja ili drugih specifičnih teškoća učenja. Ova
se tema može objasniti usmenim putem.
Pri izvođenju pokusa potrebno je obratiti pozornost na moguću senzoričku preosjetljivost

učenika s poremećajem iz spektra autizma (u vezi s tim treba uvesti promjene ili pripremiti
učenika na sadržaj pokusa).

4.4. Rad i snaga električne struje
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Povezati koncepte rada i snage električne struje
 Primjenjivati stečena znanja pri pretvorbi mjernih jedinica kod rada i snage
 Riješiti problemski i konceptualni zadatak s radom i/ili snagom električne struje

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u jednome školskom satu. Preporučuje se obraditi
Budući se ova jedinica DOS-a odnosi na rad i snagu električne struje, svakako je preporučljivo s
učenicima ponoviti općenite spoznaje o radu, energiji i snazi o kojima su učili tijekom prve
godine srednjoškolskog obrazovanja. Potaknite raspravu i o definicijama te o mjernim
jedinicama fizikalnih veličina koje su učenici do sada usvojili.
Učenicima bi mogla biti zanimljiva i rasprava o proizvodnji električne energije iz obnovljivih

izvora, o električnim automobilima te o prednostima i nedostacima proizvodnje električne
energije iz nuklearnih izvora energije.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata trebalo bi potaknuti kratku raspravu o pretvorbi raznih oblika energije u
električnu. Također, raspravite o načinu na koji se danas proizvodi električna energija u svijetu i
u Hrvatskoj.
Preporučljivo bi bilo učenicima istaknuti proizvodnju električne energije iz obnovljivih i ekološki

prihvatljivih izvora energije. Danas uzduž Jadranske obale imamo prigodu vidjeti sveprisutniju
pojavu vjetroelektrana. Također, sve je više primjera proizvodnje električne energije iz energije
koja dolazi sa Sunca.
U mnogim je gradovima moguće vidjeti tzv. pametne klupe koje, koristeći se Sunčevim
kolektorima, pretvaraju Sunčevu energiju u električnu te je upotrebljavaju za punjenje mobilnih
uređaja.

Raspravite s učenicima o nekoliko gore spomenutih tema kao motivacijski razgovor za ovu
nastavnu jedinicu.
Središnji dio sata

Ova jedinica DOS-a obiluje multimedijskim sadržajem i preporuka je da nastavnik vodi učenike
kroz ovu jedinicu. Definicije rada i snage električne struje istaknute su u tekstu jedinice, a i u
završnom dijelu jedinice se još jedanput pojavljuju. Valja napomenuti da su definicije i formule
koje ih iskazuju vrlo primjenjive u praksi i da se vrlo često koriste u računskim i konceptualnim
zadatcima u ovome modulu.
Osim što se za rad električne struje koristi mjerna jedinica vat (W), vrlo često se za rad ili utrošak
električne energije koristi i mjerna jedinica kilovatsat (kWh). Učenici će često trebati
preračunavati mjerne jedinice iz kWh u J. U središnjem je dijelu ove jedinice DOS-a kratak izvod
koji upućuje na tu pretvorbu pa bi učenicima trebalo skrenuti pozornost na taj dio.
Još jedna mjerna jedinica za rad jest elektonvolt (eV). Ponovite kako se rad iz eV preračunava u
J, iako smo to preračunavanje već naučili u 3. modulu: Električni naboji i električna sila.
Završni dio sata

Preporuka je za završni dio sata riješiti ovaj zanimljiv zadatak.
Zadatak: Pretpostavimo da baterija napona 9 V stoji 13,50 kn i omogućuje modelu automobila

na daljinsko upravljanje rad od 6 sati. Kolika je cijena električne energije koju proizvodi baterija
(po kWh) ako baterija daje struju 25 mA?
Rješenje: 10 000 kuna
Ako vam izvedba školskog sata dopušta, pogledajte kratki videozapis koji prikazuje animaciju u
3 D-u gdje su na zanimljiv način predočeni pojmovi električne energije i snage električne struje.
Videozapis se nalazi u dijelu Priručnika: Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Obnovljivi izvori energije, proizvodnja električne energije iz nuklearnih izvora energije i električni
automobili.
Istražite na internetu informacije o:
 obnovljivim izvorima energije i njihovoj uporabi u svakodnevnom životu

 proizvodnji električne energije iz nuklearnih izvora energije (raširenost uporabe,
prednosti/nedostaci, korisnost)
 razvoju industrije električnih automobila (lijepa priča ili budućnost automobilske
industrije).
O svojemu istraživanju napravite kratko predavanje od 5 do 10 minuta.
Popis nekih od zanimljivijih besplatnih alata koje možete istražiti i primijeniti u svojemu radu je
na poveznicama:

U uvodnome se dijelu preporučuje poticati aktivno uključivanje učenika s teškoćama, primjerice
jesu li opazili vjetroelektrane ili solarne ćelije u svojemu okruženju (lokacija, izgled).
Kako se u sklopu teme pod nazivom Rad električne struje navode različite formule s kojima su
se učenici susreli u prethodnim nastavnim jedinicama, to je dobra prigoda za uporabu osobnih
podsjetnika koji bi trebali sadržavati sve spomenute formule.

Preporučuje se učenicima s teškoćama osigurati nekoliko jednostavnijih zadataka na kojima će
uvježbati uporabu novih formula.
Kako biste motivirali učenika s poremećajem iz spektra autizma savjetuje se u ponuđene zadatke
uvrstiti interese učenika (primjerice Električni vlak mase 105 kg koji vozi od Zagreba do Beča…).
Sličan primjer zadatka za učenika s poremećajem iz spektra autizma je fotografiranje električnog
brojila iz vlastitog kućanstva te zatim slanje fotografije nastavniku. Taj je zadatak primjenjiv za
sve učenike s teškoćama koji rado fotografiraju. Tema kutka za znatiželjne preporučuje se i za
učenike s teškoćama jer povezuje gradivo sa svakodnevnim životom i olakšava usvajanje
nastavne jedinice.

4.5. Strujni krug
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Navesti osnovne dijelove strujnog kruga
 Nacrtati strujni krug s osnovnim elementima
 Složiti strujni krug s osnovnim elementima

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u dva školska sata. Preporučuje se obraditi ju kako
kompetencije.
Budući da se tema ove jedinice DOS-a odnosi na strujni krug, najučinkovitije bi bilo da učenici
sami u jednom od dvaju školskih satova namijenjenih toj temi sami sastave jednostavni strujni
krug. Iako ova jedinica obiluje multimedijom s pomoću koje će učenici steći dojam o strujnim
krugovima i njihovu pravilnom sastavljanu, svakako bi bilo preporučljivo da iz osnovnih dijelova
koji čine strujni krug učenici pod nadzorom nastavnika samostalno sastave strujni krug.
Uvodni dio sata

Kao motivaciju za uvodni dio sata pogledajte animaciju toka vode kojom je prikazana sličnost
toka vode sa strujnim krugom. Također, ako ste u mogućnosti, pokažite učenicima neke dijelove
strujnog kruga: spojne žice, žaruljice, sklopke, baterije, otpornike i ostale dostupne vam
elemente. Potaknite s učenicima raspravu o tome na koji bi način oni sastavili jedan strujni krug
te neka pokušaju nacrtati njegovu shemu.
Središnji dio sata

Postoji nekoliko dijelova strujnog kruga bez kojih je nemoguće sastaviti strujni krug: spojne žice,
trošilo i izvor. U ovoj se jedinici nalazi dio u kojemu možete vidjeti kako izgledaju dogovoreni
simboli ne samo za ta tri elementa, nego i za ostale elemente strujnog kruga. Nizom
multimedijskih sadržaja i interakcija učenici će zadovoljiti navedene ishode ove nastavne
jedinice. Preporučuje se da nastavnik vodi učenike kroz multimedijske i interaktivne sadržaje
ove nastavne jedinice.

Ako ste u mogućnosti, tijekom središnjeg dijela sata zajedno s učenicima sastavite jedan ili više
jednostavnih strujnih krugova.
Tijekom drugoga školskog sata namijenjenog za obradu ove jedinice DOS-a trebalo bi više
pozornosti posvetiti izvorima u strujnom krugu. Tako bi i učenici koji žele znati više mogli istražiti
vrste baterija koje se koriste u različitim namjenama. Ako vam izvedba sata dopušta, možete
potaknuti raspravu o prednostima i nedostatcima baterija koje pokreću elektromotor
električnih automobila.
TESLA : ORIGINS
Tesla's new 2170 battery cell
Završni dio sata

dopušta, preporučljivo je riješiti ove jednostavne zadatke kratkog spoja u strujnom krugu.
Zadatak 1.
Elektromotorni napon izvora iznosi 24 V. Struja kratkog spoja je 8 A.
a) Koliki je unutarnji otpor izvora napona?
b) Kolika struja prolazi kroz izvor ako je on priključen na vanjski otpor od 21 Ω?
c) Koliki je napon na vanjskom otporu?
Rješenje: a) 3 Ω; b) 1 A; c) 21 V.
Zadatak 2: Kad na bateriju elektromotornog napona 12 V priključimo otpornik od 1 Ω, krugom

prolazi struja jakosti 8 A. Kolika je jakost struje kad je baterija kratko spojena?
Rješenje: 24 A
Zadatak 3: Kolika je struja kratkog spoja baterije koja ima elektromotorni napon 9 V i unutarnji
otpor 0,2 Ω?
Rješenje: 45 A

potrebe

Kemijski izvori energije: baterije u električnim automobilima
Istražite na internetu informacije o razvoju baterija koje se koriste u električnim automobilima i

osmislite kratko predavanje od 5 do 10 minuta.
Popis nekih od zanimljivijih besplatnih alata koje možete istražiti i primijeniti u svojemu radu
nalazi se na poveznicama:

U radu s učenicima koji imaju jezične teškoće ne preporučuje se inzistirati na usvajanju sinonima
(npr. fotoelementi ili fotoćelije, trošilo ili otpor, sklopka ili prekidač). Učenicima s teškoćama bilo
bi dobro najaviti temu strujnog kruga tako da unaprijed ponove osnovne pojmove s kojima su
se susreli u osmom razredu.
Primjere izvora napona je važno povezati s primjerima iz svakodnevnog života kako bi ih učenici
koji imaju memorijske teškoće lakše upamtili. Primjerice, unaprijed dati zadatak učeniku s
poremećajem pozornosti da pripremi fotografije svih prikazanih izvora napona. Kod ponuđenih
zadataka se ponovno preporučuje osigurati jednostavnije inačice zadataka za učenike s
diskalkulijom i sve učenike koji sporije ovladavaju gradivom iz fizike.

4.6. Kirchhoffova pravila
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Izreći prvo Kirchhoffovo pravilo
 Izreći drugo Kirchhoffovo pravilo

 Pokazati primjenu Kirchhoffovih pravila na strujnom krugu
 Skicirati grananje električne struje
 Riješiti zadatke sa složenom strujnom petljom
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u tri školska sata. Preporučuje se obraditi ju kako
kompetencije.
Ova jedinica, uz multimediju, obiluje interaktivnim sadržajima. U jedinici se također nalaze

različiti zadatci složenih strujnih krugova u kojima se koriste Kirchhoffova pravila za njihovo
rješavanje.
Uvodni dio sata

Do sada smo Ohmovim zakonom rješavali probleme vezane za jednostavne strujne krugove. Za
rješavanje složenih strujnih krugova koristit ćemo se vrlo jednostavnim pravilima koja se
nazivaju Kirchhoffova pravala. S pomoću dvaju Kichhoffovih pravila možemo riješiti različite vrste
složenijih strujnih krugova.
Valja istaknuti važnost tih pravila u elektrotehnici i rješavanju praktičnih problema koja se
odnose na složene strujne krugove. Ta su pravila u praksi vrlo korisna.
Središnji dio sata

Definicije kojima su iskazana Kirchhoffova pravila dizajnom su istaknute i vrlo uočljive.
Jednostavne su za razumijevanje i vrlo su intuitivne. Međutim, tijekom njihove primjene u
zadatcima učenici trebaju biti posebno oprezni i precizni. Postoji nebrojeno mnogo kombinacija
raznih strujnih krugova u kojima se ta pravila mogu koristiti. Učenike treba upozoriti na dijelove
strujnog kruga (strujna petlja, čvorište, grana…) i pravilno označavanje fizikalnih veličina. Sve

fizikalne veličine moraju biti iskazane u osnovnim veličinama SI-ja, potrebno je ukloniti prefikse
(npr. mA, mV, μA i slično) te ih iskazati u znanstvenom zapisu. U strujnim krugovima valja
pravilno označiti smjer struje i držati se unaprijed dogovorenih pravila pri rješavanju problema
u složenom strujnom krugu.
Postoji mnogo situacija unutar složenoga strujnog kruga koje učenicima mogu stvarati
poteškoće pri rješavanju, zato im nastavnik treba biti potpora u rješavanju zadataka.
Rješavanje i analiza tih zadataka mogu trajati dulje nego ostali zadatci iz ovog modula, zato svaki
zadatak treba brižno pripremiti i upozoriti učenike na one dijelove u kojima su korištena
Kirchhoffova pravila. Također, valja na shemama spojeva upozoriti na bitne dijelove strujnog
kruga koji su potrebni za rješavanja tih zadataka. Tijekom triju školskih satova namijenjenih za
obradu ove nastavne jedinice preporučljivo je riješiti više zadataka sa složenim strujnim
krugovima, počevši od jednostavnijih prema složenijima.
Završni dio sata

dopušta, preporučljivo je riješiti ovaj primjer složenoga strujnog kruga koristeći se prvim i
drugim Kirchhoffovim pravilom.
Primjer. Za dani slučaj prikazan na slici odredimo jakosti struja I, I1 i I2.
1 = 2,2 V
2 = 2,1 V
Ru1 = 0,1 
Ru2 = 0,15 
R =1 

Prvo Kirchhoffovo pravilo
– čvor D: I = I1+I2
Drugo Kirchhoffovo pravilo
– petlje:
ABCD 1 - 2 = I1Ru1 – I2Ru2
CDEF 2 = I2Ru2 + IR
Rješavanjem sustava jednadžbi dobit će se rješenja: I = 2,04 A, I1 = 1,62 A i I2 = 0,42

A.

potrebe

Učenici koje žele znati više mogu riješiti interaktivni zadatak jedne složenije kružne petlje
koristeći se Kirchhoffovim pravilima. U zadatku se mogu mijenjati iznosi zadanih veličina pa je
moguće složiti mnoštvo različitih zadataka.
Kirchhoff's Law

Učenicima s teškoćama treba objasniti značenje novih pojmova (npr. spekrotskopija, suma). U
početku je učenicima važno najaviti da će se u ovoj nastavnoj jedinici upoznati s dvama novim
pravilima s pomoću kojih se rješavaju različite vrste složenijih strujnih krugova koja su dobila
naziv po poznatom njemačkom fizičaru i kemičaru.
Radi lakšeg ovladavanja Kirchhoffovim pravilima predlaže se razred podijeliti u manje skupine
od kojih svaka dobije zadatak da prouči prvo, odnosno drugo pravilo. Zatim predstavnici skupina
predstavljaju pravilo, a nastavnik zbraja ključna, odnosno razlikovna obilježja. Važno je da oba
pravila učenici s teškoćama zabilježe/uvrste u mapu u kojoj se nalaze ostale formule i oznake.

4.7. Spajanje otpornika
Ciljevi i zadaće
prirodnih pojava i fizikalnih pojmova te primjena fizikalnih spoznaja u svakodnevnom
 Opisati serijski i paralelni način spajanja otpornika
 Koristiti se Kirchhoffovim pravilima u serijskom i paralelnom spoju otpornika
 Primijeniti Ohmov zakon na cijeli strujni krug

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Koristeći se Kirchhoffovim pravilima došli smo do važnih zaključaka koji se odnose na spojeve
otpornika u serijski i paralelni spoj. Valja napomenuti kako se u praksi vrlo često nailazi na
mješoviti spoj otpornika. Zato pravila naučena o serijskom i paralelnom spoju možemo vrlo
jednostavno primijeniti i na mješoviti spoj.
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz ovu jedinicu DOS-a koja obiluje različitim vrstama
multimedijskih prikaza.
Uvodni dio sata

Kao motivacija za ovu nastavnu jedinicu tijekom uvodnog dijela sata preporučljivo bi bilo donijeti
na nastavni sat nekoliko otpornika različitih iznosa otpora. Ako niste u mogućnosti donijeti
otpornike, vidljivi su i na multimedijskim sadržajima unutar ove jedinice DOS-a.
Podijelite učenicima otpornike ili im pokažite nekoliko fotografija različitih otpornika i neka
pokušaju s pomoću multimedije s početka ove jedinice DOS-a odrediti otpor tih otpornika.
Središnji dio sata

Otpornici se mogu spajati serijski i paralelno. Također, postoje razni načini mješovitog spoja
otpornika gdje se primjenjuju pravila za serijski i paralelni spoj, ovisno o promatranom dijelu
strujnog kruga.
U jedinici DOS-a su na jednostavan način prikazani izvodi kojima se dolazi do formula za

računanje ukupnog otpora u paralelnom i serijskom spoju. U tim se izvodima koriste Ohmov

zakon i Kirchhoffova pravila. Preporučuje se da nastavnik zajedno s učenicima analizira postupak
izvođenja tih formula te da komentira zajedno s učenicima dijelove izvoda u kojima su se koristili
Ohmov zakon i Kirchhoffova pravila.
Formule za računanje ukupnog otpora su vrlo primjenjive na različite vrste spojeva. Međutim,
potrebno je istaknuti i ostale činjenice važne u serijskom i paralelnom spoju. To su odnosi struja
i napona u tim strujnim krugovima. Dakle, ukupni otpor, jakosti struja koje teku otpornicima i
napon na svakom otporniku su fizikalne veličine koje su ključne za rješavanje zadataka s više
spojenih otpornika. Učenicima treba posebno istaknuti upravo te važne činjenice.
Ako vam izvedba školskog sata dopušta, možete zajedno s učenicima pogledati kratki videozapis
u kojemu je opisan način testiranja ispravnosti otpornika.
How to Test a Resistor
Završni dio sata

dopušta, preporučljivo je riješiti ovaj primjer složenog strujnog kruga.
Primjer: Tri su otpornika spojena u strujni krug kao što je prikazano na slici. Koliki je napon na
svakom otporniku i kolika je jakost struje kroz svaki od njih? Unutarnji otpor izvora zanemarite.
Zadano:
U = 12 V
R1 = 60 W
R2 = 120 W
R3 = 240 W

Rješenje:

potrebe

Učenici koje žele znati više mogu riješiti interaktivni zadatak jedne složenije kružne petlje. U
zadatku se mogu mijenjati iznosi zadanim veličinama pa je moguće složiti mnoštvo različitih
zadataka.
Interaktivni zadatak spajanja otpornika u mješoviti spoj Electrical circuits

U ovoj se nastavnoj jedinici nalazi dosta teksta koji je na primjeren način sažet u poglavlju ..i na
kraju.. Učenicima s teškoćama preporučuje se usmenim putem objasniti dva osnovna načina
spajanja otpornika u strujni krug te pripadajuće formule. Ujedno je važno primjere spajanja
povezati s primjerima iz kućanstva/okruženja.

4.8. Električni mjerni instrumenti
Ciljevi i zadaće
prirodnih pojava i fizikalnih pojmova te primjena fizikalnih spoznaja u svakodnevnom
kulturi, tehnologiji te u privatnom i profesionalnom životu
 Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještina te primjenjivanje u privatnom, društvenom i
 Prepoznati električne mjerne instrumente
 Nabrojiti električne mjerne instrumente
 Nacrtati simbole električnih mjernih instrumenata
 Spojiti mjerne instrumente u strujni krug

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u tri školska sata. Preporučuje se obraditi ju kako
kompetencije.
Iako ova jedinica obiluje multimedijom s pomoću koje će učenici steći dojam o električnim
mjernim instrumentima i njihovu spajanju u strujni krug, preporučuje se da učenici pod
nadzorom nastavnika samostalno priključe voltmetar i ampermetar u strujni krug. Vrlo je važno
prethodno odabrati ispravno mjerno područje i potrebno je učenike posebno upozoriti na tu
činjenicu. Mjerna područja ampermetra i voltmetra odabiru se uvijek od najvećeg prema
manjem, uz prethodno ispravno odabran režim rada ‒ za istosmjerne ili izmjenične vrijednosti
struje ili napona. Neoprezno i nestručno rukovanje električnim instrumentima može uzrokovati
njihovo oštećenje (izgaranja maloga rastalnog osigurača u nekim modelima).
Uvodni dio sata

Ako ste u mogućnosti, donesite na nastavni sat nekoliko različitih mjernih instrumenata i
podijelite ih učenicima. Predložite im da ih dobro prouče i nastoje uočiti što više detalja na njima.
Ako niste u mogućnosti donijeti instrumente na školski sat, pokažite učenicima nekoliko različitih
fotografija električnih mjernih instrumenata.
Pokušajte s nekoliko pitanja motivirati učenike da istraže pojedinosti o tim instrumentima.
 U koje se svrhe koriste ti instrumenti?

 Koliku najveću vrijednost mogu izmjeriti?
 Čemu služe različiti konektori na njima?
 Može li se njima mjeriti istosmjerne, izmjenične ili obje vrijednosti struje/napona?
 Što bi mogle predstavljati različite oznake na njima?

Rasprava o mjernim instrumentima i istraživanje njihovih pojedinosti može poslužiti kao
motivacija za nastavak proučavanja ove jedinice DOS-a.
Središnji dio sata

Tijekom središnjeg dijela sata treba obraditi dio koji se odnosi na galvanometar. Način rada
galvanometra je kratko i jednostavno opisan u jedinici DOS-a. Razumijevanje načina rada
galvanometra osobito je važno kako bi se shvatio način rada svih ostalih instrumenata.
Danas se upotrebljavaju uglavnom digitalni mjerni instrumenti koji imaju LCD zaslon na kojemu
se prikazuju izmjerene vrijednosti. Svakako je preporučljivo uputiti i na slične instrumente koji
imaju kazaljku i pozadinsku mjernu ljestvicu na kojoj se očitavaju izmjerene veličine. Potrebno
je spomenuti kako neki analogni instrumenti imaju na mjernoj ljestvici zrcalo (prikazano na slici)
kako bi se što točnije očitala izmjerena vrijednost. Pogled na mjernu ljestvicu preko kazaljke
mora biti usmjeren što okomitije prema površini na kojoj je smještena mjerna ljestvica.
Proširivanje mjernog područja ampermetra i voltmetra izuzetno je važan dio ove jedinice DOS-
a. Zato osobitu pozornost treba posvetiti upravo tim dvama načinima proširivanja mjernog
područja.
Završni dio sata

dopušta, preporučljivo je riješiti ovaj primjer proširivanja mjernog područja voltmentra.
Primjer: Koliki predotpor (shunt) treba serijski spojiti s voltmetrom poznatog unutarnjeg otpora
da biste njime mogli mjeriti N puta veći napon?

I = I1 + Ig
U = Up + Ug
Up = RpIg
Ug = RgI
Uvjet zadatka:
Up = U – Ug = NUg – Ug
Up = (N – 1)Ug
RpIg = (N – 1)RgIg  Rp = (N – 1) Rg

potrebe

Istražite na internetu informacije o raznim vrstama električnih mjernih instrumenata koji se

upotrebljavaju u svakodnevnom životu i osmislite kratko predavanje (od 5 do 10 minuta) o
njihovoj svrsi i načinu uporabe.
Možete se poslužiti nizom besplatnih alata za izradu ikonografija ili prezentacija koje možete
pronaći na internetu.

Popis nekih zanimljivijih besplatnih alata koje možete istražiti i primijeniti u svojemu radu nalazi
se na poveznicama:

Mjerne instrumente predstavljene u ovoj nastavnoj jedinici, što je više moguće, valja povezati s
pripadajućim fotografijama (radi lakšeg upamćivanja naziva i funkcije). Učenici mogu dobiti
zadatak da pronađu još primjera pretražujući internetske izvore. Ne preporučuje se inzistirati
na poznavanju istoznačnica nego je dovoljno učeniku s teškoćom skrenuti pozornost na jedan
pojam koji treba upamtiti (ili multimetar ili unimetar).

Ciljevi i zadaće
zadatke
 Primijeniti zakone i pravila električne struje na probleme iz fizike i svakodnevnog života
 Metakognicija
 Suradnja

Općenite upute
Ova jedinica namijenjena ja za rad tijekom jednoga školskog sata. Namijenjena ja za učenički
Jedinica DOS-a sadržava nekoliko različitih vrsta zadataka koji se odnose na primjere iz
svakodnevnog života. Prijedlog je da se tijekom jednoga školskog sata riješe dani zadatci. Pri
kraju jedinice navedena je i opširna uputa za izvođenje zanimljive laboratorijske vježbe. Ako ste
u mogućnosti nabaviti navedenu opremu za izvođenje vježbe i ako imate dovoljno vremena,
preporuka je da ju odradite.
Svaki zadatak u jedinici ima i rješenje. Koristeći se sadržajima obrađenih jedinica, učenici će
riješiti primjere za samostalni rad. Prije toga se preporučuje ponoviti važne činjenice iz
prethodnih osam jedinica.

potrebe
U provedbi aktivnosti za samostalno učenje preporučuje se primjenjivati smjernice o prilagodbi

okruženja, materijala i/ili sadržaja. Prilagodbe valja odabirati na osnovi specifičnih obilježja
učenika s teškoćama.
Moguće prilagodbe materijala i načina poučavanja:
 ponoviti ili pojednostavniti upute

 jezično prilagoditi složenije zadatke
 koristiti se vizualnom pomoći: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i ilustracijama,
označiti bojom ili podebljati tisak
 razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke
 povećati razmak između redaka
 formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati i postaviti na vidljivo mjesto
 omogućiti uporabu džepnog računala
 voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta s obzirom na specifičnosti učenika
 omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka
 uporaba različitih alata koji olakšavaju učenje.
Ako učenik s teškoćama rabi asistivnu tehnologiju, potrebno ju je integrirati i u aktivnosti za

samostalno učenje.

Pojedini se postupci primjenjuju kod određene skupine učenika s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama:
 povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika kako bi se osigurala motiviranost,

najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)
 smanjiti zahtjeve za pisanje ili prepisivanje s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u
trenutcima zasićenosti, uporaba podsjetnika (poremećaj pozornosti)
 upotrijebiti font sans serif, prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt), poravnati tekst na
lijevu stranu (specifične teškoće učenja)
 objasniti zadatak usmenim putem, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne
materijale (motoričke teškoće)
 ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja s obzirom na izvor zvuka (oštećenje
sluha) itd.
U osmišljavanju prilagodbi uvijek treba raditi timski i stalno surađivati sa stručnim timom škole,
pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Svim je učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama važno osigurati da aktivno sudjeluju u aktivnostima za slobodno učenje. Ujedno se
preporučuje ciljano organizirati učenje u skupinama gdje će učenik imati prigodu surađivati s
vršnjacima (uz jasne upute svim članovima skupine).

ishoda
Ciljevi i zadaće
zadatke
 Metakognicija
 Suradnja
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 4. Električna struja osmišljena je u

obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i stajališta. Učenicima služi za ponavljanje te im
daje povratnu informaciju o točnosti rješenja i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog

modula. Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik dobiva smjernice za daljnje
učenje na temelju vlastitih postignuća.

Na kraju gotovo svake jedinice je nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje
za provjeru usvojenosti svih odgojno-obrazovnih ishoda modula. Točno su naznačeni odgojno-
obrazovni ishodi čiju usvojenost pojedini zadatak provjerava.

Fizika
Modul 5: Magnetsko polje


Modul 5: Magnetsko polje

 Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještina te njihovo primjenjivanje u privatnom,
 Razlikovati vrste magneta
 Interpretirati pravilo desne ruke: za smjer magnetskog polja oko ravnog vodiča kojim teče
struja, za smjer magnetskog polja unutar zavojnice kojom teče struja i kod određivanja
magnetske sile na vodič kojim teče struja
 Objasniti magnetsko polje električne struje
 Razlikovati fizikalne veličine jakost magnetskog polja i magnetska indukcija
 Metakognicija
 Suradnja
 Digitalna pismenost i uporaba tehnologija
 Razvijanje istraživačkih vještina
 Razvijanje vještina individualnog rada, ali i rada u timu
 Predstavljanje svojih ideja i rješenja problema
Fizika 2 / Modul 5: Magnetsko polje


i ikonografija:
Također se preporučuje da se tijekom ovoga modula koristite alatima i uslugama iz paketa

Microsoft Office 365, koji je za sve učenike, studente i nastavnike besplatan za upotrebu u online
verziji ili se može instalirati na računalo.
S pomoću besplatne Office 365 usluge i alata moguća je komunikacija i suradnja između svih
Svakako se preporučuje da istražite mogućnosti i prednosti ovoga besplatnog paketa alata i

usluga.

Operativni plan

5. Magnetsko 11 + 1
polje
5.1. Magneti i magnetsko polje 1

5.2. Magnetska sila na strujnu petlju 2
5.3. Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju 3
5.4. Magnetsko polje električne struje 3
5.5. Magnetska sila između dvaju ravnih paralelnih vodiča 2


5.1.Magneti i magnetsko polje
Ciljevi i zadaće
 Izreći definiciju magnetskog polja
 Skicirati silnice prirodnog magneta
 Nabrojiti vrste magneta
 Demonstrirati prikaz magnetskih silnica prirodnog magneta

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
nastavna jedinica Magneti i magnetsko polje.
Jedinica sadrži niz slika i multimedijskih sadržaja koji su pažljivo odabrani kako bi pojmovi koji se
odnose na magnetsko polje (prirodni magneti, umjetni magneti, polovi, magnetske silnice i sl.)
bili razumljiviji korisnicima DOS-a. Navode se i mnogi primjeri iz svakodnevnog života u kojima
su opisane pojave koje se obrađuju u jedinici.
Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima; za obradu, vježbanje, ponavljanje te
samostalni, suradnički ili projektni rad učenika.
Uvodni dio sata

Ako možete, priredite za uvodni dio sata nekoliko prirodnih magneta različitih oblika. Npr.
štapićasti, potkovičasti ili različite vrste prirodnih magneta koji se rabe u raznim elektroničkim
uređajima. Podijelite učenicima te magnete i povedite uvodnu raspravu o primijećenim
pojavama.
Raspravu možete početi s nekoliko pitanja. Na primjer:
 Što se događa s dva prirodna magneta kad ih primaknete jedan drugome u različitim
položajima?
 Koje materijale magneti privlače, a koje ne?
 Što bi se dogodilo s polovima kad biste magnete prepolovili?
 Zašto magneti neke kovanice privlače, a neke ne?
 Pretpostavite na kojemu principu rade prirodni magneti.
Na temelju takvih i sličnih pitanja povedite s učenicima raspravu kojom ćete početi modul i
nastavnu jedinicu Magnetsko polje.

Središnji dio sata
Pripremite za središnji dio sata štapićasti magnet, komad prozirnog ravnog stakla i metalnu
strugotinu. Ako imate grafoskop, postavite na njega prvo magnet, preko njega ravno staklo i
pospite ravnomjerno metalnom strugotinom. Na zaslonu na kojemu projicirate ovaj
demonstracijski pokus bit će vidljiva ovakva slika:
To je jednostavan demonstracijski pokus koji su učenici vjerojatno vidjeli još u osnovnoj školi.
Međutim, pokušajte s njima povesti raspravu o razlozima zbog kojih su se komadići metalne
strugotine razmjestili upravo kao što je vidljivo na slici.
Također je moguće izvesti još nekoliko jednostavnih demonstracijskih pokusa, koji bi uz osnovni
sadržaj DOS-a i multimedijske sadržaje koji su dio DOS-a učenicima sat mogli učiniti zanimljivim
i dinamičnim.
Pripremite dva komada metalne žice duljine dvadesetak centimetara. Neka žica bude od metala
koji se može lako magnetizirati i neka bude takve debljine da se lako može prerezati škarama za
rezanje žice.
Magnetizirajte jedan komad žice prirodnim magnetom povlačeći magnet po žici samo u jednom
smjeru. Pokažite da je žica magnetizirana tako da je uronite u metalnu strugotinu. Na njoj će
ostati komadići strugotine. Potom je očistite od strugotine i ponovno magnetizirajte te je
razrežite na nekoliko komada. Pokažite učenicima kako su ti komadi žice i dalje magnetizirani te
kako i dalje imaju dva pola. To možete dokazati tako da komade žice približite magnetnoj igli.
Ona će pokazati smjer magnetizacije komada žice.
Drugi komad žice savijte u obliku slova J. Objesite taj komad žice na horizontalni komad šipke
koji ste prethodno postavili na laboratorijski stalak tako da visi na njemu. Na drugi stalak
horizontalno pričvrstite jak štapićasti magnet u visini žice. Primaknite taj magnet zajedno sa
stalkom komadu žice koji visi na drugom stalku, pa će žica zbog djelovanja magnetskog polja
zauzeti horizontalan položaj. Nastojte stalke postaviti tako da magnet ne dodiruje komad žice,

a drži tu žicu u horizontalnom položaju. Potom zagrijavajte taj komad žice dokle god ne padne
iz tog položaja u onaj u kojemu je bila prije djelovanja magnetskog polja.
Povedite raspravu o primijećenom događaju i utjecaju topline na magnetičnost tvari. Moguće

je učenicima zadati samostalno istraživanje i rad kojim bi mogli opisati prikazanu pojavu.
Završni dio sata

U završnom dijelu sata ponovite sve novo naučene činjenice koje su navedene u završnom dijelu
jedinice DOS-a. Ako vam artikulacija sata dopušta, proučite s učenicima nekoliko kratkih video
predavanja i interaktivnu animaciju, navedene u dijelu ovoga priručnika pod nazivom Pomoćni
interaktivni sadržaji.

potrebe

Važno svojstvo supravodiča je da oni odbijaju magnetsko polje, to jest ponašaju se kao savršeni
dijamagneti. Zbog te pojave supravodiči imaju sposobnost "lebdenja" u magnetskom polju. Ta
pojava naziva se još i Meissnerov učinak.
To se svojstvo primjenjuje kod tzv. "levitirajućih vlakova".
Istražite te pojave i priredite kratko predavanje na temu magnetske levitacije te ga izložite na

početku jednog od sljedećih školskih sati.
Svaki od tih alata moguće je pronaći na navedenim internetskim stranicama. Njihova uporaba
je intuitivna i uz malo proučavanja vrlo su jednostavni za rad.

na računalo.


Kako biste sadržaje ovog modula prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima sa
specifičnim teškoćama u učenju, uvijek valja imati na umu da su oni heterogena skupina i da
odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinih učenika.
Činjenice o magnetima i magnetskom polju vizualno su dobro prikazane i strukturirane su na

razumljiv način (posebno tablica u kojoj su prikazane vrste magneta). Učenike s teškoćama valja
potaknuti da se prisjete gdje se u svakodnevici susreću s magnetima. Magnetske silnice su
također jasno prikazane u animaciji koju prema potrebi valja ponoviti. Učenike s jezičnim
teškoćama valja upozoriti na značenja pojedinih riječi (npr. Magnezij kao grad, probni magnet,
magnetna igla).
Od učenika s motoričkim teškoćama ne treba očekivati da skiciraju silnice prirodnog magneta,

već se isti ishod učenja može provjeriti prepoznavanjem slika magnetskih polja prikazanih
magnetskim silnicama. Učenik s poremećajem iz spektra autizma ili učenik s poremećajem
pažnje može unaprijed dobiti zadatak da razred upozna s nekoliko činjenica iz života fizičara
Hansa Christiana Oersteda. Učeniku s poremećajem iz spektra autizma valja najaviti pokuse
kojih u ovoj nastavnoj jedinici ima mnogo.

5.2. Magnetska sila na strujnu petlju
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti formule za magnetsku silu na strujnu petlju
 Prepoznati fizikalne veličine u formuli za magnetsku silu na strujnu petlju
 Skicirati vektorski prikaz fizikalnih veličina na strujnoj petlji u magnetskom polju

 Primijeniti pravilo desne ruke prilikom prikaza vektorskih fizikalnih veličina kod strujne
petlje u magnetskom polju
 Riješiti zadatak sa strujnom petljom u magnetskom polju
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Magnetska sila na strujnu petlju jedinica je DOS-a koja se obrađuje tijekom dvaju školskih sati.
Prije početka obrade ove nastavne jedinice preporučljivo je ponoviti osnovne činjenice o
magnetskom polju koje su do sada obrađene.
Na kraju jedinice nalaze se zadaci za provjeru usvojenosti ishoda. Tijekom obrade i vođenja
učenici samostalno, ova jedinica DOS-a može poslužiti za vrednovanje njihovih postignuća.
Uvodni dio sata

Prisjetite se i ponovite osnovne činjenice o magnetskom polju navedene u jedinici 5.1. Magneti
i magnetsko polje. Počnite raspravu s nekoliko pitanja o magnetskom polju. Na primjer:
 Kako se mogu zorno predočiti magnetske silnice prirodnog magneta?

 Jeste li primijetili u kojem su području te silnice gušće, a u kojemu rjeđe?
 Kako biste povezali djelovanje magnetskog polja u područjima oko magneta?
U ovoj jedinici uvodi se nova fizikalna jedinica magnetska indukcija B i njezina mjerna jedinica.
Preporučuje se učenike upozoriti na važnost te fizikalne veličine prilikom objašnjavanja
magnetskog polja. U jedinici DOS-a se na eksperimentalan način dolazi do zaključaka o kojim sve
veličinama ovisi djelovanje sile na vodič u magnetskom polju kojim teče struja.

Središnji dio sata
Uz multimedijske sadržaje u jedinici DOS-a Magnetska sila na strujnu petlju, možete zajedno s
učenicima proučiti i analizirati sljedeću interaktivnu animaciju.
Interaktivna animacija pokusa magnetske sile na strujnu petlju
http://www.physics-chemistry-interactive-flash-
animation.com/electricity_electromagnetism_interactive/lorentz_force_rail_gun_three_finger
s_right_hand_rule.htm
Interakcija sadrži i pravilo desne ruke, koje je vrlo važno za razumijevanje ne samo ove nastavne
jedinice nego i za razumijevanje magnetskih pojava općenito. Stoga, ako ste odlučili prikazati
ovu interaktivnu animaciju, potrebno je osobitu pozornost posvetiti pravilu desne ruke, koje se
navodi u ovoj interakciji.
Interakcija se pokreće tako da mišem zahvatite crnu i crvenu žicu i postavite ih u pripadajuće
konektore. Potom uključite prekidač i vodič će se početi gibati u magnetskom polju. Možete
povećati ili smanjiti napon na potenciometru i proučavati promjene u gibanju vodiča. Također
je moguće i zamijeniti mjesta žicama na konektorima pa će se promijeniti smjer gibanja vodiča.
Povežite prikazane pojave s formulom za magnetsku silu na strujnu petlju i povedite raspravu.
Obratite tijekom proučavanja interakcije pozornost i na smjer pripadajućih vektora fizikalnih
veličina na dijelu interaktivne animacije koja prikazuje pravilo desne ruke.
Završni dio sata

Ponovite najvažnije činjenice naučene u ovoj jedinici DOS-a, raspravite o kojim fizikalnim
veličinama ovisi magnetska sila na ravan vodič u magnetskom polju kojim teče struja. Ako vam
artikulacija sata dopušta, pogledajte zajedno s učenicima tri kratka video predavanja i
analizirajte dvije interaktivne animacija navedene u dijelu priručnika Pomoćni interaktivni
sadržaji.

potrebe

Predlaže se da učenicima koji žele znati više ponudite rješavanje sljedećeg složenijeg zadatka.
Vodič duljine 1 m lebdi u magnetskom polju indukcije 1 T. Masa vodiča iznosi 100 g. Odredite
koliku jakost mora imati struja koja teče vodičem kako bi on lebdio u tom magnetskom polju.

Rješenje: 1 A

Nove fizikalne veličine opisane su jednostavnim jezikom te su otisnute podebljano, što će
olakšati upamćivanje i praćenje sadržaja učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju. Oznaku
za magnetsku indukciju i pripadajuću mjernu jedinicu, kao i nove izraze za Ampereovu silu, valja
postaviti na vidljivo mjesto u prostoru ili u osobni podsjetnik u kojem se nalaze formule, oznake
i mjerne jedinice. Dostupnost formula olakšat će rješavanje zadataka u kojima se zahtijeva
primjena formula iz prethodnih nastavnih jedinica.
Učenicima s teškoćama koji sporije svladavaju sadržaje iz fizike preporučuje se pojednostavniti

ponuđene zadatke (primjerice, na razinu jednostavne primjene novih formula). Uoči animacije
u okviru poglavlja Magnetska sila na strujnu petlju preporučuje se najaviti elemente animacije
te učenicima dati jasnu uputu o tome na što valja obratiti pozornost.
Skiciranje vektorskog prikaza fizikalnih veličina na strujnoj petlji u magnetskom polju može se
provjeriti i tako da učenik s teškoćama tumači prikazane fizikalne veličine na strujnoj petlji
(skiciranje se izostavlja).

5.3. Gibanje nabijene čestice u magnetskom
polju
Ciljevi i zadaće
Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za poznavanje i razumijevanje
prirodnih pojava i fizikalnih pojmova te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom životu,
tehnici i proizvodnji
Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema
Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica
Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike
Razvijanje sposobnosti promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja
Razvijanje fizikalnog načina mišljenja i komunikacije, razvijanje pozitivnog odnosa prema fizici
i svijesti o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za cjeloživotno učenje i nastavak
fizikalnog obrazovanja

 Opisati Lorentzovu silu pri gibanju naboja u magnetskom polju
 Primijeniti pravilo desne ruke kod prikaza fizikalnih veličina pri gibanju naboja u
magnetskom polju
 Skicirati vektorski dijagram fizikalnih veličina
 Riješiti numerički i konceptualni zadatak
 Povezati međusobni utjecaj fizikalnih veličina pri gibanju nabijene čestice magnetskim
poljem
 Metakognicija
 Suradnja
 Razvijanje istraživačke vještine
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu u tri školska sata. Tijekom ta tri školska sata
Osim multimedijskih ova jedinica sadrži i interaktivne sadržaje. U jedinici se također nalazi i niz
različitih zadataka s postupkom rješavanja.
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz rad u ovoj jedinici DOS-a.
Uvodni dio sata

Kao motivaciju za nastavnu jedinicu Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju može se
pogledati kratka videoanimacija principa rada katodne cijevi. U animaciji je kratko opisano kako
na nabijene čestice utječu električno i magnetsko polje.
Cathode Ray Tube
Nakon pogledane animacije možete povesti kratku raspravu o nabojima u magnetskom polju.
Uz nekoliko pitanja povedite raspravu. Na primjer:

 Djeluje li električno polje na nabijenu česticu dok ona miruje? Zašto?
 Djeluje li magnetsko polje na česticu dok ona miruje? Zašto?
 Što mislite o čemu sve ovisi polumjer putanje nabijene čestice?
Nakon kraće rasprave može se pogledati jednominutni video pokusa u kojemu se prikazuje kako
magnetsko polje utječe na nabijenu česticu.
RC Unit 3: Demo - Cathode Ray Tube
Središnji dio sata

U središnjem dijelu sata valjalo bi napraviti izvod za Lorentzovu silu. Čitav izvod je detaljno
razrađen u jedinici DOS-a. Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz matematički izvod
formule za Lorentzovu silu. U ovoj jedinici se navodi i jednostavan izvod za polumjer putanje
nabijene čestice u magnetskom polju i primjena pravila desne ruke. Valjalo bi učenike posebno
upozoriti na razlike u putanji pozitivno i negativno nabijene čestice u magnetskom polju i
ispravnu uporabu pravila desne (odnosno lijeve) ruke pri određivanju smjera vektora fizikalnih
veličina o kojima ovisi polumjer te putanje.
Završni dio sata

U završnom dijelu sata preporučuje se pogledati vrlo jednostavnu animaciju principa rada
ciklotrona. Video traje 6 minuta i 44 sekunde, a moguće je uključiti i titlove kako bi se lakše
pratio izneseni sadržaj.
Principle and Working of Cyclotron
Ako vam artikulacija sata dopušta, proučite s učenicima nekoliko preporučenih kratkih
videopredavanja i interaktivnih animacija koje se odnose na gibanje nabijene čestice u
magnetskom polju i primjenu pravila desne ruke. Svi navedeni multimedijski sadržaji nalaze se
u dijelu ovoga priručnika pod nazivom Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Kružni prsten napravljen od vodljive žice ima polumjer 1 m. Kroz njega teče struja jakosti 2 A.
Nabijena čestica s nabojem 3·10-3 C udaljena je od ravnine prstena 0,5 m i giba se brzinom 2·106

m/s uzduž ravnine prstena. Odredite iznos sile koja djeluje na česticu u trenutku kad se nalazi
okomito iznad središta prstena na danoj udaljenosti, kao što prikazuje slika.
Rješenje: F ≈ 5,4 mN

Učenicima s teškoćama u razvoju valja jednostavnim jezikom pojasniti sadržaj pokusa. Pritom je
važno utvrditi razumiju li učenici sve pojmove (npr. induktor).
Ilustraciju pod nazivom Djelovanje magnetske sile na naboj u gibanju važno je obrazložiti
usmenim putem, jer se u tekstu koji je najavljuje nalaze mnogobrojna nabrajanja i zahtjevan je
za učenike koji imaju teškoće jezičnoga razumijevanja.
Definiciju za Lorentzovu silu također valja jezično urediti:
„Lorentzova sila je sila koja djeluje na električki nabijenu česticu (Q) koja se giba brzinom (v)
okomito na silnice magnetskog polja indukcije B.“
Kod ilustracije pravila desne ruke je važno povezivati oznake s pripadajućim značenjima.
U prvom zadatku nastavnik mora pružiti jasne upute i zadatke za učenike s teškoćama.
Kod ishoda koji se odnosi na skiciranje vektorskog dijagrama fizikalnih veličina valja postupiti
kao što je navedeno u prethodnim nastavnim jedinicama. Preporučuje se odabir ključnih i
jednostavnijih numeričkih zadataka za učenike s diskalkulijom kao i za one s motoričkim
teškoćama (koji ne zahtijevaju mnogo matematičkih operacija, odnosno dugačke izračune).

5.4. Magnetsko polje električne struje
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti pravilo desne ruke prilikom prikaza magnetskih silnica oko vodiča kojim teče
struja
 Skicirati magnetske silnice oko vodiča kojim teče struja

 Povezati fizikalne veličine u formulu kojom se definira jakost magnetskog polja električne
struje
 Riješiti numerički i konceptualni zadatak
 Osmisliti pokus kojim bi se prikazalo magnetsko polje električne struje
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Na kraju jedinice nalaze se zadaci za provjeru usvojenosti ishoda. Tijekom obrade i vođenja
učenici samostalno, ova jedinica DOS-a može poslužiti za vrednovanje njihovih postignuća.
Uvodni dio sata

Kao uvodnu motivaciju za početak rasprave o magnetskom polju električne struje možete
pogledati ovaj kratki video, u kojemu je prikazano kako električna struja svojim protjecanjem
kroz različite oblike vodiča stvara magnetsko polje oko tih vodiča.
Magnetic field of a current
Nakon pogledanog videa moguće je povesti kratku raspravu o stvaranju magnetskog polja oko
vodiča kojim teče struja.

Također, valja upozoriti na vrlo važnu povijesnu činjenicu o otkriću danskog fizičara i kemičara
Hansa Christiana Oersteda (1777. – 1851.) o nastanku magnetskog polja oko vodiča kojim teče
struja.
Središnji dio sata

U ovoj jedinici DOS-a definirana je jakost magnetskog polja H i magnetska indukcija B oko ravnog
vodiča i u zavojnici, kojima teče struja. Svakako bi valjalo posebnu pozornost posvetiti tim
činjenicama, ali i primjeni pravila desne ruke, kojim se služimo pri određivanju orijentacije danih
vektorskih fizikalnih veličina.
Sljedeća dva kratka videa mogu dodatno poslužiti pri vizualizaciji magnetskog polja oko ravnog
vodiča i magnetskog polja u zavojnici te primjeni pravila desne ruke.
Magnetic field around a Wire
Solenoid
Završni dio sata

U završnom dijelu sata moguće je proučiti s učenicima nekoliko preporučenih kratkih
videopredavanja i interaktivnih animacija koje se odnose na magnetsko polje električne struje i
primjenu pravila desne ruke. Svi navedeni multimedijski sadržaji nalaze se u dijelu ovog
priručnika pod nazivom Pomoćni interaktivni sadržaji.
U završnom dijelu sata možete izraditi jedan mali praktični rad ili preporučiti učenicima njegovu
izradu kod kuće. Kratka uputa nalazi se u videoprilogu u trajanju od 2 minute.
Build your electric magnet in 30 seconds 🔴 Tutorial
Valja napomenuti učenicima koji budu samostalno izvodili taj praktični rad da strujni krug ne
drže dugo zatvorenim zbog pregrijavanja vodljive žice i izgaranja izolacije.

potrebe


Beskonačno dugačak vodič svinut je na jednom dijelu u kružni luk, kao što je prikazano na slici.
Vodič je svinut pod kutom od 30⁰, a svinuti dio opisuje dio kružnice polumjera 0,2 m. Odredite
iznos magnetske indukcije u središtu zakrivljenog dijela vodiča ako njime teče struja jakosti 1 A.
Rješenje: B = 2,31 μT

Ključna obilježja Oerstedova pokusa valja sumirati nakon pregledanih pokusa.
Formule i glavne informacije koje se odnose na magnetsko polje ravnog vodiča, kružne petlje i
zavojnice kojom teče struja valja povezati u cjelinu te svakoj od navedenih situacija pripisati
pripadajuću formulu (na zaslonu uređaja, posteru, nekom od alata za prezentaciju na sličan
način kako su prikazane vrste magneta u jedinici 5.1. ili onako kako je to učinjeno u poglavlju „I
na kraju…“). Učenici s teškoćama otežano samostalno strukturiraju gradivo, a na taj „sažeti“
način će ga brže upamtiti i lakše razumjeti.
U poglavlju o magnetskim svojstvima materijala učenici se susreću s mnogim novim pojmovima

(relativna, apsolutna permeabilnost, dijamagneti, paramagneti..). Nove pojmove valja vizualno
istaknuti i pokušati ih približiti učenicima s pomoću asocijacija, jer će ih učenici sa slabijim
jezičnim sposobnostima teško upamtiti.
Pojedini učenici s teškoćama mogu dobiti zadatak da s razredom podijele zanimljivost koja se
odnosi na primjenu zavojnica u različitim uređajima.

5.5. Magnetska sila između dvaju paralelnih
vodiča kojima teče struja
Ciljevi i zadaće
 Razlučiti smjer djelovanja sile između dvaju ravnih paralelnih vodiča s obzirom na smjer
prolaska struje kroz njih
 Primijeniti formulu za silu između dvaju ravnih paralelnih vodiča
 Pokazati primjenu magnetske sile između dvaju ravnih paralelnih vodiča u elektrotehnici
 Riješiti zadatak sa strujnom petljom i beskonačnim ravnim vodičem kroz koji protječe
električna struja

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Magnetska sila između dvaju ravnih paralelnih vodiča jedinica je DOS-a koja se obrađuje tijekom
dvaju školskih sati.
magnetskom polju koje su do sada obrađene. Osobito se preporučuje ponoviti jedinice: 5.2.
Magnetska sila na strujnu petlju i 5.4. Magnetsko polje električne struje.
Osim multimedijskih, ova jedinica ima i interaktivne sadržaje. U jedinici se također nalazi i niz
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz rad u ovoj jedinici DOS-a.
Uvodni dio sata

Preporučljivo je u uvodnom dijelu sata istaknuti dvije važne činjenice koje smo naučili u
jedinicama 5.2. Magnetska sila na strujnu petlju i 5.4. Magnetsko polje električne struje. To su:
Magnetska sila, kojom magnetsko polje djeluje na vodič kojim teče električna struja naziva se
Ampereova sila i računa se formulom F=BIl. Mjerna jedinica je njutn, N.
𝐼
Magnetska indukcija ravnog vodiča kojim teče struja dana je formulom: 𝐵 = 𝜇 . Mjerna
2𝜋𝑟
jedinica za magnetsku indukciju je tesla T.
Kao motivaciju za početak obrade ove jedinice DOS-a možete zajedno s učenicima kao dodatak
pogledati i sljedeći video demonstracijskog pokusa magnetske sile između dvaju paralelnih
vodiča kojima teče struja.
Electromagnetic force on parallel wires

Središnji dio sata
U središnjem dijelu sata preporučljivo je napraviti izvod za silu koja djeluje između dvaju
paralelnih vodiča kojima teče struja. Valjalo bi napomenuti kako između dvaju paralelnih vodiča
kojima struja teče u istom smjeru djeluje privlačna sila, a između dvaju paralelnih vodiča kojima
struja teče u suprotnim smjerovima djeluje odbojna sila.
Također, treba se prisjetiti 3. Newtonova zakona i napomenuti kako jednaka sila djeluje na oba
vodiča, bez obzira na iznos jakosti struje koja teče njima.
Završni dio sata

Prilikom ponavljanja važnih činjenica naučenih u ovoj jedinici DOS-a i ponavljanja pravila desne
ruke možete se poslužiti Geogebrinom 3D animacijom magnetske sile između paralelnih vodiča
kojima teče struja.
3D Force on current in Magnetic field
Ako vam vremenska ograničenja nastavnog sata dopuštaju, proučite s učenicima dva dodatna
kratka videopredavanja i interaktivnu animaciju, koji se odnose na magnetsku silu između dvaju
paralelnih vodiča kojima teče struja te primjenu pravila desne ruke. Svi navedeni multimedijski
sadržaji nalaze se u dijelu ovog priručnika pod nazivom Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Pravokutna petlja kojom teče struja 10 A nalazi se pokraj beskonačno dugačkog vodiča kojim
teče struja 6 A, kao što je prikazano na slici. Kolika je ukupna magnetska sila koja djeluje na
petlju?

Rješenje: 9 μN

Preporučuje se provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve pojmove (npr. permanentni,
antiparalelan).
Formulu koja prikazuje magnetsku silu između dvaju paralelnih vodiča valja uvrstiti uz ostale
formule i mjerne jedinice (osobna mapa, poster, web alat). Uz formulu je uvijek važno označiti
svaku oznaku.
Definiciju struje jakosti 1 A valja tumačiti uz vizualnu podršku, jer sadrži niz informacija koje će
djeca s teškoćama lakše obraditi ako su im predočene uz ilustraciju/animaciju. Isto vrijedi i za
opažanje pokusa o zakonitostima odbijanja, odnosno privlačenja dviju paralelnih žica kroz koje
teče struja, ovisno o smjeru struje.
Primjer 1. zahtijeva primjenu složenijih matematičkih operacija, koje će biti zahtjevne učenicima
koji imaju diskalkuliju i koji su općenito sporiji u računanju; kad god je moguće, njima valja
ponuditi jednostavnije numeričke zadatke.

Ciljevi i zadaće
 Primijeniti zakone koji se odnose na magnetsko polje na probleme iz fizike i svakodnevnog
života
 Metakognicija
 Suradnja

Općenite upute
Ova jedinica namijenjena je za rad tijekom jednoga školskog sata. Namijenjena je za učenički
samostalni rad, kako bi ostvarili ishode navedene u rubrici Ciljevi, ishodi, kompetencije.
Jedinica DOS-a sadrži nekoliko različitih tipova zadataka koji se odnose na primjere iz
svakodnevnog života. Predlažemo da se tijekom jednog školskog sata riješe pripremljeni zadaci.
Pri kraju jedinice nalazi se i detaljna uputa za izvođenje zanimljive laboratorijske vježbe. Ako
možete nabaviti navedenu opremu za izvođenje vježbe i ako imate dovoljno vremena za njezino
izvedbu, preporučujemo da je odradite.
Svaki zadatak u jedinici ima i rješenje. Koristeći se sadržajima prethodno obrađenih jedinica
učenici će riješiti primjere za samostalni rad. Preporuka je: prije toga ponoviti važne činjenice iz
prethodnih osam jedinica.

potrebe

Ovdje je nekoliko pitanja i zadataka za učenike koji žele znati više. Učenici mogu proučavati
pitanja i rješavati zadatke samostalno ili u paru.
1. Djeluje li magnetsko polje na nabijenu česticu u mirovanju? Kako magnetsko polje djeluje na
česticu u gibanju?
2. Je li smjer gibanja čestice u magnetskom polju važan za iznos magnetske sile?
3. Kad je iznos magnetske sile na gibanje nabijene čestice u magnetskom polju najveći, a kad
najmanji?
4. Magnetska sila djeluje okomito na smjer gibanja čestice i na smjer magnetskog polja. Smjer i
orijentaciju magnetske sile određujemo pravilom desne ruke. Objasnite primjenu pravila desne
ruke pri određivanju smjera i orijentacije magnetske sile.
5. Na elektron u električnom polju uvijek djeluje električna sila, dok na elektron u magnetskom
polju magnetska sila može, ali i ne mora djelovati. O čemu to ovisi?

6. Gibanje nabijene čestice u homogenom magnetskom polju okomito na silnice polja odvija se
po kružnici polumjera r. Izvedite formulu za polumjer kružnice po kojoj se giba nabijena čestica.
O čemu ovisi polumjer kružnoga gibanja?
7. Snop iona giba se u dijelu prostora u kojem djeluje električno polje jakosti E = 200 N/C i
magnetsko polje indukcije B = 1 T. Navedena polja međusobno su okomita. Kakvo je gibanje iona
i kojom brzinom izlaze iz tih polja?
8. Elektron je emitiran s vruće katode u cijev iz koje je djelomično isisan zrak. Unutar cijevi se
ubrzava razlikom potencijala 2 kV. Nakon toga ulijeće u homogeno magnetsko polje indukcije 2
mT. Kolika je kinetička energija elektrona prije ulaska u magnetsko polje i koliki je polumjer
kruženja elektrona u magnetskom polju?
Dolazi li do promjene kinetičke energije u magnetskom polju?
9. Objasnite što će se dogoditi s vodičem kojim teče struja kad se umetne u magnetsko polje
potkovastog magneta.
10. Tanka žica duljine 1 m ima masu 20 g. Kolika struja mora teći žicom kako bi ona lebdjela u
magnetskom polju indukcije 16 T? Smjer žice okomit je na silnice magnetskog polja.
11. Kakva je relativna permeabilnost feromagnetskih tvari? Zbog čega se ubacivanjem željeza u
unutrašnjost zavojnice povećava magnetska indukcija zavojnice?

U provedbi aktivnosti za samostalno učenje preporučuje se primjenjivati smjernice o prilagodbi

okruženja, materijala i/ili sadržaja, koje su u više navrata elaborirane. Prilagodbe valja odabirati
temeljem specifičnih obilježja učenika s teškoćama. U osmišljavanju prilagodbi uvijek valja raditi
timski i kontinuirano surađivati sa stručnim timom škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima.
Kod svih učenika s teškoćama važno je osigurati njihovo aktivno sudjelovanje tijekom aktivnosti
za slobodno učenje, što je lakše organizirati u manjim grupama. Važno je poticati uporabu
digitalne tehnologije, različitih aplikacija koje su dostupne i ciljano pretraživanje interneta na
temu magnetskog polja. Učenici, primjerice, mogu osmisliti pitanja i odgovore što pokrivaju
gradivo iz dviju nastavnih jedinica i nakon što se po skupinama „pokrije“ gradivo, nastavnik
organizira kviz.

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Metakognicija
 Suradnja
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 5. Magnetsko polje osmišljena je u

obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i stavova. Učenicima služi za ponavljanje, daje im

povratnu informaciju o točnosti rješenja i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog modula.
Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik dobiva smjernice za daljnje učenje na
temelju vlastitih postignuća.

Na kraju gotovo svake jedinice nalazi se nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se
ostvaruje svrha ovakvih procjena. Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici možete naći niz
interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti svih odgojno-obrazovnih ishoda na razini modula.
Točno su naznačeni odgojno-obrazovni ishodi čiju usvojenost pojedini zadatak provjerava.

Fizika
Modul 6: Elektromagnetska indukcija


Modul 6: Elektromagnetska indukcija

prirodnih pojava i fizikalnih pojmova, te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom
rezultata
 Istražiti važnost elektromagnetske indukcije u svakodnevici
 Povezati fizikalne zakone u rješavanju zadataka
 Otkriti primjenu elektromagnetske indukcije
 Metakognicija
 Suradnja
Fizika 2 / Modul 6: Elektromagnetska indukcija


U ovoj jedinici koristili smo sljedeće besplatne Internet alate za izradu prezentacija i ikonografija:
Svaki od tih alata moguće je pronaći na danim internetskim stranicama. Njihovo korištenje je
intuitivno i uz malo proučavanja vrlo jednostavni su za korištenje.
Također se preporuča da tijekom ovog modula koristite alate i usluge iz paketa Microsoft Office
365 koji je za sve učenike, studente i nastavnike besplatan za korištenje u on line verzije ili se
može instalirati na računalo.
Pomoću besplatne Office 365 usluga i alata moguća je komunikacija i suradnja između svih
Svakako se preporuča da istražite mogućnosti i prednosti ovog besplatnog paketa alata i usluga.

Operativni plan

6. Elektromagnetska 10 + 1
indukcija
6.1. Elektromagnetska indukcija 3
6.2. Samoindukcija 1
6.3. Energija magnetskog polja 2
6.4. Izmjenična struja 3
6.5. Transformator 1

6.1.Elektromanetska indukcija
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Imenovati Faradayev zakon indukcije
 Opisati smisao promjenjivog magnetskog polja
 Primijeniti Faradayev zakon indukcije na ravni vodič

 Izvesti formulu za inducirani napon ravnog vodiča
 Povezati fizikalne veličine u Faradayevom zakonu
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Elektromagnetska indukcija jest jedinica DOS-a namijenjena je za razradu kroz tri školska sata.
Tijekom ta tri školska sata preporuča se obraditi ovu jedinicu s ciljem zadovoljavanja učeničkih
ishoda navedenih u Priručniku za nastavnike pod rubrikom Ciljevi, ishodi, kompetencije.
magnetskom polju koje su obrađene u modulu 5. Magnetsko polje. Valjalo bi učenike uputiti na
dio tog modula koji se odnosi na aktivnosti za samostalno učenje.
Ova jedinica osim multimedijom, ima i interaktivnih sadržaja. U jedinici se također nalazi i niz
Preporuka je da nastavnik vodi učenike kroz korištenje ove jedinice DOS-a.
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata može se napraviti povijesni pregled vezan za otkriće elektromagnetske
indukcije u kojemu je Michael Faraday pokazao da se u metalnom prstenu pri gibanju u blizini
nepomičnog magnetskog štapa uvijek pojavljuje električna struja iako izvora struje nema. Pokus
je opisan u jedinici DOS-a pa je preporuka da učenicima skrenete pozornost upravo na taj
povijesni događaj.
Središnji dio sata

Svakako je preporučljivo zajedno s učenicima analizirati i napraviti matematički izvod za
inducirani napon ravnog vodiča koji se giba kroz magnetsko polje. Detaljan izvod nalazi se u
jedinici DOS-a.

Kao dodatak multimedijalnim sadržajima koji opisuju Faradayev zakon indukcije može se
analizirati jednostavna interaktivna animacija koja prikazuje pojavu induciranog napona na
krajevima zavojnice kada njome prolazi promjenjivo magnetsko polje.
Prije interaktivne animacije možete pogledati kratku video animaciju izvođenja pokusa u kojemu
promjenjivo magnetsko polje unutar zavojnice stvara napon na njenim krajevima.
Physics - Understanding Electromagnetic induction (EMI) and electromagnetic force (EMF) -

Physics
U animaciji je moguće promijeniti broj namotaja i okrenuti smjer magnetskog polja. Kao dodatak
digitalnim obrazovnim sadržaju ove nastavne jedinice možete iskoristiti slijedeću interaktivnu
animaciju.
https://nationalmaglab.org/education/magnet-academy/watch-
play/interactive/electromagnetic-induction
Završni dio sata

Preporuka kao za kraj nastavnog sata može biti i jedno vrlo zabavno i zanimljivo video
predavanja o elektromagnetskoj indukciji. U videu se mogu uključiti i titlovi koji prate izgovoreni
tekst što olakšava praćenje danog sadržaja.
Video predavanje o elektromagnetskoj indukciji:
Induction - An Introduction: Crash Course Physics #34
Ukoliko vam vremenska ograničenja nastavnog sata dozvoljavaju proučite s učenicima dodatne
interaktivne sadržaje koji se odnose na elektromagnetsku indukciju. Svi navedeni multimedijalni
sadržaji nalaze se u dijelu ovog priručnika pod nazivom Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Predlaže se da učenicima koji žele znati više ponudite rješavanje slijedećeg složenijeg zadatka:
Šipka se giba stalnom brzinom 5 m/s po dvjema tračnicama koje međusobno zatvaraju kut od
45⁰ kao što prikazuje slika. Magnetsko polje ima indukciju 1 T. Odredite koliki se napon inducira
u tom pravokutnom trokutu tijekom 4 sekunde, ako za to vrijeme šipka pomakne za x.

Rješenje: Ui = 100 V

Kako biste sadržaje ovog modula prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima sa
specifičnim teškoćama u učenju, uvijek valja imati na umu da isti predstavljaju heterogenu
Prilikom pokretanja Phet animacije učenici s teškoćama trebaju dobiti jasnu uputu o sadržaju
same animacije, ali i o tome što se od njih očekuje. Pokuse sa zavojnicom valja tumačiti uz
vizualnu podršku jer se tekstualni dio sastoji od niza nabrajanja koje je lakše smisleno povezati
promatrajući ilustracije.
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije za ravni vodič koji se giba magnetskim poljem
sadrži postupak izvođenja formule koji se može pokazati zahtjevnim za pojedine učenike s
teškoćama. Preporuča se naglasak staviti na ključne poruke koji se nalaze u plavim okvirima kao
i na mogućnosti primjene Faradayevog zakona.
Tema kutka za znatiželjne je široko primjenjiva jer se odnosi na način funkcioniranja indukcijskog
kuhala koje se nalazi u većini domaćinstava te učenike može potaknuti na komentare.

6.2. Samoindukcija
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Izreći Lenzovo pravilo
 Dati primjer samoindukcije kod uređaja iz kućanstva
 Nacrtati graf ovisnosti jakosti struje o vremenu prilikom ukapčanja i iskapčanja zavojnice iz
strujnog kruga

 Razlikovati fizikalne veličine i njihove mjerne jedinice unutar jednadžbe koja opisuje
inducirani napon samoindukcije
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Budući kako u svakodnevnom životu postoje primjeri u kojima se uočava pojava samoindukcije,
tijekom obrade ove nastavne jedinice valjalo bi učenicima ukazivati upravo na te pojave.
Uvodni dio sata

Moguće je započeti nastavni sat u kojemu će se obrađivati samoindukcija raspravom o pojavama
koje smo vjerojatno svi uočili, ali nismo obraćali pozornost na njih. Kada iskapčate punjač
prijenosnog računala koji na sebi ima kontrolnu lampicu, ili kada iskapčate neki drugi sličan
punjač ili uređaj, primjećujete kako kontrolna lampica još neko vrijeme svijetli iako je utikač
izvan utičnice.
Raspravite s učenicima o tim primjerima ili ih potaknite da navedu još sličnih primjera.
Središnji dio sata

Središnji dio sata namijenjen je za raspravu o samoindukciji i uvjetima pri kojima se ta pojava
događa. U ovoj jedinici DOS-a detaljno je opisan razlog nastanka ove pojave. Također, u DOS
jedinici možete proučiti izvod za inducirani napon samoindukcije. Valja raspraviti i analizirati
matematički izvod koji prikazuje međuindukciju te definirati uvjetima pri kojima nastaje.

Kao dodatni sadržaj pri objašnjavanju pojave samoindukcije možete koristiti donja dva
zanimljiva kratka video predavanja koja na zoran način daju uvid u ovu pojavu.
Animacija samoindukcije
self Induction of current
How Electromotive Force Works
Završni dio sata

Ponovite najvažnije činjenice naučene u ovoj jedinici DOS-a, raspravite o kojim fizikalnim
veličinama koje se spominju u jedinici te ukažite na uvjete i slučajeve pri kojima dolazi do
samoindukcije i međuindukcije.
Ukoliko vam artikulacija sata dozvoljava, pogledajte zajedno s učenicima tri kratka video
predavanja u dijelu ovog priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Otpornik otpora 500 Ω serijski je spojen sa dvije paralelno spojene zavojnice induktiviteta 3 H i
6 H.
Odredite napon između točaka A i B sa spoja prikazanog na slici u trenutku kada jakost struje
Δ𝑙 𝐴
iznosi 2 mA, ako je brzina promjene jakosti struje = −1
Δ𝑡 𝑠∙
Rješenje: 3 V

Učenike s teškoćama valja potaknuti da podijele iskustva s drugim učenicima o primjerima
samoindukcije na uređajima kojima su okruženi.
Kod učenika s motoričkim teškoćama valja na drugačiji način provjeriti razumiju li ovisnost
jakosti struje o vremenu prilikom ukapčanja i iskapčanja zavojnice iz strujnog kruga (svakako ne
putem crtanja već tumačenja ili prepoznavanja obilježja na grafu).
Ova nastavna jedinica sadrži nekoliko duljih tekstualnih cjelina u kojima valja naglasiti ključne
riječi kao što su koeficijent međuindukcije ili henri te iste cjeline dodatno pojasniti usmenim
putem, posebno onim učenicima koji imaju teškoće jezičnoga razumijevanja. Ujedno se
preporuča razjasniti uporabu termina induktivnost i induktivitet koji bi mogli zbuniti učenike koji
imaju specifične teškoće učenja. S obzirom na brojnost formula i oznaka s kojima su se učenici
upoznali tijekom drugog razreda, učenicima s teškoćama valja omogućiti uporabu osobnih mapa
i podsjetnika u kojima se nalaze formule prilikom računanja zadataka.

6.3. Energija magnetskog polja
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Objasniti pojam energije magnetskog polja
 Izdvojiti fizikalne veličine o kojima ovisi energija magnetskog polja
 Riješiti zadatak u kojemu je potrebno izračunati energiju zavojnice kojom teče struja

 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Energija magnetskog polja jedinica je DOS-a koja se obrađuje tijekom dvaju školskih satova.
Tijekom prvog sata preporučljivo je obraditi činjenice koje s odnose na energiju magnetskog
polja, a tijekom drugog raspraviti o principu rada i primjeni generatora.
magnetskom polju koje su do sada obrađene.
Na kraju jedinice nalaze se zadatci za provjeru usvojenosti ishoda. Tijekom obrade i vođenja
Uvodni dio sata

Budući se tema ove nastavne jedinice odnosi na energiju magnetskog polja, valjalo bi ponoviti i
definirati pojmove rad, energija i snaga. Također, preporučljivo je s učenicima ponoviti i zakon
očuvanja energije.
Raspravite s učenicima o pretvorbi energije. Pokušajte ih motivirati i povesti raspravu nizom

pitanja poput:
 U kojim oblicima nalazimo energiju u svakodnevnom životu?

 Nabrojite neke primjere prijelaza energije iz jednog oblika u neki drugi?
 Iz kojih sve oblika energije dobivamo električnu energiju?
 Na koji način svjetlosnu energiju pretvaramo u električnu (poluvodičke ploče), a na koju
mehaničku (generatori)?

Središnji dio sata
Kao što je navedeno u ovoj jedinici DOS-a, za održavanje magnetskog polja u zavojnici potrebna
je energija. Ovu energiju daje izvor struje, a zavojnica pohranjuje energiju magnetskog polja.
Preporučljivo je učenicima naglasiti tu činjenicu i matematički analizirati formulu kojom je dana

energija magnetskog polja zavojnice. Kako energija pohranjena u zavojnici ovisi o jakosti struje,
a kako o induktivitetu same zavojnice? Raspravite o tom pitanju s učenicima. Također bi valjalo
raspraviti i podsjetiti se o kojim fizikalnim veličinama ovisi induktivitet zavojnice.
Električni generator je uređaj za proizvodnju električne struje. Prvi generator konstruirao je

Michael Faraday, a Nikola Tesla ga je usavršio do njegove pune uporabe. To su povijesne
činjenice na koji treba staviti naglasak. A posebno zaslugu Nikole Tesle u razvoju generatora.
Moguće je učenicima predložiti istraživanje o zaslugama Nikole Tesle u razvoju generatora, o
čemu bi mogli napraviti kratko predavanje.
U hidroelektranama generatore pokreće voda koja pada na vodenu turbinu i na taj način vrti
rotor. U nuklearnim elektranama i termoelektranama rotor zakreće vodena para. Postoje još i
elektrane kod kojih je rotor pokretan vjetrom te energijom plime i oseke. Ovo bi također mogle
biti teme o kojima bi učenici mogli provesti kratko istraživanje i o njemu napraviti 5 - 10 minutno
predavanje koje bi mogli izložiti na nekom od sljedećih nastavnih sati.
Ova jednostavna i vrlo korisna Phet animacija rada generatora mogla bi poslužiti tijekom ovog
nastavnog sata kao dodatni sadržaj koji bi dodatno objasnio princip rada generatora.
https://phet.colorado.edu/en/simulation/generator
Završni dio sata

Nakon što ponovite najvažnije činjenice usvojene u ovoj jedinici moguće je napraviti jedan
jednostavan i lako izvodiv pokus. U video prilogu je uputa za izradu jednostavnog generatora.
Pokus je moguće napraviti i kući pa možete preporučiti učenicima da ga pokušaju napraviti kod
kuće, ukoliko vam raspodjela vremena tijekom nastavnog sata to ne omogućava.
Video upute: Kako napraviti jednostavan generator
Simple generator: AC electric generator for science fair
U dijelu ovog priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji nalaze se još dva zanimljiva videa i jedna
interaktivna animacija koje se odnose na ovu temu. Ukoliko ste u mogućnosti, možete ih zajedno
s učenicima pogledati.

potrebe

U jako brzim pogonima kao što su parne i plinske turbine koriste se generatori koji se mogu
okretati i do 3000 okretaja u minuti. Ti generatori se nazivaju turbogeneratori.
Istražite o turbogeneratorima na internetu i priredite kratko predavanje na tu temu. Predavanje

izložite na početku jednog od sljedećih školskih sati.
na računalo.


Učenik s poremećajem iz spektra autizma koji preferira teme vezane uz poznate znanstvenike
može u dogovoru s nastavnikom pripremiti kratku prezentaciju koja sadrži činjenice iz života
Nikole Tesle ili Michael Faradaya.
Ne preporuča se zahtijevati od učenika s teškoćama da prolaze gradivo koje se nalazi u Kutku za

znatiželjne osim ako za isto oni sami ne pokažu interes ili ukoliko se dobro snalaze u ovoj
nastavnoj jedinici.

6.4. Izmjenična struja
Ciljevi i zadaće
rezultata
 Razlikovati osobine izmjenične i istosmjerne struje
 Navesti vrste električnih otpora koji se javljaju kod izmjenične struje

 Skicirati grafove ovisnosti struje i napona o vremenu
 Razlikovati pojmove trenutačnih, najvećih i efektivnih vrijednosti struje i napona
 Sastaviti vektorski dijagram reaktivnih otpora i izreći formulu za impedanciju
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
Ova jedinica DOS-a namijenjena je za razradu kroz tri školska sata. Tijekom ta tri školska sata
preporuča se obraditi ovu jedinicu s ciljem zadovoljavanja učeničkih ishoda navedenih u
Preporučljivo je tijekom prvog sata obraditi i raspraviti o činjenicama koje se odnose na

trenutačne, maksimalne i efektivne vrijednosti izmjenične struje i napona, tijekom drugog o
otporima u izmjeničnom strujnom krugu, a tijekom trećeg o impedanciji u RLC strujnom krugu i
rezonanciji.
Jedinica je prilično opširna i osim multimedije, ima i interaktivnih sadržaja. U jedinici se također
nalazi i niz različitih zadataka s postupkom rješavanja. Na kraju jedinice nalaze se najvažnije
činjenice koje su naučene tijekom obrade same jedinice pa bi valjalo učenicima skrenuti
pozornost na taj zaključni dio te ponoviti najvažnije činjenice koje se odnose na izmjeničnu
struju.
Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima za obradu, vježbanje, ponavljanje ili
samostalni, suradnički te projektni rad učenika.
Uvodni dio sata

Izmjenična struja proizvodi se pomoću generatora. Preporučljivo je kao uvod u ovu nastavnu
jedinicu ponoviti s učenicima princip rada generatora i nizom unaprijed osmišljenih pitanja ih
motivirati za rad na ovoj jedinici.
 Koji su osnovni dijelovi generatora?

 Zašto se mora rotor generatora vrtjeti kako bi proizvodio struju?
 Na kojem principu radi generator?
 Koja je razlika između istosmjerne i izmjenične struje?
 Koje bi po vama bile bitne prednosti istosmjerne nad izmjeničnom strujom i obrnuto
(mobilni izvori, prijenos na daljinu, transformiranje, cijena proizvodnje i slično)?
Središnji dio sata

U središnjem dijelu sata uvode se novi pojmovi s kojima se učenici po prvi put susreću. To su
trenutačna vrijednost struje i napona, najveća vrijednost struje i napona, efektivna vrijednost
struje i napona. Također, tu su i reaktivni otpori: kapacitivni i induktivni. Navedene su i izvedene
formule kojima se može računati impedancija u različitim spojevima kod izmjeničnih strujnih
krugova. Sve su to nove veličine s kojima se učenici po prvi put susreću te bi valjalo posebno
naglasiti i ukazati na definiciju svake od njih. U ovoj DOS jedinici sve su one detaljno i pažljivo
opisane, međutim preporučuje sa da nastavnik posebno naglasi njihovu važnost.
U naredne dvije Geogebrine interakcije nalaze se dvije kombinacije spojeva: RC i RL strujni krug.
U interakciji se mogu vidjeti vektorski dijagrami za te spojeve pri proizvoljno zadanim
vrijednostima. Ove dvije interakcije moguće je koristiti u središnjem dijelu sata kao dodatni
materijal kako bi se bolje objasnile pojave koje se navode o ovoj DOS jedinici.
Geogebra: RC strujni krug
Phasor Diagram - RC Series Circuit
Geogebra: RL strujni krug
Phasor Diagram - RL Series Circuit
Tijekom obrade ove jedinice susrećemo se s pojmom faznog kuta koji je u DOS jedinici precizno
definiran. Ova Geogebrina interakcija može poslužiti kao dodatni materijal za njegovo
objašnjenje.
Geogebra: Proučavanje faznog kuta
Phasor Diagram and Sinusoidal Waveforms
Završni dio sata

U ovoj Geogebrinoj interakciji nalazi se zadatak u kojemu se mogu mijenjati iznosi radnog,
kapacitivnog i induktivnog otpora. Sama interakcija nam daje vektorske dijagrame kod serijskog
spoja radnog i kapacitivnog otpora, radnog i induktivnog otpora te radnog, kapacitivnog i
induktivnog otpora. Interakcija nam daje i iznose impedancija u različitim spojevima pri
unaprijed zadanim parametrima.

Ovu Geogebrinu interakciju možete iskoristi pri osmišljavanju različitih tipova zadataka u kojima
treba izračunati impedanciju u navedenim spojevima, a sama interakcija odmah daje i rješenja
za te spojeve.
impedence/impedenza Z=R -j (X_L - X_C)
U dijelu priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji nalazi se nekoliko zanimljivih i korisnih

interaktivnih animacija o izmjeničnim strujama koje također možete dodatno iskoristiti u
završnom dijelu sata.

potrebe

LR strujni krug sastoji se od otpornika, serijski spojene zavojnice induktivnosti L = 120 mH i

sklopke. Jakost struje nakon 11,1 ms od zatvaranja sklopke postigne 75 % svoje konačne
vrijednosti. Odredite otpor otpornika.
Rješenje: R = 15 Ω

Uvijek je važno provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve pojmove s kojima će se susretati u
nastavnoj jedinici (npr. jalovi otpor) i iste im razjasniti jednostavnim jezikom. Učenicima s
jezičnim teškoćama valja skrenuti pozornost na istoznačnice (npr. ukupni otpor ili impedancija).
Istosmjerna odnosno izmjenična struja i napon su grafički vrlo jasno prikazani što će učenicima
s teškoćama olakšati upamćivanje njihovih razlikovnih obilježja. Učenici s motoričkim teškoćama
neće moći skicirati iste dijagrame, ali će moći opisati osobine različitih vrsta struja ili tumačiti
dijagrame.
Vrste otpora se preporuča sažeti u jednu zajedničku tablicu zajedno s ključnim osobinama i
formulama.
Jedna od strategija rješavanja problemskih zadataka je vizualno predstavljanje elemenata

samoga zadatka na što treba podsjetiti učenike s teškoćama. Učenicima s diskalkulijom i onima

s motoričkim teškoćama valja omogućiti uporabu kalkulatora i dulje vrijeme za rješavanje
zadataka (ili unaprijed odabrati nekoliko reprezentativnih zadataka koje će učenik rješavati).

6.5. Transformator
Ciljevi i zadaće
 Nabrojiti sastavne dijelove transformatora
 Objasniti princip rada transformatora
 Ustanoviti vezu primarnog i sekundarnog namotaja transformatora sa strujom odnosno
naponom

 Riješiti zadatke u kojemu treba izračunati napon, jakost struje ili broj namotaja na
sekundaru ili primaru
 Metakognicija
 Suradnja
Općenite upute
nastavna jedinica Transformator. U jedinici se navodi vrlo važna pojava međuindukcija. Kako bi
sama pojava bila razumljivija učenicima, valjalo bi ponoviti neke najvažnije činjenice obrađene
u prethodnim jedinicama ovoga modula.
Jedinica sadrži niz slika i multimedijalnih sadržaja koji su pažljivo odabrani kako bi princip rada
transformatora bio razumljiv korisnicima DOS-a. Navode se i primjeri uporabe transformatora u
svakodnevnom životu. Tijekom obrade jedinice valjalo bi napomenuti učenicima važnost
transformatora i njegovu široku primjenu.
Uvodni dio sata

Transformator je vrlo važan uređaj koji se koristi i u kućanstvu. Pokušajte učenike navesti da
nabroje neke uređaje koji u sebi imaju transformator ili ga koriste za mijenjanje odnosno
transformiranje izmjeničnih struja i napona.
Pokušajte motivirati učenike za ovu nastavnu jedinicu razgovorom o Teslinom transformatoru i

učincima koje stvara. Možete zajedno pogledati i kratki video Teslinog transformatora koji je
iskorišten za popularizaciju znanosti.
"Better Off Alone" on Singing Tesla Coil (Bobina de Tesla)
Središnji dio sata

Ukoliko imate neke modele transformatora koje su bili ugrađeni u neki uređaji poput starog
računala, videorekordera, stare glazbene linije i slično, pokažite ga učenicima.

Posebno bi učinkovito bilo kad bi učenici iz blizine vidjeli transformator pa ga možete dati
učenicima kako bi ga detaljnije proučili.
Potaknite raspravu o dijelovima transformatora. Neka učenici otkriju od kojih je dijelova

sastavljen uspoređujući stvarni model s onima prikazanim u digitalnom obrazovnom sadržaju.
Posebno bi valjalo istaknuti transformacijske odnose napona, jakosti struje i broja namotaja
primara i sekundara.
Kao dodatni digitalni materijal za zorniji prikaz principa rada transformatora možete iskoristiti i
sljedeći kratki video eksperimenta s transformatorom.
Transformers - Experiments and Demos
Završni dio sata

U završnom dijelu sata uz ponavljanje najvažnijih činjenica o transformatoru i jednadžbi koje
daju transformacijske odnose primara i sekundara, dodatno možete iskoristiti i ovu zanimljivu
interaktivnu animaciju transformatora. U interakciji možete mijenjati veličine na namotajima
transformatora i proučavati posljedice tih promjena.
Geogebra: Transformator
Trafo 3D
Dodatno još u završnom dijelu sata možete iskoristiti tri zanimljiva videa s animacijama rada
transformatora te jednim zanimljivim pokusom i jednu interaktivnu animaciju transformatora.
Navedeni digitalni materijali nalaze se u dijelu priručnika Pomoćni interaktivni sadržaji.

potrebe

Nikola Tesla je 1891. konstruirao transformator za proizvodnju visokog napona. Naponi koje
stvara Teslin transformator mogu iznositi milijune volti i frekvenciju do 300 kHz.
Istražite o primjeni, principu rada i zanimljivostima tog transformatora te priredite kratko

predavanje na tu temu. Predavanje izložite na početku jednog od sljedećih školskih sati.

na računalo.


Učenike s teškoćama je važno upoznati sa značenjem pojmova primar i sekundar kao i
analogijom njihovog nastanka jer su isti pojmovi zornije objašnjeni tek u zaključnom dijelu.
Pojmove transformator, dalekovod i trafostanica je poželjno postaviti u kontekst svakodnevnog

okruženja i na taj način potaknuti učenike s teškoćama da se aktivnije uključe u nastavu.

Ciljevi i zadaće
rezultata
 Primijeniti zakone elektromagnetske indukcije na probleme iz fizike i svakodnevnog života
 Metakognicija
 Suradnja

Općenite upute
Ova jedinica namijenjena ja za rad tijekom jednog školskog sata. Namijenjena ja za učenički
DOS jedinica sadrži nekoliko zadataka s potpunim postupcima rješavanja. Prijedlog je da se

tijekom jednog školskog sata riješe dani zadaci. Također, u jedinici se nalazi i interaktivni kviz s
različitim tipovima pitanja. Pri kraju jedinice nalazi se i detaljna uputa za izvođenje zanimljive
laboratorijske vježbe. Ukoliko ste u mogućnosti nabaviti navedenu opremu za izvođenje vježbe
i ukoliko imate dovoljno vremena za njeno obavljanje, preporuka je da ju odradite.
Koristeći se sadržajima prethodno obrađenih jedinica, učenici će riješiti primjere za samostalni

rad. Preporuka je prethodno ponoviti važne činjenice iz prethodnih osam jedinica.

potrebe

Ovdje je nekoliko pitanja i zadataka za učenike koji žele znati više. Učenici mogu proučavati
pitanja i rješavati zadatke samostalno ili u paru.
1. Koje sve vrste elektrana poznajete?
2. Gdje se nalazi najveća hidroelektrana na svijetu? Gdje je napravljena prva hidroelektrana u

svijetu i kada?
3. Gdje Hrvatska ima vjetroelektrane?
4. Kružna petlja otpora 0,5 Ω po metru duljine postavljena je u homogeno magnetno polje
indukcije B0 = 2 T. Magnetsko polje je okomito prema površini petlje. Polumjer petlje raste po
jednadžbi r(t) = v t, pri čemu je v = 0,5 m s–1. Koliki je inducirani napon u trenutku t = 10 s?
RJEŠENJE: Ui = 31,4 V
5. U homogenu magnetnom polju indukcije 5 T rotira kružni prsten polumjera 30 cm. Prsten je
izrađen od vodljive žice i rotira stalnom kutnom brzinom od 120 rad s–1. Os rotacije je okomita

prema magnetskim silnicama i prolazi poprečno kroz prsten tako da dijeli površinu prstena na
dva jednaka dijela. Odredite najveću vrijednost induciranog napona na krajevima žice.
RJEŠENJE: 169,56 V

U provedbi aktivnosti za samostalno učenje se preporuča primjenjivati smjernice o prilagodbi
okruženja, materijala i/ili sadržaja koje su u više navrata elaborirane. Prilagodbe valja odabirati
temeljem specifičnih obilježja učenika s teškoćama. U osmišljavanju prilagodbi uvijek valja raditi
timski i kontinuirano surađivati sa stručnim timom škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima.
Kod svih učenika s teškoća je važno osigurati njihovo aktivno sudjelovanje tijekom aktivnosti za
slobodno učenje što je lakše organizirati u manjim grupama (vršnjačko učenje). Važno je poticati
uporabu digitalne tehnologije, različitih aplikacija koje su dostupne i ciljano pretraživanje
interneta na temu elektromagnetske indukcije. Učenici, primjerice, mogu osmisliti pitanja i
odgovore koja pokrivaju gradivo iz dvije nastavne jedinice i nakon što se po skupinama „pokrije“
gradivo, nastavnik organizira kviz.

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Metakognicija
 Suradnja
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 6. Elektromagnetska

indukcija osmišljena je u obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i stavova. Učenicima služi
za ponavljanje, daje im povratnu informaciju o točnosti rješenja i usvojenosti odgojno-
obrazovnih ishoda ovog modula. Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik
dobiva smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.

Na kraju gotovo svake jedinice nalaze se nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se
ostvaruje svrha ovakvih procjena. Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici možete naći niz
interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti svih odgojno-obrazovnih na razini modula. Točno
su naznačeni odgojno-obrazovni ishodi čiju usvojenost pojedini zadatak provjerava.

Pojmovnik
Izvor: CARNET-ova Dokumentacija za nadmetanje: NABAVA USLUGA IZRADE OTVORENIH DIGITALNIH OBRAZOVNIH
SADRŽAJA
Cjeloviti digitalni obrazovni sadržaj (cjeloviti DOS)
Cjeloviti digitalni obrazovni sadržaj je obrazovni sadržaj u digitalnom obliku koji pokriva
cjelokupni kurikulum ili nastavni program određenog predmeta za određeni razred. Jedan
cjeloviti DOS obuhvaća cjelokupni godišnji fond školskih sati za kurikulum ili nastavni program
određenog predmeta za određeni razred, prema postojećem nastavnom planu te dodatne sate
za samostalno učenje i vrednovanje kod kuće.
Darovita djeca
Darovita djeca su ona djeca koja posjeduju sklop osobina, visoko natprosječnih općih ili
specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji im omogućava razvijanje
izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnoga postignuća i/ili uratka
u jednome ili u više područja. (definicija preuzeta i prilagođena iz Prijedloga okvira za poticanje
iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika, 2016.)
Digitalni obrazovni materijal
Digitalni obrazovni materijal je bilo kakav obrazovni materijal u digitalnom formatu neovisno o
obliku (e-udžbenik, dio e-udžbenika, e-knjiga, cjeloviti multimedijalni materijali, obrazovna igra,
digitalizirana verzija tiskanih obrazovnih materijala, on-line tečaj i dr.) i kontekstu za koji je
izrađen (za primjenu u formalnom, neformalnom ili informalnom obrazovnom kontekstu).
Jedan digitalni obrazovni materijal je materijal koji sadržajno pokriva najmanje 5 nastavnih sati
u potpunosti i podrazumijeva metodičko oblikovanje.
Jedan digitalni obrazovni materijal NIJE samo jedan izolirani grafički ili multimedijalni prikaz, niti
prezentacija u digitalnom formatu. Nadalje, jedan digitalni obrazovni materijal NIJE tekstualni
dokument (npr. word dokument) ili pdf verzija tekstualnog dokumenta koji ne podrazumijeva
metodičko oblikovanje te sadržajno ne pokriva najmanje 5 nastavnih sati.
Digitalni obrazovni sadržaj (DOS)
Digitalni obrazovni sadržaj je sadržaj namijenjen korištenju za učenje i poučavanje, a koji je

pohranjen na računalu, elektroničkom mediju ili je objavljen na Internetu. DOS je namijenjen
prvenstveno učenicima za učenje, provjeru znanja i korištenje na nastavnom satu. Sekundarno,
DOS je namijenjen i učenicima za samostalno učenje i rad kod kuće te, zajedno s pripadajućim
priručnikom, nastavnicima za poučavanje.
Fizika 2 / Pojmovnik
Interakcija
Interakcija je multimedijalni element ugrađen u sadržaj čija interaktivnost podrazumijeva

pokretanje, zaustavljanje ili pauziranje nekog elementa, akcije kao što su pomicanje ili
grupiranje dijelova sadržaja povlačenjem miša ili nekom drugom komandom, obrazac za
ispunjavanje, označavanje odgovora, unos teksta, formula ili audio zapisa, povećavanje
grafičkog prikaza do velikih detalja, didaktična igra, simulacija s mogućnošću unosa ulaznih
parametara i prikazivanja rezultata ovisno o unesenim parametrima, mogućnost dobivanja
povratnih informacija, interaktivna infografika, interaktivni video, žiroskopski prikaz, 3D prikaz
uz mogućnost manipulacije elementom i sl.
E-pristupačnost
E-pristupačnost je nadilaženje prepreka i poteškoća na koje osobe nailaze kada pokušavaju

pristupiti proizvodima i uslugama koji se zasnivaju na informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama (Europska komisija, 2005.)
Inkluzivni odgoj i obrazovanje (uključivi odgoj i obrazovanje, inkluzija)
Inkluzivni odgoj i obrazovanje (uključivi odgoj i obrazovanje, inkluzija) je uvažavanje različitosti i

specifičnosti svakog pojedinca kroz odgoj i obrazovanje koji odgovara na različite odgojno-
obrazovne potrebe sve djece i svih učenika, a temelji se na uključivanju i ravnopravnom
sudjelovanju svih u odgojno-obrazovnom procesu. (definicija preuzeta i prilagođena iz
Prijedloga okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i
učenika s teškoćama, 2016.)
Jedinica DOS-a
Jedinica DOS-a obuhvaća dio, cijelu ili više tema određenih kurikulumom ili nastavnim
programom nekog predmeta metodički obrađenih tako da obuhvaćaju sadržaj učenja i
poučavanja predviđen za provođenje od jednog do tri školska sata. Jedinicu DOS-a čine sljedeći
obavezni dijelovi: Uvod i motivacija, Razrada sadržaja učenja i poučavanja i Završetak.
Kognitivne razine postignuća
Kognitivne razine postignuća obuhvaćaju razinu reprodukcije znanja, primjene znanja i

rješavanje problema. Reprodukcija znanja kao najniža kognitivna razina postignuća obuhvaća
razumijevanje gradiva (imenovanje, definiranje, ponavljanje, izvješćivanje, razmatranje,
prepoznavanje, izražavanje, opisivanje). Viša kognitivna razina postignuća je primjena znanja
koja podrazumijeva konceptualno razumijevanje gradiva (raspravljanje, primjena, tumačenje,
prikazivanje, izvođenje, razlikovanje). Rješavanje problema je najviša kognitivna razina
postignuća koja podrazumijeva sposobnost analize, sinteze i vrednovanja gradiva
(uspoređivanje, razlučivanje, predlaganje, uređivanje, organiziranje, kreiranje, klasificiranje,
povezivanje, prosuđivanje, izabiranje, rangiranje, procjenjivanje, vrednovanje, kombiniranje,
predviđanje).
Modul DOS-a
Jedan modul DOS-a obuhvaća smisleno povezan sadržaj učenja i poučavanja koji obuhvaća
određeni broj jedinica DOS-a, koje obuhvaćaju jednu ili više tema određenih kurikulumom ili
nastavnim programom nekog predmeta.
Multimedijalni element
Multimedijalni element je zvučni zapis, fotografije, ilustracije, video zapis ili 2D i 3D animacije.
Nastavni sadržaj
Nastavni sadržaj je konkretna građa i zadatci (aktivnosti) za usvajanje i razvijanje odgojnih i

obrazovnih znanja, vještina i navika kojima se ostvaruje određeni odgojno-obrazovni ishod ili
skup odgojno-obrazovnih ishoda.
Objavljeni obrazovni sadržaj
Objavljeni obrazovni sadržaj je sadržaj namijenjen korištenju u obrazovne svrhe objavljen u

tiskanom ili digitalnom formatu uz pozitivnu stručnu recenziju ili pozitivnu evaluaciju od strane
korisnika sadržaja.
Obrazovni sadržaj
Obrazovni sadržaj je sadržaj, tiskanog ili digitalnog tipa, razvijen s primarnom namjenom
korištenja u obrazovne svrhe, bilo u nastavi ili izvan nje, za formalno, neformalno ili informalno
obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishod (ishod učenja)
Odgojno-obrazovni ishod (ishod učenja) je jasni iskaz očekivanja od učenika (što učenici znaju,
mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene) na kraju nekog dijela učenja i poučavanja.
Ovisno o razini na kojoj je izražen, neki odgojno-obrazovni ishod može se odnositi na razdoblje
od jednog nastavnog sata, tematske cjeline, cijele godine ili ciklusa učenja i poučavanja nekog
nastavnog predmeta ili međupredmetne teme. Ishodi mogu biti određeni kao znanja, vještine
i/ili stavovi/vrijednosti.
Osoba s invaliditetom
Osoba s invaliditetom je osobe koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna
oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i
učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima (Konvencija o pravima
osoba s invaliditetom, 2006). Prema istoj konvenciji, invaliditet nije samo oštećenje koje osoba
ima, nego je rezultat interakcije oštećenja osobe (koje nije samo tjelesno oštećenje kao
najvidljivije) i okoline iz čega proizlazi da društvo neprilagođenošću stvara invaliditet, ali ga kroz
tehničke prilagodbe prostora, osiguranje pomagala i drugih oblika podrške može i ukloniti. U
kontekstu digitalnih obrazovnih sadržaja prilagodbe se odnose na primjenu principa
univerzalnog dizajna i poštivanje standarda e-pristupačnosti pri izradi materijala.
Otvoreni obrazovni sadržaj
Otvoreni obrazovni sadržaj je sadržaj slobodno dostupan za korištenje, doradu i izmjenu od

trećih strana bez dodatne naknade.
Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja / Repozitorij digitalnih nastavnih materijala
Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja/Repozitorij digitalnih nastavnih materijala je

repozitorij digitalnih nastavnih materijala izrađen u sklopu pilot projekta e-Škole.
Suvremena pedagoška metoda
Suvremena pedagoška metoda je metoda koja potiče aktivan rad učenika kroz projektni i timski
rad, rješavanje problema, učenje putem otkrivanja, stvaralačko učenje te poticanje kritičkog
razmišljanja.
Učenik/dijete s posebnim odgojno-obrazovnih potrebama
Učenik/dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama je daroviti učenik/dijete ili

učenik/dijete s teškoćama u razvoju.
Učenici/djeca s teškoćama
Učenik/dijete s teškoćama je dijete/učenik kojemu je u odgojno-obrazovnom sustavu potrebna

dodatna podrška u učenju i/ili odrastanju. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi, NN 94/13. (pročišćeni tekst) učenici s teškoćama (Članak 65.) su: – učenici s
teškoćama u razvoju, – učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim
problemima, – učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim
i jezičnim čimbenicima. U Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju
učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) navode se skupine vrsta teškoća: 1. Oštećenja vida,
2. Oštećenja sluha, 3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u
učenju, 4. Oštećenja organa i organskih sustava, 5. Intelektualne teškoće, 6. Poremećaji u
ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja, 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom
razvoju.

Fizika2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fizika2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Fizika

za 2. razred opće gimnazije

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Fizika 2 / Uvodni dio priručnika

Ključni stručnjaci: Neključni stručnjaci:

Autori: Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje:

Urednica: Stručnjak za pristupačnost:

Stručnjak za dizajn odgojno-obrazovnog procesa Recenzenti:

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom

Fizika 2 / Uvodni dio priručnika

Ključni stručnjaci: ............................................................................................................................ 3

Neključni stručnjaci: ........................................................................................................................ 3

Uvodni dio priručnika .................................................................................................................... 14

Kako koristiti priručnik ...................................................................................................................... 14

Modul 1:Termičke pojave i temperatura ....................................................................................... 42

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 42

1.1. Temperatura ...................................................................................................................... 45

Ciljevi, ishodi, kompetencije .............................................................................................................. 45

1.2. Linearno termičko rastezanje .................................................................................................. 51

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 51

1.3. Volumno termičko rastezanje ................................................................................................. 55

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 55

Fizika 2 / Uvodni dio priručnika

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 60

1.5.Izohorna promjena stanja plina ............................................................................................... 64

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 64

1.6.Izotermna promjena stanja plina ............................................................................................. 69

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 69

1.7.Jednadžba stanja plina ............................................................................................................ 73

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 73

1.8. Molekularna struktura tvari .................................................................................................... 78

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 78

1.9.Tlak idealnog plina .................................................................................................................. 82

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 82

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................... 88

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 88

Fizika 2 / Uvodni dio priručnika

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda .......................................................................... 94

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 94

Modul 2:Termodinamički sustavi i procesi ..................................................................................... 97

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 97

2.1.Unutarnja energija i toplina ................................................................................................... 100

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................ 100

2.2.Agregacijska stanja ................................................................................................................ 105

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 105

2.3. Temperatura i unutarnja energija idealnog plina .................................................................. 109

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 109

2.4. Promjena unutarnje energije radom ..................................................................................... 113

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 113

2.5. Prvi zakon termodinamike .................................................................................................... 119

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 119

Fizika 2 / Uvodni dio priručnika

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 123

2.7. Toplinski stroj ....................................................................................................................... 129

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 129

2.8. Carnotov kružni proces ......................................................................................................... 133

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 133

2.9. Drugi zakon termodinamike.................................................................................................. 138

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 138

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................. 142

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 142

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ........................................................................ 150

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 150