24.5.2017.

Teorija javnog izbora

Pravni fakultet Osijek

Akad. godina 2016./2017.

Što je teorija javnog izbora?

 Teorija javnog izbora predstavlja granu ekonomske

znanosti koja se bavi načinom na koji države donose svoje
odluke prvenstveno vezane uz visinu poreza, javnu
potrošnju i transferna davanja.

Kako se donose odluke

u privatnom i javnom sektoru?
 cijena vs. glasački listić

Predstavnici teorije javnog izbora

 Joseph Schumpeter: Kapitalizam,

socijalizam i demokracija (1942)
 Antony Downs: Ekonomska teorija
demokracije (1957)
 James Buchanan i Gordon Tullock:
Izračun koncenzusa (1959)
Dobitnici Nobelove nagrade
 Radovi koji su razvijali teoriju javnog
izbora doveli su do Nobelovih
nagrada:
 James M. Buchanan, dobitnik iz
1986. za cjelokupan doprinos
razvoju teorije javnog izbora
 Kenneth Arrow, dobitnik iz 1972.
za definiranje dobro poznatog
Arrowljevog teorema
nemogućnosti.

1
 24.5.2017.

Proces izbora javnih dobara

 Sudionici u procesu izbora javnih dobara su glasači i političari koji

zajedno u okviru određenog političkog, odnosno izbornog sustava
sudjeluju u procesu donošenja važnih javnih odluka
 Glasači na izborima biraju svoje predstavnike u javna tijela za
koja očekuju da će na najbolji mogući način ispuniti njihova
očekivanja.
 Političari tumače potražnju svojih birača za javnim dobrima, te
pronalaze načine kako da se ta potražnja zadovolji.

 Političare u cijelom tom procesu rukovode dva skupa različitih

motivacija: pragmatizam i ideologija.

 Teorija javnog izbora ipak polazi od jednostavne pretpostavke da se

političari ponašaju tako da povećavaju izglede za svoj reizbor.

Politički sustav i javne odluke

 U diktatorskim sustavima nema

problema javnog izbora:
 privatne preferencije = javne
preferencije

 U demokratskim društvima od
velike je važnosti način na koji će se
brojne individualne preferencije
pretočiti u samo jednu javnu odluku.
Robert Mugabe (Zimbabwe) rangiran je
na prvom mjestu prema Forbes listi
 Jednom kad je javna odluka (2014.) najgorih dikatora u svijetu.
donesena, ona je obvezujuća za sve
građane neke države. Javne odluke
su za naciju nedjeljive, tj. na njihovu
je provedbu nužno prisiliti sve
pojedince.

Sustav odlučivanja: jedan vs. većina

I. Odlučivanje jednoglasjem ili konsenzusom.

 Ovaj pristup zahtijeva da se svatko složi s donesenom javnom

odlukom.
 Nijedna se odluka ne može donijeti bez pristanka svakog pojedinca,
što znači da ona povećava zadovoljstvo svakog glasača.
 Izborni sustav koji se zasniva na koncenzusu jamči da će sve javne
odluke dovesti do Pareto poboljšanja u kojem će svima biti bolje, a
nikom lošije.
 Dodatno tome kako se svaki glasač mora složiti sa svakom
odlukom, ne može se dogoditi da je manjina pod prinudom većine.

Ako jednoglasje ima tako poželjna svojstva,

zašto njegova primjena nije raširenija?

2
 24.5.2017.

II. Odlučivanje putem većinskog izbornog sustava.

 Načelo jednostavne većine smatra da je odluka donesena kada za nju
glasa više od polovine glasača.
 No u većinskom izbornom sustavu može doći do tiranije većina nad
manjinom.
 Naime, odluka koju je većina donijela, dovodi do lošijeg položaja
manjine. Pravilo većine može dovesti do toga da većina putem
diskriminacije, preraspodjele dohotka, ili ugnjetavalačkih zakona
nameće svoje političke odluke manjini.
 Da bi se to izbjeglo prišlo se sustavu dvotrećinske većine koji zahtjeva
da se odluka smatra donesenom tek kada za nju glasa više od dvije
trećine glasača.
 Kako državni proračun predstavlja osnovni dokument u kojem su
sabrana sva državna trošenja na javna dobra to se obično smatra da
bi se on trebao donositi dvotrećinskom većinom.

Ima li većinsko odlučivanje neke nedostatke?

Glasački paradoks
Glasačke preferencije
Glasač Škola Športski tereni Kazalište

Ivan 2 3 1
Marko 3 1 2
Hrvoje 1 2 3

 Glasački paradoks zato se naziva još i cikličkim glasanjem jer se

glasanje vrti u beskonačnom krugu.
 Kenneth Arrow:
 nema takvog većinskog glasanja koje osigurava učinkovitost, poštuje
individualne preferencije, te je neovisno o redu glasanja.
 Arrow je pokazao da se do njega i ne može doći, što je izrazio u svojem
dobro poznatom teoremu nemogućnosti.
 Pomoću teorije javnog izbora je pokazano da političke snage imaju snažan
utjecaj na gospodarsku politiku.
 Nesavršene demokracije ne mogu dovesti do učinkovite opskrbe javnim
dobrima, pa tako jednako kao i tržišni neuspjesi (manjkavosti) postoje i
državni neuspjesi (manjkavosti).

Državni neuspjesi

 Nekoliko najčešće spominjanih

državnih neuspjeha:
 Prirođena kratkovidnost
političkog procesa;
 Razdvajanje troškova i
prihoda;
 Nepostojanje neposrednih
pokazatelja uspješnosti;
 Donošenje i kontrola
državnih odluka;
 Oslanjanje na pomoć
države;
 Iskrivljavanje cijena.

3
 24.5.2017.

Pandemija svinjske gripe: mit ili stvarnost?

 Prvi slučajevi oboljelih od H1N1 virusa
(svinjska gripa) registrirani su 2009. godine u
Mexicu
 WHO sugerira zemljama članicama napraviti
sve pripreme za pandemiju – izrada planova,
nabavka cjepiva, zatvaranje škola i sl.
 Prije izbijanja pandemije (?!) mnoge zemlje su
imale potpisane ugovore za nabavku cjepiva s
farmaceutskim kompanijama
 Podatak koji je izazvao sumnju:
 profit Novartis-a je već u 2009. godini
skočio za 8%.
 Godišnje izvješće dioničarima potvrdilo
da je profit došao od prodaje cjepiva za
H1N1 virus.
 Preporuke nacionalnih vlada: cjepiti se!
 Preporuke stručnjaka: “prati ruke”! Državna manjkavost