Sile Koje Deluju Na Vozilo

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 48

Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

SILE KOJE DELUJU NA VOZILO

• Gravitacija
• Aerodinamičke sile
• Reakcija podloge na pneumatik: vertikalna,
uzdužna, bočna
• Reakcija veze priključnog vozila ili radnog
uređaja
• Inercija ("lažna" sila  Dalamberov princip)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Dejstvo gravitacione sile na vozilo

• Osovinska opterećenja
• Otpor uspona

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Dejstvo gravitacione sile na vozilo

- Osovinska opterećenja vozila koje miruje na horizontalnoj podlozi

hT G
A
lP lZ
GP GZ
l lP + lZ = l

lZ GP
MA = 0  GP·l = G·lZ GP   G lZ  l
l G lP G Z

Zi = 0  GP + GZ = G lP GZ lZ G P
GZ   G lP  l
l G

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Dejstvo gravitacione sile na vozilo

- Osovinska opterećenja vozila koje miruje na uzdužom nagibu

hT

MA = 0  GP·l = G·cos· lZ – G·sin·hT


Zi = 0  GP + GZ = G·cos GP G
lP
lZ A
l
lZ h
GP   G cosα  T  G sinα
l l GZ

lP hT GP 
lZ
G
G Z   G cosα   G sinα l
l l  = 0: lP
GZ  G
l

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Dejstvo gravitacione sile na vozilo

- Otpor uspona

G sin T

Uspon [%] Ugao  [°]


G cos
5 2,86
 G
F = Gsin 10 5,71
15 8,53
Označavanje uspona u procentima: 20 11,31
u = tg100%
100 45

Za male uglove [rad] važi:

tg  sin Primer:

 m = 1500 kg  G = 1500 daN

u u = 6%
F  G u [%]
F = 0,061500 = 90 daN
100

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

• Uzdužna komponenta - otpor vazduha


• Vertikalna komponenta - sile izdizanja
• Bočna komponenta - poremećaj pravca kretanja

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

• Nastaju usled dejstva promenljivog pritiska po celoj površini vozila


• Prisutno i viskozno trenje
• U opštem slučaju prisutno je dejstvo u sva tri pravca (normalno: uzdužna i
vertikalna komponenta, pri bočnom vetru javlja se i bočna)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

FW

  
FREZ FZ FREZ  FW  FZ

FW – OTPOR VAZDUHA
Fz – IZDIZANJE VOZILA (smanjenje osovinskih opt.)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

Izračunavanje otpora vazduha – uzdužna komponenta rezultante


• Intenzitet rezultante menja se proporcionalno kvadratu brzine  vezuje se za
dinamički pritisak pD = vREL2/2
• vREL – uzdužna komponenta relativne brzine opstrujavanja (nadalje: samo “v”)
• Uticaj gradijenta pritiska uzima se u obzir empirijskim koeficijentom otpora
vazduha – cW
• Za rezultujuću silu pritiska merodavna je čeona površina vozila - A

  v2
FW  c W  A
2

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

Tipiče vrednosti koeficijenta otpora vazduha

• Današnja putnička vozila  0,3


• Dostavna vozila  0,4  0,6 (zatvorena ili otvorena karoserija?)
• Kamioni  0,6  1 (spojleri, različite forme tovarnog prostora)
• Bicikli, motocikli  0,5  0,9 (uticaj oklopa i položaja vozača)
• Formula 1  0,7  1,1 (podešenost spojlera)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

Vertikalna komponenta aerodinamičke rezultante


• Izaziva promenu osovinskih opterećenja
• U opštem slučaju je usmerena nagore  smanjenje (za umanjenje ovog uticaja
potrebne konstruktivne mere – spojleri itd.)
• Izračunava se takođe na osnovu uzdužne relativne brzine
• Koristi se pristup zamene stvarne rezultujuće sile ekvivalentnim sistemom

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

Vertikalna komponenta aerodinamičke rezultante


• Prvi način:
FL,Z

FL,P

FW

ρ v 2 – SILA IZDIZANJA PREDNJE OSOVINE


FLP  c LP  A
2
ρ v 2 – SILA IZDIZANJA ZADNJE OSOVINE
FLZ  c LZ  A
2
 Dr Boris Stojić, 2015
Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

Vertikalna komponenta aerodinamičke rezultante


• Prvi način:

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Aerodinamičke sile

Vertikalna komponenta aerodinamičke rezultante


• Drugi način:

P – referentna aerodinamička tačka


SAE konvencija:
P – središte osovinskog razmaka
lREF – osovinski razmak

FL
My
FW

ρ v 2
FL  c L  A FL – sila izdizanja koja deluje u referentnoj
2 aerodinamičkoj tački
ρ v 2 My – moment oko poprečne ose
M y  c My  l REF  A
2
 Dr Boris Stojić, 2015
Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika)

• Otpor kotrljanja
• Prijanjanje i klizanje u uzdužnom pravcu
• Prijanjanje i klizanje (povođenje) u bočnom pravcu

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Kontinualno opterećenje pneumatika koji miruje na ravnoj podlozi, pod dejstvom


vertikalnog opterećenja:

• Raspodela opterećenja je simetrična


• Rezultanta je sučeona sa spoljnim opterećenjem
• Sistem je u statičkoj ravnoteži

ELASTIČNA SILA JE TIM VEĆA


ŠTO JE VEĆA DEFORMACIJA

L
F = CL

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Slučaj kotrljanja:
Unutrašnje trenje  histerezis  promena oblika kontinualnog opterećenja
(elementarne sile u nailaznom delu kontaktne površine su veće nego u silaznom)

• Rezultujuća vertikalna reakcija podloge RZ se pomera za


ekscentricitet e u smeru kretanja

• Stvara se spreg sila GT i RZ koji se protivi kotrljanju točka
• Potrebno je delovati aktivnom silom FX, koja uzrokuje
tangencijalnu rezultantu podloge RX
• Spreg FX i RX savlađuje otpor kotrljanja
GT
FX
PRIGUŠNA SILA – DISIPATIVNI OTPOR
(rasipanje energije)
rD

RX
RZ
e

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Tangencijalna reakcija pri kotrljanju slobodnog točka

 SILE KOJE DELUJU NA TOČAK:

GT – vertikalno opterećenje točka


GT RZ – vertikalna reakcija podloge
FX – horizontalna reakcija između vozila i točka (ovde: sila kojom
FX vozilo povlači točak)
RX – tangencijalna reakcija između točka i podloge
rD e – ekscentricitet vertikalne reakcije
rD – dinamički radijus točka
A RX
RZ

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Tangencijalna reakcija RX pri kotrljanju slobodnog točka

Ustaljeno kretanje (statika):


 Zi  RZ = GT e
Xi  RX = FX
 RX   GT
rD
GT MA  eRZ = rDFX /rD

FX
e
 f  koeficijent otpora kotrljanja
rD
rD

A RX Koeficijent f  empirijsko određivanje odnosa e/rD uz uzimanje u


RZ obzir ostalih uzroka nastanka otpora kotrljanja točka.

fGT  FfT – SILA OTPORA KOTRLJANJA TOČKA


e

RX = fGT = FfT – tangencijalna reakcija slobodnog točka pri ustaljenom kretanju

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Orijentacione vrednosti koeficijenta otpora kotrljanja f za različite vrste podloge


(informativno)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Orijentacione vrednosti koeficijenta otpora kotrljanja f za različite vrste podloge


(informativno)
1000 kg

10 kg ZA PROSEČAN PNEUMATIK NA PROSEČNOJ


TVRDOJ PODLOZI I DO ODREĐENE BRZINE
VAŽI:

f  0,01

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): otpor kotrljanja

Uticaj brzine i pritiska na vrednost koeficijenta otpora kotrljanja f (informativno)

Izvor: Genta / Morello

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): tangencijalna reakcija pogonskog točka


pri ustaljenom kretanju

MT MT – pogonski obrtni moment na točku


FX – horizontalna reakcija između vozila i točka (ovde: sila kojom

vozilo zadržava točak)

GT Zi  RZ = GT Ff
Xi  RX = FX
MT e
FX MA  MT = eRZ + rDFX /rD  R X    GT
rD rD rD
RX

A
MT
 FO  definicija
RZ rD
e FO – obimna (vučna) sila na točku  fiktivna (tj. računska) veličina!

RX = FO – Ff  stvarna tangencijalna reakcija na pogonskom točku

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): tangencijalna reakcija kočenog točka pri


ustaljenom kretanju

MK MK – kočni moment na točku


FX – horizontalna reakcija između vozila i točka (sila kojom vozilo gura točak)

Po analogiji sa pogonskim točkom:

GT
MK
 FK  definicija
FX rD
rD
FK – kočna sila na točku  fiktivna (računska) veličina!
RX
RZ
e
RX = FK + Ff  stvarna tangencijalna reakcija na kočenom točku

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): uticaj momenta inercije na tangencijalnu


reakciju pogonskog točka pri ubrzanom kretanju

MT
Druga jednačina ravanskog kretanja za točak:

   rD  R X  e R Z  MT
JC  ω /rD
GT

C FX rD 
JC  
RX = FO - Ff -  stvarna tangencijalna reakcija na
RX rD pogonskom točku pri ubrzanom kretanju

RZ
e

Deo pogonskog momenta saopštenog točku se “troši” na savlađivanje MOMENTA INERCIJE


tj. na ubrzanje obrtnih masa, drugi deo se “troši” na savlađivanje sopstvenog otpora
kotrljanja točka; ostatak RX je na raspolaganju za savlađivanje otpora FX i transl. ubrzanje
točka

Analogni zaključci važe i za kočeni točak.

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu

Pojam prijanjanja - analogija sa Kulonovim trenjem:

Aktivno dejstvo

FTMAX =µG

NEMA PROKLIZAVANJA vREL = 0 NEMA PROKLIZAVANJA TELO MIRUJE

FT < FTMAX  NEMA PROKLIZAVANJA

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu

Mehanizam trenja gume - razlikuje se od Kulonovog trenja


Mehanizmi koji se suprotstavljaju relativnom klizanju gumenog segmenta u odnosu na podlogu

v
guma
put
Mikroneravnine
puta

molekularna deformacija
adhezija (“histerezis”)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Koeficijent prijanjanja – 
GT – vertikalno opterećenje točka

RX

GT
RX – stvarna tangencijalna reakcija

Koeficijent prijanjanja  - mera “iskorišćenja” raspoloživog prijanjanja


Tačnije: u kojoj meri je vertikalna sila iskorišćena za realizaciju tangencijalne.

 – u toku eksploatacije se može menjati u relativno širokim granicama


RX = GT – trenutna vrednost 
RXMAX = MAXGT – maksimalna moguća vrednost
U praksi se radi pojednostavljenja često usvaja: FOMAX  MAXGT
s
 Dr Boris Stojić, 2015
Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
DEFINICIJA KLIZANJA TOČKA:
Pod klizanjem se podrazumevaju sve pojave koje dovode do toga da se stvarna translatorna
brzina točka v razlikuje od teorijske brzine rDT.
Izvor: D. Simić
Pogonski točak: stvarna translatorna brzina manja je od teorijske
(granični slučaj: v=0)
Kočeni točak: stvarna translatorna brzina veća je od teorijske
(granični slučaj: T=0)
 Objašnjenje sledi.

v = rDT  vs

vs=0 vs vs
K.B.K. Relativna brzina klizanja

Geometrijska interpretacija na primeru krutog točka – za elastičan točak potreban drugačiji pristup!

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
DEFINICIJA KLIZANJA TOČKA:
Pod klizanjem se podrazumevaju sve pojave koje dovode do toga da se stvarna translatorna
brzina točka v razlikuje od teorijske brzine rDT.
Izvor: D. Simić
Pogonski točak: stvarna translatorna brzina manja je od teorijske
(granični slučaj: v=0)
Kočeni točak: stvarna translatorna brzina veća je od teorijske
(granični slučaj: T=0)

v  rD  ωT r ω
KOČENI TOČAK: s  1 D T
v v
r ω  v v
POGONSKI TOČAK: s D T  1
rD  ωT rD  ωT

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Klizanje točka - osnovni uzroci; definicije pojmova

UKUPNO KLIZANJE TOČKA = ELASTIČNA DEFORMACIJA TOČKA +


+ RELATIVNO KLIZANJE ELEMENATA KONTAKTNE POVRŠINE
UKUPNO KLIZANJE TOČKA = „KLIZANJE“
ELASTIČNA DEFORMACIJA TOČKA = „DEFORMACIONO KLIZANJE“
RELATIVNO KLIZANJE ELEMENATA KONT. POVRŠINE = „PROKLIZAVANJE“
Kod krutog točka može da postoji samo PROKLIZAVANJE!!
Kod elastičnog točka javlja se pre svega DEFORMACIONO KLIZANJE!!

Napomena:
Kontaktna površina može proklizavati kao celina ili može doći do proklizavanja samo pojedinih
njenih delova. ANALOGIJA  MIKROKLIZANJE REMENA NA REMENICI
 Detaljnije u nastavku.

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Uprošćen prikaz deformacije radijalnih segmenata kao uzroka pojave deformacionog klizanja

Slobodan točak Pogonski točak

Ugao između radijalnih Smanjenje ugla između


segmenata je stalan radijalnih segmenata –
tangencijalno sabijanje

Povećanje ugla između


Kontinualna promena radijalnih segmenata –
deformacije duž tangencijalno istezanje
kontaktne zone

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Mehanizam realizacije obimne sile na točku

Sa porastom pogonskog momenta rastu elastične


deformacije, a time i nagib linije u delu 1 .
A U delu 2 elementarne tangencijalne sile, a time i
x elastične deformacije segmenata, ograničene su
uslovima prijanjanja. Zbog pada kontaktnog pritiska,
počevši od tačke A pa do kraja kontaktne zone,
tangencijalne sile će biti sve manje, a time i
deformacije.

 (x)
1 DEFORMACIONO KLIZANJE
1 2

 (x) - Zakon raspodele elastične deformacije


2 PROKLIZAVANJE
elementarnih segmenata duž kontaktne
površine (x-osa), što je istovremeno i zakon
raspodele elementarnih tangencijalnih sila
(proporcionalnost između sile i deformacije!)

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Veza tangencijalne sile i klizanja

Saopštavanje pogonskog ili kočnog momenta točku uzrokuje pojavu klizanja i uspostavljanje
tangencijalne reakcije RX.
RX
RX = RXMAX

2 RX = RXs
OPŠTI OBLIK FUNKCIJE NA
TVRDIM PODLOGAMA 3

 objašnjenje 1

s
0
s10-15% s=100%

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Veza tangencijalne sile i klizanja

Zavisnost između sile i klizanja je u početku (za manje vrednosti sile) približno linearna 
deo dijagrama od tačke 0 do tačke 1.
RX
RX = RXMAX

2 RX = RXs
3
1

Klizanje je pretežno
deformaciono.
s
0
s10-15% s=100%

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Veza tangencijalne sile i klizanja

Dalji porast momenta odnosno tang. sile dovodi do neproporcionalnog porasta klizanja, tj.
tok sile u funkciji klizanja postaje degresivan  deo dijagrama od tačke 1 do tačke 2.

RX
RX = RXMAX

2 RX = RXs
3
1

Intenzivira se proklizavanje.
( dovodi do lokalnog pada
prijanjanja  degresivan tok
s
krive)
0
s10-15% s=100%
 Dr Boris Stojić, 2015
Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Veza tangencijalne sile i klizanja

U tački 2 tangencijalna sila dostiže maksimalnu vrednost. Uslovi prijanjanja između gume i
podloge potpuno iskorišćeni, dalje povećanje reakcije nije moguće. Na tvrdim podlogama
ovo se dešava kada klizanje iznosi približno 10-15%.
RX
RX = RXMAX

2 RX = RXs
3
1

Kontaktna zona je na granici


potpunog proklizavanja.
s
0
s10-15% s=100%
 Dr Boris Stojić, 2015
Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Veza tangencijalne sile i klizanja

Ukoliko se pokuša dalje povećanje momenta, doći će do povećanja ugaone brzine i porasta
klizanja, usled čega se lokalno prijanjanje između gazećeg sloja i podloge smanjuje i rezultujuća
sila opada  deo dijagrama od tačke 2 do tačke 3.
RX
RX = RXMAX

2 RX = RXs
3
1

Kontaktna zona proklizava kao


celina. Uslovi prijanjanja lošiji
zbog povećanja relativne s
brzine klizanja  RX opada. 0
s10-15% s=100%
 Dr Boris Stojić, 2015
Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu
Zavisnost koeficijenta prijanjanja od klizanja

RX
  na vertikalnu osu stavljamo  umesto RX
GT

MAX

s

s10-15% s=100%

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu

Prijanjanje na različitim vrstama podloge - informativno

 Suv beton

Suv asfalt

Vlažan beton

Utabani sneg
Poledica

s (%)

Izvor: Wallentowitz

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Kotrljanje elastičnog točka (pneumatika): prijanjanje i klizanje točka u uzdužnom


pravcu

Modeliranje krive  = (s)


Najpoznatiji primer empirijskog modela: “Magična formula”, Hans Pacejka

D – maksimalna vrednost
C – faktor oblika
B – faktor krutosti
E – faktor zakrivljenosti
D=1
1,2 1,2
C = 2,1
1 1
B=8
0,8 0,8

0,6 D=1 0,6


E = 0,4
0,4 C = 1,9 0,4

0,2
0,2
B=8
0 0
0 0,2E = 0,85
0,4 0,6 0,8 1 0 0,2 0,4 0,6 0,8 1

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

POVOĐENJE TOČKA

Dejstvo bočne sile  pneumatik će se kretati u pravcu koji je pod


određenim uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika

Ovaj ugao se zove UGAO POVOĐENJA, 

BOČNA SILA PRAVAC KRETANJA

PRAVAC UZDUŽNE RAVNI


PNEUMATIKA

Povođenje je skretanje točka pod dejstvom bočne sile, usled bočne elastičnosti.

“Bočno klizanje”, ali: posledica elastične deformacije! Side slip, Seitenschlupf

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

UZROCI POJAVE POVOĐENJA


Posmatramo “Brush”-model gazećeg sloja pneumatika:

Posmatran prostorno,
Deformisan pod fokus na delu u
Slobodan točak dejstvom vertikalne kontaktu sa
sile podlogom

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

Točku koji se kotrlja saopštavamo bočnu silu FY:


- Javlja se bočna reakcija podloge RY
- Dolazi do bočne deformacije gazećeg sloja


v

FY

eY
RY

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

- Zbog bočne deformacije gazećeg sloja vektor brzine centra točka obrazuje ugao  u odnosu
na x-osu   JE UGAO POVOĐENJA
- Bočna reakcija podloge RY deluje u težištu kontaktne površine, iza sredine kontakta – sa
ekscentricitetom eY


v

FY

eY
RY

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

- Na složenu konturu kontaktne površine dodatno utiče bočna elastičnost karkase:

v
v

 
FY FY
eY
RY

RY

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

- Veličine od interesa - rezime:

FY – bočna sila kojom vozilo deluje na točak


RY – bočna reakcija podloge S.U.R.:FY = RY !
 – ugao povođenja
eY = “trag skretanja” – ekscentricitet bočne reakcije podloge
MS = eY  RY – “moment stabilizacije”

v  v


FY
FY
eY
RY

eY
RY

 Dr Boris Stojić, 2015


Mehatronika motornih vozila Sile koje deluju na vozilo

Ponašanje pneumatika u bočnom pravcu: bočna sila i povođenje

Zavisnost između bočne sile i ugla povođenja


NELINEARNO
PONAŠANJE
PNEUMATIKA

Na karakter krive FY() utiču:


• Konstruktivne karakteristike pneumatika
• Pritisak
• Vertikalno opterećenje
• Bočni nagib
• Uzdužna sila

Linearna aproksimacija FY = c važi za male uglove  (obično do nekoliko)

c = const – bočna krutost pneumatika

 Dr Boris Stojić, 2015

You might also like