SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

OSIGURANJE
U MEÐUNARODNOM
TRANSPORTU
SADRŽAJ:
n UVOD n KARGO OSIGURANJE
n ISTORIJA OSIGURANJA n TRANSPORTNI RIZICI
n POJAM OSIGURANJA n INCOTERMS
n SUBJEKTI OSIGURANJA n OSIGURANJE OD
n ELEMENTI OSIGURANJA ODGOVORNOSTI U
n DOKUMENTI U TRANSPORTU
OSIGURANJU n DUŽNOSTI UGOVARACA
n MEÐUNARODNI OSIGURANJA U SLUCAJU
TRANSPORT ŠTETE
n TRANSPORTNO n LIKVIDACIJA ŠTETE
OSIGURANJE n OSIGURANJE KREDITA
n KASKO OSIGURANJE n REOSIGURANJE
 UVOD
n Osiguranje je jedna od najvažnijih ekonomskih
institucija koja je postojala u svim društveno -
ekonomskim formacijama, ali se najpotpunije
razvija u tržišnoj ekonomiji.
n Nesretni slucajevi su uzrok velikih opasnosti za
samog covjeka, tako da je ljudsko društvo na
samim pocecima svog postojanja uvidjelo
neophodnost zaštite svojih clanova, kao i
ekonomskih vrijednosti koje je mukotrpno stvaralo.
n Osiguranje kao izvor ovih težnji društva predstavlja
udruživanje svih onih koji su izloženi istoj opasnosti.
 UVOD
n Osiguranje je institucija koja nakanaduje štete nastale u
društvu, u njegovoj privredi ili kod ljudi, usljed dejstva
rušilackih prirodnih sila ili nesretnih slucajeva.
Osiguranje, u suštini predstavlja, udruživanje svih onih
koji su izloženi istoj opasnosti s ciljem da zajednicki
podnesu štetu koja ce zadesiti samo neke od njih.
Osnova osiguranja leži u nacelu uzajamnosti i
solidarnosti. Preko osiguranja izjednacavaju,izravnavaju
se rizici na prihvatljivom mnogo nižem nivou.
n Atomiziranje rizika, njegovo rasporedivanje na mnoštvo
osiguranika, te njihovo niveliranje na bitno nižem nivou
– to je tehnicka suština osiguranja.
 UVOD
n Osiguranje se javlja u tri vida, odnosno ima
tri sastavna dijela:

1. ekonomski vid – funkcija osiguranja,

2. tehnicki vid – izjednacavanje rizika,
3. pravni vid – utvrdjivanje veoma brojnih pravila i
pravnih odnosa koji nužno nastaju u osiguranju
udruživanjem sredstava za obeštecenja svih
osiguranika koje šteta zadesi.
 UVOD
n U osiguranju važe posebni principi. Osiguranje ima svoju
posebnu metodologiju, a njeni bitni elementi su:
1. rizik,
2. premija osiguranja,
3. naknada iz osiguranja (odšteta).

n U osnovi, suštinski uskladenom ulogom osiguranje ima tri

funkcije i to:
1. cuvanje/zaštita imovine,
2. mobilizacija/prikupljanje novcanih sredstava (finansijska
funkcija),
3. poboljšanje životnih uslova (socijalna funkcija).
UVOD

n Najcešci kriteriji po kojima se mogu izvršiti

klasifikacije osiguranja su:

1. prema mjestu rizika,

2. prema predmetu koji se osigurava,
3. prema metodu sprovodenja osiguranja.
 UVOD
n Jedna od najstarijih podjela u osiguranju je prema
mjestu rizika, tako da imamo podjelu po ovom kriteriju na:
1. pomorska,
2. nepomorska (kontinentalna ili kopnena),
3. vazdušna.

n Praktican znacaj ove klasifikacije je u tome što ukazuje na

znatne razlike koje postoje izmedu ovih osiguranja. Te
razlike su posljedica ne samo razlicitosti u rizicima i
predmetima koji su tim rizicima izloženiji,nego i u pravnim
odnosima koji ta osiguranja regulišu, pa i u samoj praksi i
tehnici osiguranja.
 UVOD
n Kada je u pitanju drugi kriterijum, prema predmetu
osiguranja, razlikujemo:
1. imovine (dobra),
2. lica,
3. osiguranje od odgovornosti.

n Kada je u pitanju treci kriterij razlikujemo nastanak

osiguranja prema metodu uvodenja na:
1. dobrovoljna,
2. obavezna osiguranja.

n Tehnika osiguranja je jednoobrazna svugdje u svijetu i sve

manje priznaje državne granice, što proizilazi iz specificnosti
i funkcije koju osiguranje obavlja na svim meridijanima.
 ISTORIJA OSIGURANJA
n PRVI OBLICI OSIGURANJA
Susrecu se još u prvobitnoj ljudskoj zajednici u okviru
tzv. prirodnih zajednica rizika ( pleme, porodica ).
Ljudi su se udruživali u te “prirodne zajednice rizika”
usljed nemogucnosti zaštite individualnih i
ekonomskih vrijednosti od nepredvidivog djelovanja
prirodnih sila. Dešavalo se da zbog vremenskih
nepogoda rod žitarica bude desetkovan, a plemena su
se obezbjedivala od takvih slucajeva stvaranjem
zaliha u rodnim godinama.
 ISTORIJA OSIGURANJA
n PRVI OPIPLJIVI OBLICI OSIGURANJA
Susrecu se u praksi kineskih trgovaca još 3000.g. prije
nove ere. Trgujuci na Jangcekjangu trgovci su obicavali
podijeliti robu u više camaca kako bi je prevezli preko
dubokih i nemirnih dijelova rijeke. Ako se tome doda i
rizik od napada razbojnika, onda je razumljivo njihovo
ponašanje jer su na taj nacin dijelili rizike, odnosno sva
roba im nije bila istovremeno izložena istoj opasnosti.
Ukoliko bi camac potonuo ili bio opljackan štetu su
solidarno podnosili svi trgovci.
 ISTORIJA OSIGURANJA
n PRVI PISANI TRAGOVI O OSIGURANJU
Nalaze se u Hamurabijevom zakonu iz 2250.g. prije
nove ere u kojem je postojala uredba o medusobnoj
obavezi ucesnika u trgovackom karavanu da nadoknade
štetu koja bi zadesila nekog od njih u slucaju pljacke.
Korjene pomorskog osigurnja nalazimo u klauzulama
Hamurabijevog zakona koje su se odnosile na pomorski
zajam (vracanje zajama ovisi o sigurnom prispjecu robe
i naplacuje se veca interesna stopa nego kod
kontinentalnih zajmova).
 ISTORIJA OSIGURANJA
n Persijski Talmud – prvi zaceci pomorskog osiguranja
(mada se brodovi još uvijek nisu “osiguravali).
n Grci sa Rodosa – FOENUS NAUTIKUM (podsjeca na
klasicno osiguranje zasnovano na naplati premija).
n Atinski zakonodavac Solon – Hetere kao nosioci
uzajamnog osiguranja od potencijalne nesrece
jednako vjerovatne za svakog pojedinca.
n Stari Rim – Kolegije kao religiozna udruženja sa
fondovima za uzajamnu pomoc i svojevrsne
pogrebne kase.
POJAM OSIGURANJA

n PRENOS ILI POMICANJE RIZIKA OD

POJEDINCA NA GRUPU

n PODJELA GUBITAKA NA NEKOJ

UJEDNACENOJ OSNOVI NA SVE CLANOVE
GRUPE
 POJAM OSIGURANJA
n Prirodne sile koje pružaju neogranicene mogucnosti
za razvoj društvene zajednice i za napredak svakog
pojedinca u njoj ujedno su i cinilac koji može
svojom snagom uništiti decenijske napore ljudi.
n Nesretni slucajevi su uzrok velikih opasnosti za
covjeka, tako da je ljudsko društvo uvidjelo
neophodnost zaštite svojih clanova, ali i
ekonomskih vrijednosti koje je mukotrpno stvaralo.
n Osnovna pretpostavka postojanja osiguranja jeste
prisustvo rizika. Samo ako postoji odredeni rizik,
nastaje i ekonomska potreba za njegovim pokricem
putem osiguranja.
 POJAM OSIGURANJA
Uslov da bi se rizik osigurao je mogucnost njegove
procjene, odnosno utvrdjivanje vjerovatnoce njegovog
ostvarenja. Ne mogu se osigurati rizici cije je
nastupanje izvjesno niti rizici cije je ostvarivanje
nemoguce predvidjeti. Zbog neizvjesnosti nastupanja
osiguranog slucaja iz osiguranja se iskljucuju izvjesni
dogadaji (koji ce sigurno nastupiti). Potencijalni rizik
mora karakterisati izvjesna vjerovatnoca njegovog
nastupanja zasnovana na faktickim podacima na
njegovoj realizaciji u prethodnom periodu, najmanje
petogoišnjem.
 POJAM OSIGURANJA
U slucaju nepostojanja takvih podataka nemoguce
je odrediti vjerovatnocu realizacije rizika, odnosno
nastupanje osiguranog slucaja u buducnosti. Samim
tim je nemoguce utvrditi njegove finansijske
posljedice kao i raspodjelu štete na sve osiguranike iz
odredene homogene grupacije rizika, a to zapravo
znaci da se ne može odrediti ni ucešce svakog od
osiguranika u formiranju osiguravajuceg fonda na bazi
premija osiguranja koje oni treba da plate da bi im
šteta bila nadoknadena.
 SPECIFICNE KARAKTERISTIKE
OSIGURANJA
n Postojanje osiguranog rizika kao vjerovatnoce i
mogucnosti nastupanja osiguranog slucaja koji
može imati za posljedicu materijalnu štetu.
n Preraspodjelu štete u vremenu.
n Zadovoljenje objektivne potrebe fizickih
i pravnih lica za pokrice moguce štete.
n Povrat premija osiguranja mobilisanih u
osiguravajucem fondu u formi naknada iz
osiguranja.
 OSIGURANJE SA STAJALIŠTA
POJEDINCA

n Sa stajališta pojedinca osiguranje je privredni

instrument kojim pojedinac zamjenjuje mali odredeni
iznos (premiju) za veliki neizvjestan finansijski gubitak
(neizvjesnost od koje se osiguravamo) koji bi postojao
da nema osiguranja.
n Osiguranje ne smanjuje neizvjesnost u pogledu
vjerovatnosti gubitka za pojedince, niti povecava
vjerovatnost njegovog pojavljivanja, ali smanjuje
vjerovatnost finansijskog gubitka vezanog za taj
dogadaj.
SMANJENJE RIZKA
UDRUŽIVANJEM
Osim što prenošenjem uklanja rizik na razini
pojedinca, mehanizam osiguranja smanjuje rizk za
društvo u cjelini. Rizik sa kojim se susrece
osiguravajuce društvo nije ni približno jednak zbiru
rizika koje su mu prenijeli pojedinci. Osiguravajuce
društvo je sposobno uciniti nešto što pojedinac ne
može, a to je predvidjeti u prilicno tacnim rasponima
iznos gubitaka koji ce se stvarno dogoditi. NR
predvidanja nisu tacna, premije koje je osiguravajuce
društvo prikupilo mogle bi biti neprimjerene. Tacnost
predvidanja osiguravaca temelji se na zakonu
velikih brojeva.
 ZAKON VELIKIH BROJEVA
Cesto smo skloni da pojedine pojave u životu, pa i u osiguranju
nazivamo slucajevima. Medutim, ako te i slicne pojave posmatramo
u dužem razdoblju, u vecem broju takvih i slicnih pojava to više nije slucaj,
to je zakonitost koju nazivamo zakon velikih brojeva. Dakle, treba da
postoji što veci broj rizika koji se posmatraju radi utvrdivanja statistickih
zakonitosti. Zakon velikih brojeva omogucava da dobijemo srednju ili
najvišu ocekivanu vrijednost posmatrane velicine. Medutim, tek kada bi
broj osiguranih brojeva bio beskonacno velik, zakon velikih brojeva bi tacno
dao pravu srednju vrijednost tražene velicine. Zakon se manifestuje na taj
nacin što svake godine otprilike isti broj rizika, odnosno osiguranja ima isti
broj šteta. Vjerovatnostima pojavljivanja dogadaja pripisuju se brojcane
vrijednosti izmedu 0 i 1, pri cemu se onima koji su nemoguci pripisuje
vrijednost 0, a onima koji su sigurni vrijednost 1.
 SUBJEKTI OSIGURANJA
n OSIGURAVAC / OSIGURAVAJUCE DRUŠTVO
Strana u ugovoru osiguranja koja za odredenu
cijenu ( premiju ) preuzima obavezu zaštite
osiguranika od rizika. Ukoilko dode do ostvarenja
rizika, odnosno nastupanja osiguranog slucaja,
osiguravac ima obavezu da isplati naknadu
osiguraniku. Osiguravac je specijalizovana
organizacija koja se bavi osiguranjem. Postoje
privatne i državne osiguravajuce kompanije.
 SUBJEKTI OSIGURANJA
n OSIGURANIK
Lice koje zakljucuje ugovor o osiguranju u svoje ime
i za svoj racun i za ustupljeni rizik obavezuje se
da placa odredenu cijenu (premiju), a zauzvrat u
slucaju realizacije rizika ima pravo na naknadu iz
osiguranja.

n UGOVARAC OSIGURANJA
Lice koje ugovara tj. zakljucuje ugovor o osiguranju
u korist drugog lica. On sam nema koristi od toga.
 SUBJEKTI OSIGURANJA
n KORISNIK OSIGURANJA
Lice koje niti zakljucuje ugovor o osiguranju, niti
placa premiju, a dobija naknadu ako dodje do
osiguranog slucaja odnosno do neke štete. To je
dakle lice koje se ne pojavljuje kao ugovorna
strana, a pojavljuje se kao korisnik osiguranja.

n OSIGURANO LICE
Lice u cijem životu treba da nastupi predvideni
dogadaj, odnosno da se ostvari rizik: smrt, bolest,
invaliditet itd., pa da se isplati naknada iz
osiguranja korisniku osiguranja.
 SUBJEKTI OSIGURANJA
n NOSILAC STVARNIH PRAVA NA OSIGURANOJ
STVARI
Ukoliko su na osiguranoj stvari postojala založna prava
osiguranikovih povjerilaca prije nastanka osiguranog slucaja
ili druga tuda prava, titulari ovih prava mogu se nastankom
osiguranog slucaja pojaviti prema osiguravacu sa zahtjevima
za naknadu iz osiguranja.
n PRIBAVILAC OSIGURANE STVARI
Kao i stvari u vezi sa cijom je upotrebom zakljuceno
osiguranje od odgovornosti može da stupi u pravne odnose
osiguranja. Ukoliko dode do otudenja ovih stvari, vrši se, po
pravilu, prenos ugovora o osiguranju na pribavioca. U tom
slucaju pribavilac osigurane stvari stupa u prava i obaveze
osiguranika i pojavljuje se kao ugovorna strana prema
osiguravacu.
SUBJEKTI OSIGURANJA

n TRECE OŠTECENO LICE KOD OSIGURANJA OD

ODGOVORNOSTI
U savremenim uslovima se teži da se ošteceno
lice dovede u direktnu vezu sa osiguravacem na
taj nacin što ce neposredno putem direktne
tužbe ostvariti naknadu iz osiguranja.
 SUBJEKTI OSIGURANJA
n AGENTI OSIGURANJA, ZASTUPNICI I POSREDNICI
Za razliku od ugovaraca osiguranja u korist treceg lica, gdje
ugovarac preuzima obavezu prema osiguravacu, a pravo na
naknadu štete stice korisnik osiguranja tek u momentu
nastupanja osiguranog slucaja, agenti osiguranja se pojavljuju u
ulozi ugovaraca osiguranja koji na bazi ranijeg sporazuma sa
osiguranikom zakljucuje ugovor u njegovo ime i za njegov racun.
Agenti osiguranja mogu biti zastupnici i posrednici. Djelatnost
posrednika sastoji se u pronalaženju i dovodenju u vezu partnera
kako bi oni sami zakljucili posao. Dakle, posrednik spaja poslovne
partnere, a zastupnik pronalazi partnera i sa njima sklapa ugovor
za racun svog komitenta. Zastupnici mogu biti: zakonski direktor i
punomocnici.
ELEMENTI OSIGURANJA

n U elemente osiguranja spadaju:

1. RIZIK
2. PREMIJA OSIGURANJA
3. OSIGURANI SLUCAJ
 RIZIK
Osnovna pretpostavka postojanja osiguranja je prisustvo rizika.
Samo ako postoji odredeni rizik nastaje i ekonomska potreba za
njegovim pokricem putem osiguranja. Neizvjesnost i rizk su
opšte karakteristike ljudskog življenja nezavisno od istorijskog,
odnosno civilizacijskog aspekta posmatranja. Bez obzira na rast
ljudskog znanja o svijetu u kojem živimo, razvoju metoda
planiranja i predvidanja buducnosti, uvijek su postojale
nepredvidene situacije ili splet okolnosti koje su rezultirale
štetnim dogadajima vecih ili manjih razmjera. Otuda je
razumljiva briga covjeka za ove dogadaje i iznalaženje raznih
nacina i metoda za sprecavanje njihovog nastanka ili ublaženja
posljedica.
 RIZIK
n NEŽELJENI DOGAÐAJI SE MOGU POSMATRATI SA
NEKOLIKO STANOVIŠTA:
n Sa opšteg ( relativno ceste pojave požara velikih razmjera,
katastrofalnih zemljotresa, poplava, bolesti, itd. ) koji su
karakterisani ogromnim materijalnim i ljudskim žrtvama za
nacionalnu ekonomiju koju pogode.
n Posmatrano sa aspekta jednog preduzeca ( mogu biti manje ili
više štetni po njega ili cak katastrofalni, ali bez veceg uticaja na
okolinu ).
n Sa stanovišta pojedinca ( takode imaju izuzetnu važnost, jer sa
sobom nosi mogucnost dešavanja nezgoda koje mogu biti
tragicne po život pojedinca, novcani gubici, promjena posla, itd).
RIZIK
n ZAJEDNICKA KARAKTERISTIKA SVEGA NAPRIJED
NAVEDENOG JE RIZIK.

n Rizik je stanje u kojem postoji mogucnost

negativnog odstupanja od poželjnog ishoda koji
ocekujemo ili kojemu se nadamo. On je dakle
neizvjesnot u pogledu ostvarivanja nekog
buduceg dogadaja. Može biti štetan za jednu ili
sve strane koje ucestvuju u njemu.
KLASIFIKACIJA RIZIKA

1. FINANSIJSKI I NEFINANSIJSKI RIZICI

2. STATICKI I DINAMICKI RIZICI
3. OSNOVNI I POSEBNI RIZICI
4. CISTI I ŠPEKULATIVNI RIZICI
 RIZIK
n Svaki rizik ne može biti obuhvacen osiguranjem. Da bi to bio,
on mora ispunjavati odredene uslove:
1. Mogucnost nastanka dogadaja, odnosno mogucnost realizacije
rizika
2. Mora da postoji neizvjesnost nastanka dogadaja
3. Da predstavlja opasnost od realizovanja ekonomski štetnog
dogadaja
4. Rizik se mora ponavljati, odnosno ne smije biti izolovan
5. Mora da bude nezavisan od volje osiguranika i drugih
zainteresovanih lica
6. Da je dozvoljen zakonom, javnim poretkom i moralom
7. Neophodna je disperzija rizika u prostoru i vremenu
8. Homogenost rizika
OBLICI UPRAVLJANJA
RIZIKOM
n Od postojanja rizika se ne može pobjeci, ali se
nekim rizicima upravlja zajednickim naporima
društva i države. U biti ljudi rješavaju problem
rizika na pet nacina:

1. Rizik se može izbjeci

2. Rizik se može zadržati
3. Rizik se može prenijeti
4. Rizik se može podijeliti
5. Rizik se može umanjiti
 RIZIK SE MOŽE IZBJECI
Rizk je izbjegnut kada pojedinac odbija prihvatiti rizik
cak i onda kada je to nužno. To cini neukljucivanjem u
aktivnosti koje bi mogle biti riskantne. Ako ne želite
riskirati gubitak uštedevine u hazardnom poduhvatu,
onda birate onaj manje riskantan. Ako želite izbjeci
rizik vezan za vlasništvo nad imovinom, tada ne
kupujete imovinu vec je zakupite ili unajmite.
Izbjegavanje rizika je jedna od metoda upravljanja
rizikom, ali veoma negativna, jer i licni razvoj
pojedinca i privrede zahtjevaju preuzimanje rizika.
Ovo je neprimjeren pristup za upravljanje rizicima.
 RIZIK SE MOŽE ZADRŽATI
(OSIGURATI)
Osiguranje rizika je najcešca metoda upravljanja
rizikom. Pod svjesnim zadržavanjem rizika
podrazumjeva se njegovo zamjecivanje, ali ne i
njegovo prenošenje i smanjivanje. Kada rizik nije
uocen on je nesvjesno zadržan, pa u tim slucajevima
osoba izložena riziku zadržava finansijske posljedice
mogucih gubitaka. Zadržavanje rizika je u mnogim
slucajevima najbolja metoda za upravljanje rizikom.
Svaka osoba mora odluciti koje rizike ce zadržati, a
koje prenijeti. Rizici koje treba zadržavati jesu oni koji
uzrokuju relativno male sigurne gubitke.
 RIZIK SE MOŽE PRENIJETI
Rizik se može prenijeti od jedne osobe drugoj koja je
spremnija preuzeti taj rizik. Primjer za to je «hedging»
gdje se pojedinac štiti od rizika promjene cijene nekog
sredstva kupujuci ili prodajuci drugo sredstvo cija se
cijena mijenja u drugom smjeru. Npr. «futures»*
tržišta stvorena su da omoguce poljoprivrednicima da
se zaštite od promjene cijena njihovih uroda izmedu
sjetve i žetve. Poljoprivrednik proda «futures» ugovor
koji je zapravo obecanje ispruke po utvrdenoj cijeni u
buducnosti. Ako vrijednost poljoprivrednikovog uroda
padne, vrijednost njegove «futures» pozicije raste da
bi se pokrio gubitak.
 RIZIK SE MOŽE PRENIJETI
«Futures» su terminski poslovi kupovanja ili prodaje
robe ili deviza uz danas dogovorenu cijenu s isporukom
za jedan, dva, šest ili više mjeseci. Hedging operacije
omogucile su špekulantima da kupuju i prodaju
«futures» ugovore u težnji za ostvarivanjem profita
kao rezultat promjene cijene. Špekulanti nastoje
predvidjeti cijene mjesecima prije isporuke, i onda
kupuju i prodaju na osnovu tih procjena, no treba
napomenuti da špekulanti i prenose rizik.
RIZIK SE MOŽE PRENIJETI
Nadalje, rizik se može prenijeti putem ugovora
«hold - harmless» ( bezazleni ugovor ) u kojem
pojedinac preuzima mogucnost gubitka za drugu
osobu. Osiguranje je takode pomicanje ili
prenošenje rizika. U okviru posebnog placanja
premija jedne strane druga ugovorna strana
osigurava prvu od odredenih rizika do ugovorenog
iznosa gubitka koji se može dogoditi.
 RIZIK SE MOŽE PODIJELITI
Rizik je podijeljen kada postoji neki oblik dogovorene
podjele gubitaka. Jedan od postojecih oblika je
podjela rizika kroz dionicko društvo. Osiguranje je
drugi oblik upravljanja rizikom kroz njegovu podjelu.
Osnovni znacaj osiguranja je podjela rizika na clanove
grupe. Podjela je oblik prenosa u kojem se rizik
pojedinca prenosi na grupu.
RIZICI SE MOGU UMANJITI
Rizici se mogu umanjiti na dva nacina:
Kroz prevenciju gubitaka i kontrolu. Bez obzira
koliko se mi trudili, nemoguce je sprijeciti sve
štete. Sa jedne strane, prevencija gubitaka je
najpoželjniji oblik upravljanja rizikom, dok je
istovremeno brojni teoreticari smatraju
neprimjerenim pristupom, jer u nekim slucajevima
sprecavanje gubitka može koštati cak više nego
sami gubitak.
 PREMIJA OSIGURANJA
n Premija osiguranja predstavlja cijenu usluge koju
osiguravac pruža osiguraniku. Najvažniju stavku
troškova iz osiguranja predstavlja nadoknada
uništenih vrijednosti. Sredstva za pokrivanje tih
naknada iz osiguranja formiraju osiguravajuce
kompanije na bazi uplata osiguranika u vidu
premija. Premije su izvor sredstava fonda za
osiguranje.
n Neki od autora premiju definišu kao cijenu rizika,
jer je rizik najznacajniji element koji odreduje
visinu premije.
 PREMIJA OSIGURANJA
n Na visinu premije, pored rizika utice i velicina
osigurane sume, dužina trajanja osiguranja i
kamatna stopa sa kojom se plasiraju sredstva
osiguravajuceg društva. Visina premije je direktno
srazmjerna velicini rizika, vrijednosti osigurane
sume i dužini trajanja osiguranja, a obrnuto
srazmjerna visini kamatne stope. To znaci da što je
veci rizik, vrijednost osigurane sume, dužina
trajanja osiguranja, veca je i premija.
n Sa stanovišta osiguranika premija je jedinstvena
suma novca koju on placa kao cijenu osiguranja. Po
pravilu, premija se placa unaprijed. Premije se cesto
koriguju ( institut bonusa i malusa ).
 BONUS
Predstavlja poseban popust na premiju ugraden u
cjenovnik koji se daje osiguraniku zbog nepostojanja
šteta u prethodnom osigurananom periodu (umanjena
premija osiguranja kod sljedece obnove osiguranja).
Obracunava se godišnje u postotku. Osiguravajuca
društva uvode obracun bonusa radi poticanja
smanjenja šteta u mnogim vrstama imovinskih
osiguranja, a u pravilu se odobravaju kod onih vrsta
osiguranja kod kojih nastup rizika ovisi u znatnoj mjeri
o ponašanju osiguranika. Ovaj oblik popusta najcešce
srecemo kod osiguranja motornih vozila (npr. kasko).
 MALUS
n Doplata na premiju ugradena u cjenovnik koja se
zaracunava onim osiguranicima koji su u proteklim
godinama imali odredeni broj šteta, odnosno
nepovoljan odnos izmedu premije i šteta. Dakle,
malus je kazna u obliku povecanja premije u
iducem osiguranom razdoblju koju placa
osiguranik. Malus se primjenjuje u osiguranju
motornih vozila gdje se obracunava u zavisnosti od
broja šteta.
n I bonus i malus su vezani za osiguranika, to je
njegova subjektivna znacajka koju nosi sa sobom
bez obzira kod kojeg osiguravatelja je uplacivao
premije.
 FRANŠIZA
Podrazumjeva ucestvovanje osiguranika u šteti i
ugovara se prilikom zakljucivanja ugovora o
osiguranju. Pod franšizom se podrazumjeva iznos ili
postotak predviden ugovorom o osiguranju do kojeg
iznosa šteta nije naknadiva iz osiguranja, iako je ta
šteta pokrivena osiguranjem. Franšiza je dio štete
koju osiguranik snosi sam. Iskazuje se kao procenat
od osigurane svote i kao apsolutni iznos. Ukoliko je
franšiza ugovorena kao procenat - to je iznos koji se
prilikom nastanka osiguranog slucaja, odnosno,
naknade šteta odbija u odredenom procentu.
 FRANŠIZA
Franšiza može biti obavezna ili dobrovoljna.
Osnovne dvije vrste franšize su: integralna i
odbitna. Ako šteta prede iznos franšize osiguraniku
se isplacuje šteta u punom iznosu. Odbitna franšiza
je iznos kojim osiguranik ucestvuje u šteti, ako je
šteta ispod franšize osiguranik ne ostvaruje
nikakvu naknadu iz štete, a kada je šteta iznad
franšize od nje se odbija iznos franšize. Svrha
franšize je da se osiguranik stimuliše da preduzme
sve što je u njegovoj moci da do štete ne dode ili da
bude što manja.
 OSIGURANI SLUCAJ
n Osigurani slucaj je dogadaj koji predstavlja ostvarenje rizika
koji je obuhvacen osiguranjem. Nastankom osiguranog
slucaja, nastaje i obaveza osiguravaca da isplati naknadu.
Osigurani slucaj mora da bude unaprijed predviden uslovima
osiguranja. Da bi se izvršila naknada iz osiguranja bitno je da
se osigurani slucaj desi u vremenu trajanja osiguravajuceg
pokrica.

n Potrebno je da bude predvideno:

1. Vrijeme ostvarenja osiguranog slucaja
2. Mjesto ostvarenja osiguranog slucaja
3. Uzrocna veza izmedu predvidenog dogadaja i štete koja se
ostvarila
4. Obaveza osiguranika kod nastanka osiguranog slucaja
(obaveza prijavljivanja štete, obaveza spasavanja i
umanjivanja štete)
 DOKUMENTI U OSIGURANJU
n Postoji veliki broj dokumenata koji su prisutni u
osiguranju i na osnovu kojih proisticu odredene
pravne i ekonomske obaveze. Neki od najvažnijih
su:

1. Polisa osiguranja
2. List pokrica
3. Certifikat osiguranja
4. Potvrda o sklopljenom osiguranju
5. Slip i cover note
 POLISA OSIGURANJA
Predstavlja najznacajniji dokument u osiguranju. Ona je zapravo
isprava koja prati ugovor o osiguranju. Polisa osiguranja je forma
pismenog ugovora iz osiguranja, iako sama po sebi nije ugovor.
Polisa osiguranja predstavlja dokaz, odnosno potvrdu da je
zakljucen ugovor o osiguranju. U polisi mora biti konstatovano
da je osiguravac upozorio osiguranika da su opšti i posebni uslovi
osiguranja sastavni dio ugovora o osiguranju, te je njihov tekst
osiguravac dužan predati osiguraniku, ukoliko ti uslovi nisu
odštampani na samoj polisi osiguranja. U slucaju da postoji
neusaglašenost i kontradikcija neke odredbe u polisi i neke
odredbe u uslovima osiguranja primjenjuje se odredba polise.
 POLISA OSIGURANJA JE:
n Pismeni oblik sklapanja ugovora o osiguranju, ako je
potpisuju ugovorne strane.
n Dokazno sredstvo i potvrda da je zakljucen ugovor o
osiguranju što ga ispostavlja osiguravajuce društvo.
n Isprava o dugu odnosno obavezi o s iguravajuceg
društva, jer obuhvata sve odredbe iz sklopljenog
ugovora o osiguranju za utvrdivanje obaveze
osiguravaca na naknadu štete.
n Legitimacioni papir kojim osiguranik dokazuje svoje
svojstvo osiguranika, te se osiguravac koji savjesno
isplati naknadu štete imaocu polise oslobada svoje
obaveze iz osiguranja.
 OSNOVNI ELEMENTI POLISE
OSIGURANJA
n Ugovorne strane osiguranja,
n Predmet osiguranja,
n Rizik obuhvacen osiguranjem,
n Trajanje osiguranja i vrijeme pokrica,
n Svota osiguranja,
n Premija ili doprinos,
n Datum izdavanja polise,
n Potpisi ugovornih strana.
PODJELA POLISA

n POMORSKE I KOPNENE
n INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNE
n POJEDINACNE I GENERALNE
n VALUTIRANE I NEVALUTIRANE
n KARGO I KASKO POLISE
 LIST POKRICA
List pokrica se izdaje ukoliko ne postoje uslovi da se zakljuci
klasicna forma ugovora o osiguranju, bilo zbog vremenskog
ogranicenja ili nepoznavanja svih relevantnih cinjenica potrebnih
za zakljucivanje ugovora. To je zapravo neka vrsta potvrde o
zakljucenom osiguranju. List pokrica ima važnost do izdavanja
polise osiguranja. Ovaj dokument po pravilu potpisuje samo
osiguravac, potvrdujuci na taj nacin preuzimanje obaveze iz
osiguranja. Najcešce se upotrebljava u osiguranju pomorskih
brodova, posebno u medunarodnom transportnom saobracaju.
Od izdavanja lista pokrica obicno imaju koristi obje ugovorne
strane. Osiguranik dobija zaštitu iz osiguranja ne cekajuci polisu,
a osiguravac stice pravo na naplatu premije osiguranja odmah.
 CERTIFIKAT OSIGURANJA
Predstavlja skraceni oblik polise osiguranja. Ovaj dokument
sadrži osnovne podatke o uslovima osiguranja. Najcešce se koristi
u transportnom osiguranju. Certifikat osiguranja uglavnom izdaje
osiguravac, ali se dešava da ga izdaju i posrednici, broker ili
špediter koji su zakljucili opšti ugovor o osiguranju za racun
svojih klijenata. U slucaju da posrednik izda certifikat osiguranja
u obavezi je da o tome obavjesti osiguravaca sa kojim je
zakljucio opšti ugovor o osiguranju i za cije je ime i racun
izdao certifikat. U praksi se certifikat osiguranja prihvata
kao polisa osiguranja mada u pravnom pogledu to nije.
Certifikat u suštini predstavlja samo potvrdu da je odredeno
osiguranje zakljuceno.
POTVRDA O ZAKLJUCENOM
OSIGURANJU
To je zapravo pismena potvrda kojom se potvrduje
da je zakljucen ugovor o osiguranju. Ova potvrda
sadrži neke osnovne elemente o osiguranju i
najcešce se koristi kod osiguranja roba u uvozu,
mada u nekim slucajevima može sadržavati i
detaljnije elemente. Ona je u praksi veoma
pogodna i efikasna, jer smanjuje tehnicki posao u
znacajnoj mjeri i iziskuje mnogo manje podataka u
odnosu na polisu.
 SLIP I COVER NOTE
Slip i cover note kao dokumenti u osiguranju se
veoma cesto koriste posebno u engleskoj praksi. To
su pismene isprave koje su najbliže listu pokrica i
predstavljaju neku vrstu predugovora o osiguranju ili
reosiguranju. Slip je dokument u kome su dati uslovi
pod kojima se želi zakljuciti ugovor o osiguranju ili
reosiguranju, a pripremaju ga posrednici u
osiguranju. Tekst ugovora u slipu se daje u
skracenom obliku, ali dovoljno da bi se kasnije
pojedini djelovi ugovora detaljnije regulisali.
 SLIP I COVER NOTE
Nakon dogovora i potpisanog slipa izmedu osiguranika i lidera
(vodeci osiguravac ili reosiguravac), posrednici u osiguranju
podnose slip kao ponudu ostalim potencijalnim osiguravacima,
koji u zavisnosti od svojih potreba i mogucnosti preuzimaju dio
osiguranja, potpisuju ga i sve tako do pokrica cijelog osiguranog
iznosa. Posrednici u osiguranju na bazi elemenata iz slipa
ispostavljaju tzv. Cover note, odnosno bilješku o pokricu na
osnovu koje obavještavaju osiguranika pod kojim uslovima je
zakljucen ugovor o osiguranju / reosiguranju, kao i o ucešcu
pojedinih osiguravaca u njemu. Cover note je dokument kojim se
u praksi potvrdjuje da je osiguravac / reosiguravac prihvatio
uslove iz slipa i da je saglasan sa pokricem osiguranog
rizika.
 MEÐUNARODNI TRANSPORT
Oznacava djelatnost prenošenja robe trecih lica iz
otpremnog mjesta koje se nalazi na teritoriji jedne
zemlje u uputno mjesto koje se nalazi na teritoriji
neke druge zemlje (države), prelazeci pritom jednu ili
više državnih granica. Savremeni vidovi transporta su:
željeznicki, drumski, pomorski, rjecni, vazdušni,
cjevovodni i prenos vijesti i informacija. Buduci da ni
jedan od savremenih vidova transporta nije tehnicki i
ekonomski savršen sistem, jer u svakom ima
odredjenih manjkavosti, zato se u opredjeljivanju
za odredeni vid transporta mora voditi racuna o
bitnim konponentama: sigurnost, brzina i
ekonomicnost.
Sigurnost – prilikom ocjenjivanja sigurnosti robe u transpotu
neophodno je voditi racuna o tehnickim svojstvima prevoznog
sredstva, solidnosti prevozioca i karakteristikama prevoznog
puta. Apsolutna sigurnost u transportu ne postoji. Visina cijene
prevoza je direktno srazmjerna sa stepenom sigurnosti (što je
sigurnost veca i cjena prevoza je viša i obratno).

Brzina – ako se uzme u obzir samo faktor brzine prevoza, a ne i da

li je cijena takvog prevoza konkurentna gubici i štete su sigurni.

Ekonomicnost – se vodi nacelom da se sa što manje troškova

postignu odgovarajuci rezultati što važi i u transportu. HÿXWLP ,
ekonomicnost se ne smije poistovjecivati sa jeftinocom. U
transportu robe ekonomicnost se mora kombinovati sa sigurnošcu
i brzinom transporta i transportnog puta, u suprotnom u krajnjem
efektu može se petrpjeti ekonomska šteta.
 TRANSPORTNO OSIGURANJE
Specificna kategorija imovinskog osiguranja u kojem
posebno na medunarodnom planu važi medunarodna
poslovna praksa i uslovi osiguranja londonskih
osiguravajucih kompanija. Ucestvujuci u medusobnoj
razmjeni materijalnih dobara njeni akteri su nastojali
otkloniti razlicite opasnosti kojima su ta materijalna
dobra izložena za vrijeme transporta. U tu zaštitu su
se pored trgovaca kao direktnih ucesnika, pocele
ukljucivati i banke koje su finansirajuci pojedine
poslove istovremeno tražile da se roba za vrijeme
transporta osigura i time otklone rizici eventualne
štete, odnosno da im se predoci polisa osiguranja.
Dakle, transportno osiguranje je nastalo iz potrebe
sigurnosti spoljnotrgovinske razmjene.
n Ono je dalo mogucnosti svim ucesnicima razmjene
materijalnih dobara da se upuste u sve rizike kojima
je ta razmjena izložena. Zato je danas polisa
osiguranja kao dokument koji potvrduje da je
sklopljeno osiguranje za neku robu važan dokument
koji prati svaku spoljnotrgovinsku razmjenu, štiteci
interese pojedinih ucesnika te razmjene.
n Transportno osiguranje je grana osiguranja u okviru
koje se osiguravaju interesi izloženi transportnim
rizicima prilikom prevoza morem, unutrašnjim
vodama, kopnom i zrakom bilo u okviru samo jednog
vida prometa ili u kombinaciji više njih.
TRANSPORTNO OSIGURANJE
n S obzirom na ove kriterije transportno
osiguranje se razvrstava prema:

1. predmetu osiguranja
2. grani prometa
3. obliku organizacije
PODJELA TRANSPORTNIH OSIGURANJA
PREMA PREDMETU OSIGURANJA
1. OSIGURANJE PLOVNIH OBJEKATA I LETJELICA
(KASKO OSIGURANJE)
2. OSIGURANJE ROBE U PREVOZU (KARGO)
3. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
n Osim toga, kao predmet osiguranja javljaju se brodovi u
gradnji, kontejneri, platforme za istraživanje i eksploataciju
podmorja itd.
n U okviru transportnog osiguranja provode se ova osiguranja
od odgovornosti: pomorskih brodara, brodopopravljaca,
drumskih prevoznika za robu i zracnih prevoznika.
n Kopnena prevozna sredstva ( drumska i željeznicka ) ne
osiguravaju se u okviru transportnog osiguranja. Osiguranje
tih sredstava spada u imovinsko osiguranje.
PODJELA TRANSPORTNIH OSIGURANJA
PREMA GRANI PROMETA
1. POMORSKO
2. UNUTRAŠNJA PLOVIDBA
3. ŽELJEZNICKO
4. DRUMSKO
5. ZRACNO

n Osiguranje u željeznickom i drumskom prometu

oznacava se pojmom kopneno - transportno
osiguranje.
PODJELA TRANSPORTNIH OSIGURANJA
PREMA OBLIKU ORGANIZACIJE
1. PREMIJSKO
2. UZAJAMNO

n Premijsko – osiguranik placa osiguravacu premiju

osiguranja, a u slucaju štete osiguravac isplacuje
odštetu.
n Uzajamno – oblik osiguravajuceg društva u kojem
clanovi uplatom uloga medusobno jamce da ce na
nacelima uzajamnosti i solidarnosti pokriti štete
nastale ostvarenjem ugovorenih rizika. Svi clanovi
su medusobno u pravnoj vezi.
KASKO OSIGURANJE
n Vuce svoje korijene iz pomorskog osiguranja,
a prenijelo se na osiguranje svih transportnih
sredstava (brodovi, avioni, kamioni, putnicka
i druga vozila). Sama rijec kasko je španskog
porijekla i znaci trup broda.

n Kasko osiguranje se pojavljuje u dva osnovna

vida:
1. POTPUNI
2. DJELIMICNI
 KASKO OSIGURANJE
n POTPUNI KASKO POKRIVA SLJEDECE RIZIKE:
Sudar, udar, iskliznuce, prevrnuce, požar, eksplozija,
oluja, grad, udar groma, sniježna lavina, pad letjelice,
štete koje nanesu treca lica, kradju, razbojnicku
kradu, kradu, prevaru i utaju za vozila izdata u najam,
troškove nastale pri spašavanju vozila, troškove
vuce ili uklanjanja havarisanog vozila.
n DJELIMICNI KASKO POKRIVA SLJEDECE RIZIKE:
Požar, eksplozija, oluja, udar groma, pad letjelice, kradu
i razbojništvo, lom stakala na motornom vozilu (osim
stakla na svjetlima), štete koje su neposredno
prouzrokovale domace životinje ili divljac, te troškovi
vuce vozila i prevoz vozaca i putnika od mjesta udesa do
prebivališta.
OSIGURANJE STVARI ZA
VRIJEME TRANSPORTA-KARGO
n Stvari ili životinje koje se prenose ili prevoze iz
jednog mjesta na drugo bilo kojim transportnim
sredstvom jesu roba u prevozu, teret odnosno kargo
( španski: cargo – brodski tovar = teret ). Prenos,
prevoz, premještanje predmeta unutar pogona,
skladišta, radilišta, luke nije predmet transportnog
osiguranja.
n U OSIGURANJU RAZLIKUJEMO:
1. Pomorski kargo
2. Nepomorski kargo (kopneni, rijecni, avionski)
Sveukupno osiguranje karga
dijelimo u dvije grupe:

n OSIGURANJE DOMACEG KARGA

(prevoz robe u granicama zemlje)

n OSIGURANJE MEÐUNARODNOG KARGA

(osigurana roba prelazi granicu zemlje)
 OSIGURANJE
MEÐUNARODNOG KARGA
n Osiguranje transportne pošiljke spada u osiguranje
medunarodnog karga ako:
1. prelazi državnu granicu,
2. je prate carinski dokumenti,
3. se prevozi po medunarodnoj prevoznoj ispravi,
4. faktura pošiljke glasi na stranu valutu.

n Uslovi osiguranja su prilagodeni medunarodnom robnom

prometu i medunarodnim uslovima koji se primjenjuju u
osiguranju takvih pošiljki. U našoj praksi osiguranja to su
obicno uslovi i klauzule londonskog tržišta osiguranika.
Osiguranje medunarodnog karga
obuhvata tri osnovne grupe osiguranja:
1. Osiguranje uvoznog karga
(osiguranje robe u uvozu)

2. Osiguranje izvoznog karga

(osiguranje robe u izvozu)

3. Osiguranje tranzitnog karga ili robe u reeksportu

(osiguranje robe koja se prevozi preko teritorija
naše države sa ili bez zadržavanja u njoj).
OSIGURANJE UVOZNOG KARGA
Roba koju uvoznici kupuju u inostranstvu i ostale
pošiljke koje otpremaju iz inostranstva u svoju zemlju
osigurava se kao uvozni kargo, prema uslovima iz
ugovora o kupoprodaji ili ugovorene širine pokrica.
Uslovi osiguranja i tarifa premije zavise o vrsti robe,
prevoznom sredstvu ili nacinu prevoza, relaciji,
pakovanju, širini pokrica i drugim okolnostima koje
uticu na velicinu i ocjenu rizika.
OSIGURANJE UVOZNOG KARGA
U ovoj vrsti osiguranja primjenjuje se
pojednostavljeni oblik polise osiguranja. Zapravo je
to potvrda o sklopljenom ugovoru o osiguranju
odredene pošiljke sa naznakom širine pokrica i
premije osiguranja. Za uvozne pošiljke obicno ne
postoji potreba drugacije isprave o osiguranju. Kada
je to potrebno osiguravajuce društvo izdaje polisu o
osiguranju robe u uvozu, ali se i potvrda o osiguranju
– polisa može prenijeti po potrebi cesijom, kao i
svaka druga isprava.
OSIGURANJE UVOZNOG KARGA
n Praksa nalaže da osiguranik u pismenoj ponudi prijavi u
osiguranje odredenu uvoznu pošiljku, koja sadrži sve
bitne elemente za sklapanje ugovora o osiguranju. Ova
ponuda ima naziv «prijava» za osiguranje robe, a
redovno sadrži:
1. podatak o privremenom pokricu,
2. broj opšteg ugovora o osiguranju ili otvorenog pokrica,
3. oznaku i podatke o osiguranom predmetu,
4. relaciju prevoza, prevozno sredstvo i datum otpreme,
5. posebne okolnosti u prevozu (usputni pretovari,
usputna uskladištenja),
6. vrijednost pošiljke u stranoj valuti,
7. rizike koji se žele pokriti osiguranjem.
OSIGURANJE UVOZNOG KARGA
n Ponuda se popunjava u potrebnom broju
primjeraka. Donji dio ponude služi kao potvrda
osiguravaca da je prihvatio ponudu, a nosi naziv
polisa. U tom dijelu osiguravac unosi broj polise,
širinu pokrica i premiju osiguranja. Jedan primjerak
zadržava osiguravac, a ostale šalje osiguraniku,
odnosno njegovom zastupniku (špediteru, uvozniku
i sl.).
n Potvrda o osiguranju nema karakter legitimacionog
papira, jer je osiguranik u zemlji i može ga se lako
utvrditi.
OSIGURANJE IZVOZNOG KARGA
n Za osiguranje robe u izvozu osiguravacu se
dostavlja ponuda / prijava za osiguranje pošiljke,
a sadrži podatke kao i ponuda za osiguranje robe u
uvozu. Na temelju podataka iz ponude za
osiguranje, osiguravajuce društvo izdaje:
1. polisu osiguranja na engleskom jeziku, prema
tekstu Loyd's-ove S.G. polise, odnosno «New Marine
policy» sa klauzulama Instituta londonskih
osiguravaca, DN VH UDGLR P HÿXQDURGQRP
pomorskom kargu;
2. vlastitu polisu na engleskom ili drugom stranom
jeziku (po želji i potrebi ugovaraca osiguranja) i sa
uslovima osiguranja, kada se radi o ostalom
medjunarodnom izvoznom kargu.
OSIGURANJE IZVOZNOG KARGA
n Polisa se ispostavlja sa širinom pokrica i vrstom
osiguranja koju odreduje ugovor o izvozu robe
(prema uslovima prodaje robe). Polisi na stranom
jeziku se prilažu odgovarajuci uslovi osiguranja na
tom jeziku, odnosno u pomorskom osiguranju uslovi
londonskog tržišta osiguranja.

n Na zahtjev osiguranika osiguravajuce društvo izdaje

polisu u nekoliko izvornih primjeraka radi zaštite
svojih prava u slucaju eventualnog gubitka polise i
sl. Na svakom takvom primjerku polise treba navesti
u koliko je izvornika polisa izdana.
n IZVOZNA POLISA OSIGURANJA ROBE IMA
VIŠESTRUKO ZNACENJE I FUNKCIJU:

1. dokazna isprava, jer se njome utvrdjuje i dokazuje

sklopljeni ugovor o osiguranju;
2. isprava o dugu, u kojoj osiguravac priznaje i
potvrdjuje svoju obavezu na naknadu štete iz ugovora o
osiguranju;
3. instrument prenosa prava iz ugovora o osiguranju, jer
osiguranik može svoja prava iz osiguranja prenijeti na
drugu osobu cesijom ili indosiranjem, ali i jednostavnim
ustupanjem polise. Pravo iz osiguranja ne može se
prenositi ili ustupiti kada je to izricito odredeno u
ugovoru o osiguranju, to su tzv. neprenosive polise;
4. legitimacioni papir kojim osiguranik, odnosno oštecena
osoba dokazuje svoje pravo na naknadu.
 KARGO POLISA
•OSIGURAVAC
•OSIGURANIK
•BROJ POLISE
•PREDMET OSIGURANJA
•OSIGURANA SUMA
•RELACIJA
•VRSTA TRANSPORTA
•RIZIK OBUHVACEN
OSIGURANJEM
•TRAJANJE OSIGURANJA
•DATUM IZDAVANJA
POLISE
•POTPISI UGOVORNIH
STRANA
 RIZICI U OSIGURANJU
MEÐUNARODNOG KARGA

n Rizike koji se pokrivaju u osiguranju

medunarodnog karga grupišemo u :

1. transportne rizike osiguranja karga,

2. rizike šteta «iz bilo kojeg uzroka»,
3. rizike rata i štrajka.
 TRANSPORTNI RIZICI U
OSIGURANJU KARGA

n Transportni rizici su opasnosti cije je ostvarenje

posljedica samog transporta, a redovno se
sistematiziraju u karakteristicne grupe:

1. osnovni transportni rizici,

2. rizik krade, djelimicne krade i neisporuke,
3. dopunski rizici,
4. rizici koji nisu izvanredni vanjski dogadaj.
OSNOVNI TRANSPORTNI RIZICI
n U ovu grupu rizika ubrajamo opasnosti gubitka, uništenja ili
oštecenja osiguranog predmeta u toku osiguranog prevoza
usljed izvanrednih vanjskih dogadaja ili slucaja. Osnovni
transportni rizici usko su vezani s prevozom odnosno
sredstvom transporta. Oni su specificni za transport prema
vrsti prevoznog sredstva.

n U OSNOVNE RIZIKE SE UBRAJA:

1. Prometna nezgoda: sudar, prevrtanje,potonuce, nasukanje,
pad, rušenje i dr.
2. Elementarne nepogode: udar groma, oluja, poplava,
zemljotres, odron zemlje, klizanje tla itd.
3. Požar i eksplozija kao djelovanje vanjskog uzroka, a ne
usljed svojstva osigurane stvari.
4. Ostali osnovni rizici prema uslovima pojedinih vrsta
osiguranja npr. rizik krade i sl.
 RIZIK KRAÐE, DJELIMICNE
KRAÐE I NEISPORUKE

n Tretman ovog rizika je specifican te se svrstava u:

1. osnovni rizik u nepomorskom kargu,
2. dopunski rizik u osiguranju pomorskog karga.

n U osiguranju ovog rizika uz opasnost krade

osiguranog predmeta pokrivena je i opasnost
djelimicne krade tj. potkradanja kod pakovane
robe. Opasnost neisporuke ukljucena je radi zaštite
interesa osiguranika.
 DOPUNSKI RIZICI
Ovoj kategoriji pripadaju rizici koji mogu prouzrokovati štetu na pošiljci
usljed manipulacije ili nekih vanjskih uticaja koji djeluju na osigurani
predmet. Dopunski rizici mogu se ukljuciti u pokrice osiguranja samo uz
osiguranje osnovnih rizika i to pojedinacno ili svih kojima je roba u
transportu izložena kao tzv. «osiguranje protiv svih rizika» pri cemu se
misli na pokrice «svih transportnih rizika». Kod manipulativnih rizika,
osiguranjem je pokriven rizk loma predmeta, deformisanje, ogrebotine,
razbijanje, oštecenje sanduka u kojima je roba smještena i dr.Za zaštitu
od dopunskih rizika od posebnog znacaja je pravilno pakovanje robe i
uredna otprema, te održavanje zaštitnih mjera: hladenje, grijanje,
pojenje.
Neadekvatna ambalaža, otpremanje i nepoduzimanje ugovorenih,
propisanih ili uobicajenih zaštitnih mjera, oslobada osiguravaca obaveze
za nastalu štetu ili stice pravo na naknadu od trece osobe koja je
odgovorna za urednu otpremu.
RIZICI KOJI NISU IZVANREDNI
VANJSKI DOGAÐAJ
Ova kategorija rizika nije izvanredni vanjski
dogadaj, jer šteta na osiguranoj stvari nastaje i
bez nekog neocekivanog ili izvanrednog vanjskog
dogadaja. Uzrok šteta ove vrste leži u svojstvu ili
mani robe npr. normalni rastur ili rasip kod
pošiljaka koje se prevoze u refuzi, kalo i sl. Ove
opasnosti su specificni «ocekivani» rizici za koje
se redovno pretpostavlja da ce se ostvariti, pa su
u nacelu iskljuceni iz osiguranja,najcešce u obliku
franšize.
RIZICI ŠTETE
«IZ BILO KOJEG UZROKA»
Osiguranje robe u transportu u pokricu «protiv svih rizika»
pokriva samo transportne rizike, a to je vrlo cesto
nedovoljno za zaštitu u savremenom prometu i trgovini.
Naime, u ovoj širini pokrica nadoknaduju se štete koje su
nastale za vrijeme trajanja transporta i to iz razloga koji je
u vezi samog transporta. Najšire pokrice koje se u
osiguranju karga može pružiti je naknada za štete koje
nastanu «iz bilo kojeg drugog uzroka». Ovo pokrice se u
praksi cesto naziva «prošireno All Risks osiguranje». U
slucaju pokrica odredenog rizika «iz bilo kojeg uzroka»
osiguranik mora dokazati da je nastupila šteta, da su
ispunjene odredbe u vezi sa isporucenom robom (kvalitet,
stanje...), da je korišteno odgovarajuce prevozno sredstvo
i da je roba u trenutku isporuke odgovarala uslovima iz
kupoprodajnog ugovora.
n ZA ŠTETE «IZ BILO KOJEG UZROKA» OSIGURAVAJU SE
BROJNI RIZICI MEDJUNARODNOG KARGA:
1. ODBIJANJE (pokriva izvoznika ako inozemni kupac odbije
primiti pošiljku, iako roba odgovara uslovima kupoprodaje;
osiguranje pokriva troškove eventualne dorade, prepakiranja,
troškove prevoza u zemlju ili neko drugo tržište u slucaju
nastalih ogranicenja uvoza, štetu zbog uništenja robe po
nalogu vlasti u zemlji odredišta i dr.),
2. BOMBAŽA (kada se radi o izvozu prehrambenih proizvoda u
limenkama; uslov je da postoji uredan certfikat nadležnog
organa o sposobnosti pošiljke za izvoz),
3. ZAGRIJAVANJE I/ILI ZNOJENJE (u osiguranju sirovih slanih
koža; uslov je certifikat o sposobnosti pošiljke za doticni
prevoz i prevozno sredstvo koje odgovara za tu vrstu prevoza),
4. MANJAK
5. OŠTECENJE ETIKETA (osiguranje nadoknaduje troškove
zamjene oštecenih etiketa),
6. RASIPANJE (npr. za robu u vrecama),
7. STVRDNJAVANJE (npr. za cement),
8. UGINUCE (npr. u prevozu životinja),
9. SMRZAVANJE, POVIŠENJE TEMPERATURE I SL.
RIZICI RATA I ŠTRAJKA
Ratni i politicki rizici pokrivaju se redovno u plovidbenom
osiguranju i medunarodnom zracnom prevozu, dok se u
kopnenom prevozu rjede traži. Osiguranje ratnih i
politickih rizika pokriva štete koje nastanu na osiguranom
predmetu usljed rata i ratnih oružja, mina, bombi i uopšte
svakog ratnog i ratu slicnog akta. U toj grupi rizika
pokriveni su i rizici štrajka, pobuna, gradanskih nemira.
Kao i akti vojnih i politickih vlasti. Osiguranjem nisu
pokrivene štete usljed odredbi sanitarnih vlasti, sudskih
odluka itd. Treba istaci da se roba protiv ratnih rizika
osigurava ne samo u ratu veci i u miru. Premijska stopa
za ratne i politice rizike vrlo je niska, RGUHÿXM HMH
londonsko tržište, koje snosi i štete. U slucaju rata i
slicnih sukoba i napetih medjunarodnih situacija stopa za
te rizike podiže se za plovidbu u opasnim zonama.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
KARGA PO VRSTI PREVOZA

n Uobicajena je podjela u dvije glavne

grupe:
1. OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
POMORSKOG KARGA,

2. OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
NEPOMORSKOG KARGA.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
POMORSKOG KARGA
n U medunarodnom prevozu robe najvažnije mjesto
ima pomorski prevoz. Pomorski prevoz robe
zakljucuje se pomorskim brodarskim ugovorom
odnosno carterom, a osigurava ugovorom o
pomorskom osiguranju robe.

n POMORSKI BRODARSKI UGOVOR - CARTER

Za pomorski prevoz odredene robe krcatelj
zakljucuje sa brodarom pomorski brodski ugovor,
odnosno ugovor o prevozu stvari morem ili
unutrašnjim vodama. Krcatelj u odnosu na brodara
uvijek nastupa u ime narucioca, bez obzira radi li se
o stvarima narucioca, krcatelja ili tudem teretu.
Pomorski prevoz karga može se ugovoriti za brod u redovnoj
liniji tzv. LINER ili za brod u slobodnoj plovidbi tzv.TRAMPER.
Po završenom ukrcaju robe brodar je dužan izdati krcatelju na
njegov zahtjev konosman koji može glasiti na ime, po naredbi ili
na donosioca. Konosman je dokaz o postojanju ugovora o
prevozu kao i dokaz da je roba ukrcana na brod. Ako je teret
osiguran konosman je jedan od kljucnih dokumenata za
realizaciju prava iz ugovora o osiguranju. Za ostvarenje naknade
bitno je da li je konosman «cist».
Ukoliko ugovarac osiguranja u trenutku sklapanja ugovora o
osiguranju (ispostavljanja police osiguranja) još ne zna koji ce
to linijski brod biti, na koji se teret krca, u policu se stavlja
naznaka «in quo vis» (u kojem hoceš tj. na bilo koji brod). Ovo
se može oznaciti u polici i klauzulom: «by ship to be declared»
(brodom koji ce se deklarirati). U tom slucaju osiguranik je
dužan javiti osiguravacu ime broda na koji je roba ukrcana cim
to sazna. Osiguravaci se u ovom slucaju nastoje ograditi u
slucaju ukrcaja na brod slabije kvalitete i zato odreduju u polici
traženu kvaltetu, odnosno klasu broda na koji se ima ukrcati
osigurani teret. U protivnom nadoplacuju dopunsku premiju za
brodove bez klase, odnosno starije brodove.
UGOVOR O POMORSKOM
OSIGURANJU ROBE
U osiguranju medunarodnog pomorskog karga u našoj
praksi zajednice osiguranja se služe engleskom
pomorskom polisom. Engleskom pomorskom policom
koriste se osiguravaci vezani za londonsko tržište,
odnosno kada to traže uslovi kupoprodaje ili ugovarac
osiguranja. Uslov londonskog tržišta osiguranja temelji
se na Lloyd's - ovoj S. G. polisi kojoj se dodaju
odgovarajuce institutske klauzule. Njima se proširuje,
mijenja ili sužava pokrice iz osnovne polise vec prema
tome šta savremeni uslovi trgovine i prometa traže.
Lloyd's kao glavna osiguravajuca kuca u svijetu,izradila
je niz pravila i normi po kojima se sprovodi cjelokupno
osiguranje u svijetu.
UGOVOR O POMORSKOM
OSIGURANJU ROBE
Lloyd's S. G. polica štampana je na engleskom
jeziku i sa neznatnim dopunama prilagodena našim
prilikama. Ona je donijeta još u XVII vijeku. S.G.
Potice od engleskih rijeci “ship and goods”.
Lloyd's - ovom S. G. polisom osiguravaju se rizici
nastali na brodu i robi, znaci radi se o pomorskom
kargo i kasko osiguranju. Tekst police sadrži
odredbe kojima se pokrivaju pomorski, ratni i
politicki rizici. Medjutim, u policu su kasnije
uvrštene i posebne klauzule koje iskljucuju pokrice
za ratne i politicke rizike.
 OPŠTE KLAUZULE ZA
POMORSKE RIZIKE
n Imamo tri tipa opštih klauzula za pomorske
rizike, a koje se mogu primjenjivati kod
osiguranja svih vrsta robe:

1. FPA (Free of Particular Average)

2. WA (With Average)
3. AAR (Agains ALL Risks)
FPA (Free of Particular Average)
n Polisa FPA - “slobodno od partikularne havarije”
iskljucuje štete partikularne havarije, osim ako je
do štete došlo iz cetiri osnovna rizika i to:
sudar, potonuce, nasukavanje i požar.

n Po ovoj polisi pokriveni su još sljedeci rizici:

eksplozija, sudar vozila, dodir vozila sa spoljnim
predmetom, ukljucujuci i led, gubljenje koleta,
ukrcaj, prekrcaj itd.
WA (With Average)
n Polisa WA nadoknaduje sve partikularne havarije,
odnosno štete sa odbitnom franšizom od 3-5%
ako su nastale kao posljedica osiguranih rizika
osnovne S.G. polise. Franšiza se nece primjenjivati
u slucajevima nastalog rizika usljed požara,
nasukavanja, sudara i potonuca, gubljenja cijelih
koleta prilikom ukrcaja, iskrcaja, pretovara i sl. sa
pojedinacnom vrijednošcu.
AAR (Agains All Risks)

n Polisa AAR (protiv svih rizika) pokriva sve štete

nastale na teretu, odnosno pokriva sve osnovne i
dopunske rizike. Po ovoj polisi franšize su
iskljucene, što znaci da prilikom likvidacije štete
osiguravac nece primjenjivati franšizu. Polisa
AAR ne pokriva štete nastale usljed zakašnjenja,
prirodnih svojstava ili unutrašnjih mana robe.
 INSTITUTSKE KLAUZULE ZA
DOPUNSKE RIZIKE

n U institutske klauzule za dopunske rizike ubrajamo

insitutske klauzule za kradu i neisporuku, koje
pokrivaju kradu u cjelini ili djelimicnu kradu, i to uz
uslov da se ona prijavi osiguravacu u roku od
10 dana. Kod djelimicne krade franšiza se ne
primjenjuje, a kod potpune se primjenjuje.
 INSTITUTSKE KLAUZULE
RATNIH I POLITICKIH RIZIKA
n Po Lloyd's S. G. polisi su iskljucene IK, ukoliko nisu
osigurani posebnom instituskom polisom koja se odnosi
na ratne i politicke rizike. Institutske klauzule koje
pokrivaju ratne rizike odnose se na zarobljavanje,
zapljenu, hapšenje, kao i sve ostale rizike koji proisteknu
iz ratnog akta i drugih akata proisteklih u ratnom stanju.
Ovdje možemo ubrojiti i sljedece rizike: oštecenje i
uništenje broda i tereta usljed rata, gradanskog rata,
revolucije, pobune, ustanka, odnosno štete kao
posljedice rizika mina, bombi, torpeda, itd. Klauzula koja
pokriva politicke rizike odnosi se na rizike kao što su
štrajk, otpuštanje sa posla, nasilje ili gradanski nemiri...
Ovi rizici mogu prouzrokovati znatne štete zbog
nemogucnosti istovara, utovara, pretovara robe i dr.
 NEW MARINE POLICY
“MAR POLICY FORM”
n Obrazac nove engleske pomorske polise «Marine
policy». Uvedena je u poslovnu praksu 1982.
godine. Tom je polisom zamjenjena S.G. polisa.
MAR je jednostavne forme i ne sadrži, za razliku od
S.G. polise, uslove osiguranja. Cilj je da se ovom
polisom kompletno regulišu odnosi stranaka,
posebno obim pokrica. Polisa je pojednostavljena i
predstavlja samo potvrdu o zakljucenom
osiguranju, kao i obaveznu primjenu engleskog
prava i prakse. Inace, vrlo je bliska po sadržaju sa
klauzulama AAR, WA i FPA.
 NEW MARINE POLICY
n Ugovor o osiguranju cine polisa osiguranja sa
posebnim dodatkom, dio koji sadrži sve potrebne
podatke o osiguraniku, broj polise, ime ugovaraca
osiguranja, osiguranom predmetu, relaciji,
prevoznom sredstvu, sumi osiguranja, vrijednosti
premije, adresu onog ko je izdao polisu i kome se
podnose zahtjevi iz zakljucenog ugovora, adresu
havarijskog komesara za slucaj štete, mjesto i
datum izdavanja, potpis osiguravaca, kao i podatke
o klauzuli uz koju se širinu zakljucuje osiguranje i
dio o institutskoj klauzuli za odgovarajuce pokrice i
drugi dopunski uslovi.
PRIMJERAK NOVE
ENGLESKE POLISE
SA UKLJUCENOM
INSTITUTSKOM
KARGO KALUZULOM A
INSTITUTSKA KARGO
KLAUZULA A
n Pokriva sve rizike ( time nisu osigurane sve štete,
nego svi rizici u smislu buduceg neizvjesnog
dogadaja ), gubitke ili oštecenja, kao i troškove
generalne havarije i spašavanja. Iskljucene su štete
koje je osiguranik prouzrokovao namjerno, štete
usljed nedovoljnog i neodgovarajuceg pakovanja,
normalno habanje osiguranog predmeta, mana i
prirode stvari, zbog nesposobnosti broda ili nekog
drugog plovila, neprikladnosti broda, vozila ili
kontejnera za bezbjedan prevoz osiguranog
predmeta i usljed ratnih rizika i rizika štrajka.
 INSTITUTSKA KARGO
KLAUZULA B
n Dok su osigurani rizici u klauzuli A odredeni metodom “All risks”
u klauzulama B i C osigurani su rizici odredeni metodom
«nabrojanih rizika» (rizici koji su izricito navedeni u kaluzulama).
n Klauzula B pokriva rizike gubitka ili oštecenja osiguranog
predmeta koji se razumno mogu pripisivati požaru ili eksploziji,
brodolomu, potonucu broda, prevrnucu ili iskliznucu kopnenog
vozila, sudaru ili dodiru broda ili drugog vozila sa bilo kojim
spoljnim predmetom osim vode, gubitak ili oštecenje stvari
usljed žrtvovanja u generalnoj havariji, bacanje tereta u more,
potpunog gubitka koleta, kao i troškovi generalne havarije i
spašavanja. Iz osiguranja su iskljuceni rizici kao i kod klauzule A
uz dodatak iskljucenja rizika namjernog uništenja osigurane
stvari protivpravnim cinom bilo kog lica.
 INSTITUTSKA KARGO
KLAUZULA C

n Osigurava gubitke ili oštecenja predmeta u požaru

ili eksploziji, nasukanju, naslanjanju na dno,
potonuce, prevrnuce broda ili kopnenog vozila,
sudar ili udar broda ili kopnenog vozila sa bilo
kojim vanjskim predmetom, gubitak ili oštecenje
stvari usljed žrtvovanja u generalnoj havariji i
bacanje tereta u more.
OSTALE INSTITUTSKE KLAUZULE
UZ NOVI OBLIK MAR-A

n Kaluzle za rat, štrajk, za poštanske pošiljke na

ratom zahvacenom podrucju, za vazdušni kargo,
zlonamjerne štete itd.

n Kao što se iz gore navedenog vidi «Marine policy»

odnosi se na sve vrste transporta, sa tim da se
umjesto institutskih klauzula u pomorskom
transportu polisi prilagodavaju uslovi osiguranja
koji odgovaraju odredenom prevoznom sredstvu.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
NEPOMORSKOG KARGA
n Obuhvata osiguranje predmeta u svim ostalim
oblicima transporta:
1. kopnom ( željeznicki i drumski),
2. unutrašnjim vodama (rijecni i jezerski),
3. zrakoplovima,
4. poštanske pošiljke.

n Ako se za odredeni prevoz pošiljke koriste razna

transportna sredstva nepomorskog transporta
sklapa se osiguranje kombinovanog prevoza
robe.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
ŽELJEZNICKOG KARGA
n Za razliku od pomorskog osiguranja u kome je nacin osiguranja
u cijelom svijetu isti ili se malo razlikuje, kod osiguranja robe u
drumskom i željeznickom saobracaju ne postoji polisa sa
unaprijed detaljno utvrdenim uslovima, niti komplet klauzula
kojima bi se prema širini pokrica tacno utvrdivali svi elementi
osiguranja. Elementi osiguranja unose se u polisu u zavisnosti
od vrste osiguranja, odnosno rizika na koje se osiguranje
odnosi. Kod kopnenog osiguranja postoje velike razlike u
praksi, ne samo izmedu pojedinih zemalja i vec XQXW DUMHGQH
zemlje izmedu osiguravajucih društava. Medjutim, opšta
nacela i principi o ugovoru o osiguranju primjenjuju se i
na ostala transportna osiguranja kopnenog i vazdušnog
transporta.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
ŽELJEZNICKOG KARGA

n Polisi osiguranja za željeznicki kargo dodaju se

pravila i uslovi za osiguranje robe u prevozu
željeznicom.
n Pokrivene su štete usljed: elementarnih nepogoda,
željeznicke nezgode, kradje, djelimicne kradje,
neisporuke, štete zbog kivice ili druge nemarnosti
vozara ili drugih lica koja rade za željeznicu.Pravo
naknade za štetu za koju je odgovorna željeznica
zastarijeva u roku od 1. godine.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
KAMIONSKOG KARGA

n Osigurava se po pokricu «pravila i uslova za

osiguranje robe u kamionskom prevozu».
n Osiguranje se može zakljuciti za pokrice: osnovnih
transportnih rizika, krade, djelimicne krade i
neisporuke, provalne krade iz zatvorenih vozila
pod uslovom da uz vozaca postoji pratilac i da
vozac pismeno potvrdi broj preuzetih koleta i
stanje ambalaže, štete na robi usljed prekida
javnog saobracaja ukoliko je prevoz poceo prije
tog prekida. Trajanje osiguranja je «od skladišta
do skladišta».
 OSIGURANJE RIJECNOG
KARGA
n Osiguranje rijecnog medunarodnog karga
(unutrašnje vode: rijeke, jezera i plovni kanali)
zakljucuje se po «Pravilima i uslovima za
osiguranje robe u prevoz –transport unutrašnjim
vodama».
n Ugovor o osiguranju može se zakljuciti za pokrice:
1. osnovnih transportnih rizika,
2. dopunskih transportnih rizika – AAR,
3. rizika štete «iz bilo kog uzroka».

n Osiguranje pokriva dopirnos u generalnu havariju

i troškove spašavanja.
OSIGURANJE MEÐUNARODNOG
AVIONSKOG KARGA
n Ugovor o osiguranju pokriva štete avionskog
karga prema «Pravilima i uslovima za osiguranje
robe u transportu - vazdušni transport».
n Osiguranje pokriva štete: protiv svih rizika (AAR)
direktnog fizickog gubitka robe, ukljucujuci i
kradu, djelimicnu kradu i neisporuku. Ratni i
politicki rizici su iskljuceni iz pokrica.
n Osiguranje pokriva i štete, odnosno troškove na
robi, ako se ona radi prisilnog spuštanja aviona
mora dalje otpremiti ili vratiti pošiljaocu drugim
prevoznim sredstvom.
 OSIGURANJE KOMBINOVANOG
NEPOMORSKOG KARGA

n Ako se prevoz robe na relaciji od pošiljaoca do

primaoca obavlja sa dva ili više prevoznih
sredstava ili na nekoliko nacina prevoza, ali ne
morem, onda se za takav kombinovani prevoz
primjenjuju uslovi za svaki od korištenih prevoza.

n Pokrice osiguranja je kontinuirano, ukljucujuci i

normalne usputne pretovare.
 INCOTERMS
n Uslovi kupoprodaje, posebno u medunarodnoj robnoj
trgovini, imaju odlucujuce znacenje za ugovorne strane,
kao i za sve ostale ucesnike u zakljucenom poslu pa i za
osiguravaca. Za osiguranje je od bitne važnosti da se
odredi ko i kada snosi rizik na robi u toku transporta.
Rizik u kupoprodaji robe prelazi sa prodavca na kupca,
pa je za ostvarivanje prava iz ugovora o osiguranju
potrebno znati trenutak prelaska rizika.
n Ujednacenje medunarodne prakse izvršeno je putem
INCOTERMS-a koje je prvi put objavila Medunarodna
trgovinska komora 1936. godine, a zadnje izmjenjeno
izdanje INCOTERMS - a objavljeno je 2000. godine
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU
n U okviru transportnog osiguranja zakljucuju se i sve
vrste osiguranja o odgovornosti ( ugovorna i
vanugovorna ). To su osiguranja:
1. vozara od odgovornosti za štetu na robi
2. brodara od odgovornosti za štetu prema trecim licima
3. zakonske odgovornosti popravljaca brodova
4. odgovornosti iz garancije brodogradilišta
5. zakonske odgovornosti vlasnika marine
6. odgovornost nosioca prava raspolaganja kontejnerom
7. korisnika, odnosno vlasnika zrakoplova za štete
ucinjene trecim licima
8. odgovornosti od djelatnosti aerodromskih usluga
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU

n Svoju odgovornost za štetu na robi koju je primio na

prevoz, vozar može pokriti ugovorom o osiguranju
vozarske odgovornosti. Ovo su osiguranja tipskog
karaktera i mogu ga zakljucivati i kopneni vozari i
brodari i avio prevoznici. Prema zakonskim
propisima vozar odgovara za gubitak ili oštecenje
pošiljke od trenutka preuzimanja do trenutka
predaje. Kad primalac preuzme pošiljku bez
prigovora i isplati prevozniku njegova potraživanja,
prestaje odgovornost vozara izuzev ako je oštecenje
zapisnicki utvrdeno prije preuzimanja pošiljke.
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU

n Za prevoz robe brodom propisano je da je brodar

dužan osposobiti brod za plovidbu tako da se teret
može ukrcati, složiti i cuvati, prevesti i iskrcati u
stanju u kakvom je teret primljen na prevoz. Vozar
je odgovoran za svako oštecenje, manjak ili gubitak
predmeta koje je primio na prevoz do njegove
predaje, kao i za štetu usljed zakašnjenja predaje
tereta. Odgovornost za štetu brodara limitirana je
odredenom sumom po jedinici oštecenog ili
izgubljenog tereta. Pod jedinicom tereta smatra se
koleto, komad, kontejner, a ako je roba u rasutom
stanju to je onda kubni metar.
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU
n Osiguranjem od odgovornosti za štete na robi avio prevoznik
se pokriva za štete, za koje je odgovoran po zakonskim
odredbama, a to je šteta zbog gubitka i oštecenja stvari
preuzetih na prevoz, kao i zakašnjenje u prevozu i predaji
stvari primaocu. Pored naknade štete avio prevoznik je dužan
da nadoknadi pošiljaocu placenu vozarinu u potpunosti
ukoliko je došlo do gubitka stvari ili proporcionalno velicini
oštecenja stvari. U medunarodnom zracnom prevozu
odgovornost prevoznika utvrduje se odredbama Konvencije
za izjednacavanje izvjesnih pravnih pravila u medunarodnom
prevozu zrakom. Osiguranje od odgovornosti pokriva samo
odgovornost vozara prema zakonskim normama, odnosno u
okviru prihvacenih medunarodnih konvencija.
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU
n Odgovornost vozara u medunarodnom drumskom transportu
koja je predmet ugovora o osiguranju medunarodnih
drumskih vozara od odgovornosti ocjenjuje se prema
odredbama Konvencije o ugovoru u medunarodnom prevozu
robe putem ( CMR ). Pokrice osiguranja je u okvirima
Konvencije i nije pokrivena šira odgovornost za štete zbog
prekoracenja roka isporuke, ukoliko su ugovoreni rokovi kraci
od dnevno predenih 300 km.
n Obaveza iz osiguranja redovno je limitirana odredenim
iznosom. Svrha osiguranja vozara od odgovornosti je njihova
zaštita od zahtjeva osiguravaca koji su platili štetu na robi
– ako je za štetu odgovoran vozar. Osiguranje karga pokriva
samo interes osiguranika na robi, ali ne i vozara. Odgovornost
vozara ostaje bez obzira da li je ošteceni vlasnik robe
( osiguranik ) dobio naknadu iz kargo osiguranja.
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU

n Ukoilko se roba transportuje željeznicom,

željeznica je u skladu sa zakonom odgovorna za
štete na robi, pa osiguravac ostvaruje pravo na
naknadu za isplacene odštete osiguranicima karga.
U osiguranju medunarodnog željeznickog karga
osiguravac ostvaruje prava koja su na njega prešla
isplatom odštete na temelju odredbi medunarodne
konvencije o prevozu robe željeznicom. Svoju
odgovornost za štetu na robi primljenoj na prevoz
željeznica ne može pokriti osiguranjem.
 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI
U TRANSPORTU
n U grupi transportnih osiguranja pokriva se i
odgovornost špeditera za štete koje ucini pri
izvršavanju svoje djelatnosti. U ugovoru o osiguranju
utvrduje se limit obaveze osiguravaca za naknadu štete
ako se utvrdi da je za to odgovoran špediter ili osoba
koju je špediter ovlastio. Premija se utvrduje u
ugovorenom procentu od bruto prihoda iz špediterskih
usluga.U okviru medunarodnog špediterskog udruženja
uvedena je u medunarodnu praksu posebna teretnica
za kombinovani prevoz robe. Na osnovu ove teretnice
špediteri prihvataju vozarsku odgovornost na cijelom
prevoznom putu. To je FIATA teretnica. Osiguranje je
limitirano ugovorenim maksimalnim iznosom, a za neki
odredeni prevoz može se zakljuciti i dopunsko
osiguranje iznad limitiranog iznosa.
DUŽNOSTI UGOVARACA
OSIGURANJA U SLUCAJU ŠTETE
n U slucaju nastanka osiguranog rizika postoji procedura koja
se mora ispoštovati za sve vrste osiguranja. npr. u
pomorskom prevozu roba i clanovi posade cesto su izloženi
raznim vrstama rizika. U slucaju nastanka štetnog dogadaja
koji je pokriven rizikom osiguranja, osiguranik je dužan da
štetu prijavi osiguravacu. Da bi se šteta mogla likvidirati uz
odštetni zahtjev potrebno je priložiti sljedeca dokumenta:
1. original polise,
2. original konosmana kojim se potvrduje da je roba osigurana
polisom stvarno prevezena,
3. fakturu za pošiljku kojom se dokazuje vrijednost robe i na ciji
je rizik putovala,
4. zapisnik o pregledu robe, odnosno havarijski certifikat,
protest i odgovor na protest brodara, kao i druga dokumenta
potrebna osiguravacu da nesmetano i na vrijeme likvidira
nastalu štetu.
DUŽNOSTI UGOVARACA
OSIGURANJA U SLUCAJU ŠTETE
n Generalne aktivnosti u slucaju nastanka štete se
mogu svesti pod sljedecu metodologiju ili faze
rada – dostavljanje zahtjeva:
1. prijava štete,
2. dokumenta o dokazu zakljucenja ugovora o
osiguranju,
3. utvrdivanje vrijednosti pošiljke,
4. evidentiranje štete,
5. prikupljanje podataka i dokumenata,
6. organizacija izvidanja i procjena.
 LIKVIDACIJA ŠTETE
n Likvidacija štete se definiše kao postupak koji obuhvata sve
radnje u cilju obezbjedenja, provjere, ocjene i usaglašavanja
svih dokaznih dokumenata odštetnog zahtjeva sa zakljucenim
ugovorom o osiguranju, radi ocjene osnovanosti isplate štete i
njenog konacnog obima i visine.
n Postupak likvidacije od strane osiguravaca se sastoji od:
1. pribavljanja dokazne dokumentacije za utvrdivanje osnova i
visine štete,
2. utvrdivanja osnovanosti odštetnog zahtjeva,
3. utvrdivanja naknade po osnovu osiguranja,
4. obavještavanja osiguranika o rezultatu postupka,
5. vodenje potrebne evidencije.
n Jedno od najbitnijih pitanja u okviru citavog postupka je
omogucavanje osiguraniku, odnosno oštecenom licu da stavi
prigovor na nacin kako je procjena likvidirana, isplacena šteta.
 OSIGURANJE KREDITA
n U praksi se naziva i osiguranje izvoznih
potraživanja. Razvilo se kao posebna grana
osiguranja, posebno u zadnjih pedeset godina. U
najužem smislu pod osiguranjem izvoznih kredita
smatra se takva vrsta osiguranja u kojem izvoznik
kao povjerilac zakljucuje ugovor sa osiguravacem,
prema kojem se osiguravac obavezuje da ce platiti
potraživanja od inostranog dužnika, ako ovaj zbog
nekih razloga ne izmiri svoju obavezu.
 OSIGURANJE KREDITA
n Poceci osiguranja izvoznih kredita se javljaju
polovinom prošlog vijeka u Francuskoj, a nakon
toga u Velikoj Bitaniji i SAD.
n Poslije I svjetskog rata, osiguranje izvoznih kredita
dobiva novi zamah, pa se tako 1917. godine u
Njemackoj osniva HERMES Kredit Versicherungs
A.G.
n U Velikoj Bitaniji 1918. godine se osniva The Trade
Indemnity Company Ltd.
n Ovaj primjer slijedile su i druge evropske zemlje.
 OSIGURANJE KREDITA
n Sve veci razvoj privrede i medunarodne razmjene,
te sve veca borba za medunarodna tržišta,
posebno u manje razvijenim zemljama, povecali su
rizike naplate kredita i tako ucinili sve znacajnijim
osiguranje izvoznih kredita, kao jedan od
instrumenata izvozne ekspanzije.
n Dolazi do razvoja osiguranja izvoznih potraživanja
od komercijalnih rizika, ali i od nekomercijalnih
rizika iza kojih uglavnom stoji država. Osnivaju se
nove institucije osiguranja nekomercijalnih rizika.
 RIZICI U OSIGURANJU
KREDITA

n U osiguranju kredita rizici koji su pokriveni

osiguranjem su:

1. komercijalni rizici,
2. nekomercijalni rizici:
a) ratni i politicki rizici,
b) katastrofalni rizici.
 RIZICI U OSIGURANJU
KREDITA
n U komercijalne rizike ubrajaju se opasnosti koje mogu da
izazovu nemogucnost naplate potraživanja, a rizicnost je
vezana za samog dužnika.
n Nekomercijalni rizici su oni koji nisu vezani za sposobnost
trgovackog poslovanja. Rizici ove grupacije su: ratni, politicki
rizici, rizici prema državi kao dužniku. Ukoliko je imovina
dužnika uništena ili je isplata njegovog duga onemogucena
zbog ratnih ili ratu slicnih dogadaja nastupaju u osiguranju
kredita ratni rizici. Politicki rizici su oni rizici koje izaziva
država kao aparat, a mogu da uticu na placanje duga. Mogu
biti direktni (konfiskacija, nacionalizacija itd.) i indirektni
(ekonomske sankcije, zabrana transfera itd.).
n U katastrofalne rizike spadaju: zemljotres, vulkanska
erupcija, veliki požar, poplave velikih podrucja, cikloni,
uragani itd.
 OSIGURAVACI IZVOZNIH
KREDITA
n Osiguranje izvoznih kredita, osim što osigurava naplatu
potraživanja od inostranog kupca, omogucava da izvoznik da
dobije kredit od banke pod povoljnim uslovima.
n Osiguranjem izvoznih kredita od komercijalnih rizika bave se
privatna osiguravajuca društva, a osiguranjem
nekomercijalnih bavi se obicno država, odnosno posebne
institucije koje saraduju sa državom ili su pod njenom
kontrolom.
n Naknada štete izvoznih potraživanja kod komercijalnih rizika
alimentira se iz fondova osiguranja, dok se kod
nekomercijalnih rizika nadoknadjuje iz akumuliranih fondova
od premije i iz državnog proracuna.
HERMES Kredit Versicherungs
A.G.
n Osnovano je 1917. godine sa sjedištem u Hamburgu, a pod
kontrolu države stavlja se 1964. godine, kada se svuda u
Evropi osnivaju nove institucije za osiguranje izvoznih kredita
kao državna osiguravajuca društva. Bavi se osiguranjem
izvoznih kredita na bazi robnih, investicijskih i finansijskih
kredita i to kako od komercijalnih, tako i od nekomercijalnih
rizika. Obavlja osiguranje od rizika promjene deviznih
kurseva do +/- 3%, te osigurava izdate garancije za dobro
izvršenje posla kod izvodenja investicijskih radova u
inostranstvu. Konstituisan je kao konzorcij koji obavlja
osiguranje u ime i za racun Federalne vlade SR Njemacke.
Kreditni odbor HERMES - a odobrava osiguranje izvoznih
ugovora do vrijednosti od 2 miliona Eura, a preko tog iznosa
osiguranje odobrava Ministarski odbor za izvozne garancije.
 HERMES Kredit Versicherungs
A.G.
n Asocijacija ( IMA ) se sastoji od predstavnika HERMES-a,
Bundesbanke, Ministarstva finansija, Ministarstva privrede,
Ministarstva za ekonomsku saradnju, Ministarstva vanjskih
poslova, predstavnika kreditora ( Kfw, AKA ), predstavnika
industrije, predstavnika bankarstva i vanjske trgovine.

n Kod komercijalnih rizika HERMES nadoknaduje najviše 85%

od osigurane svote, kod nekomercijalnih 90%, a kod
osiguranja kredita koje daje banka drugoj banci u
inostranstvu 95% od osigurane sume.

n HERMES je clanica Komiteta Bernske unije za osiguranje

izvoznih kredita.
 VRSTE OSIGURANJA KREDITA
n Moguce su razne podjele:
1. prema podrucju (domace i inostrano),
2. prema osiguravacu (državno i privatno),
3. prema trajanju kredita (kratkorocno,
srednjerocno, dugorocno) itd.

n Medutim, za tehniku i pokrice osiguranja

znacajna je podjela prema predmetu osiguranja:
1. del credere osiguranje,
2. kaucijsko osiguranje.
 VRSTE OSIGURANJA KREDITA
n Del credere kreditno osiguranje je takvo osiguranje
kredita u kome ugovor o osiguranju zakljucuju povjerioc
i osiguravac. Dužnik cesto i ne zna da je zakljucen
ugovor o osiguranju. Del credere osiguranje osigurava
povjerioca od eventualne nemogucnosti naplate
potraživanja u slucaju da dužnik nije u stanju da ispuni
svoju obavezu.
n Kaucijsko kreditno osiguranje se zakljucuje za racun
treceg lica kao osiguranika. Ugovor o osiguranju
zakljucuje dužnik sa osiguravacem, ali u korist svog
povjerioca. Ovo osiguranje se zakljucuje kada dužnik
želi da zadobije povjerenje svojih povjerilaca dajuci im
garanciju u vidu ugovora o osiguranju.
REOSIGURANJE
n Reosiguranje predstavlja najrasprostranjeniji, najbrži i
najefikasniji nacin atomizacije rizika. Dakle, mnogo je
rizika cijim bi ostvarenjem nastale štete koje ne bi
mogle da nadoknade ni velike osiguravajuce kompanije
u svijetu, a pogotovo kod nas. Iz tih razloga
osiguravajuce kompanije nalaze rješenje putem
sopstvenog osiguranja od velikih i skupih šteta. To tzv.
osiguranje osiguranja naziva se reosiguranje, ciji je
osnovni cilj vec pomenuta atomizacija rizika, odnosno
raspodjela šteta, ako bi nastupile, kako ni jedan
osiguravac ne bi došao u situaciju da ugrozi svoju
likvidnost, odnosno da plati više nego što može da
podnese.
n Reosiguranje je medunarodnog karaktera, a njegova
najvažnija karakteristika je internacionalnost.
 LITERATURA:
n OSIGURANJE – Dr. Jelena Kocovic i Dr. Predrag Šulejic (EF Beograd,
2002. godine)
n RIJECNIK OSIGURANJA – Dr.Sanja Andrijaševic i Tatjana Racic-Žlibar
(MASMEDIA Zagreb, 1997. godine)
n OSNOVE OSIGURANJA / UPRAVLJANJE RIZICIMA - Prof.Dr. Emmett
J. Vaughan i Prof.Dr. Therese M.Vaughan (MATE Zagreb, 2000.g.)
n OSIGURANJE I REOSIGURANJE – Ing. Vladimir Petranovic
(INFORMATOR Zagreb, 1984.godine)
n OSIGURANJE, ŠPEDICIJA I TRANSPORT – Prof.Dr. Boris Marovic i Mr.
Darko Gojkovic (STYLOS Novi Sad, 2000. godine)
n MEÐUNARODNA ŠPEDICIJA, TRANSPORT I OSIGURANJE – Prof.Dr.
Momcilo Živkovic i Prof.Dr. Miodrag Markovic (V PŠ Beograd, 2002.g.)
n UVOD U OSIGURANJE – Prof. Dr. Miodrag Markovic (VPŠ Beograd,
2002. godine)