DIREKTAN NASTUP

PREMA INOSTRANIM
TRŽIŠTIMA-KUPCIMA
Spoljnotrgovinska mreža za direktan izvoz ili uvoz je:

- Vlastita spoljnotrgovinska organizacija u zemlji proizvođača

- Spoljnotrgovinska mreža u inostranstvu:
- Afilijacija
-Filijala u inostranstvu
-Predstavništvo
-Delegat
-Nabavne i prodajne kancelarije
-Trgovačka i servisna mreža
-Mješovita preduzeća
 Afilijacija : pravno i finansijski samostalno vlastito preduzeće
na sranom tržištu, posluje po zakonima zemlje u ko-
djeluje, administrativno je nadgleda matična firma
osnivač, osnivač i afilijacija međusobne obaveze
regulišu ugovorom ili sporazumom.

Filijala : to je samostalni dio ili ogranak domaće firme u

inostranstvu, osniva se uglavnom sa ciljem održavanja stalnih
poslovnih veza sa kupcima i partnerima na ino tržištu,
za svoje poslovanje podnosi račun matičnoj firmi, a vlastito
knjigovodstvo vodi u mjeri u kojoj to zahtjeva regulativa zemlje
u kojoj se nalazi, njen bilans se iskazuje posebno u bilansu matične firme.
Predstavništvo : to je vid nastupa na ino tržištu, odnosno organizaciona
forma putem koje se obavljaju poslovi u ime i za račun
matične firme, u svim prilikama, satalno i javno je
predstavljajući. Predstavništvo je kontinuirano
finansirano od strane matične firme, to je de facto vlastiti
agent na ino tržištu.

Delegat : to je stručna i na valjan način opunomoćena osoba matične firme,

zadatak mu je da kontinuirano i neposredno obavlja kontakte sa
sa partnerima i kupcima na inostranom tržištu, može biti stalni delegat,
ili povremeni delegat,
USLUŽNE DJELATNOSTI U
SPOLJNOTRGOVINSKOM
PROMETU
Pod uslužnim djelatnostima u spoljnotrgovinskom prometu
podrazumjevamo:

- javni skladištar
- slobodne zone-luke
- slobodna carinska skladišta
- međunarodna špedicija
- međunarodni transport
- kontrola kvaliteta i kvantiteta robe
- osiguravajuće organizacije
- poslovne banke
- organizacije za istraživanje tržišta i marketing
 Javni skladištar

Na putu tobe od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje redovno

javlja potreba da se ista neko vrijeme zadržava na određenim
mjestima. U cilju zdržavanja nivoa njenog kvaliteta i kvantiteta
neophodni su određeni uslovi čuvanja te robe.
Te uslove obezbjeđuju javna skladišta.
 Dakle, da bi na adekvatan način ispunio funkciju očuvanja
kvalitativnih i kvantitativnih svojstava robe koja se skladišti
javni skladištar mora ispunjavati određene
uslove u tehničko-tehnološkom i organizacionom smislu. Javna
skladišta predstavljaju mrežu objekata različite namjene i
tehničkih karakteristika

Javni skladištar po nalogi i za račun nalogodavca prihvata robu i

skladišti je na odgovarajući način uz naplatu tzv. Skladištarine,
a prema tarifi usluga koja je javna.
Ostale usluge koje se nude predmetom su ugovora.
Javna skladišta u pravilu se nalaze uz putna i željeznička
čvorišta, luke, trgovačke centre,
centre proizvodnje ili centre potrošnje.
Savremena javna skladišta pored samoga skladištenja
vrše i druge usluke, kao:
- klasificiranje
- sortiranje
- miješanje
- pakovanje
- utvrđivanje kvaliteta i kvantiteta
- istovar
- utovar
- obilježavanje
- fermentisanje
- ljuštenje
- klaibriranje itd.
Po preuzimanju robe javni skladištar sopstveniku robe izdaje
svoju potvrdu da je preuzeo robu na skladištenje, tzv.
Varant ili skladišni list, odnosno skladišnicu.

Skladišnica kao dokument sastoji se od dva dijela, i to:

- temeljnice
- založnice
Skladišnica može da glasi:
- na ime
- na donosioca
 U ovome kontekstu skladišnica je hartija od vrijednosti.
Sadrži precizan opis robe po kvantitetu, kvalitetu i vrijednosti.
Kao takva ova hartija od vrijednosti jeste utrživa.
Prilikom podizanja robe sa skladišta vraća se kladištaru,
i to u cjelosti (i temeljnica i založnica)
 Slobodne zone-luke

To su određeni prostori koji uživaju tzv. Carinsku

eksretitortijalnosu zemlje na čijem se tlu nalaze.
Roba usklasištena u ovoj zoni nije namijenjena stavljanju u
slobodan promet već daljoj otpremi.
Roba u ovoj zoni nalazi se u tranzitu prema krajnjem odredištu
 Slobodna carinska
skladišta
Osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarnice ili
carinske službe. To su po određenim standardima izgrađeni
prostori na koja se smješta još neocarinjena roba iz uvoza, a
prije stavljanja u slobodan promet. U ove prostore smješta se i
roba koja je ocarinjena, a namijenjena je izvozu. Bez obzira da
li je roba namjenjena izvozu ili uvozu, ista se nalazi pod
carinskim nadzorom.
 Međunarodna špedicija

Potreba za špedicijom ili otpremništvom javila se usljed

omasovljena međunarodnog prometa roba, obzirom da
izvoznici-uvoznici objektivno nisu u stanju obavljati ove poslove
zbog njihove specifičnosti i složenosti.
Osnovni zadatak špedicije je da organizuje radnje u vezi sa:

- priprema robe za isporuku

- primopredaja robe
- ugovaranje kontrole kvantiteta i kvaliteta
- pakovanje
- obilježavanje
- obezbjeđenje robnih i drugih dokumenata
- pribavljanje prevoznih kapaciteta
- utovar i otpremu sa praćenjem robe te istovar
- carinjenje robe
- rukovanje robom na putu
Špedicija obavlja poslove:

- u svoje ime, a po nalogu i za račun klijenta-principala

- u ime iza račun klijenta-principala
- u svoje ime i za svoj račun

Da li obavlja i poslove u tuđe ime, a za svoj račun ????

Nalogodavac daje nalog špediteru za obavbljanje svih ili dijela
naprijed navedenih radnji uz odgovornost za
profesionalizam u poslu

U jenom dijelu obavljanja spoljnotrgovinskih transakcija

špediter je i finansijer uvoznika ili izvoznika.
Špediter je osoba od izrazitog povjerenja principala,
on je njegova povjerljiva ruka, za svoga nalogodavca
on povjerljivi držalac robe
Špediter za nalogodavca obavlja sljedeće zadatke:
- zaključuje ugovor(e) o prevozu robe
- vrši kontrolu ostvarenja obaveza vozara
- obezbjeđuje kontinuitet prevoza robe(kombinovani transport)
- osigurava robu u transportu
- ugovara skladištenje robe
- vrši kontrolu transportnih i drugih robnih dokumenata
- ugovara poslove kvantitativne i kvalitativne kontrole
- djeluje savjetodavno
Špediteri po specijalnostima mogu biti:

- Loko špediteri: specijalizirani su za poslove unutrašnjeg promet tzv.

kontinentalna špedicija, orjentirani su na kontinentalne vidove transporta.
- Sajamski špediteri: specijalizirani su za poslove oko pripreme i
organizacije različitih sajamckih priredbi
- Pogranični špediteri: to su u osnovi carinski posrednici, obavljaju usluge
prilikom carinskog postupka na robi, uvoz, izvoz ili tranzit.
- Lučki špediteri: posebno su osposobljeni za pruženje kompletnih usliga u
organizovanju prekomorskog transporta roba.
 Ostale vrste usluga:

- međunarodni transport
- kontrola kvaliteta i kvantiteta robe
- osiguravajuće organizacije
- poslovne banke
- organizacije za istraživanje tržišta i marketing