Slagalica Radionice

Vesna Kajiš
Milena Medić
«Slagalica»
Priručnik za mlade voditelje
Zagreb
2001.
«Slagalica» priručnik za mlade voditelje
Izdavač:
«Suncokret» - Centar za humanitarni rad
Zagreb, 2001.
Autorice:
Vesna Kajiš
Milena Medić
Ilustracija naslovne strane:

Aleksandra Gavrilović
Uredili i grafički obradili:

Igor Despotović
Vesna Kajiš
Milena Medić
Lektorica:
Dragica Vajagić – Hlupić
Naklada:
1000 primjeraka
Tiskara:
«Tipograf», Zagreb
CIP – Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
UDK 364.65-053.6 (035)

159.913:364-053.6
KAJIŠ, Vesna
Slagalica : priručnik za mlade
voditelje / Vesna Kajiš, Milena Medić. –
Zagreb : Suncokret – Centar za humanitarni
rad, 2001.
Bibliografija.
ISBN 953-98472-0-6
1.Medić, Milena. – I. Grupni

Psihosocijalni rad – Priručnik II.
Psihosocijalna zaštita – Mladež
410306020
Izradu ovog priručnika financijski je omogućio Forum za slobodu odgoja.

UVOD 1
SAŽETAK PROGRAMA 2
UPUTE ZA VODITELJE 4
Opis radionice 4
Savjeti za voditelje/facilitatore 5
Nekoliko savjeta za javne nastupe 6
Voditeljev/facilitatorov kontrolni popis 7
Neka uobičajena pitanja 9
NEKE OD POZNATIJIH TEHNIKA ZA RAD U GRUPI 11
Brainstorming (oluja ideja) 11
Igranje uloga 12
Intervjuiranje 13
Slobodno pisanje 14
Vizualizacija 15
Barometar stavova 16
Ostale tehnike 17
KREIRANJE I PROVOĐENJE PLANA ZA AKCIJU 18
Komponente planiranja programa 18
List za planiranje 19
Prijedlozi za razradu projekata 21
AKTIVNOSTI ZA UPOZNAVANJE 22
Moj štit 22
Piramida života 23
Skica za upoznavanje 24
TEME ZA RADIONICE 25
Radionice o komunikaciji 25
Teorijski dio 25
Neverbalna komunikacija 26
Elementi neverbalne komunikacije 26
Verbalna komunikacija 26
Slušanje 27
Aktivno slušanje 27
Razgovor prihvaćanja 28
Samoprocjena komunikacijskih vještina 29
1. radionica «Priča o Kristini» 31
2. radionica «Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija» 32
3. radionica «Komunikacijske uloge» 33
Radionice o timskom radu i nenasilnom rješavanju sukoba 36
1. radionica «Igra aviona i jedrilice» 36
2. radionica «Rješavanje sukoba» 37
3. radionica «U našem kvartu» 38
4. radionica «Timski rad» 42
Radionice o vodstvu i moći 43
1. radionica «Moć» 43
2. radionica «Skulpture moći» 45
3. radionica «Vodstvo i moć» 46
Radionice o identitetu 48
1. radionica «Osobni identitet» 48
2. radionica «1=1 svi smo mi različiti, ali jednaki» 49
3. radionica «Prvi dojam» 51
4. radionica «Različitosti» 52
Radionice o diskriminaciji 54
Teorijski dio 54
Multikulturalna i interkulturalna društva 55
1. radionica «Učini to!» 57
2. radionica «XYZ» 59
3. radionica «Natjecanje u vicevima» 60
4. radionica «Euro-vlak a la carte» 61
Radionice o kulturnim razlikama 64
Teorijski dio 64
Što je to kultura? 64
1. radionica «Kulturne razlike» 65
2. radionica «Na stazi razvoja» 67
3. radionica «Otok» 73
Radionice o civilnom društvu 76
1. radionica «Izgradnja idealne zajednice» 76
2. radionica «Aktivno sudjelovanje» 77
3. radionica »Europa 2000» 78
Radionice o ljudskim pravima 80
1. radionica «Deklaracija o ljudskim pravima» 80
2. radionica «Razglednice o ljudskim pravima» 81
3. radionica «Država ljudskih prava» 82
Primjeri cjelodnevnih radionica 84
1. Radionica o komunikaciji 84
2. Radionica o interkulturalnosti 85
Prijedlog tema za program osnaživanja mladih 86
Literatura o međunarodnim ljudskim pravima 87
Evaluacija 88
Evaluacija za program osnaživanja u srednjim školama 88
Evaluacija cjelodnevne radionice 90
Literatura 92
Tuzla wave 2000 93
“Slagalica” priručnik za mlade voditelje
UVOD
Ovaj priručnik nastao je na osnovu trogodišnjeg rada na programu “Osnaživanje mladih za aktivno
djelovanje u zajednici”. Program se razvio unutar “Suncokreta” – Centra za humanitarni rad u
regionalnom uredu u Zagrebu.
Smatrale smo svojom obvezom da ono što smo naučile tijekom rada na programu prenesemo drugima
koji rade s mladima ili će raditi s mladima i na taj način se naći u istoj situaciji kao i mi prije tri
godine.
Osnovni cilj ovog priručnika bio je na jednom mjestu predstaviti neke od tehnika koje su korištene u
radu kao i radionice koje se mogu raditi s mladima, kako bi mogao poslužiti kao podsjetnik i pomoć
svima koji će raditi s mladima. Ujedno bismo voljele s našim načinom rada upoznati druge udruge
koje rade s mladima, kako bismo imale priliku razmijeniti naša iskustva u radu s mladima.
Na kraju, željele bismo se zahvaliti:

 svim djevojkama i mladićima koji su sudjelovali i koji još uvijek sudjeluju u našem programu, te
su pokazali motiviranost za rad, zadovoljstvo ovim načinom rada i time potvrdili opravdanost
potrebe za stvaranjem priručnika koji će im pomoći u njihovom daljnjem radu
 djelatnicima I. gimnazije u Zagrebu, IV. gimnazije u Zagrebu i Ugostiteljsko-turističkog učilišta u
Zagrebu koji su prihvatili provođenje programa u njihovim školama
 djelatnicima Ministarstva prosvjete i športa, Zavoda za unapređenje školstva koji su prepoznali
vrijednost programa i preporučili njegovo provođenje u navedenim srednjim školama
 Forumu za slobodu odgoja koji je prepoznao potrebu za ovakvim priručnikom i financijski
omogućio njegovu izradu i tiskanje
1
SAŽETAK PROGRAMA
Suncokret – Centar za humanitarni rad je nevladina, neprofitna, hrvatska organizacija osnovana 1992.
godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe zajednice pogođene ratom. Suncokret provodi
humanitarni psiho-socijalni, odgojni i obrazovni rad te rad na razvoju zajednice i demokratskog
civilnog društva, s ciljem ublažavanja negativnih psiholoških, socijalnih i kulturnih posljedica rata i
društvenih previranja u regiji te poboljšanja kvalitete života za sve, a posebno za najosjetljivije
članove zajednice.
Suncokret je osobito posvećen osnaživanju građana, posebno mladih, za aktivno djelovanje u
zajednici na principima volontarizma, altruizma i osobne odgovornosti svakog pojedinca te
ostvarivanju jednakih mogućnosti uključivanja za sve, bez obzira na spol, religiju, nacionalne i druge
razlike.
Jedan od programa koji se provodi s mladima je “Osnaživanje mladih za aktivno djelovanje u
zajednici”.
Program osnaživanja mladih za aktivno djelovanje i volonterski rad u zajednici provodi se u Zagrebu
od 1998. godine uz preporuku Ministarstva prosvjete i športa. Program se provodi u I. gimnaziji i u
Ugostiteljsko - turističkom učilištu, a od 2000. godine ostvarena je suradnja i sa IV. gimnazijom.
Ciljevi programa:
 Osnaživanje mladih za aktivno, konstruktivno, kreativno i odgovorno djelovanje u društvu

 Senzibiliziranje mladih za potrebe zajednice i njezinih članova, skupina i pojedinaca
 Uključivanje mladih u dobrotvorni volonterski rad
 Poboljšanje kvalitete življenja i brige za posebno osjetljive i ugrožene članove zajednice
Sadržaj programa:
Program se odvija kroz nekoliko glavnih područja rada, od kojih se svako sljedeće područje razvija iz
prethodnog:
a) Interaktivne radionice za mlade voditelje (Youth leaders)
b) Grupa za socijalne akcije
c) Volonterski rad mladih
Ad. a) Interaktivne edukativne radionice za mlade voditelje su osnova ovog programa. Kroz njih
mladi stječu znanja koja im omogućavaju sagledavanje međuovisnosti različitih pojava u užoj i široj
društvenoj zajednici, koje ujedno utječu na njihov život, te razvijaju stavove i vještine koji im
omogućavaju aktivno sudjelovanje u kreiranju pozitivnih promjena u društvu. Polaznici će stjecati
znanja s područja civilnog društva, demokracije, socijalnog i ekološkog realiteta zajednice te razvijati
vještine konstruktivnog komuniciranja, nenasilnog rješavanja konflikata, kritičkog mišljenja,
korištenja medija, vođenja radionica za vršnjake, socijalnog istraživanja, osmišljavanja i pokretanja
socijalnih akcija.
Ad.b) Grupe za socijalne akcije formiraju se na osnovi iskazanog interesa mladih u interaktivnim
radionicama. Uz usmjeravanje voditelja, formiraju se grupe za socijalno istraživanje i provođenje
socijalnih akcija, u suradnji s različitim stručnjacima i institucijama. Cilj navedenog je daljnje učenje i
razvijanje svijesti mladih o društvenim problemima u zajednici, na osnovi istraživanja i povezivanja s
različitim srodnim grupama; uključivanje šire društvene zajednice u rješavanje problema u zajednici
kroz socijalne akcije u svrhu informiranja, educiranja, senzibiliziranja i organiziranja javnosti; te
motiviranje, priprema i uključivanje mladih u volonterski rad.
Ad.c) Mladi koji izraze želju i motivaciju za dobrotvornim volonterskim radom, na osnovi
uspostavljenih kontakata s udrugama i ustanovama koje provode programe za poboljšanje kvalitete
življenja za osobe s posebnim potrebama ili druge posebno osjetljive i ugrožene članove zajednice,
educirat će se o specifičnim problemima i potrebama njihovih članova/korisnika, te se uključiti u
programe tih udruga, u skladu sa svojim znanjima, iskustvima i specifičnim potrebama korisnika (npr.
pomoć starijima, beskućnicima, osobama s posebnim potrebama, djeci bez roditeljskog staranja itd.).
2
Korisnici
Neposredni korisnici programa su mladi u dobi od 15-19 godina s područja grada Zagreba i šire, bez
obzira na spol, socio-ekonomski status, obrazovanje, vjersku i nacionalnu pripadnost.
Posredni korisnici programaa su pojedinci i skupine građana s područja grada Zagreba koji po nekim
svojim osobinama ili po svom socio-ekonomskom statusu ulaze u skupinu posebno osjetljivih i
ugroženih stanovnika (starije osobe, djeca i mladi bez roditeljske skrbi, djeca i mladi s kroničnim
bolestima, osobe s posebnim potrebama i sl.), kojima će mladi volonteri pokušati pomoći u
zadovoljavanju potreba i poboljšanju kvalitete življenja.
Evaluacija programa
Rezultati programaa će se vrednovati prema sljedećim kriterijima:

a) objektivni pokazatelji: broj održanih interaktivnih radionica, broj mladih uključenih u radionice za
mlade voditelje, broj osposobljenih mladih voditelja za vođenje projekata i grupa vršnjaka; broj
pokrenutih socijalnih akcija; broj mladih uključenih u planiranje i provođenje socijalnih akcija;
broj mladih uključenih u volonterski dobrotvorni rad.
b) subjektivni pokazatelji:
kvalitativni - procjena radionica od strane voditelja (po završetku radionice); usmena procjena
radionica od strane mladih (po završetku radionice); procjena uspješnosti provođenja programa od
strane voditelja projekta (kvartalno, polugodišnja procjena i završna);
kvantitativni - procjena sadržaja radionica i uspješnost različitih aspekata radionice od strane
mladih (po završetku svake radionice).
3
UPUTE ZA VODITELJE
OPIS RADIONICE
Uspješna radionica mora imati oblik koji će voditelj/facilitator pratiti. Generalne upute za razvoj i
vođenje/facilitiranje radionica sastoje se od nekoliko komponenata.
Upute uključuju:
Upoznavanje
Tijekom prvog susreta sa sudionicima voditelj/facilitator se treba predstaviti (ime, obrazovanje),

predstaviti svoju organizaciju/program, cilj, kratko reći zašto je tu i što se nada da će postići, dati
pregled dnevnog reda.
Važno je da se osnovni principi organizacije podijele sa sudionicima. Voditelj/facilitator treba
omogućiti sudionicima da se međusobno predstave. (To će napraviti pomoću aktivnosti za
zagrijavanje).
Važno je da voditelj/facilitator naglasi sudionicima "Koliko uložite u radionicu toliko ćete i dobiti".
Ako ulazite s pozitivnim mislima tada ste sigurni da ćete naučiti nešto korisno. Dobrovoljno
sudjelovanje je obavezno jer su sudionici grupe odabrali da sudjeluju. Dajte im do znanja da imaju
pravo odustati u bilo koje vrijeme, naročito ako se osjećaju neugodno.
Upoznavanje je isto tako vrijeme kada će voditelj/facilitator dati ton danu - omogućiti sudionicima da
budu to što jesu i potaknuti diskusiju. To će utjecati na međusobne odnose te potaknuti interakciju
između sudionika i facilitatora.
Za kreiranje sigurne atomosfere slijede se tri principa. Ti principi omogućuju voditelju da kreira
sigurnu atmosferu u kojoj će sudionici biti otvoreni i iskreni u svezi svojih osjećaja i iskustava:
1. "Sigurno mjesto"
 Prihvatiti različita mišljenja

 Sve što se kaže u grupi ostaje u grupi - Ugovor o diskreciji
 Poštivanje ideje i mišljenja drugih. Razlike su dopuštene
 Raspravlja se o izjavi, ne o osobi
2. "Jedan mikrofon"
 Samo jedna osoba priča.

(Ako više osoba govori u isto vrijeme, voditelj/facilitator i/ili sudionici mogu koristiti ovo pravilo tako
da kažu "Jedan mikrofon".)
3. “Sudjelovanje”
 Od sudionika se očekuje da aktivno sudjeluju u aktivnostima ali osoba ima pravo ne sudjelovati
ako se ne osjeća dobro ili sigurno
Zagrijavanje ili ledolomac
Zagrijavanje služi za pripremanje sudionika za radionicu, omogućava im da dođu u središte sadržaja i

da nestanu sve prepreke (kočnice) koje sudionici mogu imati. To mogu biti fizičke ili
verbalne/neverbalne aktivnosti. Ove aktivnosti također pojačavaju raniju atmosferu.
Ako ćete imati dugoročne odnose s nekom grupom to je dobro vrijeme za definiranje osnovnih pravila.
Priliku za uspostavu pravila za grupu imate samo jedan ili dva puta. Osnovna pravila kreiraju sudionici
(mogu se nadopuniti). To im daje osjećaj pripadnosti, jača i gradi zajedništvo. Osnovna pravila
osiguravaju uvjete za otvoren dijalog i daje mogućnost ljudima da izraze što osjećaju.
4
Glavni dio
To je glavni dio radionice. Broj aktivnosti koje će se koristiti ovisi o veličini grupe i predviđenom
vremenu za radionicu. U dužim radionicama može se koristiti više različitih vježbi.
Proces
Kreiran je tako da se dobije povratna informacija od grupe o njihovim iskustvima u sudjelovanju u

vježbi, što su naučili, njihovim osjećajima, brigama, idejama o temi, što vole/ne vole i sintezu
informacija.
Završna aktivnost
To je završna aktivnost radionice. Ova vježba pomaže grupi da se relaksira nakon intenzivne
radionice, zatvara dan, spaja grupu. Zatvaranje može biti ozbiljno, duhovno ili zabavno. Može biti
fizičko ili verbalno/ne verbalno, ovisi o veličini i povezanosti grupe. To je najbolje vrijeme da se
dobije povratna informacija od grupe. Može biti napravljeno putem pisane ili usmene evaluacije.
SAVJETI ZA VODITELJE/FACILITATORE
1. Budite upoznati sa sudionicima (polaznici grupe)
Zapamtite da čak i onda kada prezentirate istu temu različitim grupama, svaka grupa s kojom radite
ima svoje individualne i grupne potrebe.
Nekoliko pitanja koja si trebate postaviti prije nego počnete raditi s grupom:
 Zašto vas je ta grupa tražila da vodite (facilitirate) radionicu?

 Što se sudionici nadaju da će dobiti na radionici?
 Koja je dob i spol članova grupe?
 Koliko je velika grupa?
 Koje informacije ili trening je grupa dobila/prošla prije?
 Sastaje li se grupa redovito?
 Koliko dugo treba trajati grupni sastanak?
Facilitator/voditelj mora unaprijed poznavati potrebe grupe i planirati radionicu s odgovarajućim

ciljevima i informacijama.
2. Dođite ranije
Raniji dolazak vam omogućava da pripremite svoj materijal, provjerite je li u prostoriji sve što vam
treba te jeste li u mogućnosti pozdraviti sudionike/članove grupe kako pristižu.
3. Pripremljenost prostorije/prostora gdje će se radionica odvijati
Fizički izgled prostorije i raspored stolica u prostoru trebao bi odgovarati tipu radionice koju ćete
voditi.
 Posložene stolice u krug gdje sudionici mogu vidjeti jedni druge i međusobno direktno razgovarati
odgovara tipu radionice u kojoj će se odvijati grupna diskusija.
 Auditorijalni stil prostora i posloženih stolica odgovarat će ako se planira održati klasično
predavanje.
5
4. Tehnike za efektivniji govor (prezentaciju)
 Održite kontakt očima s publikom/sudionicima

Stanite ili sjednite na mjesto u prostoriji gdje će vas svi moći vidjeti. Dobro je kretati se po prostoriji
ako to pomaže sudionicima da vas bolje vide ili čuju. Trebate biti dovoljno upoznati sa svojom
prezentacijom tako da nećete biti prisiljeni stalno gledati bilješke.
 Održavajte razgovor
Stalno budite svjesni svog načina govora npr.; glasnoće govora, visine, omjera glasnoće. Važno je da
vas sudionici mogu čuti i razumjeti što im govorite. Tada je ono što im govorite jasno te neće biti
uspavani tonom vašeg glasa.
 Pokret može govoriti jasnije nego riječi
Budite svjesni svojih neverbalnih pokreta npr.; pokreta rukama, izraza lica, pokreta tijela. Trebate
prezentirati zainteresiranost i pozitivan stav putem govora tijela ako želite isti takav stav od sudionika
u grupi.
Također, važno je zapamtiti da govor tijela može ometati sudionike. Pokret se mora nadovezati na ono
što govorite, a ne odvlačiti pozornost.
 Izbjegavajte:
- nervozno kretanje s jedne strane prostora na drugu

- igranje s nakitom ili kosom
- igranje/zveckanje s ključevima u džepu
- žvakanje žvakačih guma ili bombona
NEKOLIKO SAVJETA ZA JAVNE NASTUPE
1. Održavajte kontakt očima sa sudionicima grupe/publikom. Pokušajte gledati u različite sudionike u

grupi, a ne konstantno u jednu osobu.
2. Volumen glasa je izuzetno važan prilikom govora: Želite da sudionici jasno čuju svaku riječ.
3. Jasnoća govorenja je važna kada se obraćate grupi ljudi. Koliko jasno govorite pokazuje s koliko
samopouzdanja govorite o temi koju prezentirate grupi.
4. Govorite polako. Ako žurite prilikom govorenja ostavljate dojam nervoze na sudionike.
5. Govor tijela. Trebate biti izražajan i siguran. To uključuje dobro držanje, korištenje ruku i osmijeha,
te čini sudionike opuštenijima i stvara pozitivnu atmosferu.
6. Budite upoznati s time tko su sudionici. Ako se radi o formalnoj grupi nećete s njima razgovarati
na isti način kao što ćete razgovarati sa svojim prijateljima. Prilikom izbora govora/prezentacije
trebate uzeti u obzir dob, spol, religijsko opredjeljenje sudionika grupe.
6
VODITELJEV/FACILITATOROV KONTROLNI POPIS
Vješt voditelj/facilitator poštivat će sljedeća pravila:
1) Planiranje unaprijed
Planiranje unaprijed pomaže voditeljima da glatko vode radionicu, da se osjećaju relaksirano i udobno
s temom koju drže, da budu upoznatiji s ko-voditeljskim stilom, da budu vjerodostojniji pred
sudionicima. Sudionici mogu primijetiti pripremate li se unaprijed, mogu prosuditi vaš nivo
profesionalizma, te uzimate li ili ne vaš posao ozbiljno. Planiranje unaprijed zahtijeva sljedeće:
- upoznavanje svog ko-voditelja – njegovog/njezinog stila, energije, iskustva, snaga i slabosti
- pripremanje uvoda
- odlučivanje koje će aktivnosti za zagrijavanje, glavna vježba, te završna aktivnost biti prikladne
- razrađivanje procesnih pitanja baziranih na aktivnostima i temi
- znanje o veličini grupe s kojom će se raditi
- razrađivanje pomoćnog plana u slučaju da nešto krene loše ili da planirane aktivnosti ne idu kako
treba
- pripremanje svih potrebnih materijala/literature
- isprobavanje radionice
- predviđanje vremenskog okvira za svaku aktivnost
- odlučivanje tko će voditi koju aktivnost
- nošenje sata da bi se pazilo na vrijeme
- određivanje lokacije (susjedstvo, zgrada i soba) radionice, utvrđivanje načina transporta, prostora
koji će se koristiti, te da li će biti na raspolaganju stolovi i stolice.
2) Budite neutralni i objektivni
Nužno je ostati neutralan i objektivan. Pokazivanje vlastitih stavova ili naklonosti grupi može spriječiti
pojedince da se osjećaju sigurni učestvovati, može utjecati na njihov način razmišljanja ili ih može
izdvojiti iz grupe, a time voditelj/facilitator postaje participant. Dobar voditelj/facilitator neće učiniti
sljedeće:
- davati prosudbe na odgovore dobivene od sudionika
- ispoljavati svoje osjećaje i mišljenja tijekom radionice
- osobno utjecati na način razmišljanja grupe.
3) Budite relevantni
Pitanja, odgovori, priče ili tvrdnje moraju biti vezane za temu razgovora ili aktivnosti koja se provodi.
Mora postojati veza između onoga što je voditelj/facilitator izrekao i onoga što sudionici govore. Kada
god je to moguće, dobro je povezati temu radionice sa životima sudionika te njihovim osobnim
iskustvima. Ovakvo vezivanje ohrabruje sudjelovanje i stvara okolinu pogodnu učenju i rastu.
4) Koristite protupitanja
Sudionici više nauče kada sami pokušavaju odgovoriti na vlastito ili tuđe pitanje nego što nauče
dobivajući odgovore od voditelja/facilitatora. Dobar će voditelj/facilitator:
- preusmjeriti njemu upućena pitanja nazad osobi od koje je pitanje došlo ili samoj grupi.
Primjer:
Sudionik: “Zašto se ljudi tako loše ponašaju prema pederima i lezbejkama?”
Voditelj/facilitator: “Zašto ti (sudionik/grupa) misliš da se prema homoseksualcima loše postupa?”
7
5) Parafrazirajte
Parafraziranje učvršćuje osjećaje kod osobe, stvara sigurnu okolinu (prostor) te pojašnjava što je
sudionik rekao. Dobar će voditelj/facilitator:
- sažeto svojim riječima ponoviti grupi učesnikove komentare, razmišljanja ili osjećaje.
Primjer:
Sudionik: “Učitelji ne znaju predavati. Njih u stvari nije briga što rade, za njihove studente ili
općenito mlade ljude po tom pitanju. Samo uzimaju plaću i uživaju po ljeti. Ne možeš ih niti
zadovoljiti niti im vjerovati.”
Voditelj/facilitator: “Dakle, u osnovi, ono što ti kažeš je da se ne slažeš s učiteljima, te da je to njima
samo posao i da ih nije uopće briga za mlade.”
6) Koristite otvorena pitanja
Korištenje otvorenih pitanja održavat će razgovor zanimljivim, promjenjivim i informativnim. Takva

će pitanja također pomoći voditeljima/facilitatorima i sudionicima da se međusobno bolje upoznaju.
Dobar će voditelj/facilitator:
- izbjegavati pitanja na koja se može odgovoriti samo s DA ili NE
- postavljati pitanja koja će zahtijevati više razmišljanja za odgovor i time ohrabriti dijalog u grupi
- postavljati pitanja pomoću kojih će dobiti informacije o sudionicima i samoj temi
Primjer:
Zatvoreno pitanje: “Šteti li rasizam ljudima?”
Otvoreno pitanje: “Kako/zašto rasizam šteti ljudima?”
7) Budite na temi/ostanite fokusirani
Zadržavanje na temi pomoći će voditeljima/facilitatorima i/ili sudionicima da bolje analiziraju sve

aspekte problema o kojemu se raspravlja. S fokusom dolazi jasnoća. Dobar će voditelj/facilitator:
- voditi brigu o vremenu
- obraćati pažnju na pitanja i odgovore u grupi
- pomoći definirati/razjasniti bilo kakvu nejasnoću kod sudionika
- izbjegavati negativnosti
- izbjegavati skretanje na druge, nevažne teme
8) Zadržite dinamiku
Ako se radionica oduži ili postane dosadna, voditelj/facilitator gubi pažnju sudionika. Održavajte
diskusiju interesantnom, uzbuđujućom i dinamičnom. U nekom smislu voditelj/facilitator je i
zabavljač. Dobar će voditelj/facilitator:
- pokušati omogućiti da što više sudionika dođe do riječi te da niti jedan sudionik nema dominantnu
ulogu u razgovoru
- korisiti prostor (hodati okolo, ne stajati na jednom mjestu kroz cijelu radionicu)
- koristiti humor kada je to prikladno
- jasno (razumljivo) izgovarati riječi
- koristiti svoju energiju da osvježi/motivira/uzbudi grupu
- koristiti govor tijela (kontakt očiju, mimika lica, kretanje ruku) da bi stimulirao grupu
- koristiti šokirajuću ili zanimljivu statistiku
8
9) Potvrđivanje
Važno je često potvrđivati sudionikove osjećaje i ideje. To ohrabruje sudionika. Treba koristiti kontakt
očima, klimanje glavom ili verbalno potvrđivanje sudionikovih izjava. To je put ka afirmiranju
sudionika.
Primjer:
Sudionik: “Važno je za ljude da shvate da mi učimo imati predrasude. Naša obitelj, prijatelji, osobna
iskustva, mediji i rasa/narod/religija utječu na naš način razmišljanja. Imati predrasude ne znači biti
loša osoba. Uvijek postoji vrijeme za promjenu, za učenje, za rast. Ljudi trebaju biti svjesni svojih
predrasuda. Kada pretvorite svoje predrasude u štetnu akciju, kao što je diskriminacija, to je onda
loše.”
Voditelj/facilitator: “Hvala vam. Napravili ste nekoliko dobrih zapažanja.”. (ako želite možete ga
parafrazirati)
10) Koristite pitanja o osjećajima
- Postavljajte pitanja koja potiču ozbiljnije diskusije i osobna iskustva o temi.
Primjer:
Sudionik: “Moji su se roditelji svađali…vikali, bacali stvari i čak pomalo gurali. To se stvarno
zakuhalo. Nisam znao što će se k vragu dogoditi sljedeće. Rekli su neke ružne, opasne stvari.”
Voditelj/facilitator: “Kako si se osjećao kada si bio svjedok toga?”
NEKA UOBIČAJENA PITANJA
Kako voditi diskusiju?
Budući da je diskusija sastavni dio svake radionice, važno je napraviti klimu koja će omogućiti
članovima grupe da se osjećaju sigurnim da učestvuju. Možete utemeljiti smjernice za diskusiju:
- Svakome je dozvoljeno da iskaže njegovo/njezino mišljenje i svako treba imati priliku da to
napravi bez prekidanja.
- Dopustivo je (čak poželjno) pitati ili se ne slagati s nečijim mišljenjem, ali nije dopustivo
omalovažavati ili ismijati nečije mišljenje.
- Umjesto omalovažavanja nečijih ideja, sudionici trebaju dijeliti vlastite ideje.
Kako voditi brainstorming?
Cilj brainstorminga (oluje ideja) je proizvesti puno ideja što je brže moguće. Temeljna pravila su
jednostavna:
- Držite brainstorming kratkim, a za vrijeme brainstorminga neka bude brz ritam.
- Ne dozvolite sudionicima da sude bilo koju od ideja dok proces nije završen.
- Obavijestite sudionike da ne trebaju čekati kompletno originalnu misao: ohrabrite ih da grade na
osnovi ideja drugih ljudi.
- Zapisujte svoje ideje stvorene tijekom brainstorminga; upotrebljavajte ploču ili papire i markere.
Kako provesti brainstorming, igranje uloga i diskusiju po pravilima?
Recite sudionicima u uvodu da će sudjelovati u aktivnostima koje im mogu biti neuobičajene i nove.
Važno je da uspostavite pravila i da ih se pridržavate. Ukoliko je potrebno sudionici mogu razviti svoja
pravila koja se mogu dodati vašoj listi.
9
Što da radim ako sudionici ne žele pričati?
Kao prvo zapitajte se zašto ne žele pričati. Je li to zato jer se ne osjećaju sigurno? Je li im neugodno?
Razumiju li pitanja? Je li im dosadno?
Na osnovi vaše intuicije zašto grupa ne priča, pokušajte sljedeće:
- Preformulirajte pitanje i pitajte grupu razumije li pitanje.
- Pitajte različita pitanja.
- Iznesite stav (to ne mora biti vaše vlastito mišljenje) i pitajte sudionike slažu li se ili ne i zašto.
- Pričekajte neko vrijeme – dajte sudionicima priliku da razmisle.
- Pričajte, podijelite kartice te zamolite sudionike da na njih napišu odgovore na pitanje. Ovo može
biti ugodnije za one koji su sramežljivi u grupi. Možete izmiješati odgovore i svakom članu dati da
pročita tuđi odgovor. Na ovaj način svi sudjeluju, ali nitko ne zna tko je što napisao.
- Razdvojite grupu u parove, trojke ili četvorke. Ljudi koji ne žele pričati ispred velike grupe ljudi
ponekad će se ugodnije osjećati u komunikaciji s malom grupom.
- Sami zaključite raspravu i krenite u sljedeću aktivnost.
Što ako je previše diskusije?
To ovisi o vremenu koje vam je na raspolaganju za treniranje grupe kao i o kvaliteti diskusije. Ukoliko
imate više od jedne radionice za diskusiju o temi, a diskusija se čini važnom, možete ju produžiti.
Problem je u tome što pojedina diskusija može zauzeti kompletno vrijeme predviđeno za radionicu i
time vas spriječiti da obuhvatite neke druge važne elemente radionice. Kao pravilo postavite si
vremenska ograničenja i držite ih se. Dajte sudionicima do znanja da ih podržavate u tome da nastave
diskusiju nakon radionice, ali sada morate ići dalje zbog vremenskog ograničenja.
Što ako me sudionici pitaju pitanja na koja ne mogu odgovoriti?
Očekujte da će se to dogoditi. Ako vas pitaju pitanje na koje ne znate odgovor onda im to i recite i
pokušajte pitanje vratiti nazad grupi. Pitajte “Što ti misliš?” ili “Zašto ti tako misliš?”. Ukoliko se
pitanje odnosi na neku važnu informaciju tada pitaj “Kako mi možemo doći do odgovora?”
10
NEKE OD POZNATIJIH TEHNIKA ZA RAD U GRUPI
BRAINSTORMING (OLUJA IDEJA)
“Oluja ideja” (brainstorming) najpoznatija je grupna tehnika poticanja kreativnog mišljenja.

Osnovna pravila te tehnike postavljena su pod vidom spoznaje da kritika, vrednovanje i
ocjenjivanje koče stvaranje ideja.
Cilj
Stvoriti okruženje u kojem će se pojaviti što više kreativnih ideja za rješenje iskrsnulog problema,
pružiti priliku sudionicima da se opuste i koriste svoje kreativne potencijale.
Materijal
Veliki papir i olovka ili školska ploča i kreda.
Vrijeme
Varijabilno, ovisi o veličini grupe i problemu na kojem se radi.
Postupak
Voditelj treba ukratko objasniti svrhu i smisao “oluje ideja” i izabrati osobu koja će brzo zapisivati sve
ideje koje će se pojaviti doslovce onako kako ih sudionici izreknu. Ideje se ne smiju kritizirati niti
komentirati, bez obzira koliko “ludo” zvučale. Temu na kojoj će se raditi treba napisati na vrhu papira
ili školske ploče. Tema treba biti što je moguće specifičnija. Sudionici iznose ideje jedan za drugim, ali
ne prema nekom određenom redu. Pisanje ideja prestaje kada ideje presahnu ili nakon unaprijed
dogovorenog vremena (primjerice 15 minuta).
Kad su sve ideje ispisane, grupa zajedno odlučuje koje će se ideje odbaciti, koje još treba razmotriti, a
koje je moguće rješenje problema. Rješenje problema može se nahoditi i u kombinaciji nekoliko ideja.
Moguća je i produljena varijanta “oluje ideja”, u kojoj se odabere jedna od ideja s liste. Ona se ispisuje
na vrh papira ili školske ploče, pa se na tu temu igra nastavlja na isti način. Tako je moguće dobivene
ideje i operacionalizirati. Svaka “oluja ideja” razrađuje problem na sve manje i manje pojedinosti, sve
do točke s koje se može krenuti. Tako od velikog i na početku teško ostvarivog cilja vrlo brzo
dolazimo do “prvog koraka” rješenja problema.
Napomena
U igri “oluja ideja” čak i besmislena ideja koju netko iznese može pobuditi rješenje problema u glavi
drugoga. Temu o kojoj je riječ treba što jasnije odrediti da bi eksperiment uspio. Primjerice, što raditi
ovog vikenda, kako unaprijediti sastanke grupe, kako nabaviti sredstva za neku akciju…Važno je
ostaviti dovoljno vremena za bavljenje idejama koje se pojave. Za samu igru treba nekoliko minuta, ali
za razradu ideja treba često i po nekoliko sati.
11
IGRANJE ULOGA
Cilj
Igranje uloga pruža sudionicima mogućnost da zamisle da se nalaze u nekim situacijama u kojima se
trebaju ponašati na određeni način.
Postupak
1. Ukoliko želimo cijela grupa može sudjelovati u odabiru primjera tako da “olujom ideja” dođemo
do prijedloga. Navest ćemo nekoliko primjera koji mogu poslužiti prilikom igranja uloga.
Neke od situacija:
 TEMA - SUKOBI:
 Udarili su te dok si čekao hranu u studentskom restoranu.

 Netko se progurao ispred tebe dok si čekao u dugačkom redu da kupiš kartu za koncert tvoje
omiljene grupe.
 Mama te ne želi pustiti na tulum.
 TEMA - PRISTRANOST:
 Osumnjičen si da si nešto uprljao.

 U trgovini te prati mladić iz osiguranja.
2. Voditelj/facilitator izabere koja će se situacija odglumiti i traži dobrovoljce među sudionicima.

Dobrovoljci na papiru dobiju situaciju koju trebaju odglumiti. Ako je grupa veća u igranje uloga
treba uključiti veći broj sudionika.
3. Nakon određenog vremena glume voditelj/facilitator “zamrzne” predstavu tako da kaže stop i
glumci-dobrovoljci stanu s glumom. Tada se pozivaju ostali sudionici da nastave s predstavom te
da na taj način pokažu kako bi se oni ponašali u toj situaciji.
Diskusija
Vrlo je važno nakon igranja uloga sa sudionicima prodiskutirati što se događalo. Procesna pitanja se
trebaju odnositi na cilj, a svakako trebaju završiti s odgovorom na pitanje “Što ste naučili iz ove
vježbe?”.
Tijekom diskusije možete koristiti sljedeća pitanja:

 Što ste primijetili u ovom igranju uloga? Što se dogodilo?
 Što je on/ona (doborovoljac-glumac) mogao učiniti drugačije?
 Koji su mogući ishodi? Kako se igranje uloga - predstava moglo još završiti?
 Je li to realan način za rješavanje te situacije? Ako je - zašto, ako nije - zašto?
Napomena
Igranje uloga se korisiti u različitim radionicama, na različite načine. Ovdje je prikazana samo
generalna tehnika.
12
INTERVJUIRANJE
Ciljevi
Naglasak će biti usmjeren na svladavanje sljedećih vještina:

 aktivno slušanje
 neverbalna komunikacija
 kako se pripremiti za intervju
 otvorena/zatvorena pitanja
 kako pitati o osobnim stvarima
 parafraziranje
 korištenju pitanja koja zahtjevaju odgovor - “što”, “kako”, “gdje”, “tko”, “zašto”
Postupak
1. Radi se u paru tako da je jedna osoba intervjuirana, a jedna ona koja vodi intervju.
2. Organizirajte vrijeme tako da svatko ima od 2 do 10 minuta.
3. Recite sudionicima da posvete potpunu pažnju osobi koja govori.
4. Krenite od općih prema specifičnim pitanjima. Dobar put je ako počnete sa sljedeća 4 pitanja:
 ime
 porijeklo (kulturno, etničko)
 vještine/znanja
 nešto čime se ponosi
5. Pozovite sudionike da sjednu u krug. Svatko iz para treba predstaviti svoga sugovornika iznoseći
informacije koje je o njemu čuo tijekom intervjuiranja.
Mogućnosti
Tehnike intervjuiranja mogu se koristiti kod igranja uloga, npr. kao priprema za intervju za posao,
intervju za novine ili kao intervju za radio, televiziju.
Intervjuiranje se može koristiti i kao igra za zagrijavanje, jer je dobar za međusobno upoznavanje
sudionika.
Napomena
Postoji mnogo načina na koje se tehnika intervjuiranja može uklopiti u neku radionicu. Ovdje su
navedene samo opće smjernice.
13
SLOBODNO PISANJE
Cilj
Često ljudi nemaju mišljenje o nekoj temi zato što se nikada u stvarnosti nisu našli u nekoj od situacija
o kojima se razgovara, nisu čitali o tome i sl. Slobodno pisanje je dobar način za početak
diskusije o nekoj temi jer daje sudionicima priliku da misle o temi, formuliraju ideje i mogućnosti
o nekom cilju.
Postupak
1. Recite sudionicima da će dobiti zadanu temu na koju trebaju napisati članak, priču, sastavak.
Provjerite imaju li svi olovke i papir, te predstavite riječ o kojoj će pisati ili naziv teme. Recite im
da se usredotoče na zadanu riječ ili temu i da napišu sve čega će se sjetiti.
2. Sudionici trebaju pisati u kontinuitetu, bez prestanka, ne dižući olovku s papira dok im voditelji ne
kažu stop. Dobro je da voditelji kažu stop nakon otprilike 5 minuta.
3. Ponekad će pomoći sudionicima ako voditelj/facilitator napiše na ploču ključne riječi ili ih napiše
na papire koje će proslijediti sudionicima. Ako sudionici kažu da ne znaju ništa o zadanoj riječi ili
temi zamolite ih da zamisle što bi ta riječ ili tema mogla značiti. Ako sudionici niti dalje nemaju
nikakvu ideju i ne mogu ništa napisati o zadanoj riječi ili temi recite im da napišu bilo što o čemu
razmišljaju.
Primjer: Za pisanje na temu “Kina”, napišite na ploču:
klima vlada
religija hrana
agrikultura geografski položaj
4. Podijelite sudionike u parove tako da imate osobu A i osobu B. Osoba A čita što je napisala. Osoba
B sluša te nakon što je osoba A pročitala kaže što je čula. Npr. “Ono što sam čuo da si rekla bilo
je...”
5. Osobe u paru tada zamjene uloge.
Diskusija
 Kako vam se svidjela aktivnost?

 Što je bilo teže - kada ste pisali ili slušali što vam je osoba iz para rekla?
 Jeste li naučili što novo o osobi iz svog para? Što ste naučili?
Mogućnost
Zajedničko pisanje: Recite sudionicima da presavinu papir na pola. Na jednoj strani neka pišu po
uputama koje su naprijed navedene. Nakon 5 minuta neka rastvore papir. Na drugoj strani neka napišu
komentar ili reakciju na ono što su napisali. Mogu napisati komentar na sve što su napisali ili mogu
komentirati dio po dio (red po red). To može trajati oko 5 minuta. Vježbu možete nadopuniti tako da
sudionike podijelite u parove i da jedan drugome napišu komentar na ono što piše na papiru.
Napomena
Ova se aktivnost može koristiti samostalno kao glavna aktivnost, a može se koristiti i kao aktivnost za
zagrijavanje. Nakon ove aktivnosti sudionici obično reagiraju na sljedeći način “Iznenađen sam kako
puno znam”, “Stvarno bih želio znati više o tome”.
14
VIZUALIZACIJA
Cilj
Ideja vizualizacije je da sudionici zamisle sebe u situaciji, obraćajući pažnju na svaki detalj. Ovo je
dobra tehnika za istraživanje očekivanja i strahova koji prate određenu situaciju, ali isto tako pomaže
dubljem promišljanju određenih tema. Ova tehnika pomaže u opuštanju grupe sudionika,
omogućavajući im da prošire vidike prema mogućnostima koje prije nisu niti primjećivali.
Postupak
1. Pripremite sobu tako da izolirate sve zvukove i vanjska događanja. Sudionici bi u idealnoj prilici
trebali leći na pod, ili ako to nije moguće neka se smjeste što je moguće udobnije.
2. Govorite sporo i jasno tijekom cijele vježbe.Vaš ton glasa će pomoći sudionicima da se opuste i
otvore. Omogućite sudionicima pauze kako bi “vidjeli, osjetili, pomirisali, okusili, čuli”.
3. Tijekom vizualizacije sudionici ne bi smjeli davati komentare. Recite im da sve ono što čuju
trebaju zamisliti u svojoj glavi, a ne opisivati na glas. Oči bi trebale biti zatvorene tijekom cijele
vizualizacije.
4. Ovdje je primjer za Vizualizaciju Budućnosti:
Zatvorite oči. Udahnite duboko nekoliko puta. Udahnite….. Izdahnite….Sa svakim izdahom otpustite
dio svoje napetosti iz svog tijela. Dopustite da sve vaše misli otplove. Koncentrirajte se.
Udahnite….Izdahnite….Udahnite…Izdahnite….Dopustite da sve napetosti napuste vaše tijelo.
Opustite se….Koncentrirajte se samo na opuštanje. Sada se osjećate potpuno opušteno, lagano kao
pero, i spremni da krenete na zanimljivo putovanje.
Zamislite da ste izvan kuće i hodate prema telefonskoj govornici. Kada ste ušli u govornicu shvaćate
da to nije telefonska govornica nego vremeplov. Pritisnete nekoliko gumbića i uskoro počnete letjeti u
budućnost.
Gledate na ekranu kako protiče 10, 20, 30 godina. Odjednom zastanete. Primijetili ste da se osjećate
drugačije, ali udobno.
Vrata se otvaraju i ugledate svoju kuću. Kako izgleda.? Hodate do ulaza! Kako izgleda? Da li izgleda
isto kao i prije? Ulazite kroz vrata u dnevnu sobu. Kako se osjećate stojeći tamo? Što primjećujete u
sobi? Što vidite? Kako izgleda namještaj? Svjetlo?
Oči vam se zaustave na televizijskom ekranu? Kako izgleda? Je li isti ili je drugačiji od onog u 90 –
ima? Na ekranu su vijesti. Kako izgleda spiker i o čemu govori? Kako se osjećate zbog onog što
čujete? Primjećujete Predsjednika na ekranu koji se sprema dati priopćenje za javnost. Kako
Predsjednik izgleda? Da li je žena ili muškarac? Što Predsjednik govori? O kojem događaju ili temi
Predsjednik govori?
Isključite televizor i izlazite van zatvarajući vrata za sobom. Duboko udahnite. Kakav je zrak?
Osjećate li kakav miris? Kako izgleda nebo? Što primjećujete oko kuće? Kako izgleda vaše
susjedstvo? Počnite hodati niz ulicu. Kako izgledaju automobili? Kakvo je drveće?
Hodate dalje ulicom i dolazite do velike zgrade koja izgleda kao škola. Ulazite unutra. Što
primjećujete? Je li nešto drugačije? Hodate glavnim hodnikom. Prazan je. Dolazite do jedne otvorene
učionice i pogledate unutra. Netko drži predavanje. Kako izgledaju studenti? Kako izgleda profesor?
Tko govori? Je li nešto drugačije nego prije 30 godina? Uzmite si nekoliko minuta kako bi promatrali
učionicu. Što se događa u učionici?
Nakon nekoliko minuta vratite se glavnim hodnikom. Izlazite iz zgrade i krećete prema telefonskoj
govornici. Otvorite vrata, uđite unutra i zatvorite vrata za sobom. Pritisnite nekoliko gumbića i
ponovno ste na putu, ali u sadašnjost.
15
Iznenada vremeplov stane. Otvorite vrata. Vratili ste se u sadašnjost. Kako se osjećate? Što
primjećujete?
U redu. Vratili ste se u 2000. Pričekajte nekoliko trenutaka i otvorite oči kada budete spremni.
Protegnite se i koncentrirajte na sadašnjost.
5. Ova vježba može biti praćena slobodnim pisanjem i nakon toga diskusijom. Neka se sudionici
probaju sjetiti što više detalja sa svojeg putovanja. Upitajte kakve su im impresije.
Diskusija
 Kako je izgledala vaša vizija?

 Je li vam se svidjelo što ste vidjeli?
 Kako se osjećate nakon ove vizualizacije?
Napomena
Ovo je dobra vježba za pripremu putovanja, događanja ili aktivnosti. Može poslužiti za zagrijavanje ili
se kombinirati s drugim tehnikama.
BAROMETAR STAVOVA
Cilj
Ova vježba omogućava sudionicima da kritički razmišljaju o kontroverznim temama i da nakon toga
uvjerljivim argumentima uvjere druge da su njihova razmišljanja valjana. Omogućava sudionicima da
budu aktivni. Osnažuje sudionike da iznose svoja mišljenja i stavove o različitim temama. Sudionici će
slušati i učiti jedni od drugih, a diskusija će sigurno proizvesti rezultate.
Postupak
1. Postavite znakove SLAŽEM SE i NE SLAŽEM SE na suprotne strane prostorije, a znak NISAM

SIGURAN u sredinu.
2. Recite sudionicima da ćete pročitati kontroverzne izjave i da se oni moraju odlučiti slažu li se ili
ne. Kad su odlučili trebaju se ustati i otići kod onog znaka koji odgovara njihovom stavu. Izjave se
moraju pripremiti unaprijed u skladu s temom koja se obrađuje.
 Primjeri
KONFLIKTNI STAVOVI
- Muškarci su agresivniji od žena.
- Mediji su glavni uzrok nasilja među mladim ljudima.
- Ako djevojka nosi ektremno sexi odjeću izaziva da bude silovana.
- Oko za oko, zub za zub je pozitivan način rješavanja konflikta.
- Smrtna kazna smanjuje kriminal.
PRISTRANI STAVOVI
- Ne možeš promijeniti osobu s predrasudama (jednom predrasuda, zauvijek predrasuda).
- Predrasude učimo od roditelja.
- Svi u ovoj sobi imaju predrasude.
GLOBALNA/LOKALNA PITANJA
- Povećanje broja policajaca na ulicama je najbolja obrana od kriminala.
- Pobačaj bi trebao biti legaliziran.
- Testiranje lijekova na životinjama je opravdano.
3. Voditelj/facilitator poziva sudionike da objasne zašto se slažu odnosno ne slažu s pročitanom

tvrdnjom. Sudionici koji su odabrali SLAŽEM SE i NE SLAŽEM SE trebali bi uvjeriti one koji
NISU SIGURNI da se odluče za ili protiv tvrdnje.
16
4. Sudionici koji su u sredini i nisu sigurni mogu u bilo kojem trenutku promijeniti mišljenje i
pomaknuti se ispod znaka koji odgovara njihovom stavu. Ako primjetite da je netko promijenio
stranu pitajte ga što ga je potaknulo. Sudionici koji su odlučili da se slažu ili ne slažu također
mogu promijeniti strane.
Diskusija
 Što mislite o ovoj aktivnosti?

 Jeste li naučili nešto o sebi kroz ovu aktivnost?
 Što je utjecalo na promjenu mišljenja?
 Kako ste se osjećali kada ste uspjeli uvjeriti nekoga da promijeni mišljenje?
Napomena
Pokušajte izjave i stavove formulirati što jasnije i jednostavnije. Obavezno pokušajte uočiti i ukazati
grupi na one sudionike koji se ne boje braniti svoje mišljenje iako svi drugi misle suprotno, i obavezno
pohvalite one koji su svojim argumentima uspjeli nagovoriti druge da promijene mišljenje.
OSTALE TEHNIKE
 Crtanje
 Slikanje
 Kolaž
 Glina
 Pokret
 Glazba
 Različite igre
17
KREIRANJE I PROVOĐENJE PLANA ZA AKCIJU
Websterov novi sveučilišni riječnik definira glagol "planirati" kao:

1. formulirati dijelove plana
2. pojasniti dobitak od projekta
3. imati na umu
Uspjeh bilo kojeg dugoročnog projekta ili programa često ovisi o opsežnom planiranju i izlaganju
osoba koje ga kreiraju. Pomoć prilikom razvijanja plana akcije osigurava dobro promišljen projekt,
dobra razvijenost projekta i činjenica da se sudionici osjećaju osnaženim kroz provođenje projekta.
Jedanput kada grupa odredi koji tip projekta će planirati ili kreirati (bilo pomoću "oluje ideja",
istraživanjem ili drugim metodama), slijedi koncept planiranja projekta koji može pomoći u razvijanju
dobivanja vizije i metode za implementaciju. Važno je da grupa osjeti da joj projekt pripada. Imajte na
umu da će bilo koja grupa više uložiti u praćanje projekta od početka do kraja ako sami mogu
odlučivati kakav će razvoj biti.
KOMPONENTE PLANIRANJA PROGRAMA
Mnogo je različitih metoda koje možete korisiti za razvijanje plana akcije. Lista koja slijedi sadrži
osnovne sastavne dijelove za planiranje projekta. Usredotočite se na osobne ishode ili ideje i koristite
listu za pomoć u planiranju smjera akcije.
 POSTAVLJENI CILJ: Potpuno jasan prikaz što želite postići ili promjeniti.
Primjer: senzibilizirati zajednicu za centar mladih
 PLAN AKCIJE/DJELOVANJA: Specificirati aktivnosti, ideje ili projekte koji će pomoći da

dođe do promjena.
Primjer: Razviti miješani generacijski kulturni večernji program
 LISTA PITANJA: Koraci ili aktivnosti potrebne da upotpune vaš plan akcije.
Svaka lista treba uključivati pitanje: "Tko će učiniti što i do kada?".
Primjer: Kontaktirati starije građanske centre.
Razvijanje kulturoloških razlika i odnosa.
Tražiti prijedloge od mladih koji su uključeni u aktivnosti. Npr. radionice, večere za zajednicu
itd.
18
LIST ZA PLANIRANJE
Postavljeni cilj: Što želimo unaprijediti ili postići?
Plan djelovanja/akcije: Koji će program ili aktivnost pomoći da se ostvari postavljeni cilj?
Lista pitanja: Koje specifične korake moramo poduzeti da ostvarimo navedene ciljeve?
Pitanje 1: __________________________________________________________________
Pitanje 2:___________________________________________________________________
Pitanje 3: __________________________________________________________________
Pitanje 4: _________________________________________________________________
Pitanje 5: __________________________________________________________________
Pitanje 6: __________________________________________________________________
Pitanje 7: __________________________________________________________________
Izvori: Što imamo i što trebamo da ostvarimo plan?
Imamo:
ljudski kapaciteti oprema novčani izvori
19
Vremenska linija:
*---------------*---------------*---------------*---------------*---------------*---------------*
Trebamo:
ljudski kapaciteti oprema novčani izvori
Praćenje: Na koji način ćemo mjeriti napredak?
Prepreke: Koji vanjski faktori mogu utjecati na izvršenje naših ciljeva?
Plan B: Što možemo učiniti da izbjegnemo očekivane prepreke? Koji je naš drugi plan?
Evaluacija: Kako ćemo evaluirati naš uspjeh i utjecaj?
20
PRIJEDLOZI ZA RAZRADU PROJEKATA
Elementi koji su nam potrebni za razradu projekta su sljedeći:
1. Motivacija
Koja je vaša osobna motivacija za rad na projektu?
2. Ciljevi
Koju vrstu aktivnosti želite raditi? Zašto to želite raditi? Koje će biti teme?
3. Ciljana grupa
Tko su ljudi koje želite uključiti u projekt? (broj, dob, spol, iskustvo koje imaju s temom).
4. Aktivnosti
Koje vrste aktivnosti će biti u projektu? Lokalne, regionalne, inter-regionalne, nacionalne,
međunarodne? Gdje i kada će se aktivnosti održavati? Hoće li to biti dugoročne ili kratkoročne
aktivnosti?
5. Tim koji će provoditi projekt

Iskustvo, organizacija iz koje dolaze. Tko će biti odgovoran za što? Tko će raditi što, kada i kako?
6. Priprema aktivnosti
Kada će početi pripreme za projekt? Tko će uz tim koji će provoditi projekt sudjelovati u pripremama?
Gdje će biti sastanci za pripreme? Koji će biti ciljevi sastanaka?
7. Program aktivnosti
Kako će dugo trajati aktivnosti? Koji dio će biti glavni? Kako ćete uključiti lokalnu zajednicu,
donatore? Koji oblik evaluacije ćete koristiti kroz aktivnosti, a koji nakon aktivnosti?
8. Metodologija
Kako osigurati sudjelovanje ljudi u projektu? Trebate li vanjske, nezavisne stručnjake? Koji način
rada, metodu ćete koristiti?
9. Uključenost ljudi kojima je projekt namijenjen u grupu

Kako možete ljude kojima je projekt namijenjen uključiti u proces planiranja? Kako će se napraviti
priprema? Kako možete “prodati” svoju ideju svom šefu/ljudima kojima je projekt namijenjen…?
10. Vremenski raspored

Kada što treba napraviti za pripreme, provedbu i evaluaciju aktivnosti?
11. Financiranje i prikupljanje sredstava

Koliko će to koštati? Gdje možete posuditi opremu ili ju dobiti besplatno? Hoćete li organizirati neka
putovanja, kulturne razmjene, specifične aktivnosti? Kako možete prikupiti financijska sredstva za
projekt i od koga ih možete tražiti?
21
AKTIVNOSTI ZA UPOZNAVANJE
MOJ ŠTIT
1. 2.
4.
3.
5. 6.
7.
1. U čemu si uspješan!
2. Potreba koju najbolje zadovoljavaš!
3. Potreba koju najslabije zadovoljavaš!
4. Razdoblje najveće sreće!
5. Osoba koja ti puno znači!
6. Što bi uradio da ti ostane jedna godina života!
7. Moj životni moto!
22
2.PIRAMIDA ŽIVOTA
1. Nacrtajte piramidu sličnu ovoj, ali tako da sami odredite koliko ćete polja imati u svakom redu.
(To će ovisiti o tome koliko značajnih stvari imate u svom životu).
2. Sada krenuvši od temelja piramide upišite što je to bez čega ne biste mogli zamisliti svoj život,
ono što smatrate najvažnijim (osobe, stvari, događaji...). Krenite od dna piramide prema vrhu gdje
će vam biti najmanje važne stvari.
23
3. SKICA ZA UPOZNAVANJE
Ime:__________________________
Portret
Prezime:_______________________
Datum rođenja:__________________
Čime se bavim:___________________
Koja dječja igračka bi volio/la biti?
_______________________________
Što me čini sretnim/om?
_______________________________
_______________________________
_______________________________
Dodatne zabilješke!
24
TEME ZA RADIONICE
RADIONICE O KOMUNIKACIJI
TEORIJSKI DIO
Neke od definicija komunikacije:

 Komuniciranje označava u svom najopćenitijem vidu izmjenu poruka između dvije ili više osoba.
Poruke koje se izmjenjuju mogu biti verbalne i neverbalne (Zvonarević, 1978.)
 Komuniciranje je proces odašiljanja, prenošenja i primanja poruka, signala i informacija (Petz i
sur., 1992.)
 Komuniciranje je aktivnost stvaranja zajedničkog (Novosel, 1991.)
Uz proces komunikacije vezane su brojne predrasude (Novosel, 1991.)

 Komuniciranje je nešto što svi znaju. Dobro komuniciranje je samo po sebi razumljivo. Ova
predrasuda po svemu sudeći i proizlazi iz sveprisutnosti komunikacije. Naime, komuniciranje je
nešto svakodnevno, nešto što je neizbježno u različitim situacijama – u obitelji, na radnom mjestu,
u trgovini, pa čak kada smo sami i vodimo unutrašnje razgovore – pa je ljudi često doživljavaju
kao nešto samo po sebi razumljivo. Nažalost to nije tako i komunikacijske vještine se, kao i
mnoge druge, mogu i moraju sustavno učiti.
 Komunicira se riječima. Većina ljudi smatra da komunicira isključivo ili u najvećoj mjeri riječima.
Ipak, po mišljenju nekih autora, najveći dio procesa komunikacije odvija se neverbalnim
sredstvima. Poruke se šalju pokretima ruku, mimikom, vanjskim izgledom i mnogim drugim
neverbalnim znakovima.
 Svemoć nasuprot nemoći komunikacije. Dok neki ljudi smatraju da se odgovarajućom
komunikacijom može postići sve ili gotovo sve, dio ljudi smatra da se njome ne može postići,
odnosno promijeniti ništa. Oba stajališta su neprimjerena. S obzirom na to da proces komunikacije
ovisi o brojnim činiteljima, nije moguće govoriti o njenim učincima u apsolutnim terminima
posvemašnje uspješnosti ili neuspješnosti.
 Komunikaciju je moguće izbjeći. Mnogi ljudi vjeruju da mogu izbjeći komunikaciju ukoliko ne
razgovaraju, okrenu glavu, odu iz prostorije ili ne iskažu neki svoj stav no već smo naglasili da se
ne komunicira samo riječima. Komuniciramo našim cjelokupnim ponašanjem, nizom neverbalnih
znakova koji su često rječitiji od govora.
 Komunikacija je svjesna i namjeravana aktivnost. Moguće je u potpunosti vladati svojom
komunikacijom. Ukoliko prihvatimo značaj neverbalnih znakova u procesu komuniciranja,
nećemo dugo dvoumiti je li moguće u potpunosti vladati svojom komunikacijom. Ne samo
neverbalno ponašanje (npr. drhtanje glasa ili crvenilo), već često i verbalno ponašanje nije pod
našom kontrolom. Uz to proces komuniciranja ne određuju samo naše namjere već i značenje koje
primatelj poruka pridaje verbalnim i neverbalnim znakovima koje smo odaslali, bilo da smo ih
svjesni ili ne.
 Opsežnija komunikacija vodi boljim odnosima i boljem rješavanju problema. Više komuniciranja
ne vodi uvijek boljim odnosima i učinkovitijem rješevanju problema. Ponekad je učinak sasvim
suprotan – nastavak komuniciranja može produbiti sukob. Stoga je ponekad bolje omogućiti
prekid u komuniciranju koji omogućava uključenim ljudima da se “ohlade”. U procesu
odlučivanja npr. preopsežna komunikacija može prije dovesti do zamagljivanja problema nego do
njegovog pojašnjenja.
Komunikacija po sebi uključuje verbalni aspekt, odnosno značenje riječi i rečenica. No, u procesu
komunikacije jednako su značajni neverbalni aspekti komuniciranja, kao što su položaj tijela, pokreti
očiju, ton glasa i izraz lica. Komunikacija kao socijalna interakcija složen je proces koji uključuje ne
samo ponašanje već i misli, vrijednosti, stavove o onima koji u tom procesu sudjeluju.
25
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
 Neizbježna u prisustvu drugih ljudi

 Znači davati poruke svojim tijelom i licem
 Ljudi su manje svjesni neverbalne komunikacije nego verbalne
 Neverbalne poruke se često zaprimaju nesvjesno
 Neverbalni znakovi mogu
- zamijeniti riječi
- mogu ponoviti ono što se govori
- može naglasiti verbalnu poruku , pogotovo njen emocionalni dio
- neverbalne poruke reguliraju interakciju
- neverbalna poruka može biti suprotna verbalnoj (često nesvjesno)
ELEMENTI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
 IZRAZ LICA je najznačajniji jer pokazuje razinu sviđanja ili razumijevanja, zanimanja ili
uključenosti u nešto, odražava emocionalna stanja u rasponu od veselja do očaja, pokazuje
osjećaje i kad ih osoba želi sakriti.
 POGLED koristimo da otvorimo i zatvorimo komunikacijske kanale. U njemu se odražava
bliskost, ali može se odraziti i nespremnost na interakciju. Izrazom lica i pogledom možemo
uspješno signalizirati drugim ljudima što od njih očekujemo.
 POLOŽAJ TIJELA I KRETANJE odnosi se na položaj tijela i udova, način na koji osoba sjedi,
stoji ili hoda odražava njen stav, osjećaje o samoj sebi i odnose s drugima. Položaj može otkriti
toplinu koju imamo prema drugima, ali i moć i status.
 POKRETI su nakon izraza lica najekspresivniji znakovi neverbalne komunikacije. Omogućuju
komuniciranje i kada nije moguće uspostaviti verbalnu komunikaciju. Također mogu pridonijeti
pojačavanju verbalnih poruka, mogu biti pokazatelji emocionalnog stanja osobe čak i onda kada je
mimika lica pod kontrolom.
 PROSTORNA BLISKOST pokazuje stupanj sviđanja, bliskosti ili razlike u statusima.
Utvrdilo se da je najčešća razdaljina u bliskim, intimnim odnosima do 40 centimetara, u prisnim i
prijateljskim odnosima između 40 centimetara do jednog metra, socijalnim odnosima između
jednog i tri metra, te u javnosti tri metra i više (Hall, 1966.).
 DODIR predstavlja krajnji stupanj smanjenja međusobne razdaljine i kao takav ima ulogu jačanja
svake interakcije.
 VANJSKI IZGLED šalje poruke o našoj osobnosti, društvenoj pripadnosti, stavovima, čak i o
emocionalnom stanju.
 PARALINGVISTIČKI ZNAKOVI - emocionalni ton i visina, jasnoća, brzina, glasnoća, točnost,
stanke i zastoji u govoru.
Slaba strana neverbalne komunikacije je manjak jednoznačne interpretacije (smiješak - prijateljstvo i

otvorenost ili nelagoda i prikrivanje neprijateljskih osjećaja). To može dovesti do nesporazuma u
komunikaciji.
VERBALNA KOMUNIKACIJA
Verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom, odnosno riječima. Govor se u

procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije drugima o nekim činjenicama ili doživljajima,
odnosno da bismo iskazali svoje ideje i stajališta, osjećaje i uvjerenja, da bismo pitali ili dali upute
drugima što da rade.
Razgovor se temelji na dvije komunikacijske vještine: slušanju i govorenju.
26
SLUŠANJE
Valjano možemo slušati samo na jedan način, ali ne slušati možemo na čak sedam načina:
 PSEUDOSLUŠANJE – slušatelj očituje reakcije kao da sluša, ali ipak ne sluša
 JEDNOSLOJNO SLUŠANJE - primanje samo jednog dijela poruka (npr. verbalni - dok se
neverbalni potpuno zanemaruje)
 SELEKTIVNO SLUŠANJE - sluša samo ono što ga zanima
 SELEKTIVNO ODBACIVANJE - usredotočenost samo na one teme koje se ne žele čuti. Kad se
takva tema pojavi slušatelj je odbaci.
 OTIMANJE RIJEČI – slušatelj sluša tek toliko da ugrabi priliku za osobni “nastup”
 OBRAMBENO SLUŠANJE – najnedužnije izjave se doživljavaju kao napad
 SLUŠANJE U ZASJEDI - slušanje samo da bi se napalo govornika
AKTIVNO SLUŠANJE
Pravom slušanju je cilj zaista razumjeti što govornik poručuje. Pri tome slušatelj može aktivno
reagirati kako bi što bolje razumio sugovornika. Takvo slušanje se zove aktivno slušanje i temelj je
uspješnog komunikacijskog procesa.
Temeljna osobina aktivnog slušanja je nastojanje slušatelja da sebi (a i sugovorniku) pomogne u
razjašnjavanju primljenih poruka.
Suština aktivnog slušanja je u potpitanjima, a posebno u neizravnim pitanjima.
Izravna pitanja o osjetljivim i osobnim temama mogu izazvati nelagodu, negativne ili obrambene
reakcije, nepovjerenje i potpuno povlačenje sugovornika i prekida komunikacije.
Stoga se u složenim i osjetljivim situacijama, kada nije jasno što govornik osjeća ili želi, koriste
neizravna pitanja, odnosno parafraziranje ili rezimiranje.
PARAFRAZIRANJE ILI REZIMIRANJE ( vraćanje onoga što je rečeno onome koji govori. Tako se
govorniku pruža mogućnost da potvrdi ili ispravi ono što je slušač čuo i kako je razumio. - "drugim
riječima…" ili "dakle vi kažete….." Osim činjenica važno je pokazati interes i za emocije sugovornika
tako što ćemo rečenice započeti sa "Čini mi se da se osjećaš … jer…"
Kada aktivno slušate drugu osobu šaljete joj sljedeću poruku :
 JA ČUJEM TVOJ PROBLEM
 VIDIM KAKO SE OSJEĆAŠ
 POMOĆI ĆU TI DA RAZMISLIŠ O PROBLEMU I PRONAĐEŠ DRUGA RJEŠENJA
 VJERUJEM U TEBE I U TO DA SAM MOŽEŠ NAĆI VLASTITO I DOBRO RJEŠENJE
Dobivajući takve poruke osoba postaje samopouzdanija, odgovornija, neovisnija, te efikasnija u
rješavanju svojih problema.
U konfliktu - aktivnim slušanjem možemo jasnije utvrditi što osobe u sukobu misle i osjećaju.
NAČELA EMPATIČKOG SLUŠANJA

 Omogućiti osobi da izrazi svoje osjećaje
 Saslušati što je uzrokovalo te osjećaje (događaj, situacija)
 Pomoći otvorenim pitanjima da osoba sama spontano pronalazi svoje ideje za rješenje vlastite
situacije (mi pritom ideje ne kritiziramo i ne rangiramo)
 Ohrabriti osobu da ideju koju je sama odabrala pokuša i realizirati (Pokušaj to! Izvedi to ako si
odlučila da je za tebe to najbolje!)
EMPATIČKO RAZUMIJEVANJE SAMOG SEBE

 Što ja sada zapravo osjećam?
 Zašto to osjećam?
 Što zapravo hoću?
 Koja moja potreba nije zadovoljena?
27
 Koji su načini da tu potrebu zadovoljim?
RAZGOVOR PRIHVAĆANJA
Pretpostavlja da znamo drugoga slušati s empatijom i govoriti u obliku osobnih iskaza (iskaza u
prvom licu tzv. JA PORUKE) Osobni iskaz je način jasnog izražavanja našeg stajališta u vezi s
nekom sitacijom. Taj je iskaz lišen predbacivanja, okrivljavanja, kritiziranja, ocjenjivanja ili
prosuđivanja druge osobe (ČIST JE). Nadalje taj se iskaz drži problema odnosno činjenica (JASAN
JE) te kaže kako ih mi doživljavamo i što bismo rado da se s tim u vezi promijeni.
Napomena: Detaljnije o komunikaciji možete saznati u knjizi “Stres, trauma, oporavak” (urednik
Jasenka Pregrad) iz koje je ovaj tekst za potrebe naših radionica preuzet.
28
SAMOPROCJENA KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA
1. Kako govorite (brzina, glasnoća, energičnost)?
2. Počinjem li govoriti prije nego što je sugovornik završio misao?
3. U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez riječi?
4. Što radim, mislim, osjećam kad su sugovornici verbalno agresivni?
5. Što radim, mislim, osjećam kad sugovornik ne želi razgovarati i kad šuti?
6. Što radim, mislim, osjećam kad se osoba s kojom razgovaram rasplače?
7. Koje ljude, kakve priče teško slušam?
8. Koja je moja uobičajena "poštapalica" i gesta?
29
9. Što mi je teže: slušati ili voditi razgovor?
10. Na kojoj udaljenosti od sugovornika se najbolje osjećam?
11. Koji je moj uobičajeni položaj tijela dok razgovaram?
12. Što bih od navedenih aspekata moje komunikacije najviše željela/želio promijeniti?
30
1. RADIONICA
”PRIČA O KRISTINI”
To je priča o djevojci Kristini, koja je napustila dom svojih roditelja i otišla u svijet. Želi živjeti
samostalno i osloboditi se navika svojih roditelja, te se susresti s novim izazovima. Kristinu je njezin
put doveo do centra Uni, koji je središte duhovnog rasta i mudrosti, gdje se susreću najrazličitiji ljudi u
potrazi za znanjem. Centar Uni nalazi se u središtu pokrajine zvane Namreg. Došla je u jesen, kad je
lišće na drveću počelo mijenjati boju u tamno crvene, narančaste i žute tonove i kad se drveće
pripremalo da svoje življenje okrene prema unatrag. Kristina je pomalo zbunjena jer je prvi put u
pokrajini Namreg i ne razumije jezik ljudi oko sebe. Kad ih sluša kako brzo i čudno govore, postane ju
strah i pita se, nije li možda pogriješila, što je došla ovamo. Kako je jednostavno bilo razumjeti
prijatelje kod kuće. Razlika između njenog neznanja i znanja ostalih u centru Uni još pojačava njeno
dvoumljenje o pravilnosti njezine odluke. Tu su doduše i učenici iz još udaljenijih krajeva nego što je
ona i ne vidi da su zabrinuti.
I dok njena dilema postaje sve veća susreće jednog od voditelja u centru Uni. Uočava kako svakog
novog polaznika pozdravlja i pomaže mu da se uključi u tečaj. Voditelju je ime Karelov. Karelov je
zaista vrlo ljubazan čovjek. Pozdravlja je na njezinom materinjem jeziku Namreg. Iznenađena je kako
se sigurno i opušteno osjeća u blizini voditelja i kako ima povjerenja u njega. Ubrzo počinje
razumijevati kad joj govori i u jeziku Namreg, a nije prošlo puno vremena da mu je počela i
odgovarati na tom čudnom jeziku. Karelov vidi da Kristina ima sve potrebne sposobnosti. Uz njegovu
podršku i ohrabrivanje, te duboko razumijevanje, počinje postupno otvarati svoj um i srce i okretati se
mogućnostima oko sebe. Karelov provodi dosta vremena u druženju s Kristinom i ostalima. Priča im
zanimljive priče, igra s njima uzbudljive igre i sluša ih s pažnjom i zanimanjem. Svi vrlo brzo uče i
sve se događa gotovo neprimjetno.
I Kristinino samopouzdanje raste. Počinje razgovarati s ostalima, smijati se, igrati se i šaliti. Raduje se
svakom novom susretu s njima i s Karelovim. S vremenom vidi da i ostali doživljavaju slične izazove,
strahove, napetosti i tiha nadanja i među njima se počinju plesti veze toplog prijateljstva.
Jedan od prijatelja, Bruno, pozove je na plesni festival u Namreg. Karelov ih je učio i tradicionalne
plesove iz Namrega i na festivalu su ih izveli sa svom okretnošću, lakoćom i oduševljenjem. Na
festivalu je malo sudionika s tako skromnim iskustvom kao što su Kristina i Bruno, pa ipak k njima
prilazi puno domaćina i čestita im za tako prirodno i prisno izvođenje za njih novih plesnih oblika.
Za vrijeme odmora ih je jedan od tradicionalnih učitelja plesa, po imenu Pedanter, upitao, koliko sati
dnevno su morali vježbati da bi dostigli ovakav nivo. Kako je samo bio začuđen kad su mu rekli, da
uopće nisu vježbali nego su plesali za zabavu i u skladu s glazbom Karelova. Plesni učitelj u to nije
mogao vjerovati, pa je izrazio sumnju da možda lažu. Kristina i Bruno su se zbunili i upitali, jesu li ga
možda nečim povrijedili. Nisu mogli razumjeti čemu tolika buka i pitanja, čemu sve te analize nečega
što su učinili posve spontano.
U tom trenutku k njima ljubazno prilazi Karelov i njegova partnerica Belissa, koji su se upravo
uključili u ples. Pozivaju Kristinu i Brunu da zajednički plešu u četvero. Mladi par priča Karelovu o
neugodnosti koju su doživjeli s učiteljem plesa. Karelov se nasmije i objasni, da ni centar Uni nije bez
ljudi koje je vrijeme pregazilo i koji vjeruju u stare metode učenja. Velik broj među njima još ne može
prihvatiti činjenicu da je vrhunsko svladavanje moguće postići bez napora i prisile. Pedanter je
vjerojatno zaboravio da igra i prirodna spontanost oslobađaju najveće čovjekove mogućnosti učenja.
Iz toga što su upravo doživjeli Kristina i Bruno su shvatili da su riječi Karelove istinite i kad im je
ponudio ruku za ples zaplesali su opušteno i prirodno, puni spretnosti i veselja.
Sljedećeg dana Karelov reče Kristini i Bruni, te ostalima u grupi, da je uvodni stupanj završen.
Njihovo znanje i lakoća razumijevanja, te govorenja jezika Namreg je potpuno zadovoljavajuće za
31
nastavak njihova daljnjeg stjecanja znanja. Svi su posve prirodno i bez napora usvojili osnovno znanje
i sposobnost da se sami suočite s budućnošću. Produbili su sliku samog sebe i poznavanja sebe,
učvrstili samopouzdanje i samopoštovanje. Održavat će sklopljena prijateljstva, ostat će lijepe
uspomene i kraj je zapravo tek početak... Uz te riječi Karelov raširi ruke i pozove sve prijatelje, da se
pridruže velikom plesu u krug, plesu snage i zajedništva.
Kristina nedugo zatim postane vrlo dobra učiteljica. Bruno je pak pravi majstor u komuniciranju u
jeziku Namreg. Kao i njihovi prijatelji i oni su još uvijek na putu stalnog traženja znanja i s veseljem
slijede put svog najboljeg voditelja Karelova, koji im je duboko prirastao srcu.
Uputa za voditelje:
 Sudionici se trebaju smjestiti u prostoru tako da pronađu položaj koji im najviše odgovara, u
kojem se osjećaju najugodnije.
 Dobro je da vođenu fantaziju slušaju zatvorenih očiju.
 Nakon što im je vođena fantazija pročitana sudionici se podijele u pet grupa te svaka grupa dobije
zadatak. Zadaci su sljedeći:
 Napisati analognu Pedanterovu priču (priču koju priča Pedanter)
 Otplesati
 Izvesti glazbu na priču
 Nacrtati pastelama što su čuli
 Od kolaža napraviti što su čuli
2. RADIONICA
“JEDNOSMJERNA I DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA”
Cilj
 Pokazati važnost povratne informacije za razumijevanje poruke i uspješno obavljanje zadataka.
Vrijeme trajanja
45 minuta
Veličina grupe
15 – 20
Priprema
Na listu formata A4 nacrtajte nekoliko likova (najbolje geometrijskih) koji mogu, ali i ne moraju, činiti
neku logičnu cjelinu.
Uputa
Odabere se jedan od članova grupe za ulogu instruktora i zamoli ga se da dođe ispred grupe. Da mu
se uputa da će on ostalim članovima grupe objasniti kako nacrtati niz likova. Jedan član grupe
odabere se za ulogu promatrača (zapisničara).
Jednosmjerna komunikacija
Svim članovima grupe podijeli se čisti list papira formata A4 na kojem će crtati. Instruktora se uputi
da on treba ostalima objasniti kako da nacrtaju niz likova. Dok daje upute kako crtati, okrenut je
leđima ostalim članovima grupe i ne smije gledati kako crtaju. Članovi grupe koji crtaju, ne smiju
postavljati pitanja, niti razgovarati međusobno, nego samo slijediti upute instruktora. Instruktor mora
paziti da ostali članovi ni u jednom trenutku ne vide papir na kojem je nacrtan niz likova. Instruktor
također ne smije postavljati pitanja kao npr. “jeste li razumjeli?” i sl. On samo mora nastojati objasniti
kako nacrtati likove. Jedini koji govori je instruktor.
32
33
Promatrač (zapisničar) mora biti na mjestu s kojeg može vidjeti čitavu grupu. Treba zapisati sva
opažena ponašanja kao npr. kimanje glavom, slijeganje ramenima, izraze lica ili bilo koje druge
znakove koji ukazuju na frustraciju. On također mjeri vrijeme – od početka davanja uputa do trenutka
kad instruktor završava s uputom. Promatrač tijekom vježbe ne pomaže ni instruktoru ni ostalim
članovima grupe.
Nakon završetka vježbe jednosmjerne komunikacije svi članovi pokažu instruktoru što su nacrtali.
Tada se prelazi na drugi dio vježbe. Svi članovi okrenu čistu stranu papira i pripreme se za crtanje.
Dvosmjerna komunikacija
Instruktoru se kaže da sada može gledati grupu koja crta. Još uvijek pazi da grupa ne vidi originalni
crtež. Članovi grupe ovaj put smiju postavljati pitanja a instruktor može odgovarati i pojašnjavati.
Instruktor i grupa izmjenjuju samo pitanja i odgovore.
Promatrač mjeri vrijeme od početka davanja uputa do završetka. Bilježi koliko su pitanja članovi
grupe postavili tijekom vježbe.
Diskusija
S članovima grupe se raspravlja o utjecaju svakog tipa komunikacije:
 na grupu kao cjelinu
 na članove grupe kao pojedince
 odnose podređenih i nadređenih
 odnosu čuti – razumjeti uputu
 implikacije i odgovornosti pošiljatelja i primatelja poruke (važnost povratne informacije u
razumijevanju poruke)
3. RADIONICA
“KOMUNIKACIJSKE ULOGE”
Cilj
 Osvijestiti aspekte komunikacije sa posebnim naglaskom na neverbalnu komunikaciju
Vrijeme
90 minuta
Veličina grupe
10 +
Ledolomac: “Otvoreno-zatvoreno”
Svi sudionici, zajedno s voditeljima, sjedaju u krug. Voditelj aktivnosti šalje škare u krug. Škare se
mogu poslati otvorene ili zatvorene, a na isti način ih osoba može i primiti. Škare se šalju u krug tako
da osoba koja ih šalje kaže na koji način je škare primila (otvorene ili zatvorene) i na koji ih šalje. Cilj
je otkriti po kojem principu se škare šalju jer će nakon nekog vremena sudionici otkriti da iako škare
šalju tako da su otvorene one to zaista nisu. Nakon nekog vremena voditelj će reći sudionicima da
obrate pažnju na neke druge stvari osim na škare jer one u stvari nisu bitne. Princip po kojem se škare
šalju i primaju u stvari ovisi o tome da li sudionici imaju noge prekrižene jednu preko druge ili ne. Cilj
je pokazati sudionicima da komunikacija obuhvaća puno elemenata od kojih je jedna od važnijih
neverbalna poruka.
34
Glavna aktivnost “Komunikacijske uloge”

Uputa:
Podijelite sudionike na dvije grupe. Jedna grupa neka sjedne u unutrašnji, manji krug, a druga grupa u
vanjski, veći krug. Osobe koje sjede u vanjskom krugu imat će ulogu promatrača i morat će se
međusobno podijeliti tako da svaka osoba iz vanjskog kruga prati po jednu osobu iz unutrašnjeg kruga.
Osobe u unutrašnjem krugu će diskutirati o određenoj temi, ali će na papiru dobiti točno koju ulogu
moraju igrati. Kada svi dobro prouče svoju ulogu recite im o kojoj će temi razgovarati, te da mogu
započeti.
Uloge podijelite tako da imate po jednog pomiritelja, ometala, pametnjakovića i optužitelja, a da vam
ostali članovi unutrašnjeg kruga (ovisno o broju sudionika) imaju prvu ulogu, tj. da glume sebe.
Tema za razgovor neka bude u obliku tvrdnje ili stava koji će izazvati raspravu (npr. Smrtna kazna je
opravdana za počinitelje određenih krivičnih djela!)
Uloge su sljedeće:
1. Ti si osoba upravo koja jesi. Pokaži sve svoje osobine, ponašanja, ne pretvaraj se. Opusti se i
ponašaj se onako kako se ponašaš u svakodnevnoj komunikaciji. Ne trebaš ostaviti nikakav
poseban dojam što znači da se ne trebaš pretvarati da si izričito dobra ili loša osoba. Ponovno ti
naglašavamo budi ono što jesi i uživaj što nam to možeš pokazati!
2. Ti si POMIRITELJ. Tvoje riječi ukazuju na slaganje i izražavaju sljedeću poruku “Sve što ti
kažeš je u redu. Ja sam tu samo da te usrećim”. Nastojiš svima udovoljiti, ispričavajući se i nikada
se ne suprostavljajući, bez obzira na to o čemu se radi.Tvoje tijelo je pokorno i poručuje “Ja sam
bespomoćan”. Govori tako kao da za sebe ne možeš ništa učiniti bez prethodne dozvole i
pristanka drugih. Ti se osjećaš ništavo i misliš da ti bezvrijedan. Zahvalan si što si živ i što imaš za
jelo. Svojim ponašanjem kod drugih trebaš izazvati osjećaj mučnine i potrebu za povraćanjem.
3. Ti si OPTUŽITELJ. Tvoje riječi izražavaju neslaganje “Nikad ništa ne učiniš dobro. Što je
zapravo s tobom?” Tvoje tijelo ima položaj koji optužuje i poručuje “Ovdje sam ja šef!”. Ti si
diktator, gazda. Doživljaji iznutra su napeti, stisnuti mišići i organi i tlak ti lako raste. Glas ti je
težak, stisnut i često prodoran i glasan. Moraš biti glasan i tiranski raspoložen. Sve i svakog sreži
do srži. Ti se osjećaš usamljeno i neuspješno.
4. Ti si PAMETNJAKOVIĆ. Tvoje riječi su previše razumne, precizne, “pametne”, detaljne. Tvoje

tijelo je uvijek pod kontrolom i poručuje “Ja sam smiren, hladnokrvan i pribran”. Tijelo ti je bez
kontakta s drugim ljudima. Možeš se usporediti s pravim kompjutorom ili rječnikom. Kičma ti je
duga, uspravna i ukočena, a oko vrata imaš čelični obruč. Nastoj biti što nepomičniji, čak i s
ustima. Glas ti je suh, monoton, a riječi vrlo apstraktne. Osjećaš se ranjivo.
5. Ti si OMETALO. Tvoje riječi su nevažne, irelevantne i ne čine nikakav smisao u odnosu na ono
što govore ili čine drugi. Nikada ne daješ odgovor na pitanje. Glas ti je pjevajući, često neusklađen
s riječima, može ići gore i dolje bez pravog razloga jer ni na šta nije usmjeren. Tvoje tijelo je
razbacano u raznim smjerovima, noge su ti u obliku slova X. Ti misliš da nikoga nije briga za tebe
i da za tebe nigdje nema mjesta. Prezaposleni ste micanjem usta, tijela, ramena i nogu. Skinite
zamišljenu nit s nečije odjeće, odvežite nečije vezice na cipeli i sl.
Promatrači moraju pratiti osobe u unutrašnjem krugu i na listu papira zapisivati sljedeće: izraz lica,
pogled, položaj tijela i pokrete, prostornu bliskost, dodir i paralingvističke znakove koji obuhvaćaju
sljedeće: emocionalni ton, visinu, jasnoću, brzinu, glasnoću, točnost, stanke i zastoje u govoru.
Kada prvi krug završi dajte priliku promatračima da budu u unutrašnjem krugu i igraju uloge, a oni
koji su diskutirali u prvom krugu neka sada budu promatrači. Potrudite se da se osobe međusobno
prate u parovima kako bi kasnije mogli prodiskutirati.
Kada završe oba kruga dajte parovima po 5 minuta da prodiskutiraju o tome što su zapisali jedni o
drugima i neka to kasnije ukratko iznesu u velikoj grupi.
35
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati?
Je li vam bilo lakše u ulozi promatrača ili u ulozi glumca?
Je li bilo lakše u ulozi “Budi to što jesi” ili u zadanoj ulozi? Zašto?
Koriste li ljudi u svakodnevnoj komunikaciji neku od spomenutih uloga? A vi?
Kako se ponašate prema takvim ljudima? Što mislite, činite, osjećate kada se sretnete sa tim ulogama?
Kako je bilo onima koji su glumili sebe? Jesu li se iznenadili sa bilješkama koje su o njima imali
promatrači? Jesu li svjesni svoje neverbalne komunikacije?
Završna aktivnost - po izboru, ovisno o tome treba li sudionicima nakon igranja uloga vježba za
opuštanje ili razgibavanje.
36
RADIONICE O TIMSKOM RADU I NENASILNOM RJEŠAVANJU SUKOBA
1. RADIONICA
”IGRA AVIONA I JEDRILICE”
Igra aviona i jedrilice igra se kada se sa sudionicima želi razgovarati o važnosti konsenzusa,
povjerenju i dogovaranju.
Važno je da voditelj/facilitator zna da igra može uzrokovati sukobe između sudionika ukoliko neki
od njih neće poštovati dogovoreno.
Sudionici dobiju upute prema kojima igraju, a voditelji im ne daju nikakve dodatne upute.
Nakon svake runde voditelji zapisuju dogovoreno na veliki papir.
Zaradi bodova koliko možeš!
Igra se u četiri ekipe. Kroz deset rundi Vi i Vaša ekipa odabrat ćete jedrilicu ili avion. U svakoj rundi
dobit ćete određeni broj bodova koji ovisi o kombinacijama opisanim dolje, dakle o tome kako ćete
igrati Vi i ostale grupe.
U svakoj rundi morate se dogovoriti unutar grupe koju ćete sliku podići istovremeno s ostalim
grupama. Prije pete, osme i desete runde Vaši predstavnici moći će komunicirati s predstavnicima
ostalih grupa kako biste se dogovorili o daljnjem tijeku igre.
4 x jedrilica svi gube 1 bod_______
3 x jedrilica svatko dobiva 1 bod

1 x avion gubi 3 boda__________
2 x jedrilica svatko dobiva 2 boda

2 x avion svatko gubi 2 boda____
1 x jedrilica dobiva 3 boda

3 x avion svatko gubi 1 bod_____
4 x avion svi dobivaju 1 bod____
37
2. RADIONICA
“RJEŠAVANJE SUKOBA”
Ciljevi
 Objasniti puteve rješavanja sukoba

 Objasniti što je uključeno prilikom rješavanja sukoba
 Naučiti kako riješti sukob kada obje strane znaju što žele, a želje su im različite
Ledolomac – Oluja ideja i aktivnosti u paru
 Voditelj kaže sudionicima da razmisle što im prvo pada na pamet kada čuju riječ sukob.
 Sudionici su podijeljeni u parove. Jedan drugome trebaju reći priču ili iskustvo iz prošlosti kada su
imali neki sukob. Trebaju reći zašto je došlo do sukoba, tko je bio uključen i kako su ga riješili. To
mora biti sukob!
Glavna aktivnost – Igra uloga o sukobima
 Voditelj podijeli grupu na dvije manje grupe. Grupe stanu u dva paralelna reda tako da su parovi
jedan drugome okrenuti licima. Jedan red je red A, a drugi red B.
 Voditelji će dati scenarij u kojem se opisuje sukob dvoje ljudi. Kada voditelj kaže “krenite” par
treba razriješiti taj sukob.
 U nekom trenutku voditelj će reći “smrznuti”. Tada će svi ostati u toj trenutnoj poziciji. Voditelj će
izabrati jedan od dva para da kažu što se dogodilo do tada s njihovim sukobom.
 Ponovite postupak s različitim scenarijima.
Scenariji:
1. Red A – Ti si roditelj. Trebaš tišinu kako bi pripremio govor za posao. Umoran si i nakon što si se
pripremio za posao želiš se odmoriti. Imao si težak dan na poslu.
Red B – Ti si dijete. Baš si izabran za blagajnika za skupljanje priloga za tvog kolegu. Tvoj
ravnatelj želi vidjeti tvoje roditelje za dva dana u školi. Dolaziš kući i odmah počneš govoriti i
tada si ušutkan.
2. Red A – Prijatelj si s partnerom iz reda B. Trebaš knjigu iz prošle školske godine. To je jedino
vrijeme kada to možeš tražiti. Pokušaj dobiti knjigu.
Red B – Ti si vrlo zauzet i imaš konkretne planove. Trebaš knjigu jer je to po tvom planu za
danas. U njoj je dio koji je važan za tebe. Tvoja majka te podsjetila na dio koji ti je važan iz te knjige.
Tvoj prijatelj te treba razumjeti.
1. Red A – Ti si srednjoškolac, imaš probleme s matematikom, a sutra imaš ispit. Očekuješ svog
učitelja svaki čas. Želiš apsolutnu tišinu u dnevnoj sobi.
Red B – Ti si razočaran, danas ti je rođendan, a nitko te se nije sjetio od prijatelja i obitelji. Želiš
slušati svoju omiljenu muziku i pozvati nekoliko prijatelja na zabavu.
2. Red A – Ideš u školu desnom stranom ulice i netko ti je stao na nogu. Ti si ljut i spreman si se zato
potući.
Red B – Ti stvarno nisi stao nikome na nogu. Dobro vidiš da je ta osoba ljuta.
38
Diskusija
Voditelj pita sljedeća pitanja:

Kako ste se osjećali kada ste glumili?
Što se događalo u vašem paru?
Što misliš koju si aktivnost napravio najbolje? Zašto?
Koji su načini na koje se sukob može riješiti?
Koji je po tvom mišljenju najbolji način da se riješi problem?
Što misliš jesu li se svi problemi mogli riješiti?
Kako sukobi mogu završiti? Koja je razlika između pobjede i dogovora/kompromisa?
Misliš li da su sve odluke za rješavanje problema donesene na dobar način?
Mogu li se načini rješavanja problema o kojima smo mi razgovarali primijeniti u svijetu politike? Jesu
li oni korišteni? Što misliš koji bi način bio najbolji za našu zemlju?
Što misliš da li bi u budućnosti države mogle rješavati probleme na taj način? Zašto da, zašto ne?
Što misliš da li bi vježbanje kao ovo današnje moglo utjecati na rješavanje sukoba u tvojoj
budućnosti? Budućnosti tvoje zemlje? Zašto da, zašto ne? Ako da, ako ne…što ćeš učiniti?
Napomena za voditelja: Kroz proces koristi različite puteve za rješavanje sukoba i situacije pobjednik
– pobjednik.
Završna aktivnost
Voditelj kaže sudionicima da zatvore oči i razmišljaju o čemu žele. U prvom trenutku mislit će na
puno stvari, a poslije će se misli organizirati. To treba biti iznenađenje za njih.
3. RADIONICA
“U NAŠEM KVARTU”
Motivi promatranja
 Sukobi među ljudima iz različitih kultura mogu biti riješeni na pozitivan način.
 Naša analiza sukoba i način kojim ga obrađujemo ovisi o podrijetlu društvenog i kulturnog zaleđa
osoba u sukobu.
 Naši osobni interesi nam mogu zamutiti pogled na problem te ga napraviti većim nego što je.
Ciljevi
 Analizirati osobna stajališta glede ljudi iz različitih kulturnih i društvenih skupina
 Proučiti probleme koji se javljaju pri rješavanju sukoba
 Osvrnuti se na granice tolerancije
 Osvrnuti se na odnos između diskriminacije i sukoba interesa
Vrijeme
90 – 120 minuta
Veličina grupe
10 – 15
Priprema
 Kopije kartica s ulogama
 Kopije promatračevih bilježaka
39
 Kopije papira: tragovi pri traženju rješenja

 Papir i olovke za promatrače
Upute
 Objasnite sudionicima da je igrokaz o prizoru koji se može dogoditi u svačijoj svakodnevnici.
Zatim im pročitajte “U vašem susjedstvu je zgrada. Jedan od stanova je iznajmljen grupi stranih
studenata koje često posjećuje obitelj te često organiziraju zabave.
Susjedi, pogotovo iz stanova najbližih studentima, uznemireni su i žale se da studenti i njihovi
prijatelji dižu preveliku galamu, ne daju im spavati i da ne brinu za zgradu. Susjedi su organizirali
sastanak kako bi riješili taj problem.
 Izaberite dobrovoljce za uloge susjeda. Trebat ćete ih najmanje šest, a najviše devet. Ostali su
promatrači.
 Podijelite kartice s ulogama dobrovoljcima, a svakom promatraču upute. Dajte im pet minuta za
razmišljanje o onome što moraju učiniti.
 Upozorite ih da im je cilj pronaći rješenje problema, a tek onda igrokaz.
 Dopustite im raspravu od deset minuta, a tada im bez ometanja podijelite kopije “Na tragu
rješenja”. Neka igrokaz traje još deset minuta. Možete ga prekinuti ili produžiti ako mislite da je
potrebno.
Diskusija
Okupite sudionike i počnite raspravu koju bi trebali provesti u dva dijela.
1. Igrokaz
Porazgovarajte što se događalo u igrokazu, pomoću sljedećih pitanja:

Što su promatrači zabilježili i kako ih se dojmio igrokaz?
Kako se glumce dojmio igrokaz? Je li im bilo teško saživjeti se sa ulogama, što im je bilo najteže, a
što najlakše , itd.?
Jesu li sudionici uočili ikakvu razliku između prvog i drugog dijela, odnosno, nakon što su glumci
dobili kartice “Na tragu rješenja”?
Kakvi su se argumenti koristili i na čemu su bili zasnovani – na činjenicama, razlozima ili osjećajima?
Je li lakše naći argumente za ili protiv studenata?
Odakle su proizišli dati argumenti?
Je li problem riješen te jesu li svi bili zadovoljni ishodom?
Je li rješenje pošteno ili je jedna strana oštećena?
Postoji li mogućnost drugih rješenja?
2. Životna situacija
Kada su svi imali priliku govoriti, pomozite grupi pri analiziranju i osvrtu na postojeći problem.
Debatu možete započeti pitanjima kao što su:
Je li igrokaz imao ikakve veze sa životnom zbiljom? Koje su sličnosti, a koje različitosti? Je li se išta
činilo preuveličanim?
Koji je lik najvjernije dočarao gledišta karakteristična za naše društvo?
Kada smo suočeni sa ljudima koji su u sukobu, a iz različitih kulturoloških pozadina, tražimo li
rješenje koje zadovoljava sve ili radije pretpostavljamo svoja stajališta i zapostavljamo one koji misle
ili osjećaju drugačije od nas?
Koliko je sukob povezan s različitostima u kulturi, a koliko s osobnim ili ekonomskim interesima?
Ima li tko iskustvo u ovakvim sukobima? Pod kojim okolnostima? Ako vam se ovo nije dogodilo,
zašto nije?
40
Natuknice za voditelja
Obratite posebnu pozornost kojim smjerom se odvija igrokaz jer on utječe na vaše daljnje predavanje.
Npr. možda vam neće trebati kartice “Na tragu rješenja” na početku rasprave, morat ćete odlučiti
kako koordinirati raspravu između analiziranja grupne dinamike, procesa donošenja grupne odluke u
skladu s problemima iz stvarnoga života.
Napomenite im da postoje dvije različite kartice “Na tragu rješenja” : 1) za “vodećeg” i 2) za druge
igrače. Tko će dobiti 1. karticu, ovisi dokle je igrokaz stigao. Ako je već demokratski odlučeno tko
će zasjedati skupom, dajte toj osobi karticu, u protivnom, dajte je voditelju domaćeg odbora.
Pronalaženje rješenja problema i odlučivanja naporan je proces.

Potrebno je posjedovati komunikacijske sposobnosti, suosjećajnost prema potrebama drugih te biti
maštovit i iskren kako bi problem pošteno istražili. Lakše je kada osobe raspravljaju oko osobnih
interesa i pokušavaju naći suglasje glede zajedničke dobrobiti od koje će svakoga zapasti dio
kolača. Nažalost, prečesto se vode rasprave u kojima osobe ne mogu pronaći kompromis pa na kraju
svi imaju osjećaj da su više izgubili nego dobili.
Važno je da tijekom vježbe sudionici uvide i razlikuju usvojena gledišta prema strancima i osobama iz
drugih kultura te način kako rješavamo stvarne, svakodnevne probleme, uključujući i međusobnu
komunikacijsku vještinu.
Dodatni prijedlozi
Sudionici trebaju razmotriti, u svjetlu onoga što su naučili iz ove aktivnosti, koje praktične korake
trebaju poduzeti da unaprijede odnose među različitim skupinama u lokalnoj zajednici. Potaknite ih na
djelovanje.
Kartice s ulogama (kopirati za sudionike)
Mladi stranac
Govorite i razumijete jezik domaćina vrlo dobro, ali ne razumijete zašto su vaši susjedi uznemireni. Po
vašem mišljenju, i vaši prijatelji studenti i vi se ponašate savršeno normalno. Ni pod kakvim uvjetima
ne želite napuštati stan.
Voditelj domaćeg odbora

Vaš je stan daleko od studentskog. Osobno vas ne uznemiravaju. Ali vi ne volite strance i ne želite da
žive u vašoj zgradi.
Mlada žena ( 25 – 30 godina)

Živite sami i bojite se mladih studenata jer su vam tako strani i drugačiji od vas.
Mlada osoba
Vi također studirate. Nemate neko izraženo stajalište oko problema, no želite se preseliti u stan gdje
žive strani studenti.
Izbjeglica
Također ste stranac, ali ne iz iste zemlje kao i studenti. Vi i vaša obitelj nikada niste previše
kontaktirali sa susjedima. Nikada ni s kim niste imali problema, premda se osjećate pomalo izoliranim.
41
Stariji par (igraju dvije osobe)

Oboje ste svjesni problema koji prisiljavaju mnoge ljude da napuste domovinu i pokušaju živjeti
drugdje. Podržavate organizaciju koja pomaže zemljama u razvoju.
Nezaposleni susjed
Oštro stojite protiv politike koja dopušta strancima život i rad u vašoj zemlji. Mislite da bi stranci
smjeli dolaziti samo kao turisti.
Vlasnik zgrade
Mladi studenti uvijek plaćaju uredno i ne želite izgubiti prihod od tog stana. Ali ne volite baš strance i
u ovom sukobu vidite sjajnu priliku da im povisite stanarinu. S druge strane, imate i mogućnost da
studentima iznajmite stan u predgrađu.
Promatračeve zabilješke
Vaš posao kao promatrača je da vrlo pozorno motrite što se događa i pravite bilješke za raspravu na
kraju igrokaza.
Bilježite:
 Poštuju li igrači redoslijed govora, govori li netko preko reda ili pokušavaju govoriti u isto
vrijeme, ili jedan ili dvoje izlažu svoje stavove?
 Pokušava li tko voditi sastanak i sudjelovati u njemu?
 Koje argumente igrači koriste?
 Je li se mišljenje ili ponašanje igrača promijenilo nakon dobivanja kartice “Na tragu rješenja”?
KARTICA 1. – NA TRAGU RJEŠENJA

Ova kartica je namijenjena voditelju sastanka.
Napomena: Ako tijekom igrokaza nitko ne bude demokratski izabran , ova kartica ide voditelju
domaćeg odbora.
1) Voditelj: Demokratski ste izabrani da nastavite voditi sastanak. Pratite sljedeće upute.
2) Voditelj domaćeg odbora : kako nitko nije izabran da vodi sastanak, pretpostavlja se da je sastanku
potreban demokratski izabran voditelj. Predlažemo da vi budete taj zbog vašeg statusa voditelja
domaćeg odbora. Ako se drugi slažu, zadržite karticu. Ako je netko drugi izabran, proslijedite mu
karticu i uzmite njegovu.
Vaš je posao održavati mir i voditi sastanak.
Pokušajte osigurati:
 Da svi imaju priliku govoriti
 Međusobno poštovanje u redoslijedu govora
 Bude li potrebno, odrediti vrijeme za svakog izlagača i ne dozvolite nikom prekoračenja.
 Potičite raspravu i održavajte ju pozitivnom
 Potičite ih na traganje: cilj je naći rješenje problema
42
Namijenjena je svakom sudioniku osim voditelju.

Razmislite što možete učiniti, unutar vaše uloge, u pokušaju pronalaženja rješenja:
 Pozorno slušajte i poštujte svačije pravo govora
 Govoreći, pokušajte uskladiti ono što morate reći s onim što je već rečeno
 Vaš govor počnite sažetkom onoga što je govorila osoba prije vas
 Pokušajte napraviti razliku između činjenica i vašeg mišljenja
 Pokušajte ne skretati raspravu, pozornost usmjerite na problem studenata i potrebu pronalaženja
rješenja, ne iznosite druge činjenice, mišljenja ili ideje koje možda imate.
4. RADIONICA
“TIMSKI RAD”
Cilj
 Promišljanje i vježbanje timskog rada kroz neverbalnu komunikaciju
Vrijeme
90 minuta
Veličina grupe
10 +
Ledolomac “Dijalog crtanjem”

Recite sudionicima da tiho izaberu olovku onakve boje koja im toga trenutka najbolje odgovara ili da
puste boju da ih odabere – neka pogledaju boje i vide koja ih zove. Zatim odaberu nekog tko ima
sasvim drugačiju boju ili nekog koga bi rado bolje upoznali. Postave komad papira između sebe i u
tišini, s bojom u ruci kojom inače ne pišu, svaki sa svoje strane papira krenu u susret drugoj boji i
zatim se s njom druže neko vrijeme. Nakon par minuta pogledaju papir i promotre kako su se družili.
Tko je vodio, a tko slijedio?
Jesu li su stalno bili zajedno ili su se razdvajali, dajući sebi slobodu da naprave neke svoje vitice i
oblike?
Da li su bili priljubljeni olovkom uz olovku ili su držali neku distancu?
Kako su se osjećali vodeći, prateći, odlazeći svojim putem, vraćajući se?
Jesu li otkrili nešto o načinu na koji se obično druže s drugima.
Glavna aktivnost “Dvorac”
Podijelite sudionike u nekoliko manjih grupa ovisno o broju prisutnih. Podijelite svakoj grupi tri
papira B1 formata u različitim bojama, ljepilo i boje. Recite im da je njihov zadatak od papira
napraviti trodimenzionalni dvorac koji će samostalno moći stajati na podlozi. Najvažnija uputa je da
od trenutka kada im date znak za početak, cijeli zadatak moraju napraviti u potpunoj tišini. Dakle,
smiju komunicirati samo neverbalno.
43
Diskusija
Kako ste se dogovarali tijekom rada? Da li je netko preuzeo ulogu vođe?
Jeste li svi zadovoljni izgledom dvorca?
Je li bilo teško sporazumijevati se samo neverbalno? Jeste li se strogo pridržavali upute?
Je li bilo sukoba i kako ste ih rješavali?
Jeste li ikada u stvarnom životu morali komunicirati samo na neverbalnoj razini?
Koliko je vama važna neverbalna komunikacija i koliko pozornosti obraćate na nju u svakodnevnim
situacijama?
Što mislite koliki je značaj neverbalne komunikacije za voditelja/facilitatora?
Koliko međusobne neverbalne poruke mogu pomoći suvoditeljima u njihovom radu?
Završna aktivnost “Gusjenica”

Recite sudionicima da svi stanu u jednu liniju ili u krug ali tako da budu što bliže jedni drugima. Kada
su se svi poredali, neka se okrenu tako da gledaju osobi ispred sebe u potiljak (ili osobi do sebe ako su
u krugu). Na vaš znak zadatak im je da se polako spuste u sjedeći stav tako da sjednu u krilo osobi iza
sebe. Kada su svi sjeli recite im da pokušaju hodati kao gusjenica. Ako ne uspijete iz prvog pokušaja,
probajte ponovno.
RADIONICE O VODSTVU I MOĆI
1. RADIONICA
“MOĆ”
Cilj
 Potaknuti sudionike na razmišljanje o moći te njezinom značaju i utjecaju
Vrijeme
90 minuta
Veličina grupe
8+
Ledolomac “ Predmet moći”
Sudionici sjede u krugu. Jedan po jedan se predstavljaju tako da kažu svoje ime i predmet koji za njih
ima moć. Npr: Moje ime je Siva. Za mene moć imaju knjige jer kroz njih dolazim do znanja.
Nakon što je završen ledolomac voditelj će reći da će se danas raditi temeljitije na temu moći. Pitat će
sudionike što misle o ledolomcu. Da li su izabrani različiti predmeti koji predstavljaju moć?
Glavne aktivnosti
1. Oluja ideja – Paučina moći
U sredinu velikog papira voditelj napiše riječ moć. Sudionici trebaju reći prvu riječ/asocijaciju koja im
padne na pamet kada čuju riječ moć. Riječi se zapisuju oko riječi moć. Na kraju se sagledavaju
dobivene riječi.
44
2. Socijalni barometar
Voditelji kažu sudionicima da će igrati igru koja se zove socijalni barometar. Sudionici trebaju ustati i
zamisliti da linija dijeli sobu na dva dijela. Voditelj će odrediti jedan kraj na koji trebaju stati oni koji
“se slažu”, jedan kraj na koji trebaju stati oni koji “se ne slažu”, a u sredini će stajati oni “koji se niti
ne slažu, niti slažu”. Voditelj će pročitati tvrdnje. Sudionici trebaju pažljivo saslušati svaku tvrdnju i
zauzeti jednu od pozicija.
Osnovna pravila socijalnog barometra su:

- Sudionici trebaju biti spremni objasniti zašto se slažu, ne slažu ili nisu sigurni.
- Kada netko priča ostali ga trebaju slušati i poštovati njegovo stajalište. Ako se netko ne slaže s
nečijim stajalištem tada to stajalište treba pobiti drugim argumentima ne napadajući osobu.
- Ako netko čuje drugo mišljenje i slaže se s njim može promijeniti svoje stajalište.
- Podsjetite ih da to nije debata, svačiji stav se uzima za ozbiljno.
Primjeri za socijalni barometar:

1. Imati moć znači biti fizički jak.
2. Mladi ljudi imaju moć.
3. Mladi ljudi ne bi se trebali baviti politikom.
4. Mladi moraju razmišljati o budućnosti.
5. Promjene u društvu ovise o vladi.
6. Novac je moć
Nakon svake pročitane tvrdnje voditelj treba pitati 4 – 5 osoba za njihovo mišljenje.
Diskusija
Sudionici se nakon socijalnog barometra vraćaju u krug.
Kako vam je bilo?
Je li bilo lako zauzeti neku od pozicija/odgovoriti na pitanje? A slušati druge?
Jesi li otkrio neko novo stajalište o moći? Je li to pozitivno ili negativno?
Zašto misliš da je mladim ljudima teško glasovati? Koji su putevi preko kojih mladi mogu imati moć?
Završna aktivnost “Draga, ti znaš da te volim!”

Sudionici stoje u krugu. Voditelj stoji u sredini kruga i hoda naokolo te stane ispred jednog sudionika i
kaže “Draga, ti znaš da te volim, hoćeš li se nasmiješiti za mene?” Osoba mora odgovoriti “Dragi i ti
znaš da te ja volim, ali ne mogu se nasmiješiti danas za tebe.” Ako se sudionik tada nasmije zauzima
mjesto voditelja u krugu. Ako se ne nasmije ostaje u krugu i odlazi do drugog sudionika. Osoba koja je
u krugu može koristiti različite taktike, ali ne smije dodirivati osobu kojoj govori.
45
2. RADIONICA
“SKULPTURE MOĆI”
Cilj
 poticanje sudionika da koriste kreativnost, maštu i da upravljaju predmetima kako bi razjasnili
pojam moći
Trajanje
55 minuta
Veličina grupe
10 +
Ledolomac: po izboru
Uputa
 Recite sudionicima da stanu u polukrug i tako kreiraju pozornicu.

 Stavite stolice, stolove i ostale predmete koje imate na pozornicu.
 Recite sudionicima da u tišini jedan po jedan, koristeći osam stolica, rasporede te stolice tako da
jedna od njih ima najveću moć. Stolice (ili drugi predmeti ako ih koristite) mogu biti stavljene
jedna na drugu, gore ili dolje ili na bilo koji drugi način.
 Neka grupa radi dokle god svi ne budu zadovoljni načinom na koji su stolice posložene. Ako
nemate dovoljno vremena i morate ga ograničiti prije nego što prekinete grupu dajte im pet minuta
da se dogovore kako će posložiti stolice.
 Tražite jednog dobrovoljca da zauzme mjesto u prostoriji koje će pokazati da on ima veću moć od
stolica. Niti jedna stolica ili predmet ne smiju biti pomaknuti.
 Tražite od ostalih sudionika da jedan po jedan, u tišini, zauzmu mjesto i pozu u prostoriji kojom će
pokazati da imaju moć nad stolicama i ljudima u prostoriji.
Diskusija
Prvi dio (slaganje stolica)
Kako je bilo kreirati situaciju u kojoj je jedna stolica moćnija od druge, odnosno najmoćnija?
Kako su stolice bile posložene? Što ste primjetili – kako su pojedini ljudi slagali stolice? Koja je
situacija po vama najviše izražavala moć stolica? Koja je situacija bila najnejasnija?
Je li bilo lako postići dogovor? Zašto?
Drugi dio (zauzimanje pozicije moći)
Zašto ste zauzeli neku od pozicija?

Kako ste se osjećali kada ste zauzimali poziciju koja je imala veću moć od pozicije koju je zauzela
osoba prije vas?
Kako ste se osjećali kada je netko zauzeo poziciju koja je imala veću moć od vaše pozicije?
Što za vas znači imati moć? Razlikuje li se značenje moći od osobe do osobe? Razlikuje li se značenje
moći od kulture do kulture? Od države do države?
46
Napomene za voditelja
 Mnogi ljudi razmišljaju o moći kao o dominaciji ili kontroli, dok neki razmišljaju o moći kao o
mogućnosti dijeljenja s drugim ljudima. Kada ste voditelj važno je zapamtiti koje su pozicije ljudi
zauzimali kada su trebali odrediti moć i kako su posložili stolice. Zapamtite jesu li ljudi koristili
fizičku snagu (silu) da bi zauzeli poziciju moći! Za neke moć znači znanje, a za druge kontrolu
nad nekim ili nečim. Diskutirajte s ljudima što za njih znači imati moć!
 Objasnite kako vođe ispoljavaju i koriste svoju moć. Neki iskorištavaju moć dok drugi razmišljaju
kada će je upotrijebiti, u kojim situacijama i s kojim ljudima. Recite sudionicima da razmisle kako
različiti vođe (državnici) izražavaju svoju moć. Možete im za primjere navesti Martina Luthera
Kinga, Hitlera; njihove roditelje i na kraju njih same. Također koristite postojeće situacije u
društvu u kojima se mogu ilustrirati konflikti koji su proizašli zbog prikazivanja moći.
Ova radionica je adaptirana od Augusta Boala “Theatre of the Oppressed”.
3. RADIONICA
“VODSTVO I MOĆ”
Cilj
 usporediti poimanje moći
 istražiti kako stilovi vođenja variraju u odnosu na poimanje moći
Vrijeme trajanja
1 sat i 20 minuta
Veličina grupe
10+
Ledolomac ”Transformacija objekta”

Tražite sudionike da stanu u krug. Izaberite poznati objekt, npr. bocu ili knjigu. Recite grupi da
identificira objekt i opiše njegovu stvarnu funkciju.
Uzmite zatim bocu i transformirajte ju pantomimom u neki drugi predmet (npr. držite bocu kao da
uspavljujte bebu, upotrebljavate bocu kao telefon…). Pitajte, “Što sad predstavlja ovaj predmet?”
Proslijedite bocu u krug. Pozovite svakog sudionika da transformira objekt. Sudionici mogu na glas
pogađati u što se objekt transformira.
Naglasite da svatko od nas ima svoj osobni način izražavanja, i da će se današnja radionica
usmjeriti na različite stilove vođenja.
Glavna aktivnost “Alati”

Ova aktivnost omogućava sudionicima da opišu i istraže njihove stilove vođenja kroz metaforu.
1. Prilikom pripreme radionice , objesite na zid prostorije 5-6 slika različitih alata. Trebali bi biti
dovoljno veliki da se vide iz različitih dijelova prostorije. Ispod alata pričvrstite komad papira i
osigurajte marker za svaku sliku.
2. Kada aktivnost počne zatražite od sudionika da pogledaju slike alata. Recite im da izaberu jedan
alat koji najbolje odgovara njihovom stilu vođenja i neka stanu ispod slike. Pozovite grupu da
razmisli:
- Koje su karakteristike alata
- Koja je njihova svrha (ona očita ali i skrivena)
- Kako alati mogu biti metafora za stilove vođenja
47
3. Tražite od grupa da rasprave zašto alat koji su izabrali predstavlja njihov stil vođenja. Tražite od
sudionika da zabilježe svoja razmišljanja na papir i kasnije prodiskutiraju u velikoj grupi:
- Kada i zašto je određeni stil učinkovit?
- Kada može biti težak ili problematičan?
- Koji drugi alat (stil vođenja) se slaže s njihovim alatom (stilom vođenja)? Zašto?
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati u aktivnosti? Je li bilo teško odrediti svoj stil vođenja? Što utječe na stil
vođenja neke osobe?
Koja su vaša iskustva u radu s osobama različitih stilova vođenja? Na koji način možemo raditi
uspješno u timu sa osobama koje imaju različit stil vođenja od našeg?
Završna aktivnost: po izboru
Napomena voditeljima
Ako imate više vremena na raspolaganju možete “Alate” započeti tako da sudionici u parovima ili
manjim grupama po svom izboru nacrtaju alate koje ćete staviti na zid. Ovo se pokazalo kao
bolji način jer je sama radionica na taj način manje apstraktna sudionicima.
Teorijski dodatak:
STILOVI VOĐENJA ( autor Donald Clark, copyright 1997)
“…Menadžeri su ljudi koji čine stvari ispravno, a vođe su ljudi koji čine ispravne stvari.” – Warren
Benniss.
AUTOKRATSKI – AUTORITARNI STIL VOĐENJA

Ovo je stil koji se upotrebljava kada voditelj kaže sudionicima (zaposlenicima) što treba biti
napravljeno i na koji način, bez primanja ikakvih sugestija sa strane. Ovaj način ćete koristiti kada
imate sve informacije koje su vam potrebne za rješavanje problema, kada ste “kratki” s vremenom, i
kada su vam sudionici (zaposlenici) izrazito motivirani. Neki ljudi misle da ovaj stil vođenja uključuje
vikanje, upotrebljavanje ponižavajućeg rječnika, i vođenje pomoću prijetnji i zlouporabe moći. No
takav način nije autoritaran nego neprofesionalan. Međutim, ako imate vremena i ako želite da vam
sudionici budu motivirani i posvećeni radu trebate upotrijebiti sudjelujući stil.
SUDJELUJUĆI – DEMOKRATSKI STIL VOĐENJA

Ovaj stil vođenja ukjlučuje voditelja li i nekoliko sudionika u određivanju što će se i na koji način
napraviti. Ipak, voditelj je taj koji na kraju donosi konačnu odluku. Ovo nije znak slabosti, nego znak
snage koji će sudionici (zaposlenici) znati cijeniti.
Ovaj stil ćete koristiti kada vi imate neke informacije ali i sudionici (zaposlenici) posjeduju određene
informaciej koje su vam potrebne. Ovo omogućava sudioncima da budu dio tima, a voditelju
omogućava da donese bolje odluke.
DELEGACIJSKI STIL VOĐENJA ( SLOBODNA VLADAVINA)

U ovom stilu, voditelj omogava sudionicima (zaposlenicima) da donose odluke. Ali, voditelj je i dalje
onaj koji je odgovoran za donešene odluke. Ovaj stil se upotrebljava kada su sudionici (zaposlenici)
sposobni analizirati situaciju i odlučiti što je potrebno da se napravi i na koji način. Ipak, voditelj nije
svemoguć! Treba odrediti prioritete i prepustiti određene zadatke drugima.
48
RADIONICE O IDENTITETU
1. RADIONICA
“OSOBNI IDENTITET”
Teme
 Osobni identitet
 Stereotipovi
 Karakteristike ljudskih bića
 Kako dolazimo do pretpostavki o drugim ljudima na osnovi malog broja informacija
 Svi smo mi različiti, ali ipak i jednaki
Ciljevi
 Upoznati i prihvatiti jedni druge
 Pokazati da smo svi različiti, ali i jednaki
 Osvijestiti osobni identitet i načine na koji ga formiramo
 Usporediti kako se ljudi razlikuju u prvim dojmovima o drugim ljudima
 Osvijestiti kako naši dojmovi utječu na naše ponašanje prema drugim ljudima
Vrijeme trajanja
90 minuta
Veličina grupe
10 - 20
Priprema
 Papirići na kojima su imenovane životinje (ovisno o broju sudionika imat ćete npr. tri mačke,
četiri krave, 2 psa, tri ovce…)
 Veliki poster + marker za brainstorming "Što je identitet"
 Post-itovi za aktivnost sa identitetom
Ledolomac “Životinjsko carstvo”

Neka svaki sudionik izvuče jedan papirić na kojem je imenovana jedna životinja i neka nikome ne
kaže koju je životinju izvukao. Na vaš znak svi sudionici trebaju zatvoriti oči i glasajući se kao
životinja koju su izvukli pronaći ostale koji pripadaju istoj skupini.
Napomena: potrudite se da osigurate siguran prostor za ovu igru kako se sudionici ne bi ozljedili.
Glavna aktivnost "Identitet"
 Brainstorming - "Što je identitet"

 Rad u malim grupama - Osobni identitet
Svaki sudionik prvo za sebe na komad papira napiše što sve predstavlja njegov identitet
- nakon toga svaki sudionik dobije 5 post-itova na koje mora napisati pet najvažnijih
karakteristika svog identiteta od onih koje je napisao - svaki post-it za jednu karakteristiku
- zatim u krug svaki sudionik mora izabrati koje bi se svoje karakteristike najprije odrekao od
onih pet koje je izabrao i zašto (tako se ide u krug sve dok se ne dođe do zadnje karakteristike
koja označava najdublji dio našeg identiteta bez kojeg osoba ne bi mogla živjeti
- na kraju slijedi diskusija u velikoj grupi
49
Diskusija
Kako vam je bilo sudjelovati u aktivnosti?
Da li je bilo lako identificirati elemente svog identiteta?
Kako je bilo odricati se identiteta?
Kada, u kojim situacijama, osjećate da je vaš identitet ugrožen?
Što radite, mislite, osjećate kada osjetite da netko ili nešto ugrožava vaš identitet?
Što utječe na formiranje vašeg identiteta?
Što bi se promijenilo u vašem identitetu da promijenite sredinu u kojoj živite?
U našem svakodnevnom životu kada se volimo osjećati posebnima a kada želimo biti dio velike mase,
osjećati se slično kao svi oko nas?
Da li ste ikada morali skrivati svoj identitet, ili odreći se dijela svog identiteta, da bi bili prihvaćeni u
društvu, sredini u kojoj se nalazite?
Završna aktivnost “Masaža u krug”
 Svi sudionici stanu u krug tako da mogu ruke staviti na ramena osobe ispred sebe. Svaka osoba
masira onog ispred sebe, a zatim se redoslijed okrene na drugu stranu.
2. RADIONICA
“ 1 = 1 SVI SMO MI RAZLIČITI, ALI JEDNAKI “
Svi smo mi različiti, ponekad se osjećamo ponosno zbog toga i volimo tu različitost pokazivati.
Ali ponekad radije skrivamo različitost jer se bojimo odbacivanja ili jednostavno želimo biti
poput ostalih. Mi smo također svi jednaki po tome što smo ljudska bića i dijelimo mnoge
zajedničke kvalitete.
Teme
 Osobni identitet
 Karakteristike ljudskih bića
 Svi smo mi različiti, ali jednaki
Ciljevi
 Međusobno upoznavanje i prihvaćanje
 Pokazati da smo svi različiti
 Pokazati da smo svi jednaki
 Ukazati na načine formiranja osobnog identiteta
Vrijeme
Dio A 30 minuta
Dio B 30 minuta
Dio C 20 minuta
Diskusija 20 minuta
Veličina grupe
Nije bitna
Pripreme
 Lista osobnih karakteristika - za dio A
 Papiri, bojice, selotejp - za dio B
50
Upute
Ova radionica se sastoji od tri mini-aktivnosti koje su povezane u zajedničku cjelinu kako bi
omogućile sudionicima da istraže različitosti među njima, da razmisle o tome što svakog od nas čini
posebnim i da podijele ono što im je zajedničko.
DIO A – RAZLIKE
1. Osigurajte dovoljno prostora u sobi.

2. Objasnite članovima da zamisle liniju koja sobu dijeli na dva dijela - potvrdni i niječni. Stanite na
liniju.
3. Tražite od svakog da stane na onu stranu koja odgovara njegovom stavu prema određenoj tvrdnji.
4. Ponavljajte tvrdnje koje trebaju nakon nekog vremena od uopćenih postajati sve osobnije i
izazovnije, npr. prijeđite crtu svi oni koji imaju prijatelje koji su homoseksualnog opredjeljenja.
DIO B – JEDINSTVENOST
1. Recite grupi da razmisli o majicama koje nose, posebno one koje imaju logotipove ili slogane.
Nose li ih samo zato jer im se sviđa dizajn ili zato da pokažu da zastupaju određenu ideju?
2. Objasnite da će svaka osoba sada dizajnirati osobni logo za svoju majicu, logo koji izražava
njihova uvjerenja i koji izražava njihovu ličnost.
3. Podijelite papire i bojice članovima grupe i dajte im 15 minuta da nacrtaju osobni dizajn.
4. Kada završe tražite od njih da pričvrste dizajn na majicu i da se prošetaju kroz prostoriju kako bi
svi mogli vidjeti njihove radove.
DIO C - TRAŽENJE ZAJEDNIČKIH KARAKTERISTIKA
1. Tražite od sudionika da pronađu još jednu osobu s kojom imaju tri zajedničke karakteristike: prva
treba biti ono što uvijek rade/misle/osjećaju, druga ono što ponekad rade/misle/osjećaju i treća ono
što nikada ne rade/misle/osjećaju
2. Sada tražite od parova da pronađu još jedan par koji ima iste karakteristike kao oni. Ako ne mogu
naći zajedničko, trebaju pregovarati i pronaći sljedeće tri karakteristike koje su im zajedničke.
3. Sada tražite četvorke da pronađu još jednu četvorku s istim karakteristikama i tako dok svi ne
budu jedna grupa.
4. Ako je grupa jako velika aktivnosti se mogu provesti u krugu tako da se nakon što se spomene
karakteristika dignu oni koji imaju tu karakteristiku i tako dok se ne pronađe karakteristika koja je
svima zajednička.
Diskusija i evaluacija
Pitajte sudionike je li im se aktivnost svidjela i razgovarajte o tome što su naučili.
Kako se osjećao onaj koji je u prvoj aktivnosti prešao liniju sam?
Kako su se osjećali prikazujući sebe kao jedinstvenu osobu različitu od ostalih?
Kako ste se osjećali kada ste vidjeli koliko zajedničkih karakteristika imate s ostalim članovima
grupe?
U našem svakodnevnom životu, kada imate potrebu osjećati se jedinstvenima i različitima od drugih, a
kada želite biti isti kao i svi ostali?
Tražite od sudionika da podijele s ostalima neke od svojih iskustava
Jeste li ikada bili primorani da sakrijete svoj identitet kako bi bili prihvaćeni?
Jeste li ikada osjetili da vas drugi diskriminiraju zato jer ste različiti ili ste bili povezani s nekim
drugim?
Jeste li ikada bili prisiljeni promijeniti ili odbaciti neku svoju karakteristiku kako biste bili prihvaćeni?
51
Savjeti za voditelja
U dijelu A pokušajte smisliti osobne karakteristike koje nisu zajedničke svima u grupi, ali koje nisu
previše intimne. To mogu biti osobne stvari kao što su: način na koji pereš zube, što pjevaš pod
tušem… Kada se grupa zagrije za rad prijeđite na osobna iskustva, tražite ljude koji su se osjetili
diskriminiranima, koji imaju imigrantskog, romskog ili homoseksualnog prijatelja, koji su živjeli u
drugoj državi, koji imaju rodbinu koja je emigrirala u neku drugu državu, koji imaju rođake koji su u
invalidskim kolicima. Zatim krenite na istraživanje osobnih želja, osjećaja, sviđanja itd.
Kako karakteristike trebaju biti osobne potrebno je napraviti listu prije početka susreta. Izaberite
karakteristike prilagođene grupi i tome što znate o njima. Alternativno, tražite od sudionika da sami
sugeriraju karakteristike, ali budite svjesni da se oni možda dobro poznaju i da neće htjeti dovesti u
neugodnu situaciju jedni druge.
U drugom i trećem dijelu sudionici moraju sami smisliti svoje osobne karakteristike.
Predlažemo da se aktivno uključite u ovu aktivnost kako bi mogli bolje pratiti grupni proces.
Prijedlozi za moguće aktivnosti
Probajte organizirati oslikavanje majica. Mogli bi upotrijebiti svoj osobni dizajn ili osmisliti dizajn za
neku kampanju.
3. RADIONICA
“PRVI DOJAM”
Ono što prvo ugledamo često može stvoriti krivi dojam. Prvi dojmovi su jako važni, vrlo je lako
steći pogrešne pretpostavke o ljudima koje ne znamo.
Teme
 Osobni identitet
 Stereotipovi
 Kako stvaramo pretpostavke o ljudima na osnovi malo informacija
Ciljevi
 Usporediti kako se ljudi razlikuju u svojim prvim dojmovima o drugim ljudima
 Istražiti kako naša prošla iskustva utječu na naše prve dojmove
 Osvijestiti kako naše pretpostavke utječu na naše ponašanje prema drugim ljudima
Vrijeme
60 minuta
Veličina grupe
4 do 20
Pripreme
 Izaberite slike iz časopisa s ljudima koji imaju drugačiji, zanimljiv, izgled
 Izrežite slike i zalijepite ih na vrh papira tako da ispod slika ostane mjesta
 Trebat ćete pripremiti po jedan papir za svakog sudionika
 Olovke
 Etikete
52
Glavna aktivnost
1. Tražite sudionike da sjednu u krug i dajte svakom po jedan list papira.
2. Tražite ih da pogledaju slike i da zapišu svoj prvi dojam o osobi sa slike.
3. Zatim im recite da presavinu papir tako da sakriju ono što su napisali i nakon toga dodaju papir
osobi do sebe.
4. Recite sudionicima da pogledaju sljedeću sliku i da napišu svoju impresiju o osobi.
5. Ponavljajte dok se svi listovi papira i sve osobe sa slika ne izredaju u krug.
6. Sada razmotajte papire i dajte svakome da usporedi različite dojmove.
7. Zatim zatražite od sudionika da na etikete koje ste pripremili napišu odgovore na sljedeća pitanja
koja se odnose na osobe sa slike: KAKO SE ZOVEM, GDJE ŽIVIM, MOJE ZANIMANJE, MOJ
CILJ U ŽIVOTU, KOJU VRSTU GLAZBE SLUŠAM.
Razgovarajte što se događalo i što ste naučili:
 Kao grupa
 Je li vas nešto iznenadilo
 Na čemu se temelji vaš prvi dojam
 Opišite i podijelite s ostalima iskustva kada ste stekli pogrešan dojam
 Što se dogodilo
 Je li bilo teško odgovoriti na pitanja o osobama i ako je zašto
 Jeste li kroz ovu aktivnost naučili nešto o sebi
Uputa za voditelja
Prije nego što počnete uvjerite se da su svi shvatili upute. Možete i demonstrirati presavijanje papira.
Ne dozvolite da predugo zadržavaju papire kod sebe. Važni su njihovi prvi dojmovi. Izbjegnite biranje
slika osoba iz javnog života.
Pokušajte izabrati slike ljudi koji se razlikuju po dobi, kulturnom nasljeđu, sposobnostima, etničkoj
pripadnosti…
Pripremite se na okrutno napadanje tuđih stavova. Ne dopustite sudionicima da kritiziraju tuđa
mišljenja.
4. RADIONICA
“RAZLIČITOSTI”
Ciljevi
 dati sudionicima da istraže njihove sličnosti i različitosti
 dati sudionicima da razmisle o strategiji za efikasnije postupanje kada su pod različitim utjecajima
Priprema
 različiti baloni u boji, indeks kartica (popis, imenik)
Vrijeme trajanja
90 minuta
Veličina grupe
8+
Ledolomac “Ime i prvi dojam”

Svi stoje u krugu i kažu svoje ime, koliko imaju godina i što prvo primijete na nekome kada ga vide.
Uvodno izlaganje
53
Voditelj objašnjava kako često ljudi prosuđuju druge na temelju onoga što vide zanemarujući ono što
je u čovjeku tj. kakav je netko. Ova radionica će objasniti osnovne razlike i kako možemo biti
pozitivni prema razlikama.
Glavna aktivnost
 Podijelite paket balona grupi po različitim bojama (npr. plave, žute, zelene i crvene). Trebate imati
oko 40 balona. Baloni će biti dani svakoj osobi. Zajedno sa svakim balonom dolazi "banka riječi"
(opis i karakteristike pišu na listu papira).
crvena - ljutnja, sreća, uspjeh
žuta - uplašenost, sreća, zbunjenost
zelena - ljutnja, tuga, zbunjenost
plava - uplašenost, tuga, uspjeh.
 Svaka osoba je dobila balone i odgovarajuće "banke riječi" iz kojih moraju izabrati jednu riječ za
rad. Važno je da sudionici zadrže svoje balone i taje riječi iz banke. Tada će oni oformiti grupu
glumeći riječ koju su izabrali. Nakon što su grupe formirane sudionici će pokazati svoje balone i
vidjeti jesu li baloni iste boje. Voditelji tada idu na proces.
Diskusija
Voditelji će postaviti sljedeća pitanja:
Kako vam je bilo sudjelovati u ovoj igri?
Jeste li vjerovali da ljudi u vašoj grupi imaju balone iste boje?
Je li boja njihovog balona mogla utjecati na vaš izbor da im dopustite da se pridruže vašoj grupi?
Ima li ikakvih sličnosti između ove igre i stvarnog života? Kakve da ili kakve ne?
Jeste li se našli u situaciji kada su ljudi od vas očekivali da idete nekim putem s obzirom na vaše
porijeklo, a vi ipak niste išli tim putem? Jeste li to ikad napravili u svome životu?
Jeste li ikad doživjeli da vas ljudi odbacuju na temelju vašeg izgleda ili da vas primaju u drušvo na
temelju vašeg izgleda? Ako jeste kako ste se tada osjećali? Kako ste se ponašali u toj situaciji?
Je li vi ikada nekoga odbacujete ili prihvaćate na temelju njegovog izgleda? Mislite li da su te
različitosti pozitivne ili negativne? Ako vjerujete da su različitosti negativne, kako to možete
promijeniti pozitivnim mišljenjem?
6. Završna aktivnost - Zagrli medvjeda!
Svi će stajati i rastezati se. Voditelj će reći "Zagrli medvjeda" i broj. Bilo koji broj voditelj kaže,
sudionici moraju ići u krug oponašajući taj broj i nakon toga se zagrliti (npr. zagrli medvjeda šest).
54
RADIONICE O DISKRIMINACIJI
Teorijski dio
PREDRASUDE
Lako je reći “Ja nemam predrasude.” ili “Ja nisam rasist, dakle, ja nemam ništa s tim.” ili “Nisam ja
pozvao te izbjeglice.”.
Teško je reći “Ne mogu biti kriv za ono što se dogodilo u prošlosti, ali želim preuzeti odgovornost da
se to sigurno ne nastavi u budućnosti.”
Ljudska bića su različita na mnoge načine i mogu se identificirati po mnogim kriterijima: rodu,
starosti, fizičkim obilježjima, seksualnoj orjentaciji, osobnosti, interesima, standardu života,
vjerovanjima…
Na ovoj radionici promatramo: kulturne, socijalne i etičke razlike; međusobne odnose ljudi različitih
po načinu života, vrijednostima i kulturama i odnose između većine i manjine u našim društvima.
Radit ćemo na osnovi razlika: promatrajući različita stajališta, ideje, vrijednosti i ponašanje kao
polazne točke iz kojih bi trebali doći do zajedničke osnove. Kroz interakciju različitosti moguće je
naći nova rješenja i doseći nova pravila za djelovanje, temeljena na jednakosti dostojanstva i prava za
sve.
Razlike među ljudima ne vrednuju se kao prednosti, one češće vode k sumnji ili odbacivanju. Velik
porast netrpeljivosti često uzrokuje nasilje, a u krajnjim slučajevima i oružane sukobe.
Po Mirovnom odjelu za istraživanje sukoba na Univerzitetu u Upssali, Švedska, zabilježeno je 90

oružanih sukoba u svijetu između 1989 – 1994. Samo četiri sukoba bila su među državama, 86 ih je
bilo unutar država (građanski ratovi zbog teritorijalnih i političkih pitanja, etnički, nacionalni i vjerski
sukobi).
U Europi je jedino Island monokulturalno društvo!!
Današnja multikulturalna društva su, u većini slučajeva, posljedica političkih i gospodarskih

zbivanja.
Završetkom 2. svjetskog rata, u Europi dolazi do pojave razvitka multikulturalnih društava. Kako je
Istočno – Zapadna ideološka podjela rasa, počinju velike seobe unutar i oko sfere Sovjetskog Saveza.
Gospodarska obnova sjevernih i središnjih zemalja (uglavnom Velike Britanije, Francuske, Njemačke i
Nizozemske) potraživala je i veći broj potrebnih radnika.
Istraživanje o postojanju predrasuda provedeno je na uzorku od 2500 mladih u Italiji. Proveo ga je

Institut za socijalna istraživanja u Milanu. Rezultati su objavljeni 19.5.1995. u dnevnom listu “La
Republica”. Rezultati su pokazali da su mladi:
1. ksenofobičari (strah od stranaca) 12,3%
2. nesigurni 31,6%
3. neutralni 35,2%
4. antiksenofobičari 20,9%
55
MULTIKULTURALNA I INTERKULTURALNA DRUŠTVA
Multikulturalna društva podrazumjevaju: različite kulture, nacionalnosti, etničke i vjerske skupine –

svi oni žive na jednom području, ALI nužno ne dolaze u doticaj jedni s drugima. To je društvo koje
ima negativno stajalište prema različitostima, u kojem je većina našla opravdanje za diskriminaciju.
Manjine mogu biti ravnodušno tolerirane, ali ne i prihvaćene ili vrednovane. Čak i u slučajevima gdje
postoje zakonska prava za zaustavljanje takve prakse, zakon se ipak ne može jednoobrazno nametnuti.
Interkulturalna društva podrazumjevaju: različite kulture, nacionale skupine itd., koje žive unutar
jednog područja, održavaju otvorene interakcijske odnose, razmjenjuju i uzajamno se priznaju te
poštuju vrijednosti i načine života. Govorimo o procesu djelotvorne tolerancije i održavanju
ravnopravnih odnosa, gdje svatko ima istu važnost, gdje nema superiornijih ili inferiornijih, boljih ili
gorih ljudi.
Interkultura je proces, a ne cilj sam sebi.
Svi živimo sa zamislima o drugim ljudima a to nas dovodi do: stereotipova, predrasuda i
etnocentrizma.
STEREOTIPI
Stereotipi se odnose na rasprostranjenost uvjerenja ili misli o određenoj ljudskoj zajednici. Stereotip je
karakterističan primjer kako nekoga svrstati u određenu grupu prema njegovim ponašanjima,
navikama i sl. Stereotipima pojednostavljujemo stvarnost: “Oni su takvi.”.
Da bi se osjećali jači i superiorniji, koristimo stereotipe o vlastitoj skupini (ili da bi opravdali
pogreške) “Što mogu učiniti?, Pa svi smo takvi!”
Stereotipi se temelje na predodžbama usvojenim u školi, kroz masovne medije ili kod kuće, te prelaze
u generaliziranje svih onih koji bi mogli biti s tim povezani.
PREDRASUDE
Predrasudom osuđujemo ljude bez prethodnog upoznavanja. One mogu biti pozitivne ili negativne.
Učimo ih kao dio naše socijalizacije, teško su promjenjive, gotovo ih je nemoguće iskorijeniti.
Predrasude i stereotipi su sheme pomoću kojih bolje razumijemo stvarnost. Kada stvarnost ne
odgovara predrasudi, našem umu je lakše izmijeniti pravo stanje stvari, nego predrasudu.
Predrasude i stereotipi imaju ove namjene:

- pomažu nam procijeniti naše vlastite kulture
- procijeniti druge kulture i načine života
- provoditi primjer odnosa u našoj kulturi s drugim kulturama
- opravdati postupak i diskriminaciju ljudi iz drugih kulutra
ETNOCENTRIZAM
Naše predrasude, procjenjivanja i opravdanja su pod jakim utjecajem našeg etnocentrizma. Vjerujemo:
= Naša kultura je normalna.
= Naše vrijednosti i način života su univerzalni, ispravni.
Reakcija odbijanja vezana uz stereotipe, predrasude i etnocentrizam dovodi do: diskriminacije,

ksenofobije, netolerancije, antisemitizma i rasizma.
Moć je važna komponenta odnosa između kultura i subkultura i ove reakcije postaju sve gore kad god
je većina suočena s manjinom.
56
DISKRIMINACIJA
Diskriminacija je predrasuda u djelovnju. Skupina se proglašava drugačijom i diskriminacija je

uperena protiv nje. Diskriminirani mogu biti: izolirani, proglašeni kriminalcima od zakona koji njihov
način života smatra ilegalnim, ostavljeni u nezdravim životnim uvjetima, lišeni političkog
izjašnjavanja, obično rade najgore poslove ili su nezaposleni, priječi im se ulazak u disco clubove,
podvrgnuti su stalnim policijskim provjerama.
KSENOFOBIJA
Ksenofobija je riječ grčkog podrijetla koja znači: “strah od stranaca”. To je primjer začaranog kruga:
bojim se onih koji su drugačiji jer ih ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Ksenofobija se hrani
predrasudama i stereotipima, premda proizlazi iz nesigurnosti i zamišljenog straha od drugih. Strah
često prelazi u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv osoba iz drugih zemalja ili pripadnika
manjina. Ksenofobijom su se koristile moćne elite u svrhu “zaštite” svojih zemalja od vanjskog
utjecaja (Ceausescu, Rumunjska).
NETOLERANCIJA
Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak poštovanja za tuđe navike i vjerovanja. Očituje se u tome

što netko nije voljan dopustiti drugih ljudima djelovati na drugačiji način ili imati drugačija mišljenja.
Može značiti da su ljudi isključeni il odbačeni zbog vjere, seksualnosti, odjeće, frizure...
ANTISEMITIZAM
Antisemitizam je kombinacija moći, predrasude, ksenofobije i netolerancije prema Židovima. Ovaj

oblik vjerske nesnošljivoti vodi do diskriminacije pojedinaca kao i progona Židova kao skupine.
Najveća manifestacija antisemitizma došla je s Hitlerom i nacističkom ideologijom o rasnoj čistoći.
Tijekom holokausta šest milijuna Židova umrlo je u koncentracionim logorima.
RASIZAM
Rasizam je temeljen na povezanim uvjerenjima da su ljudske karakteristike, sposobnosti i sl. određene

rasom te da postoje superiorne i inferiorne rase. Rasizam se može opisati kao diskriminacija protiv
jedne zajednice potaknuta od druge, zasnovana na predrasudama o tjelesnim karakteristikama.
No, samo je jedna rasa na Zemlji – LJUDSKA RASA!
Neorasizam (koji je u modi u Njemačkoj) nije zasnovan na fizičkim obilježjima već na kulturološkim
razlikama.
Rasizam = Moć + Predrasuda
Rasizam je javan i tajan. Može biti: individualan i institucionalni.
Individualni rasizam - djeluju pojedinci koji mogu uzrokovati smrt, ozljede ili nasilno uništavanje
privatnog vlasništva.
Institucionalni rasizam – manje je vidljiv. Segregacijske škole, crkve, diskriminacija zapošljavanja i

promicanje politika i udžbenika koji zanemaruju ulogu etničkih manjina.
Kulturološki rasizam je kad moć koristimo da ovjekovječimo naše kulturološko nasljeđe i namećemo
ga drugima uništavajući pritom kulturu drugih, što nas dovodi do etnocentrizma.
57
Kulturološki rasizam = Moć + Etnocentrizam
Da bi stvorili interkulturalnu stvarnost trebamo preispitali:

- vlastite stavove
- sustave moći i kontrole koji izazivaju nejednakosti
MODEL ZA NAŠE PONAŠANJE:
1. Prihvaćanje da je svatko na istoj razini; prihvaćanje jednakosti prava, vrijednosti i sposobnosti;

osuđivanje rasizma i diskriminacije.
2. Bolje upoznavanje; sudjelovanje u raspravama, upoznavanje tuđih kultura, približavanje njima,
promatranje što oni rade.
3. Zajednički rad, koorganiziranje, surađivanje, međusobno pomaganje.
4. Uspoređivanje i razmjenjivanje; razmjene gledišta, iskustva s drugim kulturama i idejama,
prihvaćanje uzajamnog kritiziranja, pronalaženje sporazuma i zajedničko odlučivanje.
1. RADIONICA
“UČINI TO!”
Ponekad su drugi ljudi kao npr. roditelji, šefovi i odrasli tako ograničeni mislima...ali nismo li i mi?
Ova aktivnost je simulacija.
Tema
 Diskriminacija ljudi koji su različiti.
 Mehanizmi koji održavaju manjine u neprivilegiranim pozicijama u našem društvu.
Ciljevi
 objasniti diskriminaciju
 analizirati kako diskriminiramo različite socijalne grupe i postaviti se u njihove uloge
 podići svijest o preveniranju nepovoljnih socijalnih struktura
Vrijeme
70 minuta
Veličina grupe
Maksimalno 40. Trebate podijeliti sudionike u 5 grupa.
Pripreme
 4 velika komada papira

 4 stara časopisa
 4 komada škara
 4 flomastera
 4 tube ljepila
 optimalno: 4 seta ostataka od npr. traka, vuna, dugmadi, komada papira
 papir i olovka za promatrače
 sat
58
Ledolomac
Svakom članu grupe zalijepi se papir na čelo na kojem piše neka boja (npr. žuta, plava, crvena, bijela).
Članovi se trebaju svrstati u grupe ovisno o boji koja im piše na čelu. Pri tome jedni drugima mogu
pomagati, ali samo neverbalno. Samo jedna osoba ima ceduljicu s bijelom bojom, a ostale se boje
ponavljaju.
Glavna aktivnost
Upute
1. Podijelite sudionike u četiri grupe i recite svakoj grupi da sjedne u dio sobe gdje se osjeća
najugodnije.
2. Recite grupama da svaka odabere promatrača koji će bilježiti što su članovi u grupi napravili ili
rekli.
3. Tada će voditelj ići od grupe do grupe, dati im materijal i pismenu uputu što da rade.
4. Idite do prve grupe, dajte im dio materijala i predajte im uputu na kojoj piše: “Imate komad papira,
časopise, škare i ljepilo. Napravite kolaž koji predstavlja rasizam. Imate 20 minuta. Možete početi
kada god želite.”
5. Tada idite do druge grupe, dajte im materijal i istu uputu, ali oni trebaju napraviti kolaž koji
predstavlja toleranciju.
6. Tada idite do treće i četvrte grupe, dajte im materijal i ponovite prve dvije upute u kojima trebaju
predstaviti toleranciju i rasizam.
7. Tada idite do pete grupe, dajte im materijal i recite im da pažljivo pročitaju uputu koja glasi:
“Žkiujum jik ijok 2001 mjuetrts bhu oka uesptrdsb ukjhe hnumjure”. Imate 20 minuta da to
napravite. Možete početi kada želite”.
8. Dok grupe budu radile, idite od jedne do druge, budite podržavajući i poticajni za 1., 2., 3., i 4.
grupu, a 5. grupu ignorirajte.
9. Nakon 20 minuta zaustavite aktivnosti i pitajte grupe da predstave svoj kolaž. Ako grupe nisu
gotove dajte im još 3 - 4 minute.
Počnite s krugom s onima koji su sudjelovali. Recite im da kažu kako su se osjećali u aktivnostima,
kako su zajedno radili u grupi, jesu li svi sudjelovali? Ponovite krug s promatračima. Recite im da
kažu što se dogodilo na svakoj od grupa.
Tada pozovite sve da sudjeluju u raspravi o povezanosti sa stvarnosti:

 Vidite li kakvu vezu sa stvarnim životom?
 Ima li kakvih sličnosti u kolažima grupa koje su imale isti zadatak?
 Tko je u našem društvu u 5. grupi?
 Kako postajemo žrtve socijalne nepravde?
 Kako se ponašaju ljudi koji se osjećaju kao žrtve socijalne nepravde?
 Reagiraju li oni kao što su reagirali članovi 5. grupe?
Upute za voditelje
Ako radite s manje sudionika napravite dvije grupe. Jednoj dajte jasne upute, a drugoj nejasne.
Možete dati nejasne upute tako da im date uputu vrlo brzo usmeno ili na stranom jeziku.
Budite spremni da će ova aktivnost izazvati snažne reakcije kod sudionika 5. grupe zbog frustracija i
nerazumijevanja upute i ignoriranja .
Ponekad se sudionici posvađaju s voditeljem i odu; ponekad prebace svoju ljutnju na druge grupe i ne
daju im da rade, ponekad svoje osjećaje i agresiju ostave za kasnije. Predlažemo vam u tim
situacijama sljedeće:
 neka se grupe biraju nasumice da se nitko u 5. grupi ne osjeća žrtvom
 prije početka evaluacije treba im biti jasno da je to bilo igranje uloga iz kojih će sada izaći
59
 važno je svakome osigurati vrijeme da kažu svoje osjećaje i da komentiraju ono što se dogodilo.
Ako to ne naprave osjećaji će doći kasnije i bit će teško dobiti dobru evaluaciju.
Mogućnosti
Ako želite više izazova ili ako nemate materijala pitajte grupu da napravi skeč. To je više stresno za
četvrtu grupu koja će biti zabrinuta što mora glumiti bez jasnih uputa.
2. RADIONICA
“ XYZ”
Tema: predrasude i diskriminacija
Ciljevi
 potaknuti sudionike da razmišljaju o diskriminaciji; kako njihovo vlastito ponašanje i stavovi
utječju na njihovu okolinu (u školi, u sredini u kojoj žive itd)
 istražiti prirodu diskriminacije i isključivanja
Vrijeme
60 minuta
Veličina grupe
Minimum 12
Ledolomac
Sudionici dobivaju list papira sa specifičnim zahtjevom "Nađi nekoga tko...". Oni moraju "Naći
nekoga tko..." odgovara opisu na papiru. Npr. “Nađi nekoga tko voli rap muziku”. “Nađi nekoga tko je
proputovao svojom zemljom”. Kada nađu nekoga tko odgovara opisu, ta osoba napiše svoje ime do
toga. Cilj igre je pokušati kompletirati što više papira.
Glavna aktivnost
"XYZ"
Voditelji trebaju imati ljepljive etikete ili post itove s napisanim slovima X,Y, Z. (Za grupu od 25
članova treba biti 5Xeva, 5Yona i 5 slova Z). Voditelj podijeli grupu na dvije manje grupe - grupu A i
grupu B. Grupa A ostaje u sobi, a grupa B izlazi iz sobe. Svaka grupa treba stati u zbijeni krug i
dodirivati se ramenima. Voditelji svakoj grupi odvojeno daju upute tako da ih druga grupa ne čuje.
Upute za grupu A:
Objasnite grupi A da su oni "cool" grupa. Zato što su tako posebni svatko se želi družiti s njima.
Recite im da im se ljudi iz grupe B žele pridružiti, ali oni moraju vrlo precizno izabrati kome će
dozvoliti da im se pridruži. Recite im da će članovi grupe B nositi naljepnice sa slovima X, Y ili Z.
X ljudi su ljudi koji su ugledni i koji se mogu pridružiti grupi. Y ljudi su djelomično ugledni pa ih
moraju selektirati. U slučaju da primaju Y ljude moraju pregovarati ili biti uvjereni zašto ih trebaju
primiti u grupu. Oni koji nose slovo Z su nedostojni, nepoželjni i nikako ih ne smiju primiti u grupu.
Upute za grupu B:
Svaka osoba izabere papir sa nekim od slova X, Y, Z. Recite im da je teško biti u grupi B. Puno je
bolje, lakše, zabavnije biti u grupi A, jer je ona više privilegirana. Grupi B bilo bi bolje da se pridruži
grupi A. Recite im da imaju zadatak da pregovaraju s grupom A. Nitko ne smije korisititi fizičku
snagu. Trebaju smisliti ideje kako da uđu u grupu A.
60
Pitajte obje grupe jesu li spremne da počnu, tada recite "počinjemo". Grupa B treba pristupiti grupi A.
Recite im da trebaju pregovarati. Nakon 5 minuta, zaustavite grupe. Neka se svi vrate u krug.
61
Diskusija
Što se događalo tijekom vježbe?

Kako su se osjećali oni koji su bili X-evi, Y-oni, i Z-ovi?
Kako je bilo biti u grupi A?
Događaju li se ovakve situacije danas? U Hrvatskoj?
Što ljude uključuje ili isključuje? Što ljude potiče da se pridruže grupi?
Završna aktivnost - Cimet
Voditelj pita tko želi biti dobrovoljac. Dobrovoljac stane usred kruga i promatra osobe oko sebe.
Podijelite krug na pola. Dobrovoljac primi za ruku osobu kod koje je prepolovljen krug. Objasnite da
je osoba u sredini kraj spirale i da se za njom treba kretati zavojito (radeći zavoje) vodeći za sobom
ostale članove grupe. Svi članovi grupe kreću se zavojito za dobrovoljcem po prostoriji, a dobrovoljac
određuje ritam kretanja (brže, sporije).
3. RADIONICA
”NATJECANJE U VICEVIMA”
To je samo smijeh! Kakve veze ima da li pričamo viceve o Bosancima ili Amerikancima?
Teme
 Stereotipovi i predrasude
 Kako se često koristi humor da bi se potaknule ili održale predrasude
 Osobna odgovornost da reagiramo na situacije s kojima se ne slažemo
Ciljevi
 Istražiti osnove humora
 Osvijestiti utjecaj viceva i šala na nas kao i na one o kojima se vicevi pričaju
 Započeti diskusiju o strahovima koji se skrivaju u vicevima koje pričamo
 Koliki utjecaj imaju vicevi i šale u diskriminaciji ljudi
Vrijeme
45 minuta
Veličina grupe
Nije bitna
Pripreme
Sakupite različite viceve prikladne za vašu grupu posebno uključujući one:

 Protiv ljudi koji su vegetarijanci, koji su bogati, Židovi, invalidi, političari, zvijezde, stranci,
homoseksualci, o taboo temama, igre riječi, trikove i igre riječi igrane protiv članova grupe, crtići
 Trebat ćete šešir ili kapu
 Veliki papir i marker da zabilježite rezultate
Glavna aktivnost
1. Napišite viceve na papiriće i stavite ih u šešir.
2. Neka svi sjednu u krug, pošaljite šešir i neka svatko izvuče po jedan vic. Neka ga ispriča grupi ili
neka ga odglumi.
3. Ostatak grupe daje ocjenu vicu od 1-10.
4. Na vašu zapovijed tražite od članova grupe neka glasaju pokazujući broj prstima.
62
5. Zabilježite rezultate na ploči ili posteru.

Diskusija
Pitajte ih kako su se osjećali dok su pričali viceve.
Koji je vic pobijedio i zašto?
Koji je vic dobio najmanje glasova?
Kako se osjećate kada je vic o vama ili ima veze s nečim što vas pogađa osobno?
Koja vrsta viceva je najbolja?
Što vic čini neprihvatljivim za pričanje?
Koja je šteta ako se pričaju seksistički, rasistički, diskriminirajući vicevi?
Što činite kada netko priča vic koji je uvredljiv za vas kao osobu? Mogući su sljedeći odgovori:
- Uljudno se smijete
- Smijete se zato što se svi ostali smiju
- Kažete osobi da je prešla granice
- Napuštate grupu ali da ne govorite zašto
Izbor viceva je važan zato što vam pomaže da aktivnost držite pod kontrolom.
Izaberite i konstruktivne i destruktivne viceve. Crtići mogu biti odlučan izbor zato što nas uče
pozitivne stvari o nama samima i o drugima.
Pazite na viceve koji bi mogli duboko povrijediti nekog člana grupe. Moglo bi biti poučno uključiti
neke viceve koji će se odnositi na neke članove grupe.
Prijedlozi za dalje
Započnite kolekciju viceva i crtića koje ćete dijeliti s ostalima. Napravite prostor na panou na koji ćete
moći stavljati viceve koje će svatko moći pročitati. Smislite vlastite šale i viceve i podijelite ih s
drugim grupama ili organizacijama. Pokušajte ih objaviti u lokalnim novinama
4. RADIONICA
“EURO-VLAK a la carte”
Teme
 Predrasude i granice tolerancije
 Slike i stereotipovi o različitim manjinama
Ciljevi
 Izazvati sudionike da govore o stereotipovima i predrasudama, slikama i asocijacijama koje imaju
o drugim ljudima i manjinama
 Diskutirati o percepcijama koje sudionici imaju o različitim manjinama
 Povećati svjesnost o osobnim granicama tolerancije
 Konfrontirati različite vrijednosti i stereotipove sudionika
Vrijeme
90 minuta
Veličina grupe
minimum 5, maksimum 45
Priprema
 kopije aktivnosti za svakog sudionika
 olovka za svakog sudionika
 žlice (3-4, ovisno o veličini grupe), svaku žlicu zavezati na dugačku špagu
Ledolomac “Države”
63
Svaki sudionik se predstavi tako da kaže svoje ime, u kojoj državi bi želio živjeti i zašto.
Glavna aktivnost
Instrukcije za voditelja:
1. dati kopiju aktivnosti svakom sudioniku
2. kratko opišite scenarij i uputite ih da pročitaju opis osoba koje putuju vlakom
3. tražiti od svake osobe da izabere tri osobe s kojima bi željeli putovati i tri osobe s kojima nikako
ne bi željeli putovati
4. kada su se svi odlučili o svom izboru reći im da se podijele u manje grupice kako bi:
- podijelili međusobno individualne izbore i razloge zbog kojih su odabrali određene osobe
- usporedili izbore i razloge i vidjeli koje su im sličnosti
- napravili zajedničku listu konsenzusom (tri pozitivna i tri negativna)
- u velikoj grupi pozvati grupe da prezentiraju zaključke uključujući razloge za zajedničke izbore.
Trebali bi isto reći i u slučajevima u kojim su imali najviše neslaganja
Diskusija će biti bazirana na grupnim izvještajima. Uspoređivanje različitih rezultata je dobar način da
se započne diskusija.
Mogu se postavljati sljedeća pitanja:
Koliko su realne prezentirane situacije?
Je li netko u grupi imao slično iskustvo u privatnom životu?
Koji su bili glavni faktori koji su odredili individualni izbor?
Ako grupa nije uspjela doći do zajedničke liste koji su razlozi?
Što je bilo najteže?
Koji su vas faktori spriječili da donesete konsenzus?
Koje stereotipove je lista putnika izazvala?
Jesmo li stereotipove naslijedili ili su se rodili u našoj glavi i mašti?
Kako smo došli do tih sličica?
Kako bi se bilo naći u situaciji u kojoj nitko ne želi s tobom dijeliti kupe u vlaku?
1. Savjeti za voditelja
 Budite svjesni da je lista za neke sudionike predugačka pa je možete skratiti. Važno je da neki
putnici budu što bliže stvarnom životu sudionika, ali i da budu iz tzv. Nevidljivih grupa kao što su:
homoseksualci, ljudi s posebnim potrebama, HIV pozitivne osobe…
 U mnogim slučajevima grupe neće biti u stanju doći do konsenzusa. Ne inzistirajte da konsenzus
bude donešen. Ponekad je korisnije vidjeti koji su bili problemi u donošenju zajedničke liste nego
ju imati
 Važno je da se svi međusobno slušaju, da se poštuju tuđa mišljenja
 Važno je da opis osoba u vlaku bude što kraći, jer se predrasude često formiraju na osnovi šturih
informacija pročitanih u novinama, ili dobivenih iz površne konverzacije
2. Završna aktivnost - “Provlačenje žlice”
Sudionici se podijele na nekoliko grupa (isti broj članova). Svaka grupa dobije žlicu koja je privezana
na dugačku špagu. Svaka grupa stane u liniju, a cilj je provući žlicu, zajedno sa špagom, od prvog do
posljednjeg u liniji, ali kroz odjeću (majicu, košulju…). Sudionici mogu jedni drugima pomagati.
Pobjednik je ona grupa koja prva provuče žlicu zajedno sa špagom.
64
EURO-VLAK a la carte
Ukrcavaš se na vlak na relaciji Zagreb-Indija. Put će trajati tjedan dana. Putuješ u kupeu s još tri
osobe. Zamisli da dobiješ popis osoba koje možeš birati kao suputnike u svom kupeu.
Osobe su sljedeće:
1. debeli švicarski homoseksualac
2. srpski vojnik iz Bosne
3. afrička žena koja prodaje proizvode od kože
4. mladi umjetnik koji boluje od AIDS-a
5. Rom koji je tek izašao iz zatvora
6. Njemački reper koji živi alternativnim načinom života
7. Indijka s jednogodišnjim djetetom
8. austrijski slijepi pijanist
9. poljska prostitutka iz Berlina
10. švedski skinhead pod vidljivim utjecajem droge
11. engleski nogometaš
12. turska glumica vrlo uspješna u Hollywood-u
13. seljak iz Francuske
14. književnik iz Iraka
Upute
1. Individualno izaberi tri osobe s kojima bi želio putovati u istom kupeu i tri osobe s kojima nikako
ne bi želio putovati. Imaš 5 minuta.
2. U manjim grupama podijeli svoje izbore, te raspravi o razlozima koji su te doveli do izbora.
Zatim probajte doći do zajedničke liste s po tri najpopularnije i tri najodbačenije osobe.
15 minuta za ovaj dio aktivnosti.
3. Vratite se u veliku grupu i prezentirajte rad svoje grupe. Slijedi grupna diskusija.
65
RADIONICE O KULTURNIM RAZLIKAMA
Teorijski dio
ŠTO JE TO KULTURA?
Kultura lat. (isp. kult)

1. u širokom smislu sve što je stvorilo ljudsko društvu i što postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi,
za razliku od prirodnih pojava
MATERIJALNA KULTURA – skup sredstava za proizvodnju i drugih materijalnih vrijednosti društva
na svakom povijesnom stupnju
DUHOVNA KULTURA – skup rezultata društva u nauci, umjetnosti, u organizaciji društvenoga i
državnoga života; u običajima i moralu u svakoj povijesnoj epohi u klasnom društvu kultura ima
klasni karakter (robovlasnička kultura, feudalna kultura, buržoska kultura)
NACIONALNA KULTURA – povijesne tendencije, moral i običaji, jezik, književnost i umjetnost
svakog naroda
2. stupanj savršenstva postignut u vladanju ovom ili onom granom znanja ili djelovanja (kultura
rada, kultura govora…)
3. obrazovanost uopće, prosvijećenost, stupanj društvenog, duhovnog razvitka, načitanost,
pristojnost, lijepo ponašanje, pažljivo ophođenje, društvena obzirnost, finoća
Kultura je specifični način postojanja društva, tj. ono po čemu se svako društvo razlikuje od svakog
drugog društva.
Starije generacije, manje ili više organizirano, će nastojati nove članove društva naučiti prokušanim
načinima rješavanja problema i života. Tako dobivamo znanja, ali i mnoge druge osobine. Ako ovaj
proces uspije, dobit ćemo na odgovarajući način oblikovana unutrašnja stanja novih generacije, a na
osnovi toga i odgovarajuće rješavanje problema što ih nameće opstanak i razvitak pojedinca i društva.
Postoje:
1. implicitna kultura – sve ono što su pojedinci usvojili kao: znanja, orijentacije, vrijednosni sistem,
moral
U implicitnu kulturu spada ono unutrašnje što je razultat djelovanja drugih ljudskih bića – znanja,
vrijednosni sistemi, moral, stavovi, norme, sloboda i odgovornost čovjeka
2. eksplicitna kultura – ostvarenja u idejama i institucijama
Kao rezultat uspješnog kultiviranja ljudi dobivamo elemente eksplicitne kulture: ljudi će obavljati
poslove koji su važni za društvo, naučit će kako da socijaliziraju, raditi zakone, graditi, pisati,
obrađivati polja
Implicitna kultura + eksplicitna kultura= kultura

(neodvojivo su povezane te jedna drugu uvjetuju)
Kultura je ukupnost onoga što omogućuje uspješno produžavanje procesa društva (proces koji teče u
vremenu).
Muškarci i žene nisu samo ljudska bića; oni su također dio zavičaja u kojem su rođeni, stan u gradu ili
kuća na selu gdje su napravili prve korake; igre iz djetinjstva, stare predaje koje su slušali, hrana koju
su jeli, škole koje su pohađali, sportske aktivnsoti kojima su se bavili, pjesme koje su pročitali i Bog u
koje su/ili nisu vjerovali.
(W. Somerset Mangham “Rub oštrice”)
66
Kada govorimo o kulturi razmišljamo o:

- kulturi iz novina: balet, opera, glazba, knjiga, druge interkulturalne i umjetničke aktivnosti
- vrijednosti i sustavi ponašanja koji skupini ljudi dopuštaju osmisliti svijet
- što određujemo pod “dobro” ili “zlo”
- što čini obitelj
- što je odnos između muškarca i žene
- kako je vrijeme shvaćeno
- koje tradicije su važne
- koji jezici se govore
- koja su pravila u potrošnji hrane i piće
- kako se dijele informacije
- tko ima moć i kako je dobiva
- koje su reakcije na druge kulture
- što je smiješno
- koju ulogu ima religija
JEZIK je bitan dio kulture:

- pomoću njega se kultura prenosi s generacije na generaciju
- instrument sporazumjevanja među ljudima
1. RADIONICA
“KULTURNE RAZLIKE”
Koja je vaša prva asocijacija na nekoga iz druge države?

Kako bi to nacrtali?
Teme radionice
 asocijacije, stereotipi i predrasude
Ciljevi
 istražiti vlastite stereotipe i predrasude o drugim ljudima
 raditi na asocijacijama koje imamo o manjinama
 razumjeti kako dolazi do stereotipa
 poticanje kreativnosti i spontanosti u grupi
Vrijeme
45 minuta do 2 sata (ovisi o veličini grupe)
Veličina grupe
nije bitna
Priprema
 lista riječi za crtanje
 veliki papiri i markeri za praćenje rezultata
 papiri A4 formata i različite olovke za crteže
 pribadače ili ljepilo za pričvrstiti na zid
67
Glavna aktivnost
 Tražiti od članova grupe da se formiraju u grupe od 3-4 člana
 Reći grupama da uzmu nekoliko papira i olovaka i da pronađu mjesto gdje će biti relativno
izolirani jedni od drugih (kao grupa)
 Pozvati iz svake grupe po jednog člana i zadati mu riječ za crtanje
 Reći mu da se mora vratiti u grupu i da nacrta zadanu riječ, a pri tom da ne smije koristiti brojeve i
riječi (mora biti slika), te da ne smije govoriti osim kada treba potvrditi točan odgovor
 Ostali članovi grupe moraju pogoditi što crtež predstavlja, ali smiju davati samo odgovore, a ne
smiju pitati što crtež predstavlja
 Kada je grupa gotova glasno izvikuje da su gotovi
 Upisuje se rezultat na listu
 Nakon svakog kruga tražiti da se napiše koja je riječ bila na papiru bez obzira je li crtež gotov ili
nije
 Tražiti grupu da izabere drugog člana koji će crtati. Treba se osigurati svim članovima da crtaju
barem jedanput
 Tražiti od grupa da na zid stave crteže kako bi se mogli uspoređivati i na osnovu toga diskutirati
Ovo se radi u malim grupama.
Tražiti od sudionika da kažu je li im aktivnost bila teška i zašto.
Tražiti od sudionika da pogledaju sve crteže na zidovima i da usporede sličnosti i razlike tj. kako
različiti ljudi doživljavaju iste riječi (pojmove).
Tražiti od sudionika da kažu odgovaraju li te slike stvarnosti i tražiti od crtača da objasne zašto su
odabrali baš tu sliku za taj pojam.
Pitajte od kuda dobivamo asocijacije za pojedine riječi bez obzira jesu li negativne ili pozitivne i
kakve mogu imati posljedice na naše odnose s ljudima kojih se tiču.
Ako imate malu grupu ova aktivnost se može provesti samo u jednoj grupi tako da se članovi
izmjenjuju u crtanju po principu tko pogodi što je na crtežu.
Budite svjesni da ljudi koji se smatraju lošim crtačima mogu misliti da će im aktivnost biti teška.
Uvjerite ih da ne tražite umjetnička djela i ohrabrite ih da aktivno sudjeluju.
Ova aktivnost će potaknuti generalizirane stereotipe koje imamo o drugim ljudima, uključujući strance
i manjine. Aktivnost je jako kreativna i zabavna. Jako je važno da se aktivnost ne zaustavi samo na
crtanju već da grupa nakon toga diskutira o rizicima koje stereotipi izazivaju.
Svakome su stereotipi potrebni da bi bili u mogućnosti odrediti svoje ponašanje prema okolini i
ljudima oko nas. Svatko od nas ima i nosi sa sobom stereotipe no oni nisu samo neizbježni već su i
neophodni. Zbog toga bilo kakvo osuđivanje stereotipa treba izbjeći. Evaluacija i diskusija bi trebali
pokazati da trebamo biti svjesni stereotipa koji su samo: asocijacije i pretpostavke koje često nemaju
veze s realnošću. Biti svjestan stereotipa i rizika koji se javljaju predstavlja najbolji put da se
preveniraju predrasude koje vode diskriminaciji.
Interesantno je da obično nemamo stereotipe o ljudima s kojima imamo slabe kontakte. Npr. zamislite
svoje stereotipe o nekome iz Afrike, Brazila? Ako imamo neki stereotip to jednostavno znači da su oni
dobri ljudi. Zato predlažemo da bar jedna riječ na listi bude primjer jedne nacionalnosti koja je
manjina u vašoj zemlji i koja nije grupa ljudi s kojima oni nemaju kontakta. Tražite od ljudi da
razmotre razlike među stereotipovima i moguće razloge za te razlike.
Trebalo bi se osvrnuti i na diskusiju o tome od kuda dolaze stereotipi. Uloga medija, obitelji, škole,
vršnjaka može biti analizirana.
68
O kulturnim razlikama
Pravila i ideje za crtanje moraju biti prilagođeni vlastitom društvu i kulturi. Riječi koje se nalaze na
listi su samo prijedlozi za korigiranje. Npr. ako imate nacionalnost pravilo bi trebalo biti da ne smiju
crtati zastave i novac jer bi to bilo prejednostavno. Da crtanje ne bi bilo prejednostavno treba staviti
riječi različitih grupa jednu iza druge - npr. ne zadavati riječi koje označavaju nacionalnost (Mađari,
Rumunji) jednu iza druge, već između njih staviti druge riječi (prijatelj, rasizam, seljak).
Prijedlozi za crtanje
rasizam; razlika; edukacija; diskriminacija; prognanik; sukob; Europljanin; nacionalnost; seljak;

siromaštvo; Musliman; homoseksualac; evropski; jednakost; HIV pozitivna osoba; Cigani; Japanac;
ljudska prava; mediji; turist; stranac; solidarnost; slijepa osoba; ljubav; Arap
Sugestije za nastavak aktivnosti
Ohrabrite članove grupa da izraze mišljenje o korištenju stereotipa u medijima i reklamama i kako na
njih reagiraju. Tražite od njih da navedu neke primjere i da ih odnesu na neki susret.
Ne stvaramo slike o ljudima i kulturama samo kroz slike i pisanje već i kroz muziku. Možete
pripremiti kazete s različitom muzikom te razgovarati o slikama koje ta muzika potiče.
Alternativno se može provesti sljedeća aktivnost - ETIKETE.
Svakom sudioniku se na čelo nalijepi papir na kojem je napisana njegova uloga u igri. Nitko ne zna što
mu je napisano na čelu. Grupa dobive zadatak da diskutira na zadanu temu - npr. dogovor za tulum.
Zadane riječi su: štreber, faca, frend, ulizica, ovisnik, skinhead, nasilnik, sportaš, DJ, šminker.
Nakon odglumljenog postavljaju se sljedeća pitanja:
Što mislite koju ste ulogu imali? Kako ste se osjećali? Je li netko zanemario etiketu koja se nekome
nalazi na čelu i ponašao se kao da je nema? Procjenjujete li u stvarnom životu ljude na temelju
vanjskog izgleda, hobija, muzike koju sluša, zanimanja?
2. RADIONICA
“NA STAZI RAZVOJA”
Kroz povijest širom Europe odvijale su se selidbe ljudi, sa stalnim sretanjima i miješanjima
različitih skupina, rasa i kultura.
Stoga multikulturalna dimenzija sadašnjih društava nije novi fenomen. Ipak živimo pod prijetnjom
rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i ekonomske nesigurnosti.
Žrtve rasizma i ksenofobije su obično imigranti i izbjeglice. Posljedično, često se raspravlja da je

porast rasizma i ksenofobije uzrokovan globalnom gospodarskom krizom te je zbog toga problem
gospodarski. To bi mogao biti dio argumenta, ali ne i jedini. Jasna je povezanost dominantnog
modela ekonomskog razvoja i imigracije te izbjegličkih pokreta, ali razlozi imigracije mogu biti i
etnocentrizam, te agresivni nacionalizam.
Ova vježba pomaže nam shvatiti kako međunarodni gospodarski odnosi Sjevera i Juga primoravaju
ljude na napuštanje domovina te kako moćne europske zemlje doprinose selidbi ljudi s održavanjem
vječite neravnoteže Sjevera i Juga.
69
Motivi promatranja
 Odnosi Sjever – Jug i neravnoteža u njihovom upravljanju
 Međuovisnosti ljudi i zemalja na Sjeveru i Jugu
 Modeli razvoja i njihove posljedice
 Gospodarski odnosi kao čimbenik koji doprinosi razvoju rasizma i ksenofobije
 Suosjećajnost, ravnopravnost, svjetska povijest
Ciljevi
 Shvatiti da je neravnoteža Sjevera i Juga jedan od čimbenika koji prisiljava ljude na traženje boljih
životnih uvjeta u drugim zemljama
 Razumjeti međuovisnost ljudi i zemalja
 Shvatiti rasizam i ksenofobiju kao dio globalnog problema
Vrijeme
Ukupno dva sata. 75 minuta za igru i 45 minuta za sažetak i vrednovanje.
Veličina grupe
Najmanje četiri, najviše 40 osoba.
Priprema
Oprema potrebna za svaku ekipu:
 Ploča za igru (i uvećana fotokopija poslužit će svrsi)
 Četiri okrugla žetona (napravljena od kartona, dva cm promjera), jedan žuti i tri u drugim bojama,
npr: smeđa, zelena, plava
 Jedna kockica
 Fotokopirajte i izrežite kartice za djelovanje. Po mogućnosti držite ih u maloj kutijici.
 70 osušenih mahunarki, komadića makarona ili sličnog kao zaloga (predstavljaju izvore prirodnih
bogatstava)
Upute
 Podijelite sudionike u četiri ekipe. Mogu igrati pojedinačno ako je skupina manja.
 Podijelite žetone po grupama: stavite žetone u šešir i neka netko iz svake grupe izvuče po jedan.
Tako pukom slučajnošću određujete koja će ekipa igrati s kojom bojom.
 Podijelite mahunarke. Žutoj ekipi dajte sedam mahunarki, a smeđoj, zelenoj i plavoj ekipi po 21
mahunarku svakoj (ova podjela grubo odražava podjelu prirodnih bogatstava između zemalja
Sjevera i Juga).
 Predstavnik svake ekipe treba baciti kockicu kako bi znali tko će igrati prvi.
 Pročitaje pravila igre.
 Provjerite da li su svi sve shvatili pa krenite s igrom.
Diskusija
Na kraju igre recite svakoj ekipi da se osvrne na put kojim je išla, kvadrate na kojima je stala i što se
tamo dogodilo.
Ako se nađe kvadrat na kojem nijedna ekipa nije bila, pročitajte, za to polje, određenu karticu da vidite
što bi se dogodilo da je na njemu pojedina ekipa zastala.
Daljnju raspravu vodite pitajući ih o dojmovima i saznanjima:
Kako ste se osjećali kao “žuti”? A kako kao “smeđi”, “zeleni” ili “plavi”?
Ima li sličnosti između igre i stvarnosti?
Gdje je ona preuveličana?
Pojavljuju li se problemi i spomenuta pitanja u stvarnosti?
Koga predstavljaju “žuti žetoni”? A koga ostali?
Možemo li reći da su žuti predstavnici jedini prisutni na Sjeveru?
70
Mogu li se ostali naći samo na Jugu?

Tko koristi, na Sjeveru i Jugu, sadašnji svjetski sustav?
Govorimo li o “dominantnom razvojnom modelu” koji najbolje služi svim situacijama, zemljama i
ljudima?
Koje su karakteristike, prema igri, sadašnjeg “dominantnog razvojnog modela”? Je li to ostvariv
“model” u smislu da služi svrsi svim muškarcima i ženama, svim ljudima planeta? U budućnosti, hoće
li postojeći razvojni model biti moguć? Kakav bi mogao biti?
Kakva je povezanost ove situacije i stavova rasizma i diskriminacije? Je li pošteno reći, na primjer, da
su imigranti došli u našu zemlju uzeti naš novac i bogatstvo?
Kada igrate sa skupinama, najbolje je ako u skupini imate najmanje četiri, a najviše osam osoba.
Na polju 49 skupina koja igra žutim žetonima može promijeniti pravila kako god želi. Pretpostavlja se
da će ih htjeti promijeniti u svoju korist. Mogu vratiti druge ekipe na start, uzeti im mahunarke,
primorati da propuste sljedeća tri bacanja. Ako budu htjeli učiniti pravila poštenijim, naglasite da je to
politički teško izvedivo jer prvo treba uvjeriti predsjednike. Bila bi to neprihvatljiva politika jer bi
zahtijevala objašnjenje kako je provesti, zanemarujući unutrašnje socijalne nemire.
Dodatni prijedlozi
Napravite popis stvari kojima možete poboljšati gospodarsku situaciju na Jugu, npr. kupnja njihovih
proizvoda, zastupanje političkih promjena.
Napravite popis stvari kojima možete poboljšati situaciju kod kuće, npr. sudjelovati u razvoju mjesnih
zajedničkih projekata, podržavati male lokalne poduzetnike, a firme koje se ponašaju neetički staviti u
stečaj.
Razmislite koliko zapravo znate o spomenutim pitanjima u ovoj igri.
Smatrate li da je teško dobiti točne, neovisne informacije i da reporteri obično ne kažu cijelu priču?
Pravila igre
Objasnite da postoje igre u kojima pravila nisu jednaka za sve.
Ovo je takva igra. Prednosti i nedostaci na pragu razvoja su različiti za različite ekipe. Možda se čini
nepoštenim, ali nismo mi izmislili ova pravila, mi smo ih najvjernije kopirali iz stvarnosti; prilika
određuje tko igra s kojom bojom. U stvarnosti, povijesni, geografski, gospodarski ili kulturalni
čimbenici postavljaju prepreke i mogućnosti na koje svaka zemlja i čovjek nailaze na svom putu
razvoja.
Igrajte ovu igru kao običnu igru s poljima
 Objasnite ekipama da kockicu bacaju po redu i da idu onoliko polja naprijed koliki je broj na
kockici.
 Ako dođete na polje djelovanja, uzmite odgovarajuću karticu za djelovanje i pratite upute.
 Objasnite im da se upute pisane normalnim slovima odnose na žutu ekipu, a da su upute pisane
italikom namijenjene smeđim, zelenim i plavim ekipama.
 Kada prvi put ekipa dođe do polja za djelovanje, neka naglas pročita sve upute na kartici. Kasnije
će čitati upute koje se odnose samo na njihovu ekipu.
 Objasnite igračima da moraju slijediti upute, pomicati se i plaćati kako je pravilima određeno.
 Ako ekipa ostane bez mahunarki, moraju ih posuditi od ekipe koja ih najviše ima te im ih što prije
vratiti.
 Pravila igre se ne mogu mijenjati, osim ako se sve ekipe potpuno slože ili ako upute na karticama
ne narede drugačije.
71
KARTICE ZA DJELOVANJE
Polje 3. “Kolonizatori i kolonije”

U prošlosti (a možda i danas, ali na drugačiji način) vaša je zemlja kolonizirala druge iz kojih je crpila
bogatstvo i sirovine. Prema tome, odite jedno polje naprijed i uzmite od svake ekipe jednu mahunarku.
U prošlosti (a i danas, ali na drugačiji način) vaša je zemlja kolonizirana.
Uzeli su vam bogatstva i sirovine. Kao posljedica, vaša ekipa zaostaje u razvoju, stoga morate dati
jednu mahunarku ekipi sa žutim žetonima.
Polje 7. “Zdravlje za razvoj”

Dosegli ste stupanj razvoja koji vam omogućuje visoku medicinsku skrb, smanjenu stopu mortaliteta
dojenčadi, rijetke epidemije, produženi životni vijek, itd. Stoga se možete pomaknuti jedno polje
naprijed.
Vaš stupanj medicinske skrbi je vrlo nizak ili ne postoji. Kolera, AIDS i druge bolesti zajedno s
viskokom stopom smrtnosti dojenčadi i kratkim životnim vijekom utječu na velik nesrazmjer vašeg
stanovništva, što vas vraća unazad u razvoju. Vratite se dva polja.
Polje 10. “Populacijske eksplozije”

Kontrolirate stopu nataliteta, stoga vam je stopa rasta populacije stabilna, ako ne i u opadanju. Uživate
u visokom standardu života. Pomaknite se dva polja naprijed.
Vi imate visoku stopu rasta stanovništva i niski stupanj gospodarskog razvoja, stoga se suočavate s
velikim problemima kako zadovoljiti osnovne potrebe tolikom stanovništvu. Vratite se dva polja natrag
jer se u budućnosti odmičete od razvoja.
Polje 12. “Rat i nasilje”

Posjedujete jaku vojnu industriju. Porast prodaje oružja drugim zemljama čini vas bogatijima. Svaka
ekipa daje vam tri mahunarke i idete za jedno polje naprijed.
Unutrašnje društvene napetosti, zloupoteba i zanemarivanja ljudskih prava često uzrokoju gerilske
borbe, građanske ratove, sukobe sa susjednim zemljama, itd. Kao posljedica, velik broj ljudi je
emigrirao drugdje ili je raseljen.
Zbog sigurnosti morate imati veliku vojsku i visoki vojni budžet. Dajte dvije mahunarke ekipi sa žutim
žetonima i propustite dva kruga.
Polje 16. “Urbana revolucija”

Vaši velegradovi su postali najvažnija financijska i industrijska središta s visokim zaradama dobivenim
imovinskim i financijskim spekulacijama.
Idite naprijed tri polja.
Neimaština sela je prisilila mnoge farmere da emigriraju u gradove. Naseljavaju predgrađa koja
odišu bijedom baraknih naselja koja vam stvaraju dodatne teškoće. Loš standard je prouzročio da
ostanete bez najboljih djelatnika i znanstvenika koji su bolje uvjete rada i života potražili u drugim
zemljama. Vratite se dva polja natrag.
Polje 18. “Muškarci, žene i glad”

Usavršavanje prehrambene industrije i nagomilane zalihe dobro vas osiguravaju. Iako je djelovanje
umjetnih boja i konzervansa neistraženo, u pravilu je hrana valjana. Stoga se možete pomaknuti za
jedno polje. No, kako ste se suočili s nagomilanim zalihama koje morate uništiti kako ne bi ugrozili
tržište, ostanite gdje jeste.
Suša, zapuštenost, prekomjerno iskorištavanje zemlje, zaostatak u modernizaciji obrađivanja tla, izvoz
većine proizvoda radi namirenja državnog budžeta, uzrokovali su veliku prehrambenu oskudicu i
sveopću neimaštinu. Propustite sljedeći krug.
Polje 21. “Crno tržište i prikrivena nezaposlenost”

Modernizacija industrije je uzrokovala porast nezaposlenosti. Morate se posvetiti izvorima koji će
ublažiti nezaposlenost. Iz tog razloga morate se vratiti jedno polje, ali ako vam se opća zarada na
tržištu poveća, ostanite gdje jeste.
Nedostatak, zastarjelost ili propadanje vaših industrijskih zona i poljoprivredna kriza uzrokuju
nezaposlenost i porast ilegalne preprodaje. Vratite se dva polja.
72
Polje 24. “Obrazovanje za razvoj”

Velik dio vaše populacije je srednje i visoko obrazovan, što puno pridonosi vašem razvoju. Otvarajući
mjesta za strane studente na Institutima visokog obrazovanja, zarađujete na visoko plaćenim
školarinama. Oni dolaze zbog nedostatka prilika kod kuće, često ostaju i svoje vještine prenose u vaše
gospodarstvo. Idite za jedno polje naprijed i od svake ekipe pokupite jednu mahunarku.
Nepismenost i nedostatak srednjoškolskog obrazovanja kod većine stanovništva znači da se vratite
četiri polja unazad.
Polje 27. “Ozonska rupa”

Vaša industrija uništava okoliš npr. iskorištavanjem sirovina, zagađivanjem tijekom raznih postupaka i
odlaganjem otpada. Zbog toga je ozonski omotač oštećen, došlo je do klimatskih promjena i drugih
katastrofa kao posljedica razvoja. Želite zaštititi svoj prirodni okoliš, a poznati su vam i visoki
troškovi iskorištavanja sirovina ili intervencije protiv zagađenja. Stoga ste štetnije elektrane premjestili
u siromašne zemlje i nastavili eksploataciju njihovih priprodnih resursa. Idite naprijed dva polja.
Polje 30. “Tehnološka revolucija”

Tehnološka revolucija vam stvara nove mogućnosti u razvoju. Nadalje, izvoz nove tehnologije je
izuzetno profitabilan. Svaka vam ekipa daje po dvije mahunarke i idete jedno polje naprijed.
Tehnološka revolucija vas je zaobišla. Vratite se tri polja ili kupite nešto od nove tehnologije od ekipe
sa žutim žetonima. Svaku stvar plaćate tri mahunarke.
Polje 34. “Kraj ideologije”

Čestitke, slobodno tržište je nadvladalo sve ideologije. To je kraj povijesti. Nema više prepreka za vaš
potpuni razvoj. Pomaknite se dva polja naprijed.
Ostali ste u bezizlanoj situaciji. Slobodno tržište vam je nametnulo svoja pravila i zakone. Društveno
isključivanje i marginalizacija doveli su do rasta fundamentalističkih i radikalnih pokreta. Društveni
nemiri su ugušeni. To je uzrokovalo strah vanjskih ulagača. Propuštate sljedeći krug.
Polje 37. “Na kraju je uvijek Međunrodni monetarni fond”

MMF pokriva vašu gospodarsku politiku i podržava vašu politiku investiranja, odnosno kupovanje
javnih tvrtki i usluga od siromašnih zemalja kao doprinos njihovom “razvoju”. Takva politika vam
donosi pouzdanu dobit i profit. Svaka od ekipa vam daje dvije mahunarke kao otplatu vašeg ulaganja.
Idete naprijed dva polja.
MMF vam je nametnuo gospodarsku politiku sustavnog prilagođavanja. Posljedice su da morate
prodati svoje javne usluge i tvrtke. Nezaposlenost raste i velik dio stanovništva je prešao granicu
siromaštva. Ekipi sa žutim žetonima dajte dvije mahunarke kao ratu za nacionalni dug. Vratite se dva
polja.
Polje 40. “Međunarodna pomoć razvoju”

Morate podijeliti 1% svojih mahunarki između ostalih ekipa (ako morate sjeći mahunarku, učinite to).
Priključili ste se međunrodnim organizacijama za pomoć u razvoju kako bi raspravljali o svjetskoj
situaciji – pomaknite se jedno polje naprijed.
Dobili ste nešto mahunarki od ekipe žutih žetona kao kratkoročnu pozajmicu. Dakako da to morate
potrošiti na “dobra i opremu” kupljenu od njih. Sada se možete pomaknuti jedno polje naprijed, ali
kako morate platiti dvije mahunarke kao ratu za reprogramirani dug žutoj ekipi, ostanite gdje jeste. I
ne zaboravite platiti dvije mahunarke!
Polje 42. “Kulturne globalne komunikacije”

Komunikacijska revolucija i razvitak audio-vizualne industrije zabave omogućava da se vaše
društvene i kulturološke vrijednosti rašire po cijelom svijetu. Istodobno vaše dionice astronomski
rastu. Pomičete se dva polja naprijed, a primite od svake ekipe jedan grah da platite vaše kulturološke
proizvode i informacijske usluge.
Komunikacijska revolucija znači da strana zapadna kultura i vrijednosti postaju dominantne. Vi
gubite vaš kulturni identitet, dok modeli razvoja i komunikacije koji nemaju ništa zajedničkog s vašom
vlastitom kulturom i poviješću postaju opće prihvaćeni. Ostajete na vašem polju, sjedeći ispred
televizora i gubite sljedeći krug.
73
Polje 44. “Nove migracije, nove segregacije”

Povećana imigracija siromašnih ljudi iz zemalja Juga u potrazi za boljim životom primorava vas da
odvojite dodatne izvore za imigrante koji stižu u vašu zemlju. Ako se želite pomaknuti jedno polje
naprijed, morate svakom timu dati jedan grah kao “pomoć”.
Povećana imigracija prema bogatijem Sjeveru uključuje “odliv mozgova” onih koji su stručniji i
školovani. Vratite se tri polja unazad.
Polje 46. “Sječa šuma i izumiranje vrsta”

Visoki stupanj vaše potrošnje primorava vas da eksploatirate nove izvore u drugim područjima
planete. To doprinosti nestajanju velikih područja šume i brojnih životinjskih i biljnih vrsta. Ako se
zalažete za sve ekipe, a ne samo za sebe, možete se vratiti nekoliko polja, podijelite svoj novac i
ispravite ranije pogreške, te promijenite pravila igre. Ali, kako to nije način kako se radi u svjetskoj
utakmici, i dok još uvijek imate vremena i priliku, pomaknite se jedno polje unaprijed.
Vaši prirodni izvori su presušili i vi nemate zarade koja bi vam omogućila razvoj. Pustinje se šire,
klima se mijenja i raste oskudica. Činite što možete da zaštitite svoj okoliš, ali međunarodne institucije
kritiziraju vašu politiku očuvanja okoliša. Vratite se jedno polje i dajte jedan grah ekipi koja igra
žutim žetonima.
Polje 49. “Novi poredak…za one kojima želite zapovijedati”

Sada možete promijeniti pravila igre jer želite stići do cilja što je prije moguće. Ako neki igrač ili
ekipa protestira ili se žele uključiti u “novi poredak” stvari, moraju vam dati sav svoj grah. Pomaknite
se dva mjesta unaprijed.
Pokušajte se prilagoditi novom poretku i nemojte se opirati. S malo sreće, novi poredak vas neće
previše vratiti s praga razvoja. Kao mjeru predostrožnosti, propustitie sljedeći krug.
Polje 52. “Smrt”

Rizik od dubokog gospodarskog pada velika je prijetnja vašem razvojnom modelu. Ako ne želite igrati
igru od početka, jedina mogućnost je iscijediti i zadnju kap iz drugih ekipa i oduzeti im dvije
mahunarke na račun dugova. Kako nitko ne bi mogao reći da sve ide vama u korist, pomaknite se
jedno polje unazad.
Pad cijena sirovina i porast kamata na dug uzrokuje ozbiljnu gospodarsku recesiju. Vratite se jedno
desetljeće, odnosno u okvirima igre, krenite od početka staze razvoja.
Polje 54. “Razvitak”

Bili ste pravi sretnici zbog žutih žetona. Došli ste na cilj u razvoju. Možete biti sigurni da su druge
ekipe daleko iza vas i kako god radile, nemoćne su da vas sustignu. Očito je da ste vlasnik i da
kontrolirate gotovo sav novac i bogatstva te drugima i ne preostaje mnogo. Vodite vrlo ugodan život.
No, postoje neke prijetnje za budućnost: prirodna bogatstva će nestati ili izrazito se smanjiti, zrak će se
zagaditi, kao i voda, zemlja će postati pustinja. Opća glad i beznađe pogađaju mnoge dijelove svijeta.
Neki imigranti pokušavaju pobjeći bijedi kako bi našli vaš ugodan i razvijeni svijet. Ali, unatoč
svemu, nastavite uživati u razvoju dok možete.
Ako imate bilo koji žeton, osim žutog, ili ste morali imati nevjerovatnu sreću ili ste morali varati. Jer
nemoguće je za bilo koga tko nije igrao žutim žetonima da dosegne cilj igre jer je razvoj namijenjen
samo privilegiranima. Ako bi previše ljudi dostiglo cilj, bilo bi nužno razdijeliti ograničene resurse, a
to bi za privilegirane značilo gubljenje svega ili većine. A to je nevjerojatno jer upravo oni određuju
pravila igre.
74
3. RADIONICA
“OTOK”
Tijekom povijesti sva društva su posuđivala i prilagođavala stvari jedna od drugih. Sastajanjem
dviju kultura, javlja se velika prilika za uzajamnu dobrobit. Mogli bi to lakše priznati kada bi
gledali bez naših predrasuda i etnocentrizma.
Ovo je simulacija.
Tema:
 Razumijevanje “različitosti” – potreban je korak za poštovanje i priznanje.
 Dobrobiti tolerancije i prilagodbe.
 Slavljenje raznolikosti.
Ciljevi:
 Podići svijest o tome kako kultura djeluje na naše živote i budućnost.
 Potaknuti raspravu o tomu kako ljudi iz različitih kultura komuniciraju i surađuju.
 Proučiti kulturološke tabue i “granice tolerancije”.
 Provesti raspravu o mogućnostima koje nastaju kao rezultat interkulturalne suradnje.
Vrijeme
2 sata
Veličina grupe
10 – 25
Izgled igre
Na otoku žive dva plemena. Pleme Y živi na povišenom, brdovitom dijelu, a pleme Z na obali. Žive
jedni uz druge, no rijetko dolaze u dodir.
Dva plemena imaju različite jezike i kulture, stoga baloni za oba plemena imaju posebno značenje.
Pleme Y pridaje veliku važnost raznolikosti balona radi vjerskih razloga i pokušavaju skupiti balone
različitih tipova, oblika i boja. U plemenu Z ljudi koriste balone, posebice okrugle crvene, u
medicinske svrhe.
Nedavno su osobe iz plemena Z počele patiti od nepoznate bolesti za koju su, lehgenda kaže, jedini
lijek rijetka vrsta balona iz nepoznatih područja otoka. Srećom, postoji mapa, čuvana generacijama, za
koju su sigurni da će ih dovesti do željenih balona.
Nažalost, prije mnogo godina mapa je skoro uništena u ratu, pa pleme Z posjeduje samo dio. Legenda
kaže da pleme Y posjeduje drugu polovicu.
Cilj plemena Y je zaštititi svoje balone, a plemena Z naći poseban lijek. Kako to u stvarnom životu
biva, sudionici mogu otkriti i neočekivane rezultate.
Priprema:
A) za oblikovanje kultura grupe:
 papir i olovke
 fotokopije uputa za plemena
B) za sastanak
 pića, šalice i kolači dostatni za sve
75
C) za potragu:
 mapa koja pokazuje lokaciju skrivenih balona, izrezana u 4 dijela
 5 okruglih crvenih balona
 3 balona različitog oblika i boje, npr. jedan okrugli žuti, drugi dugački zeleni, treći izduženi plavi.
 2 slična balona, ali drugačija od drugih (mogu biti i prezervativi), skrivena na tajnom mjestu
 vrpce za vezanje balona
 selotejp za stavljanje balona na zidove
 kutija s “priborom” – pribadače, škare, crveni ruž za usne, kazeta.
Upute
Predviđene su tri faze igre: U dijelu A plemena uče svoju kulturu; u dijelu B plemena se susreću i uče
komunicirati na svojim jezicima; u dijelu C plemena traže balone.
1. Budite sigurni da su svi spremni i upućeni.

2. Podijelite skupinu u dvije i pročitajte im kratki opis igre.
A dio. Plemena uče svoju kulturu i stvaraju vlastiti jezik.
1. Svako pleme pošaljite na drugi kraj sobe (oni predstavljaju brda i obalu).
2. Podijelite kopije uloga svakom plemenu i dajte im papir i olovku za bilješke.
3. Uputite ih da moraju odlučiti o imenu za svoje pleme, naučiti pravila svoje kulture i kreirati
poseban jezik.
4. Objasnite im da imaju 20 minuta za razvoj i vježbanje njihovog jezika te da budu sigurni da su ga
svi u skupini svladali.
B dio. Plemena se susreću. Ovo je prilika da se nauče međusobnoj suradnji i komunikaciji,

razmjenjujući hranu i piće:
1. Dajte plemenu A kolače, a plemenu B šalice i piće.

2. Pozovite skupine na sredinu sobe (predstavljajući je kao neutralno područje).
3. Upozorite ih da simulacija upravo počinje. Od sada svatko ima svoju ulogu, koriste jezik i kulturu
svog plemena.
C dio. Potraga za balonima.
1. Recite im da imaju 45 minuta. Pleme Z može početi pregovarati o drugoj polovini mape i tražiti
skrivene balone.
Diskusija
Započnite osvrtom na ono što se događalo pa nastavite o tome što su igrači naučili i kako se similacija
odnosi na stvarni život.
Je li bilo teško razumjeti jezike?

Kako ste komunicirali tijekom potrage? Koristeći samo jedan ili oba jezika? Koristeći znakove? Do
kakvih je nesporazuma došlo?
Kako ste riješili problem razotkrivanja balona plemena Y? Tko je to učinio? Kako ste se osjećalo glede
rušenja kulturalnih tabua?
Koji su kulturalni tabui u našem društvu? Koja im je namjena?
Koje stvari koristimo u svakodnevnom životu, a da potječu iz drugih zemalja ili kontinenata?
Možemo li zamisliti život samo na osnovu naše kulture ili zemlje? Zašto nam je kultura važna?
Je li vama vaša kultura važna? Zašto?
Što nas sprečava u razumijevanju tuđih kultura?
Možete li se sjetiti stvarnog životnog primjera, u prošlosti ili sadašnjosti, gdje su se dvije kulture
uskladile i napredovale?
U svijetu danas postoje brojni primjeri sukoba među kulturama. Odlučite se za jedan primjer i
raspravite: Što dovodi do kulturoloških sukoba? Tko dobiva, a tko gubi u sukobu?
76
Prije nego počnete, pročitajte sve upute kako biste imali jasnu sliku o onom što sudionici trebaju raditi.
Igra zahtjeva pažljivu pripremu

 Predlažemo vam da za skrivene balone koristite prezervative. Prvo, zato što su potpuno drugačiji
od klasičnih balona, a drugo zato što nekima prezervativi još uvijek znače “tabu”. Upotrebom
prezervativa možete “testirati” granice tolerancije nekih sudionika. Nadalje, tijekom rasprave,
mogu se pojaviti problemi AIDS-a i diskriminacije HIV pozitivnih osoba.
 Nađite odgovarajuće mjesto za skrivanje posebnih balona (prezervativa), ali ih nemojte napuhati.
 Nacrtajte mapu sa skrivenim mjestom, ali budite sigurni da se mjesto ne može otkriti sa samo pola
ili ¾ mape.
 Tada isijecite mapu na 4 dijela. Dva dijela dajte plemenu Z. Preostala dva dijela stavite u balone, u
svaki po jedan, koje ćete dati plemenu Y.
 Napušite 8 raznobojnih balona i svežite ih tako da se bez oštećenja mogu ponovo ispuhati.
Zalijepite 4 okrugla balona na zid na jednom kraju prostorije (obala gdje živi pleme Z), a 4 ostala
na zid u drugom kraju sobe (brda gdje živi pleme Y). Ostavite dvije četvrtine mape u koverti za
pleme Z na njihovom kraju sobe.
 Kutiju s priborom stavite na sredinu sobe. Ne govorite čemu služi pribor. Možda će biti potreban u
igri, možda ne, ovisi koliko će sudionici biti kreativni u stvaranju svojih kultura i pravila. Dodajte
i druge predmete ako mislite da će trebati, npr. povećalo – ako je karta mala, lampu - ako je mapa
skrivena na mračnom mjestu, ključ za kutiju gdje je mapa skrivena, itd.
Pomoć plemenima u učenju jezika i razvijanju njihove kulture

 Ovo je prilika da sudionici budu kreativni.
 Ako grupa ima poteškoća, predložite im da zamijene sve suglasnike s nekim slovom. Drugi
prijedlozi mogu biti govor unazad ili početi svaku riječ određenim slovom.
 Provjerite jesu li igrači usvojili jezik i naučili kulturu prije nego nastavite.
Sastanak
Dajući jednom plemenu kolače, a drugom piće, stvarate priliku da igrači nauče jezik suprotne ekipe.
Igrači će morati komunicirati ako žele riješiti problem na obostrano zadovoljstvo.
Potraga
Mnogo je mogućih završetaka. Oni zavise o vještinama pregovaranja, naravi i važnosti kulturalnih
vrijednosti sudionika.
Ako igra zapne, smijete im pomoći kratkim šaptanjem.

Scenario je sljedeći:
 Igrači trebaju uočiti komadiće papira u Y balonima.

 Poslije toga razmatraju da li mogu povratiti komadiće mape, ne zaboravljajući pritom Y balone.
 Pozorno promatranje potvrdit će da se baloni mogu odvezati, ispuhati i ponovo napuhati. Stoga će
pleme Z morati oprezno pregovarati kako bi uvjerili članove plemena Y da to dopuste; netko će
morati srušiti kulturalni tabu doticanja balona pa će pleme Y zahtijevati da izvršitelj navuče crveni
nos i da bude podvrgnut “šetnji krugom”. To će biti drugo rušenje tabua..
 U početku se čini da pleme Y nema nikakvu korist ako pomogne plemenu Z jer Z imaju samo
crvene balone, a pleme Y već posjeduje jedan. No, na kraju će se ispostaviti da bi pleme Y ipak
moglo imati dobit jer postoje dva nova skrivena balona i pleme Z bi ih moglo podijeliti.
77
RADIONICE O CIVILNOM DRUŠTVU
1. RADIONICA
”IZGRADNJA IDEALNE ZAJEDNICE”
Ciljevi
 Upoznati sudionike s komponentama neophodnim za postojanje civilnog društva
 Potaknuti sudionike da razmišljaju o preprekama za kreiranje civilnog društva
 Osvijestiti svoju ulogu i mogućnosti za promjene u društvu
 Potaknuti sudionike na međusobno razumijevanje i toleranciju
Trajanje
90 minuta
Broj sudionika
10 – 40
Materijal
papiri formata A3, flomasteri, naljepnice
Ledolomac “Pronađi svoju grupu”

“Pronađi svoju grupu” - Svakom članu grupe zalijepi se na čelo naljepnica s nekom od boja (žuta,
crvena, plava…),. Članovi se trebaju svrstati u grupe ovisno o tome koja im je boja na čelu. Pri tome
mogu jedni drugima pomagati, ali samo neverbalno.
Glavna aktivnost “Kreiraj idealnu zajednicu”
Sudionici su podijeljeni na nekoliko grupa (ovisi o broju sudionika). Svaka grupa ima 20 minuta da
nacrta svoju idealnu zajednicu kako je oni zamišljaju.
Grupa u uputi dobije zadatak da razgovara o sljedećim komponentama zajednice:
- Razvoj, struktura zajednice, broj ljudi, sistem vlasti, usluge, koja je njihova uloga, druge
komponente po njihovim idejama.
Nakon što su nacrtali svaka grupa predstavlja svoju zajednicu.
Pitanja za diskusiju
Kako vam je bilo u aktivnostima?

Kako ste se dogovorili za kreiranje vaše zajednice?
Je li bilo konflikata? Je li bilo neslaganja u viđenju kako bi zajednica trebala izgledati?
Je li netko preuzeo ulogu vođe?
Tko je bio odgovoran za održavanje reda, vođenje prilikom crtanja? Tko je odlučivao?
Imaju li zajednice nešto zajedničko?
Jesu li zajednice imalo slične našoj zajednici? Ako da – u čemu? Ako ne – zašto?
Što pomaže opstanku civilnog društva? Koje su komponente tog društva?
Završna aktivnost “Davanje dara svijetu”

Sudionici sjede u krugu. Voditelji im daju uputu da zamisle da je u sredini kruga velika kutija u koju
stavljaju poklon za svijet. Jedan po jedan sudionici daju svoj poklon svijetu.
78
2. RADIONICA
” AKTIVNO SUDJELOVANJE”
Ciljevi
 potaknuti sudionike da zauzmu aktivnu ulogu u društvu
 dati sudionicima mogućnost da se zauzmu za promjene u njihovoj zemlji
Vrijeme trajanja
60 minuta
Veličina grupe
10 +
Ledolomac - Burza vrijednosnica
Svaki sudionik dobije broj za aukciju i oko 100 kuna (na papiru). Domaćin (licitator) će prikazati na
manjim papirima na posteru različite vrijednosti (npr. ljubav, mir, moć, zajednica, život itd) kako bi
sudionici mogli licitirati. Licitator licitira tako da podigne početnu cijenu. Voditelj može glumiti
aukcionara pokušavajući da proda uložemo. Sudionici trebaju kupovati ponuđeno i potrošiti novac na
aukciji. Najveća ponuda kupuje vrijednost. Voditelj daje kupcu poster.
Procesna pitanja
Koje vrijednosti su ljudi najviše željeli? Što mislite koja je vrijednost najvažnija? Postoji li neka
vrijednost koju ste vi željeli, ali je nije bilo?
Vodieljeve upute
Voditelj govori o tome kako su ljudi često uključeni u zbivanja u koja su uložili kao npr. zajednica i
obitelj. Ova aktivnost će objasniti kako mladi ljudi mogu više djelovati u njihovoj zajednici.
Glavna aktivnost
Krug
Sudionici su podijeljeni u dvije jednake grupe: grupa A i grupa B. Članovi grupa su poredani tako da
se članovi grupa A i B nalaze u dva kruga i okrenuti su jedni drugima licima. Voditelj postavlja pitanja
i jedan iz para ima 45 sekundi da odgovori na pitanje partneru. Tada mijenjaju uloge. Voditelj će reći
"vrijeme je isteklo" i članovi se pomiču u lijevo te mijenjaju partnera.
Pitanja
1. Što radiš u svoje slobodno vrijeme?
2. Koje stvari mogu raditi ljudi koji žele biti angažirani u svoje slobodno vrijeme?
3. Ako ti se ne sviđa nešto u tvom naselju, što misliš kako država može to promijeniti?
4. Što misliš da li će se naš glas osjetiti na javnom glasanju putem rezultata?
Procesna pitanja
1. Što možemo učiniti da se čuje naše mišljenje?
2. Postoji li mjesto gdje možete iznjeti svoje mišljenje?
3. Tko može pomoći mladima da kažu svoje mišljenje?
4. Što mislite gdje mladi ljudi mogu naučiti kako da iskažu svoje mišljenje?
Završna aktivnost - Čvor

Sudionici stoje u krugu vrlo zbijeno tako da se dodiruju ramenima. Zatvore oči i ispruže ruke. Svakom
rukom trebaju uhvatiti nečiju drugu ruku. Mogu držati samo jednu ruku. Kada svatko od njih drži po
dvije ruke mogu otvoriti oči. Zadatak im je da raspetljaju čvor, a da ne ispuštaju ruke.
79
3. RADIONICA
”EUROPA 2000”
Cilj
 Osvještavanje uloge političkih stranaka u razvoju civilnog društva
 Motiviranje mladih za aktivno razmišljanje i djelovanje u demokratizaciji društva
Vrijeme trajanja
90 minuta
Veličina grupe
10 +
Ledolomac “Intervjui”
Sudionici su podijeljeni u parove. Jedan sudionik je “A”, a drugi “B”. “A” intervjuira “B” u tri minute
i treba doznati sljedeće informacije:
 ime
 osobni podaci (obitelj, kultura, interesi, itd)
 jednu stvar iz njegove kulture na koju je naročito ponosan
 jednu stvar iz njegove kulture zbog koje osjeće da ga drugi ne razumiju
 što osjeća da danas pridonosi najvećim pritiscima u Europi i zašto
Nakon što prođu tri minute parovi se zamjene. Kada su se predstavili jedan drugome, predstavljaju
jedan drugoga grupi. Vrlo kratko, svaki partner treba reći ime svog partnera i informacije koje je
doznao od njega tijekom intervjua.
Diskusija
Jesu li sudionici uživali u aktivnostima?

Je li lako razmišljati o tome kako drugi opažaju tvoju kulturu? Zašto da ili zašto ne?
Zašto dolazi do nesporazuma između različitih kultura?
Cilj ljetnog obrazovanje je okupiti grupu različitih Europljana kako bi izmjenili iskustva i poglede o
Europi danas: nedostaci komunističkog režima, restrukturiranje, ksenofobija i kulturne razlike,
integracija od istočne do zapadne Europe, europska sigurnost. Današnja radionica će istražiti mnoga
područja, uključujući multikulturalizam, demokraciju i političke procese i poglede na kreiranje
ujedinjene Europe.
Glavna aktivnost “Kreiranje političkih stranaka”

Sudionici su podijeljeni u 4 – 5 grupa. Jedna grupa će predstavljati glasače. Ostale grupe predstavljaju
različite političke stranke. Svaka politička stranka treba zajednički izabrati:
 tip političke stranke (konzervativna, laburisti, komunisti, socijalisti itd)
 što partija zastupa/glavne ideje
 moto partije
 ciljevi za ujedinjenje i mirotovorstvo u Europi
 kako će ciljevi biti predstavljeni/plan akcije
 kandidati
 sistem (diktatura, parlamentarna demokracija, itd)
Kandidati se trebaju pripremiti za glasovanje.
80
Grupa glasača će:

 postaviti pitanja za kandidate
 odrediti koje su informacije neophodne za glasače
 saslušati prezentaciju stranaka.
Glasači trebaju predstavljati različite slojeve društva. To će napraviti tako da će odabrati jedan od
papira na kojem će pisati uloge. Npr: siromašan seljak, svećenik, zemljoposjednik, svjetski biznismen,
student itd.
Predstavljanje političkih stranaka

Svaka stranka treba prezentirati svoj program, svaki kandidat treba biti dostupan biračima. Nakon što
je završena kampanja glasači mogu kandidatima postavljati pitanja u vezi njihovih ciljeva.
Glasovanje
Glasači mogu glasovati za kandidate nakon što vide/čuju predizbornu kampanju. Glasovanje je tajno.
Rezultati su javni.
Diskusija
Kako su se sudionici osjećali u procesu?
Je li teško raditi s drugim ljudima u sličnim situacijama?
Što je teško prilikom predstavljanja političke stranke? Jesu li sklapali kompromise? Kako?
Je li najbolja stranka bila usmjerena na ljude? Objasni.
Koja je realistična situacija u našem društvu? Jesli li osjetio što je demokracija?
Tko je izašao iz političkog procesa? Što mogu biti koristi od demokracije?
Usporedi s obzirom na ekonomsku situaciju, zaštitu ljudskih prava (edukacija, ljudska prava,
domaćinstva) neke sisteme?
Koliko su ljudi uključeni u demokratske procese?
Što je glasaču najvažnije u njegovoj ulozi?
81
RADIONICE O LJUDSKIM PRAVIMA
1. RADIONICA
“DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA”
Cilj
 upoznavanje s osnovnim pojmovima i razmišljanjima o ljudskim pravima
Vrijeme
90 minuta
Veličina grupe
12 +
Priprema
Za svakog sudionika isprintati tekst Opće deklaracije o ljudskim pravima
Ledolomac – po izboru
Uputa za 1. aktivnost
1. Podijelite sudionike u 4 grupe. Dajte svakom sudioniku tekst Opće deklaracije o ljudskim
pravima.
2. Grupi br. 1 dodijelite prvih 15 članaka Deklaracije i recite im da ih dobro prouče. Nakon toga
trebaju izabrati jedan članak i za njega smisliti kratki skeč koji će kasnije izvesti pred ostatkom
grupe.
3. Grupi br. 2 isto dodijelite prvih 15 članaka ali oni trebaju prikazati kršenje jednog od članaka o
ljudskim pravima.
4. Grupama br. 3 i 4 dodijelite članke od 16-30 i dajte im istu uputu kao i prvim dvjema. (za ovaj dio
imaju 20 minuta).
5. Kada su se svi dogovorili i uvježbali svoje uloge, pozovite grupe i odredite dio sobe koji će
predstavljati pozornicu. Neka grupe jedna po jedna izvedu svoj skeč, a ostatak grupe neka pokuša
pogoditi koji članak Deklaracije je grupa odglumila.
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati? Kako ste se dogovorili oko skeča?
Da li je netko preuzeo inicijativu? Kako ste podijelili uloge?
Da li je gledateljima bilo teško pogoditi o kojem se članku radi? Da li je bilo lakše prepoznati
poštivanje ili kršenje ljudskih prava?
Kako je sa stvarnim životom? Možete li prepoznati situacije kada netko poštuje ili krši ljudska prava?
Uputa za 2. aktivnost
Barometar stavova (sama tehnika detaljnije je objašnjena u poglavlju o tehnikama rada)
1. Recite sudionicima da zamisle liniju po sredini sobe koja dijeli sobu na dva dijela. Desna strana je
DA, a lijeva strana je NE. Sama linija predstavlja NISAM SIGURAN.
2. Recite im da ćete redom čitati tvrdnje a od njih se očekuje da zauzmu stav prema pročitanoj
tvrdnji i da ga nakon toga argumentiraju..
3. Prijedlog tvrdnji:
- Sva bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima! (Kome je lakše upisati željenu
školu-bogatima ili siromašnima? Što je sa djecom rođenom u zatvorskim bolnicama?)
- Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u privatni život, obitelj i dom! ( Što je sa
miješanjem ako se sumnja da je dijete ili neki drugi član obitelji zlostavljan? Što mislite o
prisluškivanju telefonskih linija?)
- Građani mogu utjecati na državnu vlast! (Sudjeluju li svi građani Hrvatske u upravljanju?)
82
- Svatko ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad! ( Je li to u praksi tako? Postoji li razlika
između muškaraca i žena? Postoje li razlike u različitim regijama Hrvatske? Svijeta?
- Roditelji imaju pravo prednosti u izboru obrazovanja za svoju djecu!
Slijedi diskusija o tome kako je bilo sudjelovati, je li bilo nekih iznenađenja u stavovima, je li netko
promijenio stav koji je zastupao na početku…
2. RADIONICA
“RAZGLEDNICE O LJUDSKIM PRAVIMA”
Cilj
 potaknuti sudionike na razmišljanje o ljudskim pravima i načinima na koji ih percipiramo
Vrijeme
60 minuta
Veličina grupe
10 +
Priprema
Razglednice o ljudskim pravima mogu se nabaviti besplatno ako se obratite na sljedeću adresu:
Human Rights Information Centre,
Council of Europe,
67075 STRASBOURG CEDEX
FRANCE
Telephone: ++33(0)3 88 41 20 24
Fax: ++33(0)3 88 41 27 04
Email: HumanRights.Info@coe.fr
Internet: http//www.dhdirhr.coe.fr
Ledolomac
Neka svaki sudionik kaže bar jedno pravo za koje misli ili osjeća da je njemu ili njegovom poznaniku
bilo ugroženo.
Glavna aktivnost
1. Podijelite sudionike na dvije, četiri ili osam manjih grupa (ovisno o broju sudionika).
2. Podijelite po 4 različite razglednice grupama, ali tako da vam po dvije grupe imaju iste
razglednice kako biste kasnije mogli uspoređivati njihova razmišljanja (npr. ako imate četiri grupe
– 1. i 2. grupa će dobiti iste razglednice, a 3. i 4. grupa iste, ali različite od prve dvije grupe).
3. Zatražite od sudionika po grupama da pokušaju pogoditi koje ljudsko pravo predstavlja određena
razglednica. Svatko će imati svoje mišljenje, pa bi se trebali dogovoriti unutar grupe za zajednički
stav. Neka zapišu za svaku razglednicu rješenje.
4. Kada grupe završe rad, pozovite ih da predstave rješenja ostalim grupama. Posebno obratite
pažnju na uspoređivanje istih razglednica koje su imale grupe tj. koliko su im rješenja slična,
odnosno različita.
5. Kada su sve grupe rekle svoja rješenja, podijelite svakoj grupi razglednicu sa klavirom koja ne
predstavlja niti jedno pravo. Prvo im dajte u zadatak da probaju pogoditi o kojem je pravu riječ ali
im onda recite da ta razglednica ne predstavlja niti jedno pravo i da je njihov zadatak da po
grupama smisle neko novo pravo koje bi ta razglednica mogla predstavljati.
6. Kada završe s radom, pozovite ih da predstave nova prava koja su smislili.
83
Napomena: Bilo bi dobro razglednice kopirati u boji na papir formata A4 jer će tako slike biti
veće,a rad zanimljiviji. Svaka razglednica na poleđini ima i svoj naslov pa kopiranjem možete
izbjeći da vam sudionici vide rješenje.
Objasnite sudionicima da se njihovo rješenje za razglednicu s klavirom može poslati u Vijeće
Europe gdje će biti razmotreno za uvrštavanje u Deklaraciju o ljudskim pravima.
Diskusija
Je li bilo teško odrediti koje ljudsko pravo predstavljaju razglednice?
Kako ste se dogovorili unutar grupe?
Je li bilo sličnosti među grupama koje su imale iste razglednice?
Kako je bilo smišljati sasvim novo ljudsko pravo na temu razglednice s klavirom?
Koliko nam se poimanja ljudskih prava podudaraju ili razlikuju?
Kako biste vi slikovno prikazali ljudska prava?
Koja su ljudska prava vama najvažnija?
Ovdje je trenutak da sudionke upitate koliko su upoznati sa radom Vijeća Europe i Europskim sudom
za ljudska prava! Objasnite im koja je funkcija tih institucija.
Završna aktivnost po izboru
3. RADIONICA
“DRŽAVA LJUDSKIH PRAVA”
Cilj
 Poticanje sudionika na razmišljanje o ljudskim pravima
Vrijeme
90 minuta
Veličina grupe
10 +
Ledolomac po izboru
Glavna aktivnost
1. Podijelite sudionike u nekoliko manjih grupa. Dajte svakoj grupi papir formata B2 i markere.
2. Svaka grupa ima zadatak zamisliti da živi na otoku i da njihov otok predstavlja državu. Stanovnici
te države odlučili su napisati Deklaraciju o ljudskim pravima kako bi se osjećali sigurnije.
3. Svaka grupa mora zajednički smisliti 10 – 15 ljudskih prava kojih se stanovnici trebaju
pridržavati. Isto tako svaka grupa bi se trebala dogovoriti koje su posljedice za one pojedince ili
grupe koji se ne pridržavaju tih ljudskih prava.
Ako žele, grupe mogu smisliti i ime svojoj državi.
4. Kada su grupe završile s radom pozovite ih da predstave svoju državu.
84
Diskusija
Opišite kako je tekao proces kreiranja prava!
Da li je proces tekao demokratično ili je netko preuzeo ulogu vođe?
Da li je bilo nekih konflikata ili neslaganja oko kreiranja prava?
Što je zajedničko državama?
Koliko su prava realna?
Da li ste se našli u situaciji da netko ugrožava vaša ljudska prava?
Kako ste se osjećali, što ste mislili, poduzeli?
Da li ste se našli u situaciji da vi ugrožavate nečija prava?
Kako ste se osjećali, što ste mislili?
Da li mislite da su prava čovjeka samo mrtvo slovo na papiru?
Da li je i u kojim situacijama pravedno oduzeti nekome njegovo pravo?
Što je sa zločincima i smrtnom kaznom?
Da li se u tzv. Zapadnim zemljama prava više ili manje poštuju?
Što možete poduzeti ako vam netko krši ljudska prava?
Da li postoje neke skupine/pojedinci u našem društvu za koje smatrate da su im prava ugrožena?
Završena aktivnost
Neka svaki sudionik kaže što je spreman “pokloniti” Svijetu kako bi se ljudska prava što više
poštivala.
85
PRIMJERI CJELODNEVNIH RADIONICA

1. RADIONICA O KOMUNIKACIJI
9,00 - 9,10 - Predstavljanje voditeljica

9,10 - 9,40 - Upoznavanje u parovima (Portret: ime i prezime, godine, čime
se bavi, koja dječja igračka bi volio biti, što te čini sretnim +
nacrtati portret)
9,40 - 9,50 - Pantomima u liniji - 2x5 min
9,50 - 10,10 - samoprocjena komunikacijskih vještina
10,10 - 10,30 - diskusija na samoprocjenu
10,30 - 10,50 PAUZA
10,50 - 11,00 - igra "Otvoreno-zatvoreno"

11,00 - 11,30 - Značenje komunikacije - teorijski dio
11,30 - 11,55 - "Čidemaf" - 10 min za nacrtati
- 15 min za prikazivanje u grupi
11,55 - 12,10 - Povratna informacija - teorija
12,10 - 12,55 - Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija - vježba
12,55 - 13,00 - Pješčana oluja
13,00 - 14,00 PAUZA
14,00 -14,30 - Komunikacijske uloge - diskusija u krugu 2x15 min

(unutarnji krug ima uloge, a vanjski su promatrači)
 Treba li testirati lijekove na životinjama
 Da li je eutanazija opravdana i ako je, u kojim slučajevima
14,30 - 14,45 - Proanalizirati u parovima
14,45 - 15,05 - Iznošenje zaključaka u velikoj grupi
15,05 - 15,30 - Diskusija
15,30 - 15,50 - Dvostruka komunikacija i komunikacijske uloge - teorija
15,50 - 16,00 - Igra "Yin - Yang"
16,00 - 16,20 PAUZA
16,20 - 16,30 - Kipari i glina - 2x5 min

16,30 - 16,40 - Diskusija
16,40 - 17,00 - Vraćanje na portrete - pisanje poruka o načinima komuniciranja,
u krug uz glazbu
17,00 - 17,20 - Evaluacija - pismena
17,20 - 17,30 - Evaluacija - neverbalna poruka
17,30 - 17,45 - Završna riječ
17,45 - 18,00 - Igra "Draga ti znaš da te ja volim"
86
2. RADIONICA O INTERKULTURALNOSTI
9,15 - 9,30 Upoznavanje - ime + dvije grupe kojima pripadam

9,30 - 10,30 Prvi dojam - Slike 30 minuta
- pročitati 10 minuta
- diskusija 20 minuta
10,30 - 10,50 PAUZA
10,50 - 10,55 Igra "Životinjsko carstvo"

10,55 - 12,00 Identitet - Brainstorming 5 minuta
- Teorija + luk 10 minuta
- rad u malim grupama 30 minuta
- diskusija 20 minuta
12,00 - 12,45 Euro-vlak a la carte

12,45 - 13,05 Teorija o predrasudama
13,05 - 13,10 Igra "Lopoči"
13,10 - 14,10 PAUZA
14,10 - 14,40 XYZ

14,40 - 14,55 Brainstorming + teorija o kulturi (santa leda)
14,55 - 16,05 Otok - 20 minuta za dogovor o kulturi
20 minuta za sretanje kultura
25 minuta diskusija
16,05 - 16,20 Teorija o utjecaju kultura
16,20 - 16,40 PAUZA
16,40 - 16,55 Slika EU - rad u malim grupama

16,55 - 17,20 Diskusija "Treba li se bojati EU"
17,20 - 17,30 Usmena evaluacija
17,30 - 17,50 Pismena evaluacija
17,50 - 18,00 Igra "Čvor"
87
PRIJEDLOG TEMA ZA PROGRAM OSNAŽIVANJA MLADIH
1. Predrasude
2. Diskriminacija
3. Nenasilna komunikacija - Vještine aktivnog slušanja
- Dvostruka komunikacija
- Komunikacijske uloge
- Suradnja ili kooperacija
- Surađujemo, ali ne pričamo
4. Rješavanje sukoba - Promatranje sukoba
- Izvori sukoba
- Različiti načini reagiranja na sukob
- Umijeće uspješnog rješavanja sukoba
- Strategija suradnje u rješavanju sukoba
- Sukobi i povreda ljudskih prava
5. Civilno društvo - Demokracija
- Ljudska prava
- Sudjelovanje mladih u životu zajednice
- Subkulture mladih
- Utjecaj medija na život mladih
6. Odnosi među spolovima - Razumijevanje među spolovima
- Odabir partnera
- Umijeće ljubavi
88
LITERATURA O MEĐUNARODNIM LJUDSKIM PRAVIMA
Povelja UN
- Konferencija u San Franciscu i ljudska prava
Međunarodna povelja o ljudskim pravima

- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
- Međunarodni paktovi o ljudskim pravima
- Pakt o građanskim i političkim pravima Fakultativni protokol paktu o građanskim i političkim
pravima
- Drugi fakultativni protokol Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima
- Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
Drugi glavni ugovori UN o ljudskim pravima

- Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida
- Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
- Međunarodna konvencija o uklanjanju i kažnjavanju zločina apartheida
- Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena
- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka
- Konvencija o pravima djeteta
89
EVALUACIJA
EVALUACIJA ZA PROJEKT OSNAŽIVANJA U SREDNJIM ŠKOLAMA
1. Procijenite korisnost vještina i znanja pruženih tijekom interaktivnih radionica (zaokružite jednu
od ponuđenih mogućnosti)
a) vrlo korisno
b) korisno
c) nije bilo korisno
2. Koja radionica/tema vam je bila najkorisnija?
3. O kojim radionicama/temama biste željeli više znati?
4. Jeste li zadovoljni načinom vođenja radionica od strane voditelja? (zaokružite jednu od ponuđenih
mogućnosti)
a) da, vrlo dobro

b) da, tijekom većeg dijela rada
c) teško je reći
d) ne
5. Procijenite mogućnosti za izmjenu ideja i iskustava među sudionicima (zaokružite jednu od

ponuđenih mogućnosti)
a) bilo je puno mogućnosti

b) bilo je dovoljno mogućnosti
c) bilo je premalo mogućnosti
6. Je li bilo prilike za aktivno sudjelovanje tijekom rada (zaokružite jednu od ponuđenih mogućnosti)
a) da, jako puno

b) ponekad
c) ne
7. Koje promjene i preporuke za unapređenje rada predlažete voditeljima?
8. Koji su vaši opći dojmovi (procjena) radionica kojima ste prisustvovali?
90
9. Koliko ste zadovoljni pripremom socijalnih akcija? (zaokružite jednu od ponuđenih mogućnosti)
a) vrlo zadovoljan
b) zadovoljan
c) ni zadovoljan, ni nezadovoljan
d) nezadovoljan
10. Koliko ste zadovoljni izvedbom socijalnih akcija? (zaokružite jednu od ponuđenih mogućnosti)
a) vrlo zadovoljan
b) zadovoljan
c) ni zadovoljan, ni nezadovoljan
d) nezadovoljan
11. Koji su vaši prijedlozi za buduće socijalne akcije?
91
EVALUACIJA CJELODNEVNE RADIONICE
RADIONICA O KOMUNIKACIJI
IME I PREZIME: ………………………………………….. (možeš ostati anoniman ako će odgovori

biti iskreniji)
1. Što ti se na radionici najviše svidjelo? Objasni zašto!
2. Što ti se od radionice učinilo najkorisnijim za tvoj budući rad?
3. Što ti se nije svidjelo? Objasni zašto!
4. Da li je radionica ispunila tvoja očekivanja? Zašto da/ne?
5. Da li je nešto nedostajalo? Što?
6. Molimo te da na sljedećoj skali procijeniš pojedine dijelove radionice (1 = vrlo loše , 5 = odlično)
 Upoznavanje u parovima 1 2 3 4 5
 Samoprocjena komunikacijskih vještina 1 2 3 4 5
 Teorija o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji 1 2 3 4 5
 Čidemaf 1 2 3 4 5
 Povratna informacija 1 2 3 4 5
 Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija 1 2 3 4 5
 Komunikacijske uloge (vježba) 1 2 3 4 5
92
 Komunikacijske uloge (teorija) 1 2 3 4 5
 Pješčana oluja 1 2 3 4 5
 Otvoreno-zatvoreno 1 2 3 4 5
 Pantomima 1 2 3 4 5
 Yin – Yang 1 2 3 4 5
 Kipari i glina 1 2 3 4 5
7. Da li si zadovoljan sa svojim sudjelovanjem i doprinosom radionici? Zašto?
Komentar voditeljima!!!
Ime voditelja
Ime voditelja
Nacrtaj simbol koji izražava tvoj doživljaj radionice o komunikaciji!
93
LITERATURA
- Ajduković, M. i Pečnik, N.: Nenasilno rješavanje sukoba, Alines, Zagreb, 1993
- Bunčić, K., Ivković, Đ., Janković, J. i Penava, A.: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994
- Council of Europe, Youth Directorate: All diferent – all equal, education pack, Strasbourg, 1995
- Global Kids, INC. in Croatia: Program/Workshop Guide, New York, 1997
- Pregrad, J. (ur.): Stres, trauma i oporavak, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 1996
- Uzelac, M., Bognar, L., Bagić, A.,; Budimo prijatelji: priručnik odgoja za nenasilje i suradnju:
pedagoške radionice za djecu od 6 do 14 godina, Mali korak – Centar za kulturu mira i nenasilja,
Zagreb, 1997
- 125 igara, edicija – RT- YU - 1989
94
TUZLA WAVE 2000
Tuzla Wave 2000 održao se od 25. do 30. kolovoza 2000 u, pogađate, Tuzli.To je bio festival
mladih pod sloganom “Let’s share our differences” sa svrhom upoznavanja mladih sa
kulturama drugih naroda. Domaćini su nam organizirali predavanja i radionice na teme
“Umjetnost i kultura kao sredstvo u borbi protiv socijalne isključenosti”, “Narkomanija” i
“Solidarna ekonomija”.Također smo imali i organizirana razgledavanja grada, te razne
koncerte koji su nam bili nagrada za trud i naporan rad.
No dosta sa službenim dijelom. Red bi bio da napišem kako je to zapravo bilo u Tuzli. Nas
tri neustrašive, Milena (naša “voditeljica”), Merita Berisha (neki je možda znaju kao bivšu
maturanticu naše škole) i moja malenkost uputile smo se pune nade i očekivanja u Tuzlu. No,
već na samom početku putovanja shvatile smo da stvari i neće biti baš onakve kakvim smo ih
mi zamislile. Naime, ne postoji autobusna linija Zagreb-Orašje-Tuzla kao što je pisalo na
našim kartama, već Zagreb-Orašje-Vi mahnite, Mi stajemo-Tuzla, tako da vam za putovanje
osim mnogo vremena treba i još više živaca.
Kad smo stigle do svog odredišta dočekala nas je grupa džepara, “specifičan” miris Tuzle i
malena skautkinja koja nas je odvela do elektrotehničke škole gdje je bila “baza” cijelog
Festivala. Neugodno smo se iznenadile kad su nam priopćili da ćemo u Studentski dom, našu
luksuznu “Vilu Propuh”, moći ući za 6-7 sati jer još nisu pripremili sobe za sve sudionike.
Odlučile smo to vrijeme ubiti razgledavanjem Tuzle. Zahvaljujući Meritinoj sposobnosti
snalaženja u otvorenom prostoru uspjele smo saznati gdje je Korzo, pošta, gdje se jedu
najbolji čevapčići i džigerice u gradu, te koji dio grada odiše “najposebnijim” miomirisom.
Nagradile smo se piknikom usred velikog stambenog kompleksa gdje smo odmah postale
predmet interesa predpubertetske bande na BMX-ima.
Nakon poslijepodneva provedenog na “svježem” zraku krenule smo prema luksuznom
smještaju.Tada smo otkrile toliko lijepih novih spoznaja da smo bile na rubu živčanog sloma.
Prvo su nas obavjestili da je u Tuzli redukcija vode, tj. vode vode ima od 5 do 8 ujutro i od
15 do 19 popodne, a dnevni raspored nam je bio tako pažljivo isplaniran da nam je vodu kako
teče iz pipe bilo gotovo i nemoguće vidjeti.Ta nas je činjenica primorala da otkrijemo sve
blagodati osvježavajućih maramica i vrtoglavo im podignemo cijenu na crnom tržištu.
Drugi šok nam je bio sam izgled naše sobe. Preskromni inventar se sastojao od prastarih,
željeznih i hrđavih kreveta na kat, tako da je bilo ravno nemogućoj misiji popeti se na krevet,
pritom se ne zaprljati , ostati živ i ne ubiti nekoga. Nadalje, tu je bio i jedan stolić koji može
imati i ulogu stolice, te veliki pisaći stol obljepljen “Hot babes” sličicama koje su izazivale
osmjeh svih muških posjetitelja naše sobe.
A pogled…..Taj romantičan pogled se može usporediti samo sa pogledom na Seinu u Parizu.
Mogli ste uživati gledajući mostić “Prođi-ako-se-usudiš”, ili rijeku Jalu koja nas je potakla da
razvijemo novi oblik hamletskog pitnja, “Otvoriti ili ne otvoriti prozor, pitanje je sad”. Naime,
ako bi otvorile prozor, soba bi nam se ispunila svom tom “ljepotom” rijeke Jale, a ako bi ga
zatvorile, u sobi bi bilo izrazito vruće i zagušljivo (mislim da i ne morate pitati od čega).
Sada najbolji dio naše vile – kupaonica. Kupaonica, koja zapravo i nije imala tu svrhu, je
izgledala kao da već stoljećima nije vidjela WC Sanitar ili neko drugo sredstvo za čišćenje.
Wc školjka i prazni kotlić, tuš kojem doslovno padaju dijelovi, te nešto što je možda davno
bilo ogledalo, davali su posebnu ljupkost kupaonici. No, i u kupaonici su mogla boraviti živa
bića. Dokaz su nam bili Mirsad i njegova braća, naši ljubimci žohari. No ni njihov život nije
završio slavno. Mirsadova braća (a možda i sestre) su bila okrutno prignječena “Nogom
Pravde” a Mirsad se, ne biste vjerovati, utopio u onom kratkom razdoblju kada smo imali
vode.
Sljedeće veliko iznenađenje doživjele smo u studentskoj menzi. Mi smo, naime, očekivale
da ćemo dobiti hranu, no ni dan danas nismo sigurne što smo to zapravo pojele. Za piće nam
95
je bila poslužena voda sumnjivog podrijetla i kompot sa dlakavim šljivama, čemu se ja nikako
nisam mogla načuditi.
Radni dio festivala je bio izazito zanimljiv. Radionice i predavanja su bili jako dobro
osmišljeni što nam je omogućilo da proširimo nove vidike. Ja bih posebno istaknula najdraži
dio radionice na temu “Solidarna ekonomija” (ako netko zna značenje ovog pojma , neka se
javi jer slijedi bogata nagrada) kada su se gospodin iz Italije i gospođa iz Francuske stali
prepirati zašto je urod meda i sira u kampu Doboj-Istok bio manji od očekivanog.
No nije sve bilo tako crno. Ljudi u Tuzli (i Sarajevu) su izrazito ljubazni, čak toliko da se
zapitate da li vam žele biti prijatelji ili zapravo žele vaš novčanik. (Ne)Ugodno nas je
iznenadilo što mladi jako drže do svog izgleda tako da smo se mi osjećale poput zalutalih
siročića u svoj toj gomili ušminkanih lica.
Navečer je društveni život cvao. Svake večeri su bili organizirani koncerti u čast sudonika
Festivala (ne znate kako to podiže ego). Prvu večer su nastupali rastafarijanci što je potaklo
Meritu i mene na malo “drugačiji” ples i sramoćenje Milene. Drugu večer je bio organiziran
techno party, ali mi smo bile preumorne od posjeta Sarajevu da «hopcamo» sa ostalima.
Uostalom, valjalo je sačuvati snagu i za treću večer, za “Noć kraljica”, ni manje ni više, za
koncert Vanne i Doris. Iznenadile smo same sebe kakve samo pjesme znamo pjevati. Ima
samo jedna mrlja na dosjeu zabave u Tuzli. Tamo svi kafići, pa čak i disko prestaju raditi oko
23 sata, što je bilo malo razočaravajuće, ali i prebrodivo jer su tada započinjali tulumi po
studentskim sobama.
Još jedna stvar nas se posebno dojmila. Premda sam se ja nabruslia na opaki shopping,
ostala sam relativno kratkih rukava, ali potpuno zadovoljna jer sam nakupovala puno CD-a
koji su tamo po smješno niskim cijenama, te sa ogromnom čakijom i frulicom , kojom sam
mučila sve oko sebe. Cigarete su također jako, jako, jeftine, ali to naravno ne znamo iz
vlastitog iskustva, nego smo čule od drugih sudionika.
Kada smo sjele u autobus koji nas je vozio prema Zagrebu, shvatile smo da smo novi
znanstveni fenomen u preživljavanju u nemogućim uvjetima. No tada smo se sjetile i svih
super stvari koje su se događale u Tuzli. Sudionici Festivala su bili super: mladi (dobro, ne
baš svi), otkačeni i ono najvažnije, željni zabave, u čemu su naše cimerice iz Osijeka
nedostižno pobjeđivale sve nas ostale. Ne mogu vam opisati kako je dobar osjećaj kada
tulumarite sa multiprakticima (to vam ne mogu objasniti ovim putem) iz Burkine Faso, rasta-
manima iz Francuske, Zlatkom – Makedoncem koji je doslovno dijete cvijeća, i njegovom
ekipom, Armanom s Cipra koji je sada negdje u Londonu, i stotinama drugih ljudi.To nas je
navelo da i sljedeće godine idemo na Tuzla Wave u još većem broju, još luđe, još otakčenije, i
sa još više osvježavajućih maramica.
Marija Zoretić, 3.B
96

Slagalica Radionice

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slagalica Radionice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vesna Kajiš

Ilustracija naslovne strane:

Uredili i grafički obradili:

CIP – Katalogizacija u publikaciji

UDK 364.65-053.6 (035)

1.Medić, Milena. – I. Grupni

Izradu ovog priručnika financijski je omogućio Forum za slobodu odgoja.

Na kraju, željele bismo se zahvaliti:

 Osnaživanje mladih za aktivno, konstruktivno, kreativno i odgovorno djelovanje u društvu

Rezultati programaa će se vrednovati prema sljedećim kriterijima:

Tijekom prvog susreta sa sudionicima voditelj/facilitator se treba predstaviti (ime, obrazovanje),

 Prihvatiti različita mišljenja

 Samo jedna osoba priča.

Zagrijavanje ili ledolomac

Zagrijavanje služi za pripremanje sudionika za radionicu, omogućava im da dođu u središte sadržaja i

Kreiran je tako da se dobije povratna informacija od grupe o njihovim iskustvima u sudjelovanju u

1. Budite upoznati sa sudionicima (polaznici grupe)

 Zašto vas je ta grupa tražila da vodite (facilitirate) radionicu?

Facilitator/voditelj mora unaprijed poznavati potrebe grupe i planirati radionicu s odgovarajućim

3. Pripremljenost prostorije/prostora gdje će se radionica odvijati

4. Tehnike za efektivniji govor (prezentaciju)

 Održite kontakt očima s publikom/sudionicima

 Pokret može govoriti jasnije nego riječi

- nervozno kretanje s jedne strane prostora na drugu

NEKOLIKO SAVJETA ZA JAVNE NASTUPE

1. Održavajte kontakt očima sa sudionicima grupe/publikom. Pokušajte gledati u različite sudionike u

VODITELJEV/FACILITATOROV KONTROLNI POPIS

Vješt voditelj/facilitator poštivat će sljedeća pravila:

2) Budite neutralni i objektivni

6) Koristite otvorena pitanja

Korištenje otvorenih pitanja održavat će razgovor zanimljivim, promjenjivim i informativnim. Takva

7) Budite na temi/ostanite fokusirani

Zadržavanje na temi pomoći će voditeljima/facilitatorima i/ili sudionicima da bolje analiziraju sve

10) Koristite pitanja o osjećajima

- Postavljajte pitanja koja potiču ozbiljnije diskusije i osobna iskustva o temi.

NEKA UOBIČAJENA PITANJA

Kako voditi diskusiju?

Kako voditi brainstorming?

Kako provesti brainstorming, igranje uloga i diskusiju po pravilima?

Što da radim ako sudionici ne žele pričati?

Što ako je previše diskusije?

Što ako me sudionici pitaju pitanja na koja ne mogu odgovoriti?

NEKE OD POZNATIJIH TEHNIKA ZA RAD U GRUPI

BRAINSTORMING (OLUJA IDEJA)

“Oluja ideja” (brainstorming) najpoznatija je grupna tehnika poticanja kreativnog mišljenja.

Veliki papir i olovka ili školska ploča i kreda.

Varijabilno, ovisi o veličini grupe i problemu na kojem se radi.

 Udarili su te dok si čekao hranu u studentskom restoranu.

 Osumnjičen si da si nešto uprljao.

2. Voditelj/facilitator izabere koja će se situacija odglumiti i traži dobrovoljce među sudionicima.

Tijekom diskusije možete koristiti sljedeća pitanja:

Naglasak će biti usmjeren na svladavanje sljedećih vještina:

Primjer: Za pisanje na temu “Kina”, napišite na ploču:

 Kako vam se svidjela aktivnost?

 Kako je izgledala vaša vizija?

1. Postavite znakove SLAŽEM SE i NE SLAŽEM SE na suprotne strane prostorije, a znak NISAM

3. Voditelj/facilitator poziva sudionike da objasne zašto se slažu odnosno ne slažu s pročitanom

 Što mislite o ovoj aktivnosti?

KREIRANJE I PROVOĐENJE PLANA ZA AKCIJU

Websterov novi sveučilišni riječnik definira glagol "planirati" kao:

KOMPONENTE PLANIRANJA PROGRAMA

 PLAN AKCIJE/DJELOVANJA: Specificirati aktivnosti, ideje ili projekte koji će pomoći da

Postavljeni cilj: Što želimo unaprijediti ili postići?