Professional Documents
Culture Documents
Hrvatske Narodne Poslovice PDF
Hrvatske Narodne Poslovice PDF
Hrvatske Narodne Poslovice PDF
Drugo izdanje Hrvatskih narodnih poslovica vam donosi popriličnu kolekciju hrvatskih
poslovica popradenih sa povijesnim slikama Otona Ivekovida. Ovu sam knjigu napisao za
svakog željnog mudrosti i znanja, te za svakog tko poštuje svoju kulturu i za one koji se ne
srame svoje kulture i narodnosti.
Vinodolski zakonik
2
Ako si krojio sad si dokrojio.
Ako je gol, ostaje ipak sokol.
Ako je psu pita u dio pala, tepsia je ipak ostala.
Ako kuda izgori, dug na odžak tvori.
Ako svoj svoga i ne hrani, ali teško onomu, tko ga nema, da ga brani.
Ako je med i sladak, ne valja prste ugrizati.
Ako može biti, živi sa svakim u slozi i ljubavi, a ne živi s nikim u svađi
Ako nije pravi vrač, a ono je bar pogađao.
3
Bez zdravlja nema bogatstva.
Bolesna pitaju, a zdravu daju.
Bolje ništa ne znati, nego kojekako.
Brat mi mio, koje vere bio.
Č
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek snuje, Bog određuje. Oton Ivekovid: Dolazak Hrvata na Jadran
Čime se pametan stidi, time se budala ponosi.
Čovek je bez žene, kao soba bez stčne.
Čovjeku je na suncu toplo, a djetetu kod majke dobro.
Čovek po svetu, kao po pčela po cvčtu.
Čovjek se mora u znoju kupati, da ne gleda iz tuđe ruke.
Čovjek je sam kao dub posječen.
4
Faljene jagode netrebaju sepeta.
Frižak kao doljni žervanj.
5
Il' dažd pada Il' sneg perši, nek se Božja volja verši.
I mi smo kolo vodili i barjak nosili!
I moja bi majka znala pitu pedi!
Istinu traži, pravicu važi.
Išla bi baba u Rim da imade s čim.
Izbirač je slab pogađač.
Iz oka iz boka.
6
Kako tko drobi, onako de i kušat.
Kakvi sam da sam, težko onom čiji sam.
Kersti vuka, a vuk u goru.
Kertina izpod zemlje hodi, pak joj že opet trag nahodi.
Kesi zube ko lisica na šipak.
Ko pokraj pseta legne naplazi se buhah.
Ko se ovcom učini kurjaci ga pojedu.
Ko rukama med meša, onaj prste oblizuje.
Ko svašto za zlo prima, on za družtvo nije.
Ko za tudjora vunom pojde, sam ostrižen kudi dojde.
Koga Bog čuva, onog top negruva.
Koji istinu gudi, s gudalom ga po perstih biju.
Koji me je lani bio, ni danas mi nije mio.
Koji neljubi svoga brata, onog tudja biju vrata.
Koji svojoj kapi dobra nemisli, kako de drugom dobar biti.
Koji tudje kraste vredja, svoje povredjuje.
Koji uzme ženu rad blaga, nameri se na vraga.
Kola nemazana škripe.
Koliko ljudih, toliko dudih.
Komu nije svetovati, onom nije ni pomodi.
Kad Bog daje, ne pita, čiji si sin.
Kovač zato klešte ima, da ruke neopeče.
Kud de iver od panja?
Kud djavo nemože , tamo babu šalje.
Kud puklo da puklo.
Kuga nije u Sremu, neg u našem tremu.
Kume, neuzdaj se u me, nego u se i u svoje kljuse.
Kurjaku u tor put pokazivati.
Ko uči, znade. Ko krade, imade.
7
Malen lončid friško pokipi.
Mari Mara za pudara, kad se grozdja nazobala.
Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba.
Mlad može, a star mora.
Mnogo de mutne vode Orljavom projti.
Mučno se je kadiom nazvati.
Mila majčice, bijela crkvice!
Mekano je krilo materino.
Majka rodila, majka liječila.
Majka bila, majka mila.
Majka: puna su, usta.
Mrav i pčela uče, kako se teče.
Mudroj glavi jedno oko dosta.
8
Nebojša je glavu izgubio.
Nebudi svačija metla.
Necerkni magarče dok trava nenikne.
Nema žita bez kukolja.
Nema zanata bez alata.
Nek se znade čija je kuda masna.
Nema jila, bez dila.
Nemoj biti ljuta da nebudeš žuta, vede budi dobra da ne budeš modra.
Nevjerni Toma.
Nezazvanom gosti mesto za vrati.
Nepusti kusonje na valov.
Nema otčevine bez kerčevine.
Ni Bogu kolača, ni caru arača.
Nije leta bez Gjurgjeva dana, niti brata dok nerodi majka.
Nije plemena bez slavna imena.
Nije se još rodio, koji bi svakom ugodio.
Nit budi med , da te jedu, nit jed da te predu.
Nit gudi, nit gudila traži.
Nije svaki dan Božid.
Nije za guske seno.
Nije za kermaču sedlo.
Nit mi je rod nit pomozi bog.
Ni u tikvi suda, ni u svakom druga.
Nova metla dobro mete.
Nema čovjeka od koga ne bismo mogli nešto naučiti.
Ne čini sve što možeš činiti,nego samo što je pravo, pak se nedeš pokajati.
Ne rugaj se onomu, koga valja požaliti.
Ne niči gdje te ne siju .
Ništa se sa zdravljem pomiješalo nije.
Nije nikakva majstorija među dobrima dobar biti.
Naš zavičaj, naš običaj.
Ne stani siroti na skut, ne deš sebi na sredu.
Ni krvniku, Bože, ne daj.
Ništa se s obrazom nije izmiješalo.
Novo sito i na klinu visi.
9
Od magarca nestvori konja.
Od pruta biva hrast.
Od sve kradje na Božid ni mesa.
Oj nevero nigde te nebilo!
Od čovjeka se ništa nije otelo.
Okolo kere, pa na mala vrata!
Od Boga sve dobro počinje.
Od rečena do stvorena kao od lista do korijena.
Oblači toplo, jedi malo, s mjerom pij, ako hodeš dugo da živiš.
10
Pusti koku u jarak ova de i na slog.
11
Sto misli duga ne plada.
Svija muka kude ne obara, tuđa muka gotovo rasulo.
Sve podaj, a čovještva ne daj.
Sve za obraz, obraza ni za što.
Sirotinjska suza lemeš probija.
Svoj svojega nad jamu vodi, ali opet ne de u jamu da ga turi.
Skladna brada nove dvore grade, a neskladna i stare razgrađuju.
Saka hiža ima križa, a negdo celu cirkvu.
Svakomu svoja majka mila.
Svaka voda s potočidima jaka.
Šilo za ognjilo.
Što bi gori sad je doli, a što bi doli sad je gori.
Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.
Što se babi htilo, to se babi snilo.
Što više, to bolje.
Što trijezan misli, pijan govori.
Što više žrtvuješ svoje ja, to je tvoja ljubav jača i istinitija.
Što je pravo i Bogu je drago.
Što bi valjalo da volovi riču, to jarmovi škripe.
Štogod ljubav, sloga stvori, to se nikad nerazori.
Što je dikla navikla, ko neva je obikla.
Što je sada naopako, bit de nig'da sve jednako.
Što je pravo i Bogu je drago.
Što hasni otcu otcem biti, ako majka sve prebiti.
Što tko miluje, ono mu je i drago.
Štogod nosiš prti, a što jedeš drobi.
Što kuc, to muc. Dioklecijanova palača
12
Težko ovci med kurjaci.
Težko toru, oko koga psi nelaju.
Težko svakom bez svojega.
Terajud lisice iztera kurjaka.
Tko de svem svetu pogaču namesit?
Tko mnogo patio dosta je zapamtio.
Tko na mesec laje, izpast de mu zubi.
Tko nederži brata za brata, on de tudjina za gospodara.
Tko nije zafalan na orahu nije ni na tovaru.
Tko nije za sebe, nije ni za drugog.
Tko se smije u petak, plače u nedelju.
Tko svoje odbacuje, nije ni tuđeg vrijedan.
Tko proti vetru pljuje, popljuvat de se.
Tko zna bolje široko mu polje.
Traži kruva, nad pogačom.
Tuđe ne diraj, a svoje čuvaj.
Tko svoga sluša, teško njemu, a tko nikoga ne sluša, još teže mu.
Tko se sa zlijem druži, on se vazda tuži.
Tko je dobar junak? Dosta ljudi: dobar junak.
Teško drugu bez druga, a slavuju bez luga.
Teško svuda svomu bez svojega.
Tko se tuđemu zlu veseli, neka se svomu nada.
Teško tome, tko sve svoje uživa.
Tko dobro čini, ne de se dovijeka kajati.
Tko ništa ne čini, zlo čini.
Tko radi, izradi; koji se muči, taj i izmuči.
Tko se hvali, sam se kvari, tko se tuži, sam se ruži.
Tko Bogu služi, ima dobra gospodara.
Teško onom, tko se sam savjetuje.
Ivan Mažuranid
Tajnu čuvaj za se, najbolje je.
Tri žene jedna guska, čitav vašar.
13
U more pijesak sipati.
U tuđoj je ruci uvijek vedi komad.
U velikoj vodi hvata se velika riba.
U Boga su pune ruke.
U ratara crne ruke, a bijela pogača.
U tuđemu nije nigda svoga.
U mlađega pogovora nema.
Vrijeme je novac.
Vuk dlaku mijenja, ali dud nikada.
Više se ljudi udavilo u čaši nego u moru.
Veselo sčrce i kudelju prede. Vučedolska golubica
Vidla baba muhu na tornu, a torna ne vidla.
Vidla žaba gde se konji kuju, digla nogu da i nju podkuju.
Vrana vrani nede oči izgrebsti.
Vrag bi i glavu skinuo, al' Bog ni vlasi neda.
Vrijeme rani, al' i ljedi.
Više očiju više vidi, više ruku više uradi.
Vo se veže za rogove, a čovjek za jezik.
Vjeran je drug najbolji brat.
Više je ljudi pomrlo od jela i od pida, nego od gladi i od žeđi.
Više vrijede dva prsta obraza, nego čitav svijet.
Vuci po poruci mesa nejedu.
14
15