1.PUŠENJE I BRAČNI STERILITET?
Pušenje duhana umanjuje plodnost u žena i
muškaraca. Usporedbom s nepušačima rizik
je od neplodnosti uz pušenje 60% viši.
Mjesečni fekunditet para koji puši iznosi tek
8%, što je 3 puta niže nego u mladog para
nepušača (4). Više od 13% ženskih
neplodnosti uzrokovano je pušenjem, a
studije su pokazale kako pušenje dodaje 10
godina na reporoduktivnu dob, što znači da
25-godišnja pušačica ima jednak
reproduktivni potencijal kao 35-godišnja
nepušačica (16). Također, analize su
pokazale kako je u para koji puši, uspjeh
MPO postupaka 50% slabiji, a učestalost
spontanih pobačaja i tubarnih trudnoća
višestruko uvećan.
Pušenje duhana umanjuje plodnost u žena i
muškaraca. Usporedbom s nepušačima rizik
je od neplodnosti uz pušenje 60% viši.
Mjesečni fekunditet para koji puši iznosi tek
8%, što je 3 puta niže nego u mladog para
nepušača (4). Više od 13% ženskih
neplodnosti uzrokovano je pušenjem, a
studije su pokazale kako pušenje dodaje 10
godina na reporoduktivnu dob, što znači da
25-godišnja pušačica ima jednak
reproduktivni potencijal kao 35-godišnja
nepušačica (16). Također, analize su
pokazale kako je u para koji puši, uspjeh
MPO postupaka 50% slabiji, a učestalost
spontanih pobačaja i tubarnih trudnoća
višestruko uvećan.
1.ETIČKI PRINCIPI U ZDRAVSTVENOM
VASPITANJU?
Dužnosti zdravstvenog djelatnika - Pravne
dužnosti: regulirane su zakonom, kršenje
dovodi do sudske odgovornosti - Etične
dužnosti: nisu jasno definirane zakonom.
temelje se na humanosti i pravednosti •
Etička dilema: 2 ili više pravaca ponašanja
opravdavaju se nizom činjenica suprotne
posljedice 4 ključna principa u etičkom
djelovanju: - princip poštivanja individualne
autonomije - princip korisnosti - princip
neškodljivosti - princip jednakosti OSNOVNA
ETIČKA NAČELA: 1. Život je najveća
vrijednost i najveće dobro 2. Činiti dobro, ne
nanositi štetu 3. Načelo istinitosti i
povjerenja 4. Načelo jednakosti i autonomije
5. Načelo prava i obveze svih ljudi 6. Načelo
suradnje i dobrih odnosa među
zdravstvenim radnicima 7. Načelo stalnog
učenja i stručnog usavršavanja.
1-SAVJETI U ORALNOJ HIGIJENI
Higijena zuba i usne šupljine mora biti
sastavni dio redovne tjelesne njege. Masovni
karijes i njegove komplikacije imaju
ogroman medicinski i socijalno-ekonomski
značaj. ZUBI SE UVEČE PERU ZBOG
ZDRAVLJA A UJUTRO ZBOG HIGIJENE! Kod
djece razviti naviku žvakanja, upotrebu
čvrste hrane koja mehanički čisti zube i
sprečava fiksiranje zubnog karijesa. Njega
zuba treba da počne od treće godine života
kada su izrasli mlječni zubi. Najvažnije je
pranje uveče, a pranje ujutro, poslije
doručka, odstranjuje mikroorganizme i
naslage na zubima.Obavezno vršiti ispiranje
usta.Rana briga za zube treba da ih sačuva
do što dulje starosti. Zubni karijes,
parodontopatije su najčešća oboljenja
civilizazovnog čovjeka,
2. PUSENJE I VEGETATIVNI SISTEM
Istraživanja pokazuju da bez obzira koje
cigarete konzumirali, one su višestruko
opasne po zdravlje. U duvanskim
proizvodima nema zdravih supstanci, pa
zdravlju škodi katran, nikotina i
ugljenmonoksid. Supstance iz cigareta ne
utiču samo na pluća, nego na čitav
organizam. Pušenje može dovesti do
različitih zdravstvenih komplikacija, kao i
dugoročnih posljedica na zdravlje. Uticaj
duhana na nervni sistem je evidentan,
trovanje može biti i akutno i hronično a
zabeleženi su i smrtni ishodi. Javlja se
glavobolja, hiperrefleksija, psihomotorni
nemir, napetost, nesanica, slabljenje pažnje,
pamćenja i oskudnost asocijacija. Na
vegetativni sistem nikotin u početku deluje
nadražajno a zatim paralitički. Javljaju se i
smetnje sa vidom, slabi oštrina
iraspoznavnje boja. Centralni nervni sistem-
Jedan od sastojaka duvana je droga za
promjenu raspoloženja koja se naziva
nikotin. Nikotin doseže vaš mozak u samo
nekoliko sekundi i učini da se neko vrijeme
osjećate energično. U toku smanjivanja tog
efekta, osjećate se umorno i više žudite za
cigaretama. Nikotin je uzrok izuzetnog
stvaranje navike, zbog čega ljudi smatraju da
mogu teško prestati pušiti. Povlačenje
nikotina može oslabiti kognitivno
funkcioniranje i učiniti da se osjećate
anksiozno, razdraženo i depresivno. Cigarete
takođe mogu izazvati glavobolje i probleme
sa spavanjem.
2.INTERVJU?
Intervju je usmjeren i metodično vođen
razgovor koji ima unaprijed određeni
cilj.Koristi se u psihologiji, pedagogiji,
sociologiji, pravu, politici, žurnalistici,
medicini, socijalnoj službi itd.Zdravstveni
vaspitač u odnosu na vaspitanika ima
inicijativu, počinje i vodi intervju, a
vaspitanik nosi u sebi nesigurnost,
nepovjerenje, strepnju pa zato treba da mu
se pomogne da iznese svoj problem i
teškoće,a da pri tom ne umanji svoj ugled.
Razgovor zbog toga mora biti nenametljiv,
spontan i da ima prirodan tok. Intervju može
biti zavisno od cilja: informativni jer služi za
prikupljanje informacija i otvoreni usmjereni
ili slobodni koji zahtijeva vještinu, stručnost i
bogato iskustvo vaspitača.Faze intervjua:
Priprema za razgovor – odrediti mjesto i
vrijeme razgovora, prikupiti podatke o
vaspitaniku preko stručnih službi, Početak
razgovora – vaspitanik ne smije da čeka,
treba ga dočekati ljubazno, rukovati se sa
njim, Stvaranje odnosa povjerenja – vaspitač
ne može imati sumnjičav odnos prema
vaspitaniku, Vođenje i usmjeravanje
razgovora – vještina u postavljanju pitanja su
osnovna pretpostavka za dobro vođenje
razgovora
2.TRENING CENTAR?
Pruža se mogućnost da sustavno i
koncentrirano nadograđuju svoja znanja u
skladu sa njihovim potrebama te
karakteristikama njihove djelatnosti.Trening
centri su posebni ciklusi edukacije koji se
provode ciljano tokom cijele godine, a
sastoje se od radionica i seminara, dok su
temama i predavačima prilagođeni
specifičnostima pojedinih skupina
vaspitanika. Temelje se na specijalizaciji
poslovnih znanja i vještina prema
specifičnostima pojedinih djelatnosti, te kao
takvi čine kvalitetnu nadogradnju onih
znanja i vještina koja su potrebna kako bi se
povećala efikasnost i postizanje željenih
ciljeva.
3.ZAKON O PUŠENJU
Zabrana pušenja ograničava paljenje
(izgaranje) duhana na određenim mjestima.
Ovim se Zakonom, u cilju zaštite zdravlja
građana, utvrđuju mjere za smanjenje i
ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda,
štetnih sastojaka cigareta, obvezne oznake
na pakiranjima duhanskih proizvoda,
preventivne mjere protiv pušenja, te nadzor
nad provedbom ovoga Zakona.
Pušenje je zabranjeno u svim odgojnim,
obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, uz
izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela, dok je
zabrana pušenja u kafićima i restoranima
trebala nastupiti nakon roka prilagodbe od
šest mjeseci.Pušenje je u kafićima trebalo
biti dopušteno samo na otvorenim
terasama, dok su vlasnici restorana bili
obvezni osigurati posebnu prostoriju za
pušenje u kojoj ne bi bilo moguće naručiti
hranu ili piće.
Zakonom se zabranjuje svako direktno ili
indirektno oglašavanje cigareta, pušenje
prilikom javnih nastupa li prikazivanja osoba
koje puše na televiziji, od čega su izuzeti
filmski program i umjetnička djela.
Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog
bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih
smrti od koronarne bolesti povezuje se s
pušenjem.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima,
pretežito iz katrana, dokazano je da imaju
kancerogeno djelovanje. Danas se smatra da
je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj
raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne
šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga
mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i
neki oblici leukemije češći su u osoba koje
puše.
3.GRUPNA DISKUSIJA U ZDRAVSTVENOM
VASPITANJU
Osjećaj grupne pripadnosti može se mjeriti
tzv. grupnom kohezijom (snagom kojom
grupa privlači pojedince).
Emocionalni odnosi važan su element koji od
skupine mogu stvoriti grupu. Kada se među
članovima grupe jave određeni osjećaji,
negativni ili pozitivni znak su da se u grupi
razvija emocionalna interakcija.
Rad u maloj grupi okarakteriziran je
grupnom diskusijom, koja se provodi kroz
razmjenu mišljenja i razgovor. Grupna
diskusija mora svim članovima grupe biti
ugodno iskustvo i osigurati im
zadovoljavanje osnovnih socijalnih potreba.
Vrste diskusije su usmjerena (gdje voditelj
grupe grupu usmjeruje nekom cilju) te
slobodna diskusija (čije je obilježje iznošenje
stavova, mišljenja i vrijednosti između svih
članova grupe, tj. članovi se obraćaju jedan
drugome). Poseban oblik rada u maloj grupi
čine klubovi kojise bave zdravstvenim
problemom svojih članova. Ona pomaže
članovima grupe u iznošenju problema i
potiče ih na diskusiju kroz koju oni pomažu
jedan drugome u nalaženju rješenja za
problem u kojem se nalaze
3.SUZBIJANJE STRAHA I ANKSIOZNOSTI
ZBOG ODLASKA ZUBARU
Postoje različiti oblici straha, a pod pojmom
„strah od zubara“ može se razlikovati
:-Dentalna anksioznost je najblaži oblik
straha od zubara kod osoba kada se
spremaju na zahvat koji još nikada nisu
iskusili. Dentalna anksioznost se može izbjeći
ili umanjiti ukoliko stomatolog koji je pun
razumijevanja i strpljenja, pacijentu prije
zahvata pruži informacije o postupcima koji
će se raditi.
-Dentalni strah je reakcija na poznato i
neugodno iskustvo koje se pacijentu već
jednom dogodilo te on misli da će se to
negativno stomatološko iskustvo opet
ponoviti.
Kako bi se izbjegao takav strah, preporuka je
redovito posjećivati stomatologa i prije nego
što se pojavi potreba za stomatološkim
zahvatom.
-Dentalna fobija je oblik straha od zubara
koji je najintenzivniji. Pojavljuje se i kod
djece i kod odraslih osoba. Osobe koje pate
od dentalne fobije izbjegavati će posjet
stomatologu sve dok ne dođe do određene
boli zuba s kojom se više ne mogu nositi te
je odlazak stomatologu nužan. Jedna od
mogućih opcija za takve pacijente je svjesna
sedacija.
4..ETIČKI KODEKS ZDRAVSTVENOG
RADNIKA?
-Zdravstveni radnik mora pomoći svakom
čovjeku.
-Zdravstveni radnik mora provoditi
zdravstvenu njegu i zaštitu bez obzira na
rasu, vjeru ili ateizam, etničko porijeklo,
socijalni ili bračni status, pol i polnu
orijentaciju, zdravstveni status,dob, političku
opredijeljenost ili položaj.
-Zdravstvenu njegu i zaštitu zdravstveni
radnik treba prilagoditi socijalnim,
psihološkim,kulturnim i duhovnim
potrebama čovjeka uključujući i njegove
biološke potrebe.
-Zdravstveni radnik prihvata afirmativne
dužnosti zdravstvene njege, pomažući u
izražavanju osnovnih prava, potreba i
vrijednosti, uključujući i pravo čovjeka da živi
rizično.
-U provođenju zdravstvene njege i zaštite, uz
pristanak oboljelog, odnosno zdravog
čovjeka zdravstveni radnik uključuje i
članove porodice i drustva.
4.PUŠENJE I SPERMATOGENESA/ OOGENESA
Pušenje može smanjiti proizvodnju
spermatozoida i smanjiti libido, uništava
DNA spermatozoida, a oštećeni genetski
materijal može se prenijeti na dijete. Žene
su izložene velikom riziku od neplodnosti,
pogotovo ako puše više od 20 cigareta
dnevno ili su počele pušiti u ranoj mladosti.
Pušenje može štetno djelovati na razvoj
jajašca u jajnicima, smanjiti lučenje
estrogena, što može dovesti i do rane
menopauze.
Negativni učinci pušenja duhana na plodnost
kod žena: oštećenje oocita, inhibicija
aromataze,antiestrogenski učinak, dok od
muškaraca dolazi do manjeg volumena
ejakulata, niža koncentracija sperija, više
abnormalnih spermija, oštećenje DNK
spermija
4. 12 STILOVA ŽIVOTA PUTEM KOJIH
MOŽEMO KONTROLISATI SVOJE ZDRAVLJE
(BARATH)BURT
1. stilovi suočavanja (coping style): načini na
koje osoba rješava problemež
2. stilovi druženja i komunikacije (relating
style): način na koji osoba pokušava
prebroditi osjećaj usamljenosti, steći
priznanje, vrijednost i potrebu drugih za
njom
3. stilovi odlučivanja (decision-making
style): kako osoba bira između više
alternativnih rješenja, dali odluke donosi
sama ili prepušta drugima da donose odluke
za nju
5.PUŠENJE I PROMJENA KRVNE SLIKE?
Pušenje negativno utječe na mnoge
pokazatelje zgrušavanja krvi, pušenje i
leukociti su u izravnoj vezi, pod utjecajem
dimljene cigarete, povećava se broj
leukocita, razvija se leukocitoza, što je znak
oslabljenog imunološkog sistema.
Pod utjecajem nikotina uočavaju se
poremećaji u krvnom sustavu, dok se razina
leukocita u krvi povećava, stimulira se
aktivacija leukocitne adhezije, au tijelu se
odvija upalni proces. Umanjena je
sposobnost zgrušavanja krvi, koja nije ništa
manje opasna od toksičnog učinka duhana
na sluznicu dišnih organa (pluća), što dovodi
do raka. Sastav duhanskog dima sadrži više
od 4 tisuće otrovnih elemenata, mnogi od
njih su kancerogeni, negativno utječu na
zdravlje pušača.
Specifična komponenta duhanskog dima je
benzopiren, koji je dodijeljen I klasi
opasnosti, i stoga su promjene u tijelu
izazvane ovom tvari nepovratne; Benzopiren
se uvodi u DNA, uzrokuje mutacije, dovodi
do stvaranja stanja raka.
4. stilovi preuzimanja rizika (risk-taking
style): kako osoba kalkulira između
mogućnosti dobitaka i gubitaka na vlastiti
račun
5. stilovi rada i stvaranja (work-creating
style): načini stvaranja odnosno razaranja
6. stilovi samozaštite (self-conservation
style): načini na koje osoba smanjuje ili
povećava rizike za razvijanje zdravstvenih
problema
7. stilovi zaštite okoline (environment
conservation style): načini djelovanja na
neposrednu okolinu
8. stilovi odmora i opuštanja (rest-relaxation
style): načini psihološke relaksacije od raznih
tjelesnih aktivnosti do izležavanja,
konzumacije alkohola ili sedativa
9. stilovi prehrane (nutritional style): što,
kada, gdje i koja količina - povisuje ili
snižava rizike za zdravlje
10. stilovi uživanja (pleasure-seeking style)
11. stilovi potrošnje (consumer style): od
odjevnih predmeta do korištenja
zdravstvene zaštite
12. stilovi samouređivanja (grooming style):
higijenske navike, vanjski izgled.
5.INFORMATIVNE I TERAPIJSKE METODE I
METODE MEDIJA?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)
definiše kvalitetnu komunikaciju kao jednu
od pet vještina neophodnih za zdrav i sretan
život. Jedan od najvažnijih ishoda uspješne
komunikacije između liječnika i bolesnika
stjecanje je poštovanja povjerenja bolesnika
i članova obitelji u liječnika i cijeli
zdravstveni tim koji brine o njemu.
Efektivno prenošenje informacija može
povećati zadovoljstvo, olakšati konzultaciju,
povećati sposobnost pacijenta da se nosi s
bolesti, te dovesti do većeg povjerenja u
svoje liječnike. Jasne i detaljne informacije o
zdravstvenom stanju i mogućnostima
liječenja kod većine ljudi pružaju osjećaj
veće kontrole nad bolešću, a time i bolje
suočavanje. Informacije intimnijeg karaktera
navode osobu da zaključi da je voljena, dok
informacije javnog karaktera navode osobu
da se osjeća poštovanom.
Posebno mjesto u interpersonalnoj
komunikaciji zauzima terapijska
komunikacija koja se ubraja u
komunikacione metode ili strategije u
komunikaciji zdravstveno vaspitnog
sadržaja.Ostvareni efekti uspešne terapijske
komunikacije doprinose :Tačnije
prepoznavanje pacijentovih potreba i
problema;
Veće zadovoljstvo pacijenata zdravstvenom
negom; Bolje pacijentovo razumevanje
pregleda, bolesti i terapije; Bolje
pridržavanje uputstava, veća spremnost
pacijenata na promenu ponašanja; Niži nivo
stresa, manja sklonost prema anksioznosti i
depresiji kod pacijenata; Veće zadovoljstvo
poslom i niži stres kod zdravstvenih radnik
Uloga medija u zdravstveno odgojnim i
edukacijskim aktivnostima iz područja
sprečavanja i suzbijanja bolesti je iznimno
značajna, provodi se kampanjski i ne kroz
dogovorenu trajnu suradnju s medijima ili
barem državnim medijima, a što bi valjalo
dogovoriti u interesu zdravlja populacije.
5.HEMISKO ČIŠĆENJE USNE ŠUPLJINE?
Zdravlje usne šupljine znači zdravlje cijelog
organizma
Upravo zato su usta najčešće i najveći izvor
bolesti. Kako bi se infekcije spriječile, treba
redovito i adekvatno brinuti o higijeni usne
šupljine – počevši od svakodnevnih radnji
kao što su pranje zubi, pa do redovitog
odlaska zubaru. Korištenjem mehaničkih i
kemijskih sredstava, odnosno pravilnim
provođenjem oralne higijene, onemogućava
se nakupljanje plaka i njegova mineralizacija.
Mehanička sredsVa za održavanje oralne
higijene mogu se koristiti samostalno i u
kombinaciji s kemijskim sredstvima.
Kemijska sredstva upotrebljavaju se u obliku
zubnih pasti, tekućina za ispiranje usne
šupljine, sprejeva, irigatora i gelova. Njihovo
djelovanje svrstava se u četiri skupine:
antiadhezivno, antimikrobno, uklanjanje
plaka i antipatogeno.
Kemijska sredstva koja se najčešće koriste u
održavanju oralne higijene su bisbigvanidni
antiseptici, kvarterni amonijevi spojevi,
fenoli i esencijalna ulja, triklosan, detergenti
(natrij lauril sulfat), vodena otopina joda,
povidon jodid, heksetidin, fluoridi i drugi.
U dentalnoj medicini hlorheksidin je postao
općeprihvaćeni standard s kojim se
uspoređuju ostala
sredstva za kemijsku kontrolu plaka
(antiseptici). Ovaj antiseptik djeluje protiv
velikog broja bakterija, virusa i gljivica te
nema podataka o bakterijskoj rezistenciji pri
dužem korištenju. U odnosu na druge
antiseptike posjeduje bolju supstantivnost
(zadržavanje na mjestu primjene i do 12
sati).
Rastvor hlorheksidina obično se koristi 7-15
dana, a zatim pauza od tri mjeseca nakon
čega se tretman može ponoviti jedno
ispiranje usta rastvorom 0.2% hlorheksidina
reducira mikrofloru za 80-90% Gelovi s
hlorheksidinom također ostvaruju visoku
redukciju patogene bakterijske flore usne
šupljine. Apliciraju se rotirajućom četkicom
u ordinaciji, a moguće je i četkicom za zube
u kućnim uslovima
Lakovi su Djelotvorni u redukciji nastanak
novih lezija kod pacijenata s visokim
mikrobiološkim rizikom za razvoj
karijesaNajbolji rezultati kad se aplicira
tromjesečno (4x godišnje)
Ksilitol Za stimulaciju remineralizacionih
procesa koristi se konzumacijom guma za
žvakanje
6. ZASTO LJUDI POCINJU DA PUSE?
Procjenjuje se da u svijetu puši tri milijarde i
tri stotine milijuna ljudi. Prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije od
posljedica pušenja u svijetu umire oko 6
milijuna ljudi svake godine.
Uslijed posljedica štetnog djelovanja duhana
svakih 8 sekunda u svijetu umire jedan
čovjek.
Zašto ljudi puše?
Za neke pojedince, pušenje je samo navika
koje se ne mogu riješiti, unatoč spoznaji o
štetnim učincima.
- Uglavnom, mladi ljudi puše kako bi izrazili
pobunu te izgledali ''odraslije''.
- Kod mladih se još navodi pritisak vršnjaka
kako bi se osjetili dijelom grupe ili imitiranje
odraslih.
- Neki ljudi navode osjećaj odbačenosti,
usamljenosti, depresije, problema u obitelji,
ali i dosade.
- Okorjeli pušač tješi se tvrdnjom da mu
cigareta koristi, da ga umiruje, da mu podiže
radnu sposobnost i raspoloženje.
- Prema nekim istraživanjima, žene puše
kako bi bolje podnijele stres ili bolje
kontrolirale tjelesnu
Postoji tvrdnja kako pušenje izaziva fizičku i
psihičku ovisnost.
Psihološku bi ovisnost trebalo shvatiti kao
nemogućnost prekidanja određene navike,
odnosno tipa ponašanja. Ovisnost o duhanu
ne mora biti samo izraz potrebe da se svaka
životna poteškoća ukloni uz cigaretu, već je i
izraz psihičkog stanja koje nastupa nakon
pušenja duhana, a moglo bi se nazvati
ugodnim i poželjnim. Svaka i najmanja
poteškoća, psihička, fizička, društvena, lako
će zbog toga dovesti do povratka na
cigaretu.
Posljedice pušenja duhana za zdravlje jasno
pokazuju da je pušenje bolest koju treba
prevenirati i liječiti kao i druge bolesti
ovisnosti.
6.EKSPERIMENTISANJE SA PSIHOAKTIVNIM
SUPSTANCAMA?
Psihoaktivne supstance (PAS) su hemijske
supstance koje kada se unesu u organizam
mijenjaju tjelesne funkcije, raspoloženje,
mišljenje i ponašanje te mogu da izazovu
psihičku i/ili tjelesnu zavisnost. Svjetska
zdravstvena organizacija (SZO) je 1951.
godine proglasila alkohol bolešću, a 1957.
godine i narkomaniju kao bolest zavisnosti.
Nakon revizije 1992. godine u
Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, govori se
o štetnoj upotrebi psihoaktivnih supstanci i
sindromu zavisnosti. Sindrom zavisnosti
karakteriše skup fizioloških, kognitivnih i
bihejvioralnih promjena ponašanja,
tolerancija na supstancu, jaka želja za
uzimanjem supstance. Neki od indikatora
zloupotrebe psihoaktivnih supstanci su
svjesnost o prekomjernosti konzumiranja,
kritike i pritisak okruženja da osoba treba da
smanji ili prestane, uzimanje ilegalnih
supstanci, apstinencijalni sindrom tj.
upotreba supstanci odmah po buđenju da bi
se izbjegla anksioznost, nervoza ili druga
negativna stanja.
Upotreba psihoaktivnih supstanci kao jedan
od istaknutih društvenih problema postaje u
drugoj polovini XX vijeka socijalni problem.
Počinje njena naglašena manifestacija kao
epidemije, a bolesti zavisnosti počinju da
spadaju u grupu najčešćih bolesti
savremenog čoveka. Šest dominantnih
motiva upotrebe droga :Društvo sa kojim se
druži; Motiv da se bude kul, dobar kao drugi;
Radoznalost; Uticaj vršnjaka; Zbog uživanja;
Razočarenja u životu
6.SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA?
Definiše se kao nivo zaštite koji se
obezbeđuje kroz specijalističku službu, ili
nivo zaštite gde je potrebna specijalizovana
pažnja za kompleksnija stanja od onih koje
može rešiti lekar opšte prakse na primarnom
nivou .
-Specijalisti koji rade na ovom nivou su
takozvani »opšti Specijalisti« i to su opšti
hirurzi, internisti, ginekolozi, psihijatri, koji
pružaju zaštitu u tzv. opštim bolnicama.
Na zahtjev liječnika primarne zdravstvene
zaštite, oni obavljaju tražene specijalističko-
konzilijarne preglede: preuzimaju u
privremeni ciljani tretman bolesnika, ili
provode traženi dijagnostički, terapijski ili
rehabilitacijski zahvat; obavljaju
diferenciranije dijagnostičke postupke;
djeluju kao konzultanti liječnicima primarne
zdravstvene zaštite; posreduju u
komunikaciji između djelatnosti primarne
zdravstvene zaštite i stacionarne
zdravstvene zaštite
7.PUŠENJE I HRONIČNI BRONHITIS
Pušenje izaziva oko 40 različitih teških i
smrtonosnih bolesti pa pušači čine 90%
umrlih od raka pluća, 25% umrlih od srčanih
bolesti, 75% slučajeva smrti od kronične
opstruktivne bolesti pluća.
Duhanski dim sadrži preko 4000 kemijskih
spojeva, od kojih je velik broj štetan po
zdravlje. Sadrži teške metale, 200 otrovnih
plinova i preko 50 kancerogenih tvari.
Nikotin-nakon izlaganja nikotinu tijelo
počinje lučiti hormon adrenalin koji povisuje
krvni pritisak, brzava srčani ritam i disanje,
dolazi do naglog otpuštanja glukoze u krv,
gušterača smanjuje lučenje inzulina tako da
pušači imaju uvijek blago povipen šećer.
Katran-ljudi puše zbog djelovanaj nikotina na
mozak, a umiru od posljedica koje izaziva
katran, koji tokom uvlačenja duhanskog
dima se kondenzira u ljepljivu srastu masu u
plućima.
Pušenje izaziva kroničnu opstruktivnu
plućnu bolest (KOBP), kronični bronhitis i
emfizem.
Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih
putova s proizvodnjom velike količine sluzi,
koja se pokušava izbaciti kašljanjem. Pacijent
koji boluje od hroničnog bronhitisa počinje
da pokazuje simptome kroz postepeno
pogoršanje hroničnog kašlja sa belim ili
obojenim ispljuvkom i to se javlja uglavnom
oko 40. do 50. godine života. Lečenje: Prvi
korak kod lečenja je izbegavanje svih iritacija
pluća, uključujući pušenje cigareta i zagađeni
vazduh. Najvažniji korak za pušače sa
hroničnim bronhitisom je prestanak pušenja.
7.METODIKA I DIDAKTIKA U
ZDRAVSTVENOM VASPITANJU
Pedagogija i didaktika
Predmet jedne nauke - naučne discipline je
ono područje ili delatnost koju ta nauka
istražuje i kojom se bavi
Pedagogija – „teorija vaspitanja“ je nauka o
vaspitanju u najširem značenju tog pojma.
Vaspitanje se danas uglavnom shvata kao
moralno, intelektualno, fizičko-zdravstveno,
estetsko i radno-tehničko
Didaktika – „teorija obrazovanja“ je teorijsko
– tehnološka naučno-pedagoška disciplina
koja proučava opšte zakonitosti i sredstva
poučavanja i učenja u nastavi i van nje
Metodika - "primenjena didaktika" je
primjena didaktičkih načela, zakonitosti,
metoda u pojedinom nastavnom predmetu
ili području. Praktično orijentisana disciplina
U prvom planu ima konkretan nastavni
sadržaj iz konkretnog nastavnog predmeta
koji učenici trebaju usvojiti kao znanje ili
veštinu .
Sličnosti i razlike između didaktike i
metodike:
 I didaktika i metodika se bave se
nastavom, sadržajem obrazovanja,
strukturom nastavnog procesa, nastavnim
metodama, organizacijom nastave...
 Didaktika predstavlja neku vrstu uopštenja
metodike
Metodike za konkretne nastavne predmete,
odnosno dijeljenje unutar nastavnih
predmeta se izvode iz međuodnosa više
nauka: 1. matične nauke (nastavni sadržaji)
2. psihologije 3. pedagogije 4. sociologija,
etika, logika, ...
7. TIPOVI GRUPNE DISKUSIJE
Grupa pocinje sa relativno visokim nivoom
grupnih aktivnosti i aktivnosti terapeuta
ukazujuci na psiho-dinamicko usmeravanje.
Ovaj pristup integrise znacajne aspekte
druga dva modela.
Terapeut podstice pojedince
- i na njih same,ali
- i na grupu kao celinu.
Taj koncept je razvijen kao integrisani set
koncepta o strukturi, procesu i ishodu
1.Kada clanovi udju u grupu i pocnu da
slobodno uspostavljaj interakcije, tada oni
ponovo dozivljavaju teskoce koje su doneli u
grupu.
Kroz uputstva terapeuta, grupa postaje
sposobna da pruzi podrsku, da ponudi
alternative i obezbedi osecanje komfora i
sigurnosti clanovima za ispitivanje svih
nacina na koje ce teskoce biti resene i nova
alternativna ponasanja naucena.
2.Grupa dopusta pojedincu da razvije novi
nacin za uspostavjanje odnosa sa drugim
ljudima.
3. Tokom grupne terapije ljudi pocinju da
sagledavaju da nisu sami i da postoji nada i
pomoc.Podsticajno deluje kad pojedinac
cuje da i drugi ljudi imaju slican problem, ili
vec rade na problemu koji duboko potresa i
druge clanove grupe.
4. Drugi razlog za uspeh grupne terapije je to
sto se ljudi osecaju slobodno da neguju i
stite jedan drugog u klimi poverenja u grupi
5. Posto se ljudi osecaju komforno, onda oni
mogu i da govore slobodno.Psiholosko
osecanje sigrunosti u grupi ce omoguciti
ispoljavanje osecanja koja su cesto vrlo
teska za ispoljavanje izvan grupnog
konteksta.
Svako oseca da moze da trazi podrsku kada
mu je potrebna.
Svako se oseca ohrabren da kaze ljudima sta
ocekuje od njih
8.PUSENJE I EMFIZEM PLUCA
Kada su tanke vazdušne komore u plućima
razorene, kiseonik ne može da dosijpe u krv,
što rezultira bolešću koja je poznata kao
emfizem. Emfizem je hronična bolest pluća i
jedan od dva oblika hronične opstruktivne
bolesti pluća - HOBP (drugi oblik je hronični
bronhitis). Naime, pluća gube elasticitet pa
se time zračni prostori povećavaju i
otežavaju disanje.
Emfizem je uglavnom posljedica dugoročnog
pretjeranog pušenja.
Rezultat je kašljanje i zadihanost.
Kako su alveole ključne za razmenu
kiseonika i ugljen-dioksida, njihovo uništenje
dovodi do smanjenja nivoa kiseonika u krvi i
do povećanja nivoa ugljen-dioksida. Kao
posledica toga, dolazi do skraćenja udaha,
koje progredira tokom narednih godina. Na
kraju, bolest može dovesti i do otkazivanja
srca. Emfizem je trajno i ozbiljno stanje i ne
može da se vrati na bolje, iako simptomi
mogu donekle da se suzbiju pomoću ljekova-
bronhodilatatori koji se prepisuju radi
olakšanog disanja.
Najefikasniji tretman kod emfizema je
prestanak pušenja.
I ako je pušenje najvažniji faktor za nastanak
emfizema, ipak ne dolazi do razvoja
emfizema kod svih pušača. Još nije
razjašnjeno koji su to dodatni faktori
neophodni za pucanje alveola i nastanak
emfizema. Prestanak pušenja neće dovesti
do izlečenja emfizema, ali može znatno
uticati na olakšanje tegoba i usporenje
napredovanja bolesti.
Osobe s emfize¬mom osobito su podložne
upali pluća, bronhitisu i drugim plućnim
infekcijama kao i tegobama sa sustavom srca
i krvnih žila poput zatajenja srca. Također
enfizem se često zamjenjuje za neku drugu
bolest kao što su astme ili srčane bolesti.
Vrlo je važno ne zanemarivati „pušački
kašalj“.
8. 12 TEMELJNIH ENERGETSKIH ZALIHA
1.disanjež
2.opažanje
3.prehrana
4.lokomocija/kretanje
5.osjećaji
6.mišljenje
7.samosvijest i empatija
8.igra/rad
9.komunikacija
10.spolni život
11.nalaženje smisla
12. moralna svijest
Zastoj na blo kojem od navedenih
energetskih sistema dovodi do poremećaja u
sjelovitosti čovjekovih vitalnih kapaciteta.
Također na svakoj ovoj razini postoji
mogućnost unapređenja i energetskoh rasta.
Primjer za disanje, funksija bez koje ne može
egzistirati ni jedno živo biće. Obično ove
vitalne funkcije nismo svjesni (pod uvijettom
da nemamo nekih zdravstvenih
problema).Kada postanemo svjesni disanja
na način da jednostavnim vježbama
poboljšamo funkciju disanja i vitalni
kapacitet, možemo unapriejditi
funkcioniranje tog sistema.
Primjer vježba za disanje: disanje mora biti
lagano i uravnoteženo. Ovo je rimjer
unaprijeđenja zdravlja na jednom sistemu.
Na svih 12 sistema postoje široke
mogućnosti za unapređenje i razvoj.
8. DOM ZDRAVLJA I ZV
Zadaci doma zdravlja: -prati i proučava
zdravstveno stanje stanovništva,
-higijenske prilike i uslove života
stanovništva,
-sprovodi mere za zdravstvenu zaštitu žena,
trudnica,odojčadi, predškolske dece,
omladine, radnika,
sprovodi mere na sprečavanju, suzbijanju,
ranom otkrivanju i lečenju zaraznih i drugih
masovnih oboljenja i povreda,
-obavlja patronažnu službu,
-organizuje i radi na zdravstvenom
vaspitanju,
-leči i sprovodi rehabilitaciju obolelih i
povređenih u ustanovi i stanu bolesnika,
-sprovodi mere u cilju sprečavanja oboljenja
usta i zuba i vrsi lečenje i
-obavlja dezinfekciju i dezinsekciju
9.PUŠENJE I RAK DEBELOG CRIJEVA?
Već je godinama poznato da je pušenje
povezano s povišenim rizikom od raka pluća,
a sada su istraživači otkrili da je odgovorno i
za povišen rizik od kolorektalnog karcinoma,
objavljeno je na Ivanhoe novostima.
Duhan je sam bio odgovoran za oko 5,4
milijuna smrtnih slučajeva samo u 2005.
godini, no i dalje ima, prema procjenama,
oko 1,3 bilijuna pušača diljem Svijeta.
Istraživači na European Institute of Oncology
proveli su meta-analizu 106 studija koje su
uključivale gotovo 40000 novih slučajeva
kolorektalnog karcinoma da bi utvrdili
postoji li njegova povezanost s
pušenjem.Pronašli su da je pušenje
povezano s povišenjem rizika za 18% od
razvoja kolorektalnog karcinoma. No ipak,
povezanost je bila statistički značajna samo
nakon 30 godina pušenja. Pušači su imali i
25% viši rizik od umiranja od kolorektalnog
karcinoma u usporedbi s onima koji ne puše.
Rizik od smrti bio je viši s većim brojem
popušenih cigareta na dan tijekom dužeg
razdoblja.Smatramo da je pušenje važan
čimbenik koji bi se trebao razmotriti kada se
odlučuje o tome u kojoj dobi treba početi
probir na kolorektalni karcinom, ili sa
smanjenjem dobi kod pušača ili povećanjem
dobi kod nepušača. Rak debelog crijeva i
rektuma raste polagano i prođe dugo
vremena dok se dovoljno proširi da uzrokuje
simptome. Simptomi ovise o tipu, sijelu
(lokalizaciji) i proširenosti raka. Desno
(uzlazno) debelo crijevo ima veći promjer i
tanku stijenku. Kako mu je sadržaj tekuć, ne
dolazi do začepljenja nego tek u kasnom
stadiju raka. Tumor u uzlaznom debelom
crijevu može se tako povećati da ga liječnik
može napipati kroz trbušnu stijenku. Ipak,
jedini simptomi koje osoba ima su umor i
slabost zbog teške anemije. Lijevo (silazno)
debelo crijevo ima manji promjer i deblju
stijenku, a stolica je polučvrsta. Rak ima
sklonost zaokružiti taj dio debelog crijeva,
uzrokujući naizmjence zatvor stolice
(opstipacija) i njeno često pražnjenje
(dijareja). Budući da je silazno debelo crijevo
uže i stijenka mu je deblja, rak će vjerojatnije
ranije uzrokovati začepljenje. Osoba može
tražiti liječničku pomoć zbog grčevite
trbušne boli ili teške trbušne boli i zatvora
stolice. Stolica može biti isprugana ili
pomiješana s krvlju, ali često se krv ne može
vidjeti; da bi je se otkrilo potrebna je
laboratorijska pretraga stolice na okultno
(skriveno) krvarenja.Većina rakova krvari,
obično polako. Kod raka rektuma, najčešći
prvi simptom je krvarenje za vrijeme
pražnjenja crijeva. Kadgod rektum krvari, pa
i ako se za osobu zna da ima hemeroide ili
divertikulsku bolest, liječnici uzimaju u obzir
rak. Uz rak rektuma osoba može imati bolna
pražnjenja crijeva i osjećaj da se rektum nije
u potpunosti ispraznio. Sjedenje može biti
bolno. Međutim, osoba obično ne osjeća bol
od samog raka kao takvog sve dok se ne
proširi na tkivo izvan rektuma.Kao i kod
drugih vrsta raka, ranoj dijagnozi raka
debelog crijeva i rektuma pomažu redovite
pretrage probira (pretraživanje ili skrining).
Stolicu se jednostavno i jeftino može ispitati
na mikroskopske količine krvi. Da se
pomogne u osiguranju točnih rezultata
pretrage, osoba 3 dana prije davanja uzorka.
9.CILJEVI U ZDRAVSTVENOM VASPITANJU?
Da pomogne ljudima da poprave svoje
,zdravstveno stanje i promjene stil, života
ako treba- da pomogne smanjenju troškova
z.z, da uključi korisnika u održavanje svog
zdravlja. Kognitivni – usmjereni na
obezbjeđenje određenog nivoa znanja i na
svijest o značaju zdravlja. Afektivni – imaju
zadatak da doprinesu formiranju svijesti o
mogućnosti vlastitog uticaja na zdravlje.
Bihejvioralni – usmjereni na donošenje
odluke o promjeni ponašanja. Socijalni –
usmjereni na individuu. Ciljevi vaspitanja se
usmjeravaju na različite grupe: 1) Zdravi –
zdravstveno vaspitne aktivnosti treba da
omoguće očuvanje i unapređenje zdravlja, 2)
Stanovništvo sa rizičnim ponašanjem -
zdravstveno vaspitne aktivnosti treba da
dovedu do suzbijanja i spriječavanja bolesti
(promjene ponašanja), 3) Bolesni -
zdravstveno vaspitanje je mjera sekundarne
prevencije; z.v. ima za cilj da kod bolesnika
razvije nove (zdrave) oblike ponašanja.
Bolesnici rado prihvataju promjenu, ali je
efekat mali., 4) Oporavljeni - zdravstveno
vaspitne aktivnosti imaju za cilj održavanje
novih oblika ponašanja.
9.POVELJA IZ OTTAWE, 1986?
Povelja iz Ottawe, 1986: Izgradnja zdrave
javno zdravstvene politike (sveobuhvatnost
zakonodavstva, fiskalnih mjera, oporezivanja
i organizacionih promjena), Izgradnja
okoline koja pruža podršku- adekvatni uslovi
života i rada u susret zdravlja, Jačanje akcije
u zajednici– podrška razvoju ljudskih i
materijalnih resursa, Razvijanje individualnih
vještina – informisanje i edukacija o
unapređenju zdravlja u školi, kući, radnim
mjestima i zajednici, Reorijentacija
zdravstvene službe–prevencija oboljenja i
promocija zdravlja.
10.HEMIJSKA KONTROLA DENTALNOG
PLAKA?
-Dentalna atricija je postupni gubitak tvrdih
zubnih tkiva koji nastaje kao posljedica
trenja zuba o zub pri okluzalnim kontaktima.
-Dentalna abrazija je gubitak zubne
supstance nezavisno od okluzalnih
kontakata, koji nastaje zbog mehaničkog
djelovanja stranih tijela na zubna tkiva.
Mogu biti lokalizirane na jednom ili nekoliko
zuba, kao i generalizirane, kada su prisutne
na većem broju zuba
Karijes je infektivno oboljenje uzrokovano
specifičnim bakterijama(streptokoki,
laktobacili, aktinomicete). Karijes zuba je
hronično oboljenje/proces koji sporo
napreduje kod većine osoba i razvija se na
mjestima produženog zadržavanja plaka.
Histološki 4 zone:1) Zona skleroze (2) Zona
demineralizacije(3) Zona bakterijske invazije
(4) Zona destrukcije.
-Vizuelna detekcija karijesa- subjektivna
metoda koja se temelji na promjeni boje
zuba; obavezna upotreba stomatološkog
ogledala, za ekartiranje usana i obraza,
reflektiranje svjetla čime se poboljšava
vidljivost.
-Taktilna detekcija karijesa- uz stomatološko
ogledalce i stomatološka sonda
- Ortopantomografske radiografske snimke-
kada je potreban prikaz svih zuba u gornjoj i
donjoj vilici
- Periapikalne (retroalveolarne) radiografske
snimke indicirana je kada je potrebno
prikazati cijeli zub s njegovim potpornim
strukturama
-FOTI- bijelim svijetlom jakog intenziteta
može se dijagnosticirati početna karijesna
lezija koja se vidi poput tamne, mutne, sive
sjene
-DIFOTI
-Laserska fluorescencija- Zasniva se na
mjerenju fluorescencije zuba koja je
inducirana svjetlosnom iradijacijom
10.PUSENJE I MALIGNE BOLESTI?
Pušenje je povezano s nastankom niza
bolesti različitih organskih sustava. Izaziva
oko 40 različitih teških i smrtonosnih bolesti
pa pušači čine 90% umrlih od raka pluća,
25% umrlih od srčanih bolesti, 75% slučajeva
smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima,
pretežito iz katrana, dokazano je da imaju
kancerogeno djelovanje. Danas se smatra da
je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj
raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne
šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga
mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i
neki oblici leukemije češći su u osoba koje
puše.
Jedna od najopasnijih bolesti povezanih s
pušenjem jest karcinom pluća. Pojam
karcinom bronha i pluća obuhvaća zloćudne
tumore nastale iz stanica respiratornog
epitela bronha, bronhiola i alveola.
Do početka 20. stoljeća karcinom pluća bio
je rijetka bolest, a porast učestalosti u prvoj
polovici 20. stoljeća povezuje se s porastom
broja pušača. Smatra se da je oko 90%
karcinoma pluća u muškaraca te 83% u žena
uzrokovano pušenjem duhanskog dima.
Veza koju imaju pušenje i karcinom pluća je
nepobitna. Danas je karcinom pluća u svijetu
najučestalija maligna bolest u muškaraca a
treća u žena, dok je istodobno vodeći uzrok
smrti među svim zloćudnim bolestima.
U cigaretnom dimu prisutno je više od 4.000
kemijskih sastojaka i više od 40 poznatih
karcinogena. Rizik nastanka karcinoma pluća
ovisi o duljini trajanja pušenja, dobi u kojoj
je osoba počela pušiti kao i broju dnevno
popušenih cigareta.
Najvažnije mjere smanjenja smrtnosti od
karcinoma pluća jesu prevencija i smanjenje
pušenja kao ključnog uzročnika, rano
otkrivanje karcinoma pluća, brza
dijagnostika i optimalno multimodalitetno
liječenje bolesti. Nacionalni projekt borbe
protiv raka obuhvaća i borbu protiv raka
pluća s programom ranog otkrivanja bolesti.
Tada se karcinom otkriva u ranim stadijima
kada je moguće kirurško ili radiokirurško
uklanjanje tumora.
10.PREVENCIJA INVALIDITETA
Zaštita osoba sa invaliditetom je jedan od
najosjetljivijih i najspecifičnijih elemenata
društveno-razvojne, ekonomske i prije svega
socijalne politike uopšte.
Dr Petar Milosavljević navodi da invalidnost
predstavlja stanje organizma nastalo usljed
bolesti, povrede ili urođenog defekta, čija je
posljedica trajno, djelimično ili potpuno
smanjenje radne sposobnosti za normalan
socijalni zivot, rad i privređivanje.
Razlika izmedju štećenja i invalidnosti je u
tome što se oštećenje odnosi na pojedine
dijelove tijela i njihove funkcije, dok se
invalidnost odnosi na cjelokupnu
psihofizičku strukturu čovjeka i na
nemogućnost djelovanja jedinke u njenoj
sveobuhvatnosti.
Hendikep u zdravstvenom smislu je
poteškoća pojedinca nastala zbog nekog
oštećenja, invalidnosti, koji ograničava ili
spriječava izvršenje funkcije koja je za tu
osobu normalna.
Uzroci invalidnosi: nasljedne bolesti,
povrede na radu, oštećenje sluha, sljepilo ili
teško oštećenje vida, cerebralna paraliza,
lepra i epilepsija, nesreće u saobraćaju, glad,
alkohol i droga,
Prevencija invalidnosti je veoma bitna. Na
pojedine uzroke invalidnosti može se
delovati u cilju opšte, posebne i specijalne
prevencije. Od posebne važnosti su
preventivni sadržaji u sferi životnih i radnih
uslova. Smatra se da se preventivnim
merama moze smanjiti, npr mentalna
retardacija cak 50%.
Cilj je, koliko je objektivno moguce, smanjiti
dejstvo rizik faktora kombinovanom i
sinhronizovanom primenom raznovrsnih,
multidisciplinarnih i multiprofesionalnih
mera i oblika zastite kako bi se pojava
invalidnosti svela na najmanju meru.
Odnos društva: mistično razdoblje, faza
analiziranja i segregacije, faza socijalne
inteligencije.
11.ZAKON O PUŠENJU
Zabrana pušenja ograničava paljenje
(izgaranje) duhana na određenim mjestima.
Ovim se Zakonom, u cilju zaštite zdravlja
građana, utvrđuju mjere za smanjenje i
ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda,
štetnih sastojaka cigareta, obvezne oznake
na pakiranjima duhanskih proizvoda,
preventivne mjere protiv pušenja, te nadzor
nad provedbom ovoga Zakona.
Pušenje je zabranjeno u svim odgojnim,
obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, uz
izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela, dok je
zabrana pušenja u kafićima i restoranima
trebala nastupiti nakon roka prilagodbe od
šest mjeseci.Pušenje je u kafićima trebalo
biti dopušteno samo na otvorenim
terasama, dok su vlasnici restorana bili
obvezni osigurati posebnu prostoriju za
pušenje u kojoj ne bi bilo moguće naručiti
hranu ili piće.
Zakonom se zabranjuje svako direktno ili
indirektno oglašavanje cigareta, pušenje
prilikom javnih nastupa li prikazivanja osoba
koje puše na televiziji, od čega su izuzeti
filmski program i umjetnička djela.
Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog
bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih
smrti od koronarne bolesti povezuje se s
pušenjem.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima,
pretežito iz katrana, dokazano je da imaju
kancerogeno djelovanje. Danas se smatra da
je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj
raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne
šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga
mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i
neki oblici leukemije češći su u osoba koje
puše.
11.GRUPNA DISKUSIJA U ZDRAVSTVENOM
VASPITANJU
Osjećaj grupne pripadnosti može se mjeriti
tzv. grupnom kohezijom (snagom kojom
grupa privlači pojedince).
Emocionalni odnosi važan su element koji od
skupine mogu stvoriti grupu. Kada se među
članovima grupe jave određeni osjećaji,
negativni ili pozitivni znak su da se u grupi
razvija emocionalna interakcija.
Rad u maloj grupi okarakteriziran je
grupnom diskusijom, koja se provodi kroz
razmjenu mišljenja i razgovor. Grupna
diskusija mora svim članovima grupe biti
ugodno iskustvo i osigurati im
zadovoljavanje osnovnih socijalnih potreba.
Vrste diskusije su usmjerena (gdje voditelj
grupe grupu usmjeruje nekom cilju) te
slobodna diskusija (čije je obilježje iznošenje
stavova, mišljenja i vrijednosti između svih
članova grupe, tj. članovi se obraćaju jedan
drugome). Poseban oblik rada u maloj grupi
čine klubovi kojise bave zdravstvenim
problemom svojih članova. Ona pomaže
članovima grupe u iznošenju problema i
potiče ih na diskusiju kroz koju oni pomažu
jedan drugome u nalaženju rješenja za
problem u kojem se nalaze
11.SUZBIJANJE STRAHA I ANKSIOZNOSTI
ZBOG ODLASKA ZUBARU
Postoje različiti oblici straha, a pod pojmom
„strah od zubara“ može se razlikovati :
-Dentalna anksioznost je najblaži oblik
straha od zubara kod osoba kada se
spremaju na zahvat koji još nikada nisu
iskusili. Dentalna anksioznost se može izbjeći
ili umanjiti ukoliko stomatolog koji je pun
razumijevanja i strpljenja, pacijentu prije
zahvata pruži informacije o postupcima koji
će se raditi.
-Dentalni strah je reakcija na poznato i
neugodno iskustvo koje se pacijentu već
jednom dogodilo te on misli da će se to
negativno stomatološko iskustvo opet
ponoviti.
Kako bi se izbjegao takav strah, preporuka je
redovito posjećivati stomatologa i prije nego
što se pojavi potreba za stomatološkim
zahvatom.
-Dentalna fobija je oblik straha od zubara
koji je najintenzivniji. Pojavljuje se i kod
djece i kod odraslih osoba. Osobe koje pate
od dentalne fobije izbjegavati će posjet
stomatologu sve dok ne dođe do određene
boli zuba s kojom se više ne mogu nositi te
je odlazak stomatologu nužan. Jedna od
mogućih opcija za takve pacijente je svjesna
sedacija.
12.TIPOVI PUŠENJA I NJIHOVO LIJEČENJE
Postoje tri tipa pušača: skrušeni, ponosni i
površni.
Skrušeni pušači: Uza sve muke koje pušenje
donosi, ova vrsta pušača ima još jednu
dodatnu i to veliki muku: grižnju savjesti.
Skrušeni pušači se mogu prisjetiti kako je to
razmišljati kao nepušač i u tim im se
trenucima pušenje pokazuje u svom pravom
svjetlu i duboko ih uznemiruje. Da bi
odagnali takve uznemirujuće misli, puše još
više, često izuzetno mnogo. Oni su donekle
svjesni štetnosti svojeg ponašanja i na
zdravlje i na okolinu. Slute koliko gube od
života i to ih muči. Žele prestati. Nastoje se
svladati i ne pušiti u situacijama kad to nije
primjereno ili kad bi moglo nekome smetati.
Među ovom vrstom pušača ima najviše onih
koji se odlučuju prestati i koji su u potrazi za
učinkovitom metodom.
Površni pušači: Površni pušači mogu najlakše
prestati s pušenjem, ali mu se vrlo često
ponovno vraćaju. Ili pak puše čitav život,
promjenjivim intenzitetom, bez posebne
vezanosti za uobičajene modele ovisničkog
ponašanja. Ako mogu, zapale, ako ne, ne, i
ne uzrujavaju se oko toga.
Ponosni pušač-ovisnost. Ponosni pušači o
svojoj ovisnosti o cigaretama imaju
najiskrivljeniju sliku. Pušenju često daju
poseban značaj, pa čak uzvišeno mjesto u
životu. Već su zaboravili da postoji i ono
drukčije (nepušačko) stanje, pa pušenje
smatraju jedinim mogućim i prihvatljivim
izborom.
12.JAVNO ZDRAVSTVO
“Javno zdravlje se odnosi na sve
organizovane mjere (javne ili privatne) u
prevenciji bolesti, unapređenju zdravlja i
produženju života populacije kao cjeline.
Aktivnosti su usmjerene na obezbjeđivanje
uslova u kojima ljudi mogu da budu zdravi,
fokus je na cijeloj populaciji, ne na
pojedinačnim pacijentima ili bolestima.
Tako, javno zdravlje razmatra potpuni sistem
a ne samo eradikaciju određene
bolesti.”WHO 2011.
Nauka o javnom zdravstvu- Nauka koja
doprinosi osnovama za unapređenje zdravlja
i pruža uvid i objašnjenja odnosa između
zdravlja i društva, istražuje uzroke, pojavu,
incidenciju, prevalenciju i posljedice bolesti
u populaciji, kao i organizaciju i
funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite.
To je multidisciplinarna oblast koja uključuje
mnoge naučne discipline: zdravstvene
nauke, biomedicinska i klinička istraživanja.
Javnozdravstvena nauka-zdravstveni rizik na
nivou individue do 80g 20 vijeka. Zdravlje za
sve od 2000 god.
Cilj 15- znanje i motivacija za zdravo
ponašanje;
Cilj 16-unapređenje pozitivnih oblika
zdravstvenog ponašanja
Cilj 17- izbjegavanje ponašanja štetnog po
zdravlje
12.PANEL DISKUSIJA
Posebna varijanta grupne diskusije kada se
problem razmatra sa više aspekata
Primjer su život škole, higijena školske
sredine, zdravstveno stanje, nastavni proces
i sl.
Metoda kojom se jedan ili više problema
analizira od grupe stručnjaka za stolom-
panelom, a diskusiju prati manja ili veća
grupa zainteresiranih slušalaca koji se
ponekada uključuju u diskusiju pa od
vještine voditelja zavisi dublja spoznaja
problema.
Voditelj na početku predstavlja učesnike
panel diskusije i poziva slušaoce na aktivan
doprinos sa pitanjima i komentarima.
13.PUŠENJE I KOŽA
Osim što konzumacija cigareta utječe na
razvoj bolesti kao što su rak i bolesti pluća i
srca, pušenje je povezano i s preranim
starenjem kože, usporenim zacjeljivanjem
rana i povećanim šansama infekcije, kao i
nizom poremećaja kože, osobito psorijazom,
hidradenitis suppurativom i kožnim lupus
erythematosus.
Kako duganski dim oštećuje kožu? Uslijed
djelovanja nikotina na mikrocirkulaciju i
smanjenog dotoka kisika, dolazi do
smanjene sinteze kolagena. Kolagen više nije
pravilno raspoređen kao zategnuta mreža
već opušten, vlakna su tanja i koža, posebice
lica, dobiva karakterističan melankoličan
izgled. Lice pušača ubrzano stari, koža bez
sjaja, blijeda, suha, i poprima
karakterističnu boju. Tipične bore kod
pušača su duboke bore u nazolabijalnoj
brazdi i bore oko usana.
Za pušenje se još vezuje nastanak :bora,
atropijski dermatitis, psorijaze, otežano
cijeljenje rana, planocelularni karcinom,
bazaliom-bazocelularni karcinom, melano
13.SVJETSKI DAN ZDRAVLJA
Svjetski dan zdravlja (engl. World Health
Day) obilježava se 7. travnja svake godine
pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO).
Prvi sastanak Svjetske zdravstvene skupštine
koju je organizirala Svjetska zdravstvena
organizacija održana je 1948. godine.
Odlukom skupštine 7. aprila određen je za
Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od
1950. godine.
Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila
svijest o određenoj temi koja je vezana za
zdravlje čime bi se skrenula pažnja na
prioritetna područja koje su briga Svjetske
zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane
za tu određenu temu, kao i sredstva
potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo
na dan 7. aprila, već bi se o njima trebalo
voditi računa tijekom cijele godine.
Povelja je indentifikovala 5 prioritetnih
oblasti za djelovanje:
1) Formulisanje zdravstvene javne politike
2) Stvaranje okoline koja pruža podršku
3) Jačanje akcije u zajednici
4) Razvoj ličnih vještina
5) Preorijentacija zdravstvene službe
13.ULOGA ZDRAVSTVENIH VASPITAČA KOD
ĐUBRIVA
-Procenjuje potrebe pojedinaca i zajednice
-Planira i razvija zdravstveno vaspitne
programe
-Implementira i evaluira zdravstveno
vaspitne programe
-Ohrabruje zdrava ponašanja
-Razvija mas medijske kampanje
-Razvija i koristi različite edukativne metode
Program je grupa integrisanih aktivnosti koje
su usmjerene ka postizanju jednog ili više
ciljeva.
Program mora imati vremenski okvir i
definisane ljudske i financijske resurse.
Komponente programa-analzia situacije i
uočene potrebe zajednice- definisanje
prioriteta
-Izrada programa (definisanje ciljeva,
odabiranje strategije, metoda i sredstava)
-Implementacija(spovođenje aktivnosti)
-evaluacija(vrednovanje)
14.ZDRAVSTVENO VASPITANJE U PREVENCIJI
ZARAZNIH BOLESTI
Prevencija predstavlja skup medicinskih
aktivnosti čiji su ciljevi iskorjenjivanje,
eliminacija ili svođenje na najmanju mjeru
uticaja bolesti i nesposobnosti ili barem,
usporavanje napredovanja bolesti i
nesposobnosti (prema definiciji SZO).
Profilaksa: prevenivne mjere koje se
neposredno provode da se zarazna bolest
ne bi pojavila.
Preventivne mjere djele se na tri nivoa:
metode-primarna( poboljšanje ishtane,
imunizacija protiv zaraznih bolesti)
usmjerena je prema smanjenu incidencije
bolesti
-sekundarna- jeste smanjenje učestalosti
bolesti skraćenjem njenog trajanja
-tercijarna prevencija-da smanje broj i
težinu posljedica i komolikacija- domen
rehabilitacije
Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od
zaraznih bolesti, kod nas se obavezno
prijavljuje svaki slučaj obolijevanje ili smrti
od zarazne bolesti.
Izolacija je isključivanje oboljelog ili
sumnjivog iz društva radi smanjenja širenja
zaraze. Može biti bolnička i kućna.
14.SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA?
Definiše se kao nivo zaštite koji se
obezbeđuje kroz specijalističku službu, ili
nivo zaštite gde je potrebna specijalizovana
pažnja za kompleksnija stanja od onih koje
može rešiti lekar opšte prakse na primarnom
nivou .
-Specijalisti koji rade na ovom nivou su
takozvani »opšti Specijalisti« i to su opšti
hirurzi, internisti, ginekolozi, psihijatri, koji
pružaju zaštitu u tzv. opštim bolnicama.
Na zahtjev liječnika primarne zdravstvene
zaštite, oni obavljaju tražene specijalističko-
konzilijarne preglede: preuzimaju u
privremeni ciljani tretman bolesnika, ili
provode traženi dijagnostički, terapijski ili
rehabilitacijski zahvat; obavljaju
diferenciranije dijagnostičke postupke;
djeluju kao konzultanti liječnicima primarne
zdravstvene zaštite; posreduju u
komunikaciji između djelatnosti primarne
zdravstvene zaštite i stacionarne
zdravstvene zaštite
14.PRESTANAK PUŠENJA –METODE
Prestanak pušenja nije jednostavan ali nije
niti nemoguć. Smptomi kod prestanka
pušenja su neugodni, ali bitno je da shvatite
kako su oni privremeni i nestaju najkasnije
za sedmicu do dvije.Prva sedmica je najteža.
Tada je navika najjača i simptomi su
najprisutniji.
Pušenje je sačinjeno od zapravo dvije
ovisnosti:
1. ovisnost o nikotinu (zbog koje ste
razdražljivi i boli vas glava ako dugo ne
zapalite).
2. ovisnost o samoj navici pušenja/ držanja
cigarete u ruci (zbog koje uz kavu čak i
nesvjesno posežete za cigaretom)
Tri su glava načina prestanka pušenja:
1.“na naglo“ bez prevelikih prirprema pušač
jednog trenutka prestaje pušiti
2.Prvo ublažavanje duhanske/nikotinske
ovisnosti, zatim potpuni prestanak pušenja-
pušač prelazi na lakše cigarete i smanjuje
broj popušenih cigareta kako bi se prvo
privikao na manju dozu nikotina i zatim
sasvim prestaje.
3.Prvo ublažavanje navike, zatim ovikavanje
od nikotina- tu pušač prvo izbacuje naviku
da pali cigaretu na način da je zamjeni
nikotinskim nadomjeskom: nikotinske žvake
ili flasteri. Kada prodje neko vrijeme bez
zapaljene cigarete ukida se i nikotinski
nadomjestak.
4. Alternativne metode: hipnoza koja
podstiče gađenje prema cigaretama;
akupunktura može pomoći u procesu
odvikavanja ali sama po sebi nije garancija
prestanka.
15.TIPOVI PUŠAČA
Tri vrste pušača: ponosni, skrušeni i površni.
Skrušeni pušači- Uza sve muke koje pušenje
donosi, ova vrsta pušača ima još jednu
dodatnu i to veliki muku: grižnju savjesti. Da
bi odagnali takve uznemirujuće misli, puše
još više, često izuzetno mnogo. Oni su
donekle svjesni štetnosti svojeg ponašanja i
na zdravlje i na okolinu. Slute koliko gube od
života i to ih muči. Žele prestati. Nastoje se
svladati i ne pušiti u situacijama kad to nije
primjereno ili kad bi moglo nekome smetati.
Skrušeni pušači ponekad zavide nepušačima
na njihovoj slobodi i nevezanosti, a kad čuju
da je netko prestao, zainteresirani su i žele o
tome razgovarati. Među ovom vrstom
pušača ima najviše onih koji se odlučuju
prestati i koji su u potrazi za učinkovitom
metodom. Površni pušači- Površni pušači
nisu oko pušenja izgradili takav mentalni
bedem kao ponosni pušači, niti su se toliko
emocionalno vezali kao skrušeni. Ne
razmišljaju mnogo o pušenju, ne preispituju
se mnogo pa čak nisu osjetljivi na kritike.
Čini se da imaju nekakvu kontrolu nad
žudnjom za cigaretom, pa mogu bez
problema apstinirali nekoliko dana ili
tjedana, čak mjeseci. Njima nije svaka
aktivnost duboko povezana s pušenjem. U
ovu skupinu spadaju i oni pušači koji puše
povremeno, samo navečer ili uz alkoholno
piće... Površni pušači mogu najlakše prestati
s pušenjem, ali mu se vrlo često ponovno
vraćaju. Ili pak puše čitav život, promjenjivim
intenzitetom, bez posebne vezanosti za
uobičajene modele ovisničkog ponašanja.
Ako mogu, zapale, ako ne, ne, i ne
uzrujavaju se oko toga. Ponosni pušači-
Ponosni pušači o svojoj ovisnosti o
cigaretama imaju najiskrivljeniju sliku.
Pušenju često daju poseban značaj, pa čak
uzvišeno mjesto u životu. Već su zaboravili
da postoji i ono drukčije (nepušačko) stanje,
pa pušenje smatraju jedinim mogućim i
prihvatljivim izborom. Pušenje je njihova
životna filozofija. Želja se ipak ponekad javi
osjete li ozbiljnije zdravstvene tegobe, no
takve uznemirujuće misli brzo eliminiraju
povećanom dozom nikotina. To su oni koji
najžešće brane svoje pravo na pušenje, pa to
redovito čine i kad su među nepušačima, čak
djecom, a uznemirujuće moralne dvojbe
odlučno potiskuju u sebi. Upravo zbog toga,
prigovore osjećaju kao neposredan napad na
vlastitu osobnost. Glavni im je užitak
pušenje, a sve je drugo manje važno.
Nepušači su im uglavnom dosadnjakovići bez
duha, a bivše pušače smatraju posebnim
gnjavatorima, čak izdajicama. Ponekad to
preraste u aroganciju, što je, pretpostavljam,
njihov način izbjegavanja iskrenosti prema
sebi samima.
15.PREDAVANJE
Svako predavanje je licna kreacija vaspitaca i
ima svoj uobicajni
slijed:uvod,sdrzaj,zakljucak.U uvodu se
predstavljaju tema,istice cilj,objasnjava
znacaj i pri tom povezuje iskustvo,znanje i
potrebe vaspitanika.Paznja tokom
predavanja osclira,jaca je na pocetku i
kraju,a slabija na sredini.Zbog toga vaspitac
treba da prati reakciju slusalaca,njihovu
paznju,narocito u sredini kada prirodno
opada paznja.Razrada sadrzaja ima orazovni
cilj i treba je koncipirati u vidu pismenih teza
uz obavezno vodjenje racuna o raspolozivom
vremenu izlaganja.Tokom predavanja
vaspitac moze da postavlja i odgovara na
pitanja i istice znacajna mjesta.Na kraju se
izvodi rezime ili zakljucak koji olaksava
slusaocima bolje usvajanje znanja.
Metoda predavanja se koristi: ako je
potrebno za kratko vrijeme prenijeti obimni
zdravstveno-vaspitni sadržaj na veći broj
vaspitanika; kada se mora da ekonomiše sa
vremenom i kadrom; kada se koristi prilika
za okupljanje (zbog,sastanak i sl)za kratko
prenošenje aktuelnih sadržaja iz oblasti
zdravlja; za prenošenje činjenica oko
uvođenja neke nove metode; ukoliko
vaspitač nije savladao dovoljno neku drugu
metodu.
15.ZDRAVSTVENO VASPITANJE
NARKOMANA
Bolesti zavisnosti obuhvataju: alkoholizam,
pušenje, narkomaniju te kockanje.
Droga ima izraženo dejstvo na nervni
sistem,a kod ponavljanog uzimanja mogu
dovesti do stvaranja zavisnosti
Preparati opijuma i morfijuma su poznati od
starih civilizacija kao sredstva za suzbijanje
bolova.
Pojava rezistencije i potreba kontinuiranog
povećanja doze što dovodi do štetnih
posljedica na fizičko i duševno zdravlje ili
morfinizam.
Danas se koriste i hašiš i marihuana kao
biljni preparati iz kojih se ekstrahuju
koncentrovane narkotične supstance.LSD je
halucinogen koji dovodi brzo do ovisnosti.
Glavni uzroci su bjekstvo od realnosti
života,nemogučnost racionalizacije
problema u školi i na fakultetu, sukobi sa
roditeljima, nesređene prilike u porodici i sl.
U sistemima obrazovanja i zdravstva treba
provoditi vaspitne programe prevencije
zloupotrebe opojnih droga.
Prevencija narkomanije je najbolji način
borbe protiv ove pošasti mladih.
16.PUŠENJE I ATEROSKLEROZA?
Bolest zapušenih arterija je treće
najmasovnije oboljenje u svetu, odmah iza
virusnih bolesti gornjih disajnih puteva i
parodontopatije (oboljenja desni).
Ateroskleroza je proces koji zahvata arterije.
Obično pogađa velike i srednje velike
arterije.To je kombinacija promena na
unutrašnjem zidu arterija koja se sastoji od
nakupljanja masnoća, delova mrtvih ćelija,
raznih produkata krvi i kalcijuma u vidu
naslaga i žarišta na unutrašnjem zidu
arterija. Naziv ateroskleroza potiče od grčke
reči athero – kašasto i reči skleroze – tvrdo.
Počinje rano u detinjstvu, dugo se razvija bez
simptoma, povećava se sa uzrastom i oko
50. godine počinje ozbiljno da preti.
Simptome daje tek u odmakloj fazi bolesti.
Zato se kaže da je ateroskleroza tihi ubica.
Ateroskleroza može da bude opšta ili
lokalizovana na pojedina specifična
arterijska područja. To su na prvom mestu
arterije srca, mozga, bubrega, udova
(naročito donjih) i aorta.
Sažeto se o pušenju i kardiovaskularnim
bolestima može reći da pušenje započinje i
pospješuje proces ateroskleroze tijekom
kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim
žilama. Plakovi su nakupine masti, veziva i
kalcija koji dovode do njihovog suženja i
začepljenja. To suženje krvnih žila se
manifestira u obliku gore navedenih
krvožilnih bolesti, koje su posljedice
nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove
srca i mozga, a u konačnici smrću zbog
moždanog ili srčanog udara. Ateroskleroza
kod pušača uvjetovana je direktnim
djelovanjem duhanskog dima na stjenku
krvne žile te indirektno utjecajem na sastav
masnoća u krvi; povisuju se trigliceridi i
smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL)
koji je zaštitni faktor od procesa
ateroskleroze. Pušenje povisuje razinu
fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se
hvata za plakove i na taj način dodatno
suzuje krvne žile. Pušenje povisuje krvni tlak
koji je i sam činilac koji pospješuje ubrzanu
aterosklerozu.
16.ZDRAVSTVENO VASPITANJE, NAUČNA
DISCIPLINA, ZDRAVSTVENA KULTURA,
PROMJENE, OTPORI, EMOCIJE, MOTIVACIJE,
POTREBE EMPATIJE, STAVOVI, OBIČAJI,
NAVIKE.?
Zdravstveno vaspitanje se definiše kao
aktivan proces učenja i osposobljavanja
pojednica i zajednice da se koriste stečenim
znanjem o zdravlju, sa ciljem da se usvoji i
primenjuje pravilan odnos prema zdravom
načinu života i aktivno doprinosi zaštiti
sopstvenog zdravlja i zdravlja zajednice. SZO
ukazuje da vaspitanje za zdravlje nije samo
širenje informacija o zdravlju, već aktivan
proces učenja kroz mnoga iskustva u životu.
Promocija zdravlja predstavlja negovanje i
unapređivanje stilova života i drugih
socijalnih, ekonomskih, individualnih faktora
okoline korisnih za zdravlje.
Naučna disciplina, akademska disciplina ili
akademsko polje je grana znanja. Ona
inkorporira ekspertize, ljude, projekte,
zajednice, izazove, studije, ispitivanja i
istraživačke oblasti koji su snažno povezani
sa određenom akademskom predmetnom
oblasti. Na primer, grane nauke se obično
smatraju naučnim disciplinama, e.g. fizika,
matematika, i biologija.
Osobe asocirane sa naučnim disciplinama se
obično nazivaju ekspertima ili specijalistima.
Drugi, poput onih koji izučavaju liberalne
umetnosti ili teoriju sistema umesto da se
koncentrišu na specifičnu akademsku
disciplinu, se klasifikuju kao generalisti.
Ako je zdravstvena kultura skup informacija i
znanja, načina mišljenja i djelovanja vezanih
za zdravlje, zvuči nevjerovatno nedovoljna
zaiteresovanost pojedinaca i države za istu.
Moguće da je problem velikog broja običnih
ljudi I to što su u ovom vremenu
bombardovani mnoštvom informacija koje
su vezane za ovu oblast, pa ne prepoznaju
stvarno bitne aktivnosti po svoje zdravlje od
marketinga koji nudi lijek za sve I svašta uz
obavezne mjere opreza I konsultacije sa
svojim ljekarom. Zdravstvena kultura
esencijalno podrazumijeva prevenciju
bolesti, što pojedinca vodi ka očuvanju
zdravlja a državu ka manjim izdvajanjima za
zdravstvo.
Osjećaj ili emocija naziv je za čovjekovu
reakciju na neki događaj, povezuju ono što
nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i
događaja. Emocije nadopunjuju nedostatke
mišljenja i daju infrastrukturu za društveni
život. Emocije koje opažamo i o njima
razgovaramo s drugima obično traju vrlo
kratko od nekoliko minuta do nekoliko sati,
raspoloženja traju satima, danima ili
tjednima, a emocionalni poremećaji poput
depresije ili anksioznosti traju mjesecima ili
godinama.
Empatija je jedna od najvrjednijih ljudskih
sposobnosti. Definiramo ju kao mogućnost
razumijevanja misli, osjećaja i stanja druge
osobe, na način da zauzmemo poziciju i
perspektivu te osobe (”stavimo se u tuđe
cipele”)
16.PISANJE RADA, IZVJEŠTAJA, SAOPĆENJA?
Na kraju vanjskog pregleda, svaki ocjenjivač
piše finalni izvještaj za svaki tim
porodične/obiteljske medicine koji je
pregledao koji se prosljeđuje AKAZ-u. Za
pisanje izvještaja potrebno je voditi računa
o: • Tonu izvještaja u smislu objektivnosti,
prihvatljivog izvještavanja i neprejudiciranja;
• konzistentnosti kroz izvještaj; naprimjer,
da naglašene stavke u izvršnom sažetku
vjerno odražavaju nalaze i glavne teme; • da
li su pohvale, nalazi i preporučene akcije za
poboljšanje uključeni u relevantna poglavlja
standarda, odnosno u odgovarajuće dijelove
finalnog izvještaja; • da li se kriterija,
navedena u nalazima, korektno odnose
prema utvrđenim nalazima; • kako se koristi
odgovarajući stručni žargon i interpunkcija; •
da li postoji bilo koja nedosljednost u stilu
pisanja finalnog izvještaja. Stil pisanja
izvještaja Zbog osjetljivosti svakog TOM-a,
koji je mnogo uložio u poboljšanje kvaliteta i
sigurnosti, a da ne bi primijetila netačnosti,
proizvoljnosti, paušalne ocjene, itd., jezični
stil izvještaja i finalnog izvještaja treba da
bude jasan, tačan i precizan. U tu svrhu
treba slijediti jednostavna pravila: • ako ste
vaše bilješke vodili u formi skraćenica, u
izvještaju ih ne smijete koristiti; dakle, pišite
potpunim rečenicama bez ikakvih
skraćivanja rečenice; • nemojte kratiti
nazive odbora, povjerenstava, komisija, itd.;
• nemojte koristiti skraćenice: npr., itd., op.,
t.j. • izvještaj pišite u prezentu, što upućuje
da 'nešto' još nije ispunjeno; ako biste pisali
u prošlom vremenu, neko bi mogao shvatiti
da je nešto u međuvremenu moglo biti
ispravljeno.
IZVRŠNI SAŽETAK Iako je to prvo poglavlje u
izvještaju, piše se na kraju, nakon što ste
sumirali vaše pohvale, nalaze i preporuke za
poboljšanje. Izvršni sažetak, zapravo,
predstavlja tematsko objedinjavanje
usmenih povratnih informacija svih članova
tima ocjenjivača. Na ocjenjivačima je da
izdvoje posebne tematske cjeline o kojima
će referirati i koje će uključiti u finalni
izvještaj. 2. POHVALE Kada postoje primjeri
za dobru praksu i posebna postignuća na
koje se mogu ugledati i drugi timovi
porodične medicine, onda tim ocjenjivača na
prvom mjestu pohvaljuje pregledani TOM.
Pohvale se grupišu analogno poglavljima u
standardima koja obuhvataju više povezanih
standarda, ili, pak, najbolje odražavaju
standarde i kriterije koji će nakon pohvala
uslijediti s odgovarajućim nalazima. Pohvale
se navode kratkim i jasnim rečenicama koje
su istaknute 'bulitima' i koje nesmetano teku
u odnosu na uvodnu rečenicu, naprimjer,
TOM se pohvaljuje za: • redovno i
dokumentirano provođenje kliničke
revizije... Važno je da ocjenjivači bilježe svoje
pohvale tokom vanjskog pregleda i da dobro
razmisle o mogućim oblastima koje zaslužuju
pažnju prije nego što napišu izvještaj. Nije
dobro 'natezati' pohvale ako se nema što
pohvaliti. Tada je najbolje potpuno izostaviti
dio izvještaja s pohvalama. 3. NALAZI Forma
koju ocjenjivač popunjava za pisanje svog
izvještaja je, zapravo, 'isključni izvještaj', jer
se navode samo oni kriteriji koji nisu
ispunjeni ili su djelomično ispunjeni. To je
radi toga da se smanji obimnost.
17.PUŠENJE I BOLESTI SRCA?
Sažeto se o pušenju i kardiovaskularnim
bolestima može reći da pušenje započinje i
pospješuje proces ateroskleroze tijekom
kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim
žilama. Plakovi su nakupine masti, veziva i
kalcija koji dovode do njihovog suženja i
začepljenja. To suženje krvnih žila se
manifestira u obliku krvožilnih bolesti, koje
su posljedice nedostatnog dotoka krvi u
pojedine dijelove srca i mozga, a u konačnici
smrću zbog moždanog ili srčanog udara.
Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je
direktnim djelovanjem duhanskog dima na
stjenku krvne žile te indirektno utjecajem na
sastav masnoća u krvi; povisuju se trigliceridi
i smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL)
koji je zaštitni faktor od procesa
ateroskleroze. Pušenje povisuje razinu
fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se
hvata za plakove i na taj način dodatno
suzuje krvne žile. Pušenje povisuje krvni tlak
koji je i sam činilac koji pospješuje ubrzanu
aterosklerozu. Aterosklerotske plakove
moždanih žila ima 70% pušača, a oko 23%
ima promjene na velikim žilama vrata
(karotidama) kroz koje krv dolazi do mozga.
Rizik ateroskleroze je razmjeran broju
popušenih cigareta na dan, a nakon
prestanka pušenja znatno se smanjuje
tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto
veći nego u osoba koje nisu nikad pušile.
17.DEFINICIJA ZDRAVLJA, AKAD. PROF DE
ANDRIJA ŠTAMPAR?
Za života je obavljao mnoge dužnosti i
aktivno zagovarao socijalnu medicinu te
posvećivanje medicinskim potrebama malih
ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da
zdravstveni radnici ponajprije moraju
djelovati na zdravstveno rizične skupine.
Zalagao se za široko zdravstveno
prosvijećivanje ljudi smatrajući kako se na
taj način uspješno mogu suzbiti pojave
mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja –
da je zdravlje stanje potpunog fizičkog,
psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo
odsustvo bolesti i danas je uvažavana.
17.EDUKATIVNE METODE?
Metoda predavanja se koristi: -ako je
potrebno za kratko vrijeme prenijeti obimni
zdravstveno-vaspitni sadržaj na veći broj
vaspitanika, -kada se mora da ekonomiše sa
vremenom i kadrom, -kada se koristi prilika
za okupljanje (zbog,sastanak i sl)za kratko
prenošenje aktuelnih sadržaja iz oblasti
zdravlja, -za prenošenje činjenica oko
uvođenja neke nove metode, -ukoliko
vaspitač nije savladao dovoljno neku drugu
metodu.
18.PUŠENJE I CEREBROVASKULARNI SISTEM?
Pušenje je povezano i sa patogenezom i/ili
progresijom brojnih neuroloških
poremećaja: cerebralni infarkt, cerebralna
aneurizma.Dosadašnje studije ukazuju na
pro-oksidativno i pro-inflamatorno
vaskularno oštećenje uzrokovano brojnim i,
još uvijek, nedovoljno istraženim slobodnim
radikalima sadržanim u duvanskom dimu,
što predstavlja centralni mehanizam u
inicijaciji i progresiji bolesti. Dim koji se
stvara sagorijevanjem cigarete, udisanjem
dospijeva do plućnih alveola, a odatle
procesom difuzije u cirkulaciju, te brzo
dospijeva do mikrovaskulature u mozgu. U
normalnim okolnostima, moždani parenhim
je efikasno zaštićen od toksina duvanskog
dima zahvaljujući krvno-moždanoj barijeri.
Međutim, hronična ekspozicija ovim
supstancama utiče na propustljivost krvno-
moždane barijere i remeti njenu funkciju,
što čini pogodan teren za nastanak i
progresiju brojnih neuroinflamatornih i
neurovaskularnih poremećaja. Ovo vodi
daljoj disfunkciji krvno-moždane barijere,
stvarajući tako jedan začarani krug između
oksidativnog stresa, inflamacije i neuroloških
poremećaja.U zaključku, duvanski dim je
uzročnik brojnih poremećaja u čijoj osnovi
leži pokretanje oksidativnog stresa i
povećana ekspresija širokog spektra
proinflamatornih citokina. Potrebne su
buduće studije koje bi nas dovele do boljeg
razumijevanja patofizioloških mehanizama
kako bi se razvila efikasna terapeutska
strategija, te smanjio morbiditet i mortalitet
kao posljedica oboljenja uzrokovanih
pušenjem. Ipak, prestanak pušenja će i dalje
ostati najefikasnija mjera prevencije.
18.EVALUACIJA ZDRAVSTVENOG
VASPITANJA?
18.METODE ZDRAVSTVENOG VASPITANJA?
Evaluacija se navodi kao usporedba
Metode i sredstva zdravstveno vaspitnog zdravstvenog stanja pacijenta sa unaprijed
rada trebaju biti unaprijed isplanirane. definisanim ciljevima lijecenja.Evaluacijom
Zdravstveno vaspitni program mora se moze utvrdjivati da li su ispunjeni ciljevi
sadržavati:Ciljeve,Aktivnosti definisane u koji su u vezi sa zdravstvenim
akcionom planu (nosioc aktivnosti, sadržaj i vaspitanjem.Osnovni cilj evaluacije jeste
vrijeme),Ciljne populacione grupe,Mjesto pravovremeno sagledavanje svih faza rada,
zdravstveno vaspitnog rada,Metode i kako bi se uspostavile potencijalne greske ili
sredstva,Praćenje i evaluacija zdravstveno propusti, te se i evaluira svaka pojedina faza
vaspitnog programa.Pokazatelji specifični za rada kao i krajnji rezultat koji se prihvata ili
program, pokazatelji zdravstvenog stanja odbija.
stanovništva i pokazatelji zdravlja populacije
i prisustva rizičnih faktora u populaciji.
Metode su svjesno odabrani, sistemski i
međusobno povezani putevi pristupanja koji
nam omogućavaju uspjeh u procesima ZV i
obrazovanja , samoobrazovanja i
samovaspitanja mladih, odraslih i zajednica.
Zavisno od toga za koga su, kada i gdje će se
primijenjivati ima više metoda:
-metode obrazovanja ili nastavne metode u
radu sa predškolskom i školskom djecom
-individualne metode razgovor ili intervju za
rad sa pojedincem
-grupne metode ili grupna diskusija
-masovne metode u radu sa velikom
skupinom
-istraživačke metode u istraživnju nekog
problema
Intervju može biti zavisno od cilja:
-informativni jer služi za prikupljanje
informacija i
-otvoreni usmjereni ili slobodni koji zahtijeva
vještinu, stručnost i bogato iskustvo
vaspitača
Grupni rad u porodici kao osnovnoj ćeliji
društva, potom razredu sa svojim
instruktorima u praktičnoj nastavi čine grupu
u kojoj riješavaju mnoga pitanja kroz grupnu
diskusiju.
Vrste grupa:
-po načinu formiranja su formalne i
neformalne
-po broju male i velike
-po unutrašnjoj čvrstini i osjećaju
pripadnosti kohezivne i adhezivne
-po načinu diskusije i rezultatima rada zrele i
nezrele
-pojedinci koji imaju slične ili zajedničke
interese i potrebe
Metode mogu da se primjenjuju samostalno
ili u okviru programa i procesa zdrvstvenog
vaspitanja.
Značajna je primjena metoda u
organizacionim oblicima zdravstveno-
vaspitanih aktivnosti seminar ili simpozijum .

19.AGEDIO APARAT B900 I PUŠENJE?
Za određivanje starosti žila mjeri se aortna
brzina pulsnog talasa ili vala, koji je jak i
neovisan pokazatelj razvoja
kardiovaskularnih oboljenja.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti
srca i krvožilnog sistema. Prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije
kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok
smrti u svijetu. Starenje utiče na povećanu
mogućnost pojave hroničnih oboljenja, time
i kardiovaskularnih bolesti, te ima uticaj i na
strukturu zidova krvnih sudova.Najčešći
uzrok pojave KVB je ateroskleroza, odnosno
oštećenje arterija obilježeno suženjem krvne
žile zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg
sloja stijenke žile koja se zove aterom ili
plak.Razvoj ateroskleroze koji nastaje sa
starenjem dovodi do promjena elastičnih
vlakana (elastin) u krvnim žilama, koje se
postepeno zamjenjuju sa čvršćim, jačim
kolagenom. Ovo dovodi do očvršćivanja
krvnih žila, što je jedan od glavnih razloga
rasta krvnog pritiska. Krvne žile kod nekih
osoba stare brže od prosjeka, a kod nekih
sporije. Visok pritisak može takođe ubrzati
očvršćivanje arterija. Kontinuirani protok
krvi i kiseonika kroz čvršće krvne sudove
dovodi do toga da srce sa sve više snage
pumpa krv kroz arterije, i taj dodatni napor s
vremenom dovodi do oštećenja srca i
razvoja kardiovaskularnog oboljenja.Starost
krvnih žila možemo odrediti prema njihovoj
čvrstoći tj. elastičnosti, koja nam daje
informaciju o stanju žila pacijenta ili ukazuje
na postojanje rizika za dobijanje moždanog
ili srčanog udara. Svaki otkucaj srca ubacuje
novu količinu krvi u arterije i stvara pulsni
talas koji se rasprostire kroz krvne sudove.
Mladi i zdravi krvni sudovi su elastičniji i
bolje apsorbuju energiju pulsnog vala koji
nastaje prolaskom krvi i osiguravaju stabilan
protok krvi.Za određivanje starosti žila
pomoću Agedio uređaja mjeri se aortna
brzina pulsnog talasa.BPV je jak i neovisan
pokazatelj razvoja kardiovaskularnih
oboljenja i njegovo mjerenje je preporučeno
po internacionalnim smjernicama u oblasti
kardiologije.Podaci brzine pulsnog talasa su
iskazani u jedinici mjere metar u sekundi
(m/s). Nakon obavljenog mjerenja se stanje
izmjereno kod pacijenta automatski
upoređuje sa prosječnim vrijednostima
starosne grupe pacijenta i dobija se
informacija da li starost njegovih krvnih žila
odgovara njegovoj životnoj dobi, ili se
razlikuje od prosjeka.Rano otkrivanje i
kontrola krvnog pritiska zajedno sa
određivanjem krutosti, tj. starosti krvnih
sudova može da pomogne da se izbjegnu
ozbiljnije bolesti kardiovaskularnog sistema.
Uvođenjem pozitivnih promjena u stilu
života i adekvatnih lijekova po preporuci
ljekara ili farmaceuta, krutost tj. „starost
krvnih žila” se može smanjiti.Mjerenje
pulsnog talasa ili arterijske krutosti se izvodi
jednostavno, isto kao kod standardnog
mjerenja perifernog pritiska sa manžetnom
na nadlaktici.
-agedio B900 osnovni set-agedio B900 (PWA
monitor) -3 manžetne (S, M, L) -Mjerač
-Punjač baterija-4 dopunjive baterije-
19.VIDLJIVI ZNACI U ZDRAVSTVENOM
VASPITANJU?
Zdravstveni odgoj je medicinsko –
pedagoška disciplina koja se bavi
unaprjeđivanjem
zdravstvene kulture naroda. Smisao
zdravstvenog odgoja je odgojiti pojedince i
skupine ljudi
tako da zdravlje smatraju istinskom
vrijednošću i da u svoje i zdravlje zajednice u
kojoj žive
budu spremni ulagati velike napore (1, 2).
Osnovni cilj zdravstvenog odgoja je zaštita i
promicanje zdravlja te sprječavanje bolesti
(3). Zdravstveni odgoj možemo shvatiti kao
opću
mjeru zdravstvene zaštite kojom se,
mijenjanjem štetnog zdravstvenog
ponašanja, edukacijom i
informiranjem o određenim zdravstvenim
postupcima unaprjeđuje zdravlje i
sprječavaju, liječe i
ublažuju posljedice određenog štetnog
ponašanja i bolesti (4, 5).
Aspekti zdravstvenog odgojaZdravstveni
odgoj u zdravstvenoj zaštiti ima dva aspekta:
138
1.Metode i sredstva zdravstvenog odgoja
primjenjuju se tjekom pripreme i trajanja
zdravstvene akcije sa ciljem pripreme i
pridobivanja ljudi za sudjelovanje u samoj
zdravstvenoj akciji
2.Metode i sredstva zdravstvenog odgoja su
isključivo odgojni to jest terapeutski jer služe
za sanaciju zdravstvenih problema, a to su
zdravstvene aktivnosti koje se provode da
bi se uklonile štetne i nezdrave prilike te loše
zdravstveno stanje koje se detektiralo
npr. sistematskim pregledom
da pomogne ljudima da poprave svoje
zdravstveno stanje i promjene stil zivota ako
trebA
19.ORALNA HIGIJENA KOD OSOBA SA
POSEBNIM POTREBAMA?
Stomatološka skrb osoba s intelektualnim
teškoćama zahtijeva od stomatologa
uvažavanje i prilagodbu intelektualnoj i
emocionalnoj nezrelosti pacijenta.
Ponašanje tih pacijenata u stomatološkoj
ordinaciji karakterizirano je kraćim
trenucima pažnje koji se izmjenjuju s
nervozom, hiperaktivnošću. Stomatolog u
razgovoru s liječnikom ili s osobama koje se
brinu o djetetu treba saznati specifičnosti
djeteta. Pri zbližavanju s pacijentom i
uspostavljanju dobrog odnosa između
pacijenta i stomatologa te smanjivanju
zabrinutosti roditelja, učinkovitima su se
pokazali upoznavanje pacijenta s osobljem i
ordinacijom, kako bi se razbio strah od
nepoznatog. Dobra je tell-show-do metoda:
upoznavanje s instrumentarijem i
postupcima, sporije govorenje jednostavnim
rječnikom te provjeravanje je li pacijent
razumio objašnjenja, davanje redom jednu
po jednu uputu te pohvala pacijenta nakon
svakog ispravnog postupka, pažljivo slušanje
pacijenta jer osobe s intelektualnim
teškoćama nisu vične u komunikaciji. Posjeti
stomatologu trebaju biti kraći, a težina
zahvata mora se postupno povećavati.

20.KAKO PRESTATI PUŠITI?
Prestanak i odvikavanje od pušenja
predstavlja značajan doprinos zdravlju
pojedinca, porodice i zajednice. Zdravstveni
radnici su dužni savjetovati pacijente da
prestanu pušiti i u tome ih podržati na sve
načine.Osnovni je cilj unapređenje zdravlja
stanovništva putem reduciranja pušenja kao
vodeće bolesti ovisnosti u svim
populacionim skupinama. savjetovanje je
efikasan postupak pri odvikavanju od
pušenja,optimalno je 4–8 sesija u trajanju od
15–30 min,pravilno provedeno savjetovanje
udvostručuje uspjeh prestanka pušenja,za
savjetovanje koristiti regularne ili posebno
planirane posjete.Imamo faze savjetovanja a
to su: Faza
prekontemplacije(predrazmatranja)Faza
kontemplacije(razmatranja),Faza
pripreme,Faza akcije,Faza
održavanja,Prevencija relapsa Osobito je
važno educirati mlade o štetnosti pušenja,
ali i njihove roditelje, jer posebno zabrinjava
podatak da je sve veći postotak djece koja
redovito puše, a porast je veći kod
djevojčica.Za prevenciju pušenja potrebno je
djelovati već od dječje dobi. Nikada nije
dovoljno naglasiti da pušenje povećava
siromaštvo osobe koja puši i društva u
kojem živi, a pušače treba uvijek pokušati
uvjeriti da nikad nije kasno prestati pušiti te
da je pušenje neprihvatljiv zdravstveni rizik i
neprihvatljivo socijalno ponašanje..
Prestanak pušenja težak je i kompleksan
proces i stoga treba iskoristiti sve resurse za
pomoć – od obitelji do liječnika. Donijeti
odluku o prestanku pušenja i provesti je u
djelo nije lako. Pušenje je više od fizičke
ovisnosti o nikotinu, to je i psihološka
ovisnost. Pitanje je zašto netko uopće puši –
je li to predah od napornog dana, je li to
trenutak mira kada možete biti sami sa
svojim mislima ili je to pak prilika za bijeg,
opuštanje ili nagradu.Kod donošenja odluke
o prestanku pušenja potrebno je znati i
shvatiti da nije važno koliko ste dugo pušili i
koliko ste cigareta pušili. Važan je samo cilj
koji je postavljen i čvrsta odluka. Ukoliko ste
i prije pokušavali prestati pušiti i niste
uspjeli, to ne smije biti prepreka za novi
pokušaj. Sa svakim novim pokušajem šanse
za prestanak su veće.I na kraju nešto vrlo
bitno – potražite stručnu pomoć, odnosno
pomoć liječnika koji će vas (ako je potrebno)
usmjeriti na stručne multidisciplinarne
programe.Trebamo sebi dati obaveza baviti
se vise sportom.
21.PUŠENJE I PERIFERNA ARTERIJSKA
BOLEST?
20.ZDRAVSTVENO VASPITANJE KAO PROCES:
INFORMISANJE, UČENJE, ZNANJE, VJEŠTINE? Bolest perifernih arterija (BPA), zvana
također i periferna vaskularna bolest, je
Zdravstveno vaspitni proces identifikuje ateroskleroza donjih ekstremiteta koja
determinante ponašanja koje su vezane za uzrokuje njihovu ishemiju. Bolest koja je
zdravstveni problem i predlaže intervenciju često izazvana pušenjem, uključujući i
usmjerenu na individuu ili određenje pasivno pušenje. Blaga BPA može biti
populacione grupe. Odnosi nastavnik, asimptomatska ili uzrokovati intermitentne
učenik, student prema pacijentu moraju biti klaudikacije; teška BPA može uzrokovati bol
utemeljeni na osnovama etičkog u mirovanju i atrofiju kože ekstremiteta,
kodeksa.Zdravstveni radnik nastavnik mora gubitak dlakavosti, cijanozu, ishemične
biti pravedan i odnositi se prema učeniku i ulkuse i gangrenu. Dijagnoza se postavlja na
studentu s poštovanjem. Istraživanja su dio osnovu anamnestičkih podataka, fizikalnim
sestrinske profesije. S prednostima pregledom i mjerenjem pedobrahijalnog
istraživanja čiji se rezultati koriste u kliničkoj indeksa. U svih bolesnika potrebna je
praksi, edukaciji i organizaciji, moraju biti aktivan utjecaj na čimbenike rizika;
upoznate sve sestre. Cilj rada uključujući prestanak pušenja, kontrolu i
sestre/tehničara je promocija zdravlja na liječenje šećerne bolesti, dislipidemije,
dobrobit pacijenta. Medicinska arterijske hipertenzije, hiperkolesterolemije
sestra/tehničar ne smije liječiti ili predlagati i hiperhomocisteinemije. Uzimanje β–
liječenje. Zdravstveni radnik pruža hitne blokatora nije škodljivo, osim kod teške BPA.
medicinske postupke samo u iznimnim Vježbe hodanja—35–50 min na pokretnom
okolnostima i mora što je moguće prije o sagu ili traci, u obliku “hod–odmor–hod”, 3–
tome izvijestiti ljekara. Znanja i sposobnosti 4 puta na tjedan—je važan, ali nedovoljno
članova zdravstvenog tima trebaju se priznat način liječenja. Može povećati hodnu
usklađivati s potrebama pacijenta, a s ciljem prugu, poboljšati kvalitetu života.
kvalitetne i kompletne zdravstvene zaštite i Mehanizam učinka uključuje poboljšanje
zdravstvene njege. U obavljanju svojih kolateralne cirkulacije.
dužnosti i zadataka zdravstveni radnik mora
težiti da u određenim okolnostima provodi
zdravstvenu zaštitu i njegu na najbolji
mogući način.
20.INDIVIDUALNE METODE RADA
INTERVJUA?
Intervju je usmjeren i metodično vođen
razgovor koji ima unaprijed određeni cilj.
Koristi se u psihologiji, pedagogiji, sociologiji,
pravu, politici, žurnalistici, medicini,
socijalnoj službi itd. Zdravstveni vaspitač u
odnosu na vaspitanika ima inicijativu,
počinje i vodi intervju, a vaspitanik nosi u
sebi nesigurnost, nepovjerenje, strepnju pa
zato treba da mu se pomogne da iznese svoj
problem i teškoće,a da pri tom ne umanji
svoj ugled.
Razgovor zbog toga mora biti nenametljiv,
spontan i da ima prirodan tok.
Intervju može biti zavisno od cilja:
informativni jer služi za prikupljanje
informacija i
otvoreni usmjereni ili slobodni koji zahtijeva
vještinu, stručnost i bogato iskustvo
vaspitača.Faze intervjua:
Priprema za razgovor – odrediti mjesto i
vrijeme razgovora, prikupiti podatke o
vaspitaniku preko stručnih službi,
profesionalnih saradnika
Početak razgovora – vaspitanik ne smije da
čeka, treba ga dočekati ljubazno, rukovati se
sa njim
Stvaranje odnosa povjerenja – vaspitač ne
može imati sumnjičav odnos prema
vaspitaniku, a očekivati njegovo povjerenje
Vođenje i usmjeravanje razgovora – vještina
u postavljanju pitanja su osnovna
pretpostavka za dobro vođenje razgovora
21.FIZICKA AKTIVNOST I ZDRAVLJE?
Redovna fizička aktivnost, uz primjerenu
prehranu i kvalitetan san, preduvjeti su za
održavanje zdravlja u ljudi svih dobnih
skupina. Studije potvrđuju da bez obzira na
dob, spol, zdravstveno stanje ili neki drugi
faktor, fizička aktivnost donosi niz
zdravstvenih prednosti, od održavanja
zdravlja do ubrzavanja oporavka ili
poboljšanja stanja kod bolesnih
osoba.Također, potvrđeno je da redovna
fizička aktivnost smanjuje stopu smrtnosti
od niza kroničnih bolesti, poput
kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog
tlaka, dijabetesa i karcinoma debelog
crijeva.Unatoč poznatim i stalno isticanim
prednostima fizičke aktivnosti, većina
odraslih osoba, a sve veći broj djece, živi
većinom sjedilačkim načinom života te nisu
dovoljno aktivni da bi iskoristili zdravstvene
prednosti fizičke aktivnosti kojom se bave.
Pretežno sjedilačkim načinom života se
definira onaj način života u kojem se u roku
od 14 dana ne provodi nijedna vrsta fizičke
aktivnosti, poput nekog sporta ili vježbanja.
redovna fizička aktivnost ima pozitivne
učinke na cjelokupno zdravlje, ali i na sve
organe pojedinačno te, posljedično, pomaže
u prevenciji niza zdravstvenih problema i
bolesti.Redovna fizička aktivnost smanjuje
rizik od razvoja i smrti od nekih od glavnih
uzročnika smrtnosti u svijetu. Redovna
fizička aktivnost poboljšava zdravlje na više
razina:smanjuje rizik od prerane smrti od
srčanih bolestii drugih stanja povezanih s
ovim bolestima,smanjuje opasnost od
razvoja dijabetesa, smanjuje opasnost od
razvoja povišenog srčanog tlaka, smanjuje
krvni tlak kod osoba koje boluju od
povišenog krvnog tlaka, smanjuje opasnost
od razvoja karcinoma debelog crijeva i
dojke, pomaže u održavanju tjelesne težine,
pomaže u izgradnji i održavanju zdravih
kostiju, mišića i zglobno-tetivnog tkiva,
pomaže starijim osobama da se lakše kreću
te smanjuje opasnost od padova i lomova,
smanjuje osjećaje depresije i tjeskobe,
pomaže psihološkom zdravlju. fizička
aktivnost osim gore navedenih pozitivnih
učinaka, pomaže i u održavanju zdravlja
kostiju, ali i u njihovom pravilnom razvoju
tijekom djetinjstva. Također, kod žena koje
su u periodu menopauze, vježbe pomažu u
usporavanju slabljenja kvalitete kostiju te
usporavaju razvoj osteoporoze. Aktivnost
pomaže i osobama oboljelima od artritisa
usporavanjem razvoja bolesti te smanjenjem
njezinih simptoma.Studije su potvrdile da
sudjelovanje u redovnim fizičkim
aktivnostima u adolescentskom dobi
pozitivno utječe na razvoj samosvijesti i
samopoštovanja te smanjuje negativne
emocije poput anksioznosti i stresa.
Također, aktivnost pomaže u koncentraciji
te olakšava učenje. Ključ zdrave tjelesne
težine je zbroj dvaju faktora: redovne fizičke
aktivnosti i primjerene i uravnotežene
prehrane. Računica je jednostavna:
održavanje tjelesne težine postiže se
izbalansiranim unosom energije te
potrošnjom koja je jednaka unosu. Sav višak
unosa kalorija, u odnosu na potrošnju,
reflektira se kao nakupljanje kilograma.
21.HEMIJSKA KONTROLA DENTALNOG
PLAKA?
Dentalna atricija - postupni gubitak tvrdih
zubnih tkiva koji nastaje kao posljedica
trenja zuba o zub pri okluzalnim
kontaktima.Faktori:malokluzija, traumatska
okluzija, parafunkcije ili bruksizam. Klinički:
fasete na zubima antagonistima, slične su
veličine i međusobno se podudaraju.
Dentalna abrazija je gubitak zubne
supstance nezavisno od okluzalnih
kontakata, koji nastaje zbog mehaničkog
djelovanja stranih tijela na zubna tkiva.
Čvrsta strana tijela ili abrazivne supstance
koje u dužem vremenskom periodu često
dolaze u kontakt sa zubnim tkivima mogu
dovesti do njihovog trošenja .Mogu biti
lokalizirane na jednom ili nekoliko zuba, kao
i generalizirane, kada su prisutne na većem
broju zuba. Karijes je infektivno oboljenje
uzrokovano specifičnim bakterijama:
streptokoki (Streptococcus
mutans),laktobacili (Lactobacillus casei)
aktinomicete (Actynomyces viscosus, A
Naeslundii).Infekcija S. Mutansom, bez bilo
kakve početne destrukcije gleđi,predstavlja
prvu fazu karioznog procesa. Lokalizirana
dekstrukcija tvrdih tkiva koja se naziva
lezijom je znak/simptom oboljenja. KARIJES
DENTINA Uključuje procese demineralizacije
i destrukciju kolagenog matriksa od strane
proteolitičkih bakterija.Procesi dentinskog
karijesa:1) Karijesna destrukcija:
Demineralizacija , Proteoliza. 2)
Odbrambene reakcije pulpodentinskog
kompleksa: Skleroza, Formiranje
reparatornog dentina. Karijes ranog
djetinjstva – klinička slika: javlja se ubrzo po
erupciji, razvija se tipično na glatkim
površinama, u početku kredasto-bijela mrlja
koja rapidno napreduje do kavitacije,
počinje najčešće na labijalnim ali i
palatinalnim površinama maksilarnih
inciziva, brzo se širi na ostale zube u gornjoj
vilici, a kasnije i na zube u donjoj vilici,
Zahvata obično, osim maksilarnih sjekutića, i
maksilarne i mandibularne molare, rjeđe
očnjake, a najrjeđe mandibularne sjekutiće.
Hemioprofilaktička sredstva u sprečavanju
akumulacije dentalnog plaka: Lična oralna
higijena i profesionalno sprovedena kontrola
oralnog biofilma ostaje glavna potpora u
prevenciji oralnih oboljenja izazvanih
mikroorganzmima dentalnog plaka. U
kombinaciji sa korišćenjem antimikrobnih i
antiinflamatornih agenasa, inhibiše se
demineralizaciju zuba i/ili upavlja
specifičnim faktorima rizika za nastanak
oralnih oboljenja. Adekvatna kontrola
biofilma može spriječiti i uspješno tretirati
većinu oralnih oboljenja izazvanih
mikroorganizmima biofilma.Jednom
ustanovljene navike je teško mijenjati i stoga
je od velikog značaja ustanoviti pravilne
navike u održavanju oralne higijene, što je
moguće
ranije i da one postanu dio svakodnevnog
životnog ponašanja.PREPARATI I KLINIČKA
PRIMJENA: RASTVORI-
22.ZDRAVSTVENO VASPITANJE U VRTICU?
*Zdravstveno-vaspitni rad je sastavni deo
očuvanja i unapređenja zdravlja, rasta i
razvoja dece. Deca kroz igru dobijaju
osnovne pojmove o zdravlju i usvajaju
odgovarajuće kulturno-higijenske navike.
Aktivnosti koje se realizuju su iz oblasti: lična
i opšta higijena, spavanje i odmor, ishrana
pravilno držanje tela i fizičke aktivnosti,
zdrava životna sredina, upoznavanje sa
značajem održavanje oralne higijene, značaj
pravilne ishrane za prevenciju raznih
stomatoloških oboljenja, prevencija
deformiteta stopala na ranom uzrastu. Za
formiranje zdravih navika kod dece od
izuzetnog je značaja učešće roditelja, koji su
pre svih najviše zainteresovani i odgovorni
za zdravlje, zdrave navike i ponašanje svog
deteta. Tokom godine se organizuju i
sprovode edukacije za roditelje iz oblasti
zdravstvenog vaspitanja zavisno od
interesovanja kroz: individualne razgovore,
roditeljske sastanke, zdravstveni kutak,
savetodavni rad, radionice, predavanja i
druge oblike rada. Aktivnosti na formiranju
zdravih navika kod dece sprovode se za
vreme boravka deteta u vrtiću, primenjuju
se metode, sredstava i oblici zdravstvenog
vaspitnog rada koje su prilagođene uzrastu.
Deo zdravstveno vaspitnih sadržaja se
realizuje u saradnji sa polivalentnom
patronažnom službom Doma zdravlja, sve
aktivnosti prate plan aktivnosti povodom
obeležavanja bitnih datuma po kalendaru
zdravlja. Plan se svake godine zajednički
sačinjava, teme koje se realizuju: Svetski dan
prve pomoći, Svetski dan srca, Nacionalna
nedelja promocije dojenja, promena loših
navika u ishrani i pravilna ishrana, Svetski
dan mentalnog zdravlja-prevencija stresa,
Međunarodni dan deteta-motivacija za
zdrav razvoj od rođenja, Nacionalni dan
borbe protiv pušenja-smanjenje broja
pušača, Svetski dan voda-značaj očuvanja
životne sredine u cilju očuvanja higijenski
ispravne vode, Svetski dan zdravlja-
prevencija, promocija zdravlja, značaj
imunizacije u cilju prevencije nastanka i
oboljevanja od zaraznih bolesti, Svetski dan
porodice, Međunarodni dan fizičke
aktivnosti-kretanjem do zdravlja,
obeležavanje nacionalne nedelje zdravlja
usta i zuba...
U objektima Prvomajska, Centar i Kockica
postoje zubarske ordinacije, u saradnji sa
stomatolozima iz Doma zdravlja se realizuju
preventivne stomatološke aktivnosti-
preventivni pregledi i edukacija dece vezana
za način održavanja oralne higijene,
prevenciju bolesti usta i zuba...
22. Indeksi oralne higijene-procjena
objektivna i subjektivna.
Subjektivna :Dobra oralna higijena,
Perfektna oralna higijena , Loša oralna
higijena, Slaba oralna higijena ,
Nezadovoljavajuća itd.
Objektivna
Grin-Vermilionov ( Greene Vermillion)
indeks mekih naslaga (Dentalnog plaka
,Materije albe, Ostataka hrane,
Pigmentacije)
Plak indeks po Silnes Lou ( Silnes Löe)
Grinov indeks zubnog kamenca Grinov
indeks subgingivalnih konkremenata
Bjorby Löe “retencioni” indeks
Primjenom prikazanih indeksa, stanjeoralne
higijene svake osobe može se precizno
numerički definisati (objektivno odrediti).
22.PUŠENJE I RESPIRATORNI SISTEM?
Dim cigareta u plućima oštećuje nekoliko
prirodnih obrambenih sustava koja imaju
naša pluća. Budući da čovjek dnevno
ventilira 10.000 litara zraka, logično je da
pluća moraju imati dobar obrambeni sustav,
jer bi inače čestice prašine, peludi i bakterije
koje stalno udišemo za čas uništile naša
pluća. Ubrzo nakon početka pušenja, počinju
se "topiti" linije naše obrane u plućima. Prvo
se oštećuje trepetljivi pokrovni sloj stanica u
dišnim putovima (mukocilijarni klirens).
Potom se pokreće sustav lokalnih signala
koji dozivaju razne stanice iz cirkulacije u
pomoć. Taj proces više šteti no koristi, jer
nastaje nakupljanje upalnih stanica u
bronhima, koje ometaju protok zraka i čine
brojne druge štetne promjene. Na kraju, dim
cigareta neutralizira djelovanje "dobrog
enzima, čuvara" ¬ antiproteaza, zbog čega
"zločeste" proteaze preintenzivno
razgrađuju plućno tkiva. Na taj način nastaje
emfizem, u kojem nedostaje respiracijska
površina pluća, preko koje se vrši izmjena
plinova, tako da nastaje manjak kisika u
tijelu. Osobe to osjećaju kao gušenje i
nemoć, a cijelo tijelo pati zbog nedostatka
kisika.
Prvi simptom u pušača koji ukazuje da se
nešto događa s plućima je kašalj. Tu se ne
misli na kašalj koji traje tjedan dana i
prestane. Misli se na kronični kašalj, dakle
onaj kašalj koji traje dulje od tri tjedna.
Treba imati na umu da zdrav čovjek kronično
ne kašlje. Mnogi pušači kašlju godinama i to
smatraju normalnim. Kronični kašalj znak je
razvoja neke od teških bolesti – kronične
opstruktivne plućne bolesti (KOPB), tumora
pluća, tuberkuloze ili neke druge plućne
bolesti, stoga se sve osobe koje kašlju
trebaju javiti liječniku. Osnovna dijagnostika
uključila bi radiološku snimku pluća i
spirometriju, odnosno one pretrage koje
liječnik nakon pregleda preporuči. Na žalost,
u nekih osoba prvi simptom može biti
iskašljavanje krvi ili bol u prsištu, što može
biti znak uznapredovale bolesti, npr.
proširenog tumora pluća. Međutim, neki
bolesnici primjećuju samo da se pojačano
zamaraju u naporu, odnosno da se uz manje
tjelesno opterećenje brže umore – i to je
važan simptom, koji upućuje da je potrebno
23. ORALNA HIGIJENA U TRUDNOĆI?
23. SASTAV DUHANSKOG DIMA? Povećanje progesterona uzrokuje da vaše
desni drugačije reaguju na plak, i to može
SastavDIMA uzrokovati gingivitis (upalu desni), naročito
između drugog i osmog meseca trudnoće.
Duhanski dim sadrži preko 4000 kemijskih Neki od simptoma su da desni postaju
spojeva, od kojih je velik broj štetan po ljubičastocrvene, mekane i sjajne, lako
zdravlje. Sadrži teške metale, 200 otrovnih prokrvare, posebno pri pranju zuba. Ciste u
plinova i preko 50 kancerogenih tvari. usnoj šupljini se takođe mogu pojaviti,a ove
Nikotin lokalizirane izrasline tkiva desni znaju se
pojaviti u drugom tromjeseču, a posljedica
Može djelovati kao stimulator ili sedativ, što
su taloženja plaka (naslaga čestica hrane,
zavisi od pušačkog staža i količine popušenih
pljuvačke i bakterija). Savjeti za zdravlje usne
cigareta. Nakon izlaganja nikotinu, tijelo
šupljine za vrijeme trudnoće: Stalno vodite
počinje lučiti hormon adrenalin koji povisuje
brigu o oralnoj higijeni, Obavezno posjetite
krvni pritisak, ubrzava srčani ritam i disanje,
zubara, Edukujte se, Planirajte unaprijed.
dolazi do naglog otpuštanja glukoze u krv,
gušterača smanjuje lučenje inzulina, tako da
pušači imaju uvijek blago povišen šećer u
krvi, što dovodi do poremećaja metabolizma
i gubitka apetita. Veće doze nikotina imaju
sedativan učinak (pad koncentracije i
sposobnosti pamćenja).Katran:
24.METODE ODVIKAVANJA OD PUSENJA?
Ljudi puše zbog djelovanja nikotina na
mozak, a umiru od posljedica koje izaziva
katran. Katran je proizvod suhe destilacije
Prestanak pušenja u velikoj meri zavisi od
lišća duhana i tijekom uvlačenja duhanskog
motivacije pušača (vezano za somatske,
dima kondenzira se u ljepljivu, sirastu masu
psihičke, profesionalne, porodične razloge i
u plućima. To je visokokancerogena
sl.), ali sam po sebi najčešće nije dovoljan da
materija. Osoba koja dnevno puši jednu
se uspostavi i održi apstinencija od duvana.
kutiju cigareta, na godišnjem nivou «sipa»
Manji broj pušača je u stanju da bez stručne
jednu šalicu katrana posvojim plućima.
pomoći u tome uspe. Kombinovani,
Ugljični monoksid -To je otrovni plin, bez
medicinsko-socijalni koncept uključuje
boje, mirisa i okusa. Izaziva ubrzan rad srca i
sledeće:
uzrokuje nedostatak zraka, veže se za
eritrocite i ometa normalan prijenos kisika
Savetovanje i rad na motivaciji u
kroz krv. Krv «težih» pušača ima čak 15%
specijalizovanim savetovalištima sa
ugljičnog monoksida umjesto kisika.
obučenim osobljem.
Amonijak: To je otrovan plin, neugodnog
Integrativni pristup u radu sa korišćenjem
mirisa, pojačava nikotinsku zavisnost, pušača
suportativnih mera kroz odredjen
čini podložnijim virusnim
higijensko-dijetetski režim, psihoterapijski
infekcijama.Benzen: Bezbojan, aromatski
suport, sa najefikasnijim bihevioralnim
ugljikovodik kancerogena je tvar koja se
tehnikama kojima se pacijent uči da obavlja
dovodi u vezu s nastankom
svakodnevne aktivnosti bez cigatera, da
leukemije.Kadmij:Visokotrovan je metal koji
izadje na kraj sa disforijom i povećanim
oštećuje bubrege, jetra, mozak, izaziva visok
apetitom i sl. Takodje se može uključiti i
krvni tlak.Olovo: Otrovan je teški metal koji
farmakoterapijski suport sa supstitucionom
izaziva oštećenje bubrega, mozga i nervnog
terapijom uz nikotinske žvakaće gume,
sustava i eritrocita. Kod beba i male djece
flastere, nazalne sprejeve i sl. Po potrebi se
izaziva razvojne deformacije i probleme s
primenjuj različiti medikamenti, a terapija
učenjem.
bupropionom, koji smanjuje žudnju za
cigaretama i utiče na raspoloženje, daje
odlične rezultate.
23. SARADNJA SA ZDRAVSTVENIM
INSTITUCIJAMA? Kombinovano sa navedenim tehnikama je i
praćenje i lečenje prisutnih psihosomatskih
Saradnja sa zdr.institucijama: Brojne su posledica ili komplikacija posle
zdravstvene institucije kod nas i u svijetu uspostavljene apstinencije.
koje su usko vezani za problem zdravlja -
bolesti u zajednici.Zdravstvene institucije
kod nas su uglavnom državne institucije koje
su usko vezane za društveno-politički sistem
u kojem živimo (entiteti, kantoni, distriht
Brčko, gradovi, opštine) tako da svi imaju
prateća ministarstva za zdravstvo, zavode
zdravstvene zaštite, bolnice (gradske,
kantonalne, regionalne, kliničke, zdravstveni
centri sa klinikama), institute te domove
zdravlja, ambulante porodične medicine te
brojne oblike privatne prakse.
24. RIZIČNO SEKSUALNO PONAŠANJE?
Čimbenici pojave rizičnog seksualnog
ponašanja
Čimbenici koji generalno utječu na
vjerojatnost pojave rizičnog seksualnog
ponašanja
mladih su negativni stavovi prema korištenju
kondoma, internalizirani tradicionalni i
spolno
diskriminirajući stavovi kod mladića, slaba
informiranost o ljudskoj spolnosti i zdravlju,
nisko samopoštovanje, podložnost
vršnjačkom utjecaju, (ne)religioznost, školski
neuspjeh
i napuštanje sustava obrazovanja,
nedostatno korištenje zdravstvene skrbi,
nedovoljna
socijalna podrška, disfunkcionalnost obitelji,
slaba privrženost roditeljima, rizično
seksualno ponašanje samih roditelja te niži
socioekonomski status.Rizično seksualno
ponašanje povezuje se s brojnim
individualnim obilježjima od kojih su
najbolje istraženi: sklonost rizičnom
ponašanju, odnosno traženju uzbuđenja,
nisko
samopoštovanje, iskustvo seksualne
viktimizacije te poremećaj raspoloženja.
Mladi su ljudi u povećanom riziku od
negativnih posljedica svojih ponašanja zato
što
su skloni eksperimentiranju, optimistični su
u vezi svoje budućnosti, teže spontanosti,
ne razmišljaju o posljedicama i prepuštaju se
trenutcima.
1. Naglašena potreba za seksualnim
eksperimentiranjem, a označava da mladi
često
predstavljaju izraz pobune i otpora prema
društvenim normama, otkrivaju svoje
preferencije
čestim mijenjanjem partnera te im rizik
predstavlja dodatnu stimulaciju.
Spolno prenosive bolesti zarazne su bolesti
koje se prenose seksualnim kontaktom.
Diljem svijeta, mladi su ljudi izloženi
povećanom riziku zaraze spolno prenosivim
bolestima.
Neke spolno prenosive bolesti čak se mogu
prenijeti putem rođenja ili tijekom perioda
Dojenja.
Rizično seksualno ponašanje sa sobom nosi
brojne posljedice – psihološke, biološke te
socijalne.
24.ZDRAVSTVENA ZASTITA PORODICE?
Zdravstvena zaštita je sustav državnih,
skupnih i individualnih mjera za
unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja. Cilj
je zdravstvene zaštite promocija, odnosno
unapređenje zdravlja, prevencija, od Zaštita
od ekoloških činitelja štetnih po zdravlje .
Mjere zdravstvene zastite
Zaštita od ekoloških činitelja štetnih po
zdravlje
Uključuje sve mjere za očuvanje,
unapređenje i poboljšanje zdravstvenih
uvjeta čovjekove okoline i higijenskih uslova
za život i rad.
Provođenje zdravstvenog odgoja i
prosvjećivanja s ciljem podizanja duševne i
tjelesne sposobnosti građana.
Otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja
odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti i
povrede te njihovih posljedica
Mjere i aktivnosti za sprečavanje, rano
otkrivanje i suzbijanje zaraznih, kroničnih,
masovnih nezaraznih i malignih bolesti
Liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i
duševno oštećenih i povrijeđenih osoba
6. Mjere posebnog zdravstvenog nadzora
nad stanovništvom starijim od 65 godina i
žrtvama rata
Osiguravanje cjelovite (preventivne,
kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene
zaštite djece i omladine te zaštite žena u vezi
s planiranjem porodice, trudnoćom,
porođajem i majčinstvom
Opskrba lijekovima i drugim medicinskim
sredstvima za zdravstvenu zaštitu
25. .NIKOTINSKA OVISNOST?
U duhanskom dimu ima oko 4000 sastojaka
od kojih je velik broj štetan po zdravlje.
Duhanski dim sadrži teške metale, oko 200
otrovnih plinova i preko 50 kancerogenih
tvari. Najštetnija od tih tvari je nikotin,
prirodni alkaloid koji na ljudsko tijelo može
djelovati kao stimulator ili sedativ, što zavisi
od dužine pušačkog staža i količine
unesenog nikotina u tijelo. Nakon izlaganja
nikotinu dolazi do povišenja krvnog tlaka,
ubrzava se srčani ritam i disanje te dolazi do
naglog otpuštanja glukoze u krv, tako da se u
pušača može naći blago povišena razina
šećera u krvi, što dovodi do poremećaja
metabolizma i gubitka apetita. Veće doze
nikotina imaju sedativan učinak (pad
koncentracije i sposobnosti
pamćenja).Nikotin je spoj vrlo snažnog
adiktivnog svojstva te je odgovoran za
razvijanje ovisnosti koja se smatra vrlo
teškom, čak težom od ovisnosti o teškim
drogama (heroinu). Poput kokaina, heroina i
marihuane, nikotin povećava razinu
neurotransmitera dopamina koji utječe na
moždane puteve koji kontrolišu nagrade i
zadovoljstvo.Osušeni listovi duhana sadrže
između 0,6-3% nikotina koji direktno djeluje
na takozvane nikotinske acetilholinske
receptore (NCR) i utječe na dva glavna
područja u tijelu – adrenalna medula (dio
nadbubrežne žlijezde) i na centralni nervni
sistem (CNS). Razdražljivost - Odbacivanje
nikotina izaziva pad raspoloženja i povećanje
osjetljivosti na stres i frustraciju, Smanjena
koncentracija - Neki bivši pušači doživljavaju
smetnje s koncentracijom u ranoj fazi
odvikavanja, San / budnost - Neki tvrde da
imaju tegoba s usnivanjam, dok druge hvata
povećana pospanost tijekom odvikavanja,
Kašljanje - Pluća i gornji dišni putovi
oslobađaju se od nakupljenih toksina koji su
ranije sputavali disanje, Ranice u ustima -
Manji dio pušača u fazi odvikavanja
doživljava promjene u usnoj šupljini kao što
su afte, ranice i upalni procesi, Stezanje u
prsima- posljedica povećane količine kisika
koji ulazi u pluća i stvara pritisak, Zatvor
stolice - U kratko vrijeme nakon obustave
konzumacije nikotina može doći do
usporavanja crijevnih kretnji.
25. KUCNA I PATRONAZNA NJEGA U Z.V.?
Kućna njega je zdravstvena usluga
medicinske njege kod Vaše kuće u mjeri i
intenzitetom koja je prilagođena potrebama
korisnika usluge. Kućna njega podrazumijeva
zdravstvenu njegu polupokretnih i
nepokretnih starih, iznemoglih, bolesnih i
invalidnih osoba, koje ne zahtijevaju bolnički
tretman ili je isti završen i kod kojih se svrha
pružanja odgovarajuće pomoći može
ostvariti u njihovoj kući. Usluge kućne njege:
Patronažna njega pacijenata (opća i
specijalna) po potrebi jedanput, dvaput ili tri
puta dnevno (posjeta traje do sat
vremena),Boravak kod pacijenta (24h, 12h,
8h ili 4h)podrazumjeva sljedeće poslove koje
medicinska sestra/tehničar obavlja:Pranje,
kupanje, hranjenje, davanje oralne i druge
terapije, presvlačenje kreveta, , Profilaxa
dekubitusa, profilaxa pneumonije i
sl.,Uzimanje uzoraka za laboratorijske
pretrage, Kateterizacija mokračnog mjehura,
Praćenje vitalnih parametara pacijenata
(tlak, puls, diureza, temperatura i objektivni
satatus), Obuka porodice o osnovama skrbi
pacijenta, Izvođenje u šetnje i mobilizacija
pacijenta, nabavka namirnica i plaćanje
računa, osnovni kućanski poslovi higijene
stana, spremanje i davanje obroka (samo
kod višesatnog boravka).
Patronažna njega- Medicinsko- socijalna
djelatnost u svrhu promicanja i očuvanja
zdravlja pojedinca, porodice i zajednice. Cilj
patronažne zdravstvene njege je pružiti
zdravstvenu zaštitu korisnicima izvan
zdravstvenih ustanova (u njihovim
domovima, vrtiću, školi, široj zajednici),
poticati ih na očuvanje i unapređenje
zdravlja, prevenciju bolesti i ozljeda.
Patronažna zdravsvena njega usmjerena je
na dvije glavne grupe zadataka :Promicanje i
očuvanje zdravlja te sprečavanje bolesti kod
novorođenčadi, dojenčadi, male i
predškolske djece, školske djece i omladine,
žena osobito za vrijeme trudnoće i babinja,
starijih i nemoćnih osoba, osoba s
povećanim potrebama zbog duševnog ili
tjelesnog oštećenja, rizičnog ponašanja i
loših životnih navika i Prepoznavanje,
pravodobno otkrivanje i skrb za bolesne i
nemoćne koja se provode tamogdje ljudi
žive i rade, a najčešće u njihovim domovima.
Patronažnu zdravstvenu njegu provode
patronažne (više) medicinske sestre i pritom
surađuju s drugim zdravstvenim službama);
socijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama
(vrtići, škole) i drugim zainteresiranim
pojedincima, skupinama i organizacijama
(humanitarne organizacije, udruge građana i
ostale relevantne strukture na razini lokalne
zajednice).
PATRONAŽNA ZAŠTITA KRONIČNO BOLESNE
DJECE I ODRASLIH OSOBA:zdravstveno
prosvjećivanje oboljele osobe i članova
njezine obiteljiedukacija o mjerama liječenja
i njezi (održavanje katetera, hranjenje na
sondu, njega stome, terapija kisikom i
sl.),kontrola primjene propisanih terapijskih
postupaka (pravilno uzimanje propisanih
lijekova, pridržavanje režima prehrane i
sl.),edukacija o načinima i potrebi praćenja
vlastitog zdravstvenog stanja
25.ORALNA HIGIJENA KOD DJECE?
Kod djece postoji karijes ramaptni karijes,
karijes bočice, karijes dojenja, makislarni
anteriorni karijes, cirkulatroni karijes...
Karijes ranog djetinjstva (Karijes maksilarnih
mliječnih inciziva), Kep površina ≥ 1 na bilo
kojem zubu kod djeteta starosti do 71
mjeseca (uključujući nekavitirane lezije).
Teški oblik karijesa ranog djetinjstva- Bilo
koji oblik karijesne lezije (uključujući
nekavitirane) na glatkoj površini zuba kod
djece mlađe od 3 godine. Kod djece 3-5
godina : 1 ili više kavitiranih, nedostajućih ili
površina s ispunom na maksilarnim zubima
interkaninog sektora, te Kep površina ≥ 4 (3
godine), ≥ 5 (4godine) ili ≥ 6 (5 godina).
Primarni faktori: saprofitska bakterijalna
flora i imuni sistem usne šupljine nisu u
potpunosti formirani, hipoplastični defekti
su učestaliji nego je to slučaj sa mladim
stalnim zubima, sloj gleđi i dentina kod
mliječnih zuba je tanji u odnosu na isti kod
stalnih , učestali obroci. Karijes ranog
djetinjstva: javlja se ubrzo po erupciji, razvija
se tipično na glatkim površinama, u početku
kredasto-bijela mrlja koja rapidno napreduje
do kavitacije, počinje najčešće na labijalnim
ali i palatinalnim površinama maksilarnih
inciziva, brzo se širi na ostale zube u gornjoj
vilici, a kasnije i na zube u donjoj vilici,
zahvata obično, osim maksilarnih sjekutića, i
maksilarne i mandibularne molare, rjeđe
očnjake, a najrjeđe mandibularne sjekutiće.
Najznačajniji izvor infekcije S. Mutans-om je
majka, “window of infectivity” – 12-24
mjeseca od nicanja prvog zuba. Više od 7
podoja dnevno nakon 12 mjeseci života
povezano je sa povećanim rizikom za razvoj
karijesa ranog djetinjstva. Neophodnost
čišćenja/četkanja odmah po nicanju prvog
zuba i uvođenju ugljikohidrata u ishranu.
Hipoplastični defekti: Malnutricija,
metabolički poremećaji, Niska porođajna
težina, Prematuritet , Prolongirana
orotrahealna intubacija , Oboljenja majke u
trudnoćiPušenje, Lijekovi u trudnoći,
Dugoročne posljedice: Problemi s oralnim
zdravljem tokom života, Povećan karijes rizik
za stalnu denticiju, Narušeno opće zdravlje:
usporen razvoj, Visoki troškovi tretmana,
Potencijalni poremećaji govora, psihološki
problemi. Za spriječavanje potrebno je:
Prenatalno savjetovalište i tretman
trudnica,Preventivni pregledi u prvoj godini,
Rana dijagnoza i sanacija lezija, GIC zalivači
za hipoplastične defekte, Fluoridi, CHX. Lična
oralna higijena i profesionalno sprovedena
kontrola oralnog biofilma ostaje glavna
potpora u prevenciji oralnih oboljenja
izazvanih mikroorganzmima dentalnog
plaka. U kombinaciji sa korišćenjem
antimikrobnih i antiinflamatornih agenasa,
inhibiše se demineralizaciju zuba i/ili upavlja
specifičnim faktorima rizika za nastanak
oralnih oboljenja. Adekvatna kontrola
biofilma može spriječiti i uspješno tretirati
većinu oralnih oboljenja izazvanih
mikroorganizmima biofilma Jednom
ustanovljene navike je teško mijenjati i stoga
je od velikog značaja ustanoviti pravilne
navike u održavanju oralne higijene, što je
moguće ranije i da one postanu dio
svakodnevnog životnog ponašanja.
26.PUŠENJE I RAK PLUĆA?
Pušenje je način konzumiranja duhana
uzimanog u obliku cigara (umotanih u
duhanov list), cigareta (malenih cigara
umotanih u papir). Drugi oblik konzumacije
duhana je zvakanje Kako duhan sadržava u
sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin, a
prilikom pušenja se stvara i katran,
nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima,
pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi jer
štetno djeluje na krvozilni sustav
Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u
mladih (GYTS), provedeno u Hrvatskoj 2006.
godine, među školskom djecom u dobi 13-15
godina, ukazuje na veliku izloženost djece
pasivnom pušenju. Čak 92,2% djece izloženo
je pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3%
učenika sadašnjih pušača izloženo je
duhanskom dimu na javnim mjestima. Više
od polovine učenika (60,5%) misli da im šteti
pasivno pušenje, a 67,2% učenika misli da
pušenje treba zabraniti na javnim mjestima.
Izloženost pasivnom pušenju odražava ne
samo proširenost navike u društvu (odrasloj,
u ovom slučaju roditeljskoj populaciji), već i
svijest o pušenju kao društveno
neprikladnom načinu ponašanja
potpomognutu zakonskim odredbama o
ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda
na javnim mjestima.
Rak pluća je bolest u kojoj se stanice raka
(maligne) nalaze u tkivima pluća. Pluća
donose kisik u tijelo i preuzimaju ugljik
dioksid iz krvi, koji je nusprodukt
metabolizma tjelesnih stanica. Cijevi koje se
nazivaju bronhi čine unutrašnji dio pluća.
Postoje dvije vrste raka pluća koje se
zasnivaju na tome kako stanice izgledaju pod
mikroskopom: rak malih stanica i rak velikih
stanica. Stanice raka svakog tipa rastu i šire
se na različite načine, te se stoga i različito
liječe. Rak velikih stanica pluća obično je
povezan s prethodnim pušenjem, pasivnim
pušenjem ili nenamjernim izlaganjem.
Općenito, rak malih stanica obično se već
proširio do postavljanja dijagnoze i liječi se
kemoterapijom ili radioterapijom. Rak
velikih stanica pluća se ne mora proširiti do
postavljanja dijagnoze, te je moguća kirurška
resekcija ovog tipa. Metastazirani rak pluća
(prošireni rak pluća) može se razviti u skoro
svakom dijelu tijela, a uobičajeni organi su
mozak, kosti, kralježnička moždina i jetra.
Liječenje se zasniva na određivanju vrste
stanica raka, te veličini primarnog tumora i
opsegu u kojem se proširio na limfne
čvorove ili mjesta metastaziranja. Prognoza
(mogućnost izlječenja) i izbor terapije ovisi o
stadiju raka (je li zahvatio samo pluća ili se i
proširio), veličini tumora, vrsti raka, postoje
li simptomi, te o općem zdravstvenom
stanju bolesnika.
Rak pluća je vodeći uzrok smrti i u
muškaraca i u žena. Najčešće se javlja
između 55. i 65. godine života, a zahvaća 1
od 1000 ljudi. Većina karcinoma pluća (83%)
povezana je s pušenjem. Broj cigareta
dnevno i rana dob u kojoj se počne pušiti
povećavaju rizik od raka pluća. Pokazalo se
da i pasivno pušenje povećava rizik. Visoke
razine zagađenja, radijacije i izloženosti
azbestu također mogu povećati rizik.
26.ŽIVOTNA DEMONSTRACIJA?
Demonstracija je naziv za masovno javno
okupljanje čiji sudionici nastoje iskazati
određeno mišljenje o nekom važnom,
najčešće politickom pitanju. Prilikom
demonstracija se može izraziti podrška nekoj
ličnosti, organizaciji ili vlasti, ali i
nezadovoljstvo nečijom politikom. U
potonjem slučaju se za demonstracije koristi
izraz javni protest ili prosvjed. Učesnici
demonstracija se nazivaju demonstranti ili
prosvjednici. Najčešći oblik demonstracija su
javna okupljanja na jednom mjestu gdje
okupljeni demonstranti slušaju govore; za
takve vrste demonstracija se koristi izraz
miting kao i paradiranje gradskim ulicama
gdje demonstranti svoje mišljenje iskazuju
nošenjem transparenata i izvikivanjem
parola
26.ANKETA I VRSTE ANKETIRANJA?
Anketa je naziv za skup postupaka pomoću
kojih se pobuđuju, prikupljaju i analiziraju
izjave ljudi kako bi se saznali podaci o
njihovu ponašanju ili o njihovim stavovima,
mišljenjima, preferencijama, interesima i
slično, radi statistike tržišta ili kao temelj za
potrebe medicinskog,socioloskog ili nekog
drugog istraživanja.
Anketiranje
Anketiranje se može sprovoditi na dva
osnvona načina:
-Intervjuisanje (direktno, verbalno
anketiranje)
-Upitnik (indirektno, pisano anketiranje)
Upotreba anketiranja :
-Naučna istraživanja
-otkrivanje i merenje karakteristika, stavova
ili ponašanja ljudi u istraživanjima društvenih
pojava • Primer: istraživanje odnosa između
prihoda i nacionalizma
- Poslovna istraživanja
-otkrivanje i merenje karakteirstika, stavova
ili ponašanja za potrebe donošenja odluka u
preduzećima
-Primer: istraživanje stavova potrošača,
istraživanje stepena zadovoljstva zaposlenih
- Opšta društvena istraživanja
- otkrivanje i merenje karakteirstika, stavova
ili ponašanja članova društva (upotreba
droge, seksualna ponašanja, politički stavovi,
stavovi prema ekologiji, navike u ishrani,
korišćenje slobodnog vremena itd)
Anketiranje upitnikom u papir
-Ispitanik popunjava unapred pripremljeni
upitnik
Upitnik se ispitaniku može dostaviti :
- Poštom (najveća anonimnost, najmanja
percipirana značajnost, niska stopa
odgovora)
-Rukovodioci (niska anonimnost, visoka
percipirana značajnost, visoka stopa
odgovora)
- Lično (srednja anonimnost, najveća
percipirana značajnost, srednja stopa
odgovora)
-Kombinovano
Upitnik se može popunjavati :
-Neorganizovano, pojedinačno: kada i gde
ispitaniku odgovara, u određenom roku
-Organizovano, pojedinačno: npr na radnom
mestu
-Organizovano zajednički: zaposleni se skupe
na jedno mesto i u jedno vreme
-Kombinovano
Anketiranje elektronskim upitnikom :
27.PUŠENJE I SRČANI INFARKT?
Pušenje je način konzumiranja duhana
uzimanog u obliku cigara (umotanih u
duhanov list), cigareta (malenih cigara
umotanih u papir). Drugi oblik konzumacije
duhana je zvakanje Kako duhan sadržava u
sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin, a
prilikom pušenja se stvara i katran,
nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima,
pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi jer
štetno djeluje na krvozilni sustav
Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u
mladih (GYTS), provedeno u Hrvatskoj 2006.
godine, među školskom djecom u dobi 13-15
godina, ukazuje na veliku izloženost djece
pasivnom pušenju. Čak 92,2% djece izloženo
je pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3%
učenika sadašnjih pušača izloženo je
duhanskom dimu na javnim mjestima. Više
od polovine učenika (60,5%) misli da im šteti
pasivno pušenje, a 67,2% učenika misli da
pušenje treba zabraniti na javnim mjestima.
Izloženost pasivnom pušenju odražava ne
samo proširenost navike u društvu (odrasloj,
u ovom slučaju roditeljskoj populaciji), već i
svijest o pušenju kao društveno
neprikladnom načinu ponašanja
potpomognutu zakonskim odredbama o
ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda
na javnim mjestima.
Uzroci srcanog infrakta
Uzroci su ugrušak ili spazam jedne od
arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić
(koronarne arterije). To i ostala slična stanja
blokiraju dotok kisika u područje srca, što
dovodi do oštećenja ili odumiranja stanica u
tom području. Ovo se najčešće događa u
koronarnoj arteriji koja se sužava radi
promjena izazvanih aterosklerozom.
Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost
kontrakcije tog dijela srčanog mišića.
Faktori rizika su: pušenje, hipertenzija,
hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata
masnoćama, visoke koncentracije
kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe
iznad 65 godina starosti i nasljedni faktor.
Ujedno, bolest više pogađa muški dio
populacije.
SIMPTOPMI:
Glavni simptom je bol u grudima. Međutim u
mnogim slučajevima ona je blaga, čak je i
nema, posebice kod starijih osoba i
dijabetičara. Ostali simptomi poput slabosti,
kratkoće daha, mučnine i povraćanja mogu
biti dominantni.
KOMPLIKACIJE:
Aritmije kao npr. ventrikularna tahikardija,
ventrikularna fibrilacija, srčani blok,
kongestivno zatajenje srca, kardiogeni šok,
ekstenzija zahvaćenog srčanog tkiva,
perikarditis, komplikacije liječenja (npr.
primjena trombolitika povećava tijekom
liječenja rizik od krvarenja).
27.KABINET ZA ZDRAVSTVENO VASPITANJE?
Kino projektor za prikaz filmova, a danas
kompjuter sa projektorom za pregledanje
CD sadržaja ZV..Ekran-platno za projekcije
slajdova i filmova,,CD ili filmovi sa različitom
tematikom ZV.Izložba panoa sa različitim
temama (ishrana, sanacija, higijenizacija
naselja itd.)..Fantomi, lutke za uvježbavanje
npr. KPR..Biblioteka sa popularnim
publikacijama u više primjeraka, vodiča,
letaka, priručnika i podsjetnika..Patronažna
torba sa opremom za patronažu i ZV u
porodici i zajednici
27.ANKETE?
Redoslijed pitanja:
-Logički redoslijed – kontinuitet razmišljanja
o određenom problemu – grupirati tematski
srodna pitanja
-Psihološki redoslijed – osjetljivija pitanja
staviti na kraj upitnika – zašto?
-Mogućnost kontekstualizacije odgovora –
moguća opasnost da će odgovori na neko
pitanje „kontaminirati” odgovore na sljedeća
pitanja stvaranjem određenog konteksta
Duzina anketnog upitnika:
-Predugi upitnici – pitanje o valjanosti
odgovora
-Popuštanje pažnje
-Anketa „licem u lice” – najviše četrdesetak
minuta
-Telefonska anketa – 10 do 15 min
-Self-adminstered upitnik – oko 20 min
Izbor i rasporedjivanje anketara :
-Sposobnosti i osobine ličnosti anketara
-Socio-demografske osobine
-Izgled i ponašanje
-Motiviranost
-Iskustvo
28.DOBROBITI PRESTANKA PUŠENJA?
Za prevenciju pušenja potrebno je djelovati
već od dječje dobi. Nikada nije dovoljno
naglasiti da pušenje povećava siromaštvo
osobe koja puši i društva u kojem živi, a
pušače treba uvijek pokušati uvjeriti da
nikad nije kasno prestati pušiti te da je
pušenje neprihvatljiv zdravstveni rizik i
neprihvatljivo socijalno ponašanje. Stoga i
Svjetska zdravstvena organizacija promiče
strategiju odvikavanja i preporuku za
liječnike: 5A (Ask, Advice, Assess, Assist, 28..MEDICINSKI KARTON?
Arrange) ili u prijevodu 5P (Pitaj, Posavjetuj, Medicinski karton je osnovni medicinski
Procjeni, Pomogni, Prati), a uz to postoje dokument koji se vodi kod izabranog lekara
mnoge metode i vrste pomoći pri po oblastima zdravstvene zaštite, za svakog
odvikavanju te pušači znaju da nisu sami i da pacijenta kome se pruža zdravstvena zaštita,
uvijek mogu potražiti pomoć liječnika.Oko osim za prolazne pacijente.Izuzetno,
dvije trećine pušača navodi da želi prestati zdravstveni karton vodi i lekar specijalista na
pušiti, a preko polovice pušača navodi da su koga je izabrani lekar preneo ovlašćenje, a
unazad nekoliko godina pokušali prestati koje se odnosi na dijagnostikovanje i lečenje,
pušiti. Samo jedna trećina pušača koji upućivanje na stacionarno lečenje,
pokušavaju prestati pušiti potraži stručnu uključujući i propisivanje lekova koji se
pomoći, a još manje njih koristi neki od izdaju uz lekarski recept za određene bolesti
pripravaka za olakšavanje simptoma (TBC, HIV, bolesti zavisnosti,psihijatrijska
odvikavanja.U prva 72 sata od početka oboljenja, retke bolesti).Zdravstveni karton
prestanka pušenja simptomi odvikavanja su prati svakog pacijenta tokom celog života.Za
najteži, no isti se polako smanjuju u iduća 3 tačnost podatka koji se nalaze u
do 4 tjedna. Simptomi prilikom odvikavanja zdravstvenom kartonu odgovaran je izabrani
od pušenja su pojačan apetit, dobivanje na lekar, odnosno lekar specijalista.Karton
težini, promjene ponašanja (depresija ili obavezne imunizacije vodi se za decu koja se
disforija; potonje predstavlja produženi obavezno vakcinišu, saglasno propisima o
osjeća tuge i nemoći), nesanica, zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i
razdražljivost, anksioznost, poteškoće programu obaveznih imunizacija
koncentracije i nemir. Olakšanje ovih stanovništva protiv zaraznih bolesti.Karton
simptoma može se postići bilo kojim od se otvara prilikom davanja prve vakcine
farmakoloških sredstava za pomoć detetu.Karton prati dete do 18. godine
prestanka pušenja. života, odnosno do potpunog sprovođenja
programa obaveznih imunizacija
28.DEMINERALIZACIJA I RENINERALIZACIJA stanovništva protiv zaraznih bolesti.Za
ZUBA? tačnost podatka koji se nalaze u kartonu
Demineralizacija rezultira većim opacitetom imunizacije odgovaran je nadležni
gleđi i mijenja njena optička svojstva zdravstveni radnik.
obzirom da porozna gleđ lomi svjetlo
drugačije od intaktne.
Lezija koja se primjeti tek nakon posušivanja
izgubila je manje minerala nego ona koja je
vidljiva bez posušivanja.
Napredovanjem procesa demineralizacije
poroziteti se uvećavaju
Uvećanje pora omogućava invaziju
subpovršinskog sloja i u tom momentu lezija
gubi potencijal za remineralizaciju
Remineralizacija preovladava nad
demineralizacijom.
rane lezije nastaju usljed izloženosti
organskim kiselinama proizvedenim od
strane bakterija plaka, -rezultat je gubitak
kalcijevih i fosfatnih iona iz strukture gleđi.
zbog gubitka minerala stvaraju se poroziteti
koji dovode do promjene indeksa loma
svjetlosti u odnosu na zdravu gleđ. te rana
lezija izgleda kao mat područje na okolnoj
glatkoj i sjajnoj površini gleđi.
Aktivna rana lezija
-netretirana progredira do kavitacije
-kredasto bijele boje i mat površine
-na dodir sondom površina je gruba
-lezije stare 2-3 sedmice mogu se uočiti tek
nakon što se gleđ posuši
-starije lezije vide se na vlažnoj gleđi, a
prisutni su i diskretni poroziteti površine
Remineralizirana lezija
-potpuno zacjeljivanje - reparacija strukture
gleđi koja se ne bi trebala razlikovati od
intaktne gleđi
-
29..PASIVNO PUŠENJE I ZDRAVLJE?
Ne morate biti pušač da bi vam pušenje
naškodilo. Također možete imati
zdravstvenih problema samo udisanjem
dima kojeg ispuštaju pušači. Pasivno pušenje
je kombinacija dima koji dolazi iz gorućeg
kraja cigareta, cigare ili lula i dima kojeg
izdiše pušač. Takav dim sadrži mnogo tvari
koje mogu uzrokovati rak. Zdravstveni rizici
izloženosti pasivnom pušenju uključuju rak
pluća, rak sinusa, infekcije dišnih putova i
bolesti srca.
Izloženost toksinima kod pasivnog pušenja
može uzrokovati astmu, rak i druge ozbiljne
probleme. Pasivno pušenje uzrokuje ili
pridonosi različitim zdravstvenim
problemima, od kardiovaskularnih bolesti do
raka. Djeca, trudnice, stariji ljudi i ljudi sa
srčanim problemima ili problemima s
disanjem trebaju biti posebno oprezni. Dim
sadrzi: benzen, ugljenmonoksid,
formaldehid, hrom, cijanid, olovo, nikal,
polonij.Opasne čestica mogu ostati u zraku
satima. Pasivno pušenje za kratko vrijeme
može nadražiti pluća i smanjiti količinu kisika
u krvi. Produljena ili česta izloženost
pasivnom pušenju je sve opasnija.Pasivno
pušenje pridonosi ozbiljnim zdravstvenih
problemima, koja uključuju bolesti pluća
(astma, bronhitis i druge kronične bolesti
pluća mogu biti pokrenute ili pogoršane
izloženosti pasivnom pušenju), bolesti srca
(pasivno pušenje povećava rizik od srčanog
udara i drugih srčanih problema, oštećuje
krvne žile, ometa cirkulaciju i povećava rizik
od krvnih ugrušaka) i rak (pasivno pušenje je
poznati faktor rizika za karcinom pluća).
Pasivno pušenje je dodatni rizik za djecu,
koja su posebno osjetljiva na učinke dima.
Problemi uključuju nisku porođajnu težinu
jer izloženost pasivnom pušenju tijekom
trudnoće povećava rizik od niske porođajne
težine.Pasivno pušenje povećava rizik od
sindroma iznenadne dojenačke smrti ako se
izloženost javlja tijekom trudnoće ili nakon
poroda.
29.PORODIČNO ZDRAVSTVENO
VASPITANJE?
Izvanbolnička zdravstvena zaštita u
temeljnom opsegu
- unapređenje i očuvanje zdravlja,
sprečavanje i
suzbijanje bolesti te liječenje i
rehabilitacija oboljelih i
onesposobljenih.
Uključuje i- izdavanje recepata za lijekove
- izdavanje dokumenata - potvrdnica
povezanih s
ostvarivanjem prava na novčane naknade,
invaliditet
nesposobnost za rad itd.
Ključ je za ulaz u ostale dijelove
zdravstvenoga sistema
- specijalističko-konzilijarna zdravstvena
zaštita
- stacionarna zdravstvena zaštita
Ona obuhvata: higijensko-epidemioloska
zarista, opcu medicinu, skolsku medicinu,
primarnu zastitu zene i djece, hitnu
medicinsku pomoc, medicinu rada,
zubozdravstvenu zastitu, ljekarsku djelatnost
Nacela su: sveobuhvatnost, kontinuiranost,
dostupnost, cjelovit pristup
29.SREDSTVA ZA ORALNU HIGIJENU?
četkice, interdentalni konac, interdentalni
stimulatori , čačkalice, aparat sa vodenim
mlazom pomoćna sredstva - paste za zube:
-paste sa specijalnom namjenom,
-profilaktičke paste, -medicinske paste,
30.CENTRALNI I VEGETATIVNI NERVNI
SISTEM I PUŠENJE?
Kada dospije do centralnog nervnog sistema,
nikotin uzrokuje otpuštanje nekoliko
neurotransmitera od kojih se ‘osjećamo
dobro’, poput dopamina. Tako da dolazimo
do zakljucka da utice na CNS kao stimulans.
Na vegetativni nervni sistem djeluje tako
sto:Blokira prenos nervnih impulsa u
ganglijskim sinapsama nervnog sistema.
Deluje na vegetativni nervni sistem
(simpatikus i parasimpatikus), i to prvo
stimulativno, a posle depresivno. A poznato
je da vegetativni nervni sistem upravlja
razmnozavanjem i prehranom, prenosi
impulse unutrasnjih organa.
30.MEDICINSKA DOKUMENTACIJA?
Medicinska dokumentacija jest dokument o
tijeku bolesti i liječenja pacijenta, odnosno o
zdravstvenom stanju pacijenta, načinu rada
na mjestu pružanja zdravstvene zaštite te
uputa danih u svrhu ostvarivanja
pacijentovih prava na zdravstvenu zaštitu,
koji je nastao u zdravstvenoj ustanovi i koji
je potpisan od ovlaštenog zdravstvenog
radnika (najčešće liječnika, ali može se raditi
i o npr. medicinskim sestrama).
Medicinska dokumentacija i evidencije vode
se upisivanjem podataka u osnovnu
medicinsku dokumentaciju i pomoćna
sredstva za vođenje evidencija.
Osnovna medicinska dokumentacija jeste:
1) Zdravstveni karton;
2) Stomatološki karton;
3) Karton obavezne imunizacije;
4) Protokol;
5) Istorija bolničkog lečenja i zbrinjavanja;
6) Matična knjiga lica smeštenih u
stacionarnu zdravstvenu ustanovu;
7) Temperaturno-terapijsko-dijetetska lista;
8) List anestezije;
9) Otpusna lista sa epikrizom;
10) List za novorođenče;
11) Knjiga evidencije.
Osnovna medicinska dokumentacija
predstavlja sudsko-medicinski document
30.NASTANAK I RAZVOJ KARIJESA?
Osobe pogodne za razvoj karijesa:
Dojenčad – rani dječiji karijes (ECC)
Trudnice
Osobe treće životne dobi
Eksponiranost korijenskog dijela zuba
(kritični pH za
dentin već 6-6,2)
Karijes ranog djetinjstva
Early Childhood Caries (ECC)
Kep površina ≥ 1 na bilo kojem zubu kod
djeteta starosti do 71 mjeseca
(uključujući nekavitirane lezije)
Teški oblik karijesa ranog djetinjstva
Severe Early Childhood Caries (S -ECC)
Bilo koji oblik karijesne lezije (uključujući
nekavitirane) na glatkoj površini zuba kod
djece mlađe od 3 godine
Kod djece 3-5 godina : 1 ili više kavitiranih,
nedostajućih ili površina s ispunom na
maksilarnim zubima interkaninog sektora, te
Kep površina ≥ 4 (3 godine), ≥ 5 (4godine) ili
≥ 6 (5 godina)

31.TIPOVI PUŠAČA?
Tri vrste pušača: ponosni, skrušeni i površni.
Skrušeni pušači- Uza sve muke koje pušenje
donosi, ova vrsta pušača ima još jednu
dodatnu i to veliki muku: grižnju savjesti. Da
bi odagnali takve uznemirujuće misli, puše
još više, često izuzetno mnogo. Oni su
donekle svjesni štetnosti svojeg ponašanja i
na zdravlje i na okolinu. Slute koliko gube od
života i to ih muči. Žele prestati. Nastoje se
svladati i ne pušiti u situacijama kad to nije
primjereno ili kad bi moglo nekome smetati.
Skrušeni pušači ponekad zavide nepušačima
na njihovoj slobodi i nevezanosti, a kad čuju
da je netko prestao, zainteresirani su i žele o
tome razgovarati. Među ovom vrstom
pušača ima najviše onih koji se odlučuju
prestati i koji su u potrazi za učinkovitom
metodom. Površni pušači- Površni pušači
nisu oko pušenja izgradili takav mentalni
bedem kao ponosni pušači, niti su se toliko
emocionalno vezali kao skrušeni. Ne
razmišljaju mnogo o pušenju, ne preispituju
se mnogo pa čak nisu osjetljivi na kritike.
Čini se da imaju nekakvu kontrolu nad
žudnjom za cigaretom, pa mogu bez
problema apstinirali nekoliko dana ili
tjedana, čak mjeseci. Njima nije svaka
aktivnost duboko povezana s pušenjem. U
ovu skupinu spadaju i oni pušači koji puše
povremeno, samo navečer ili uz alkoholno
piće... Površni pušači mogu najlakše prestati
s pušenjem, ali mu se vrlo često ponovno
vraćaju. Ili pak puše čitav život, promjenjivim
intenzitetom, bez posebne vezanosti za
uobičajene modele ovisničkog ponašanja.
Ako mogu, zapale, ako ne, ne, i ne
uzrujavaju se oko toga. Ponosni pušači-
Ponosni pušači o svojoj ovisnosti o
cigaretama imaju najiskrivljeniju sliku.
Pušenju često daju poseban značaj, pa čak
uzvišeno mjesto u životu. Već su zaboravili
da postoji i ono drukčije (nepušačko) stanje,
pa pušenje smatraju jedinim mogućim i
prihvatljivim izborom. Pušenje je njihova
životna filozofija.
31.PREDAVANJE?
Svako predavanje je licna kreacija vaspitaca i
ima svoj uobicajni
slijed:uvod,sdrzaj,zakljucak.U uvodu se
predstavljaju tema,istice cilj,objasnjava
znacaj i pri tom povezuje iskustvo,znanje i
potrebe vaspitanika.Paznja tokom
predavanja osclira,jaca je na pocetku i
kraju,a slabija na sredini.Zbog toga vaspitac
treba da prati reakciju slusalaca,njihovu
paznju,narocito u sredini kada prirodno
opada paznja.Razrada sadrzaja ima orazovni
cilj i treba je koncipirati u vidu pismenih teza
uz obavezno vodjenje racuna o raspolozivom
vremenu izlaganja.Tokom predavanja
vaspitac moze da postavlja i odgovara na
pitanja i istice znacajna mjesta.Na kraju se
izvodi rezime ili zakljucak koji olaksava
slusaocima bolje usvajanje znanja.
31.ZDRAVSTVENO VASPITANJE
NARKOMANA?
Preparati opijuma i morfijuma su poznati od Grupni rad u porodici kao osnovnoj ćeliji
starih civilizacija kao sredstva za suzbijanje društva, potom razredu sa svojim
bolova. Pojava rezistencije i potreba instruktorima u praktičnoj nastavi čine grupu
kontinuiranog povećanja doze što dovodi do u kojoj riješavaju mnoga pitanja kroz grupnu
štetnih posljedica na fizičko i duševno diskusiju.
zdravlje ili morfinizam. Danas se koriste i Ljudi se povezuju u grupe zbog interesa,
hašiš i marihuana kao biljni preparati iz kojih životnih potreba i ciljeva, a grupe mogu biti
se ekstrahuju koncentrovane narkotične od 3-30 članova,a najpogodnija je grupa od
supstance. LSD je halucinogen koji dovodi 5-9 članova.
brzo do ovisnosti. Glavni uzroci su bjekstvo Formiranje grupe – spontano ili neformalno
od realnosti života,nemogučnost ili – organizovano i smišljeno
racionalizacije problema u školi i na Vrste grupa:
fakultetu, sukobi sa roditeljima, nesređene -po načinu formiranja su formalne i
prilike u porodici i sl. Prevencija narkomanije neformalne
je najbolji način borbe protiv ove pošasti -po broju male i velike
mladih. -po unutrašnjoj čvrstini i osjećaju
pripadnosti kohezivne i adhezivne
-po načinu diskusije i rezultatima rada zrele i
nezrele
32.PUŠENJE KAO FAKTOR RIZIKA SA KVB? -pojedinci koji imaju slične ili zajedničke
interese i potrebe
Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju
Vaspitač mora da ima stručno, metodsko
značajan, kako zdravstveni, tako i socijalno-
znanje o procesu rada grupe - grupne
ekonomski problem savre-menog društva.
dinamike ili da zna pravila o vođenju
Vodeći su uzrok smrti sa preko 50% učešća,
diskusije i donošenju grupnih zaključaka i
najviše pogoršavaju kvalitet života, uzrokuju
odluka.
invalidnost, ekonom-ski slabe naciju i
Potreban je odnos saradnje prema
skraćuju očekivanu dužinu života.
članovima grupe,a ne „čvrste ruke“.
Grupom treba da rukovodi nenametljivo bez
Duvanski dim sadrži preko 4.000 različitih
ambicije da dominira zato što bolje poznaje
hemijskih sastoja-ka. Najpoznatija od njih je
materiju ili zato što je formalno rukovodilac
nikotin – koji stvara zavisnost. Organ-izam se
grupe.
postepeno privikava na nikotin (6).
Prva faza sazrijevanje – na početku rada
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu
članovi grupe se dovoljno ne poznaju,
žljezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin,
pojedinci se u grupi različito ponašaju i svaki
što dovodi do povećanja frekvencije srca,
se želi predstaviti u najboljem svjetlu. U ovoj
stiskanje malih krvnih su-dova i povećanje
fazi diskusija može biti rasuta i bez
krvnog pritiska. Uz navedene promjene
konstruktivnih zaključaka. Vaspitač zato na
sastojci duvanskog dima inhalirani u pluća
početku predstavlja svakog člana iznoseći
prelaze u krvotok i uzrokuju oštećenja na
sve ono što bi on želio da se o njemu zna.
endotelnim zidovima krvnih žila. Smatraju se
U drugoj fazi grupa manje ili više uspješno
akti-vatorima pucanja ateroma i učesnicima
radi, mogu se pojaviti netolerantna
u trombogenezi. Kod dugogodišnjih pušača,
ponašanja i agresija. Agresivac može biti
pušenje je odgovorno za 50% svih smrtnih
podvrgnut kritici ostalih članova grupe ali ne
ishoda koji su se mogli izbjeći, a pola od njih
vaspitača, rukovodioca grupe koji mora da
je od kardiovasku-larnih bolesti (KVB). Ovaj
nađe načina da mu pomogne i da ga sačuva i
nepovoljan uticaj pušenja je povezan sa
obaveže na dalju saradnju.
količinom duvana koji se dnevno puši i sa
dužinom trajanja pušen-ja. Taj uticaj je
prisutan i kod muškaraca i kod žena, a može
da bude i veći kod žena, što ukida relativnu
zaštitu žena od ateroskle-rotičnih oboljenja
(7).Prestanak pušenja značajno smanjuje
rizik od smrti bilo kojeg uzroka u bolesnika s
KVB i može se mjeriti s drugim sekundarnim
preventivnim postupcima. Prestankom
pušenja u bolesnika s KVB rizik tokom iduće
2-3 godine padne na nivo nepušača koji
imaju KVB, a kod asimptomatskih bolesnika
potrebno je 8 do 10 godina da se dosegne
nivo rizika nepušača
32.RAD U MALOJ GRUPI ZA PROVODJENJE
PROGRAMA Z.V.?
32.ORALNA ZAŠTITA PACIJENATA SA
MALIGNIM BOLESTIMA?
Maligne bolesti su u porastu kako u svijetu
tako i kod nas i zauzimaju drugo mjesto u
morbiditetu i mortalitetu naše populacije,
odmah iza kardiovaskularnih bolesti.
Danas se maligne bolesti uspješno liječe,
naročito ukoliko se otkriju na vrijeme pa su
akcije skrininga najčešćih malignih bolesti u
starijoj populaciji preporučljive.
Pojava oralnog karcinoma izravno je
povezana s pušenjem i prekomjernim
uživanjem alkohola (od 10 oboljelih, osmero
su pušači koji piju veće količine alkoholnih
pića) i najčešće se javlja kod starijih
muškaraca. Nažalost, uočavamo ga i kod
mladih ljudi, i onih koji ne puše, iako znatno
rjeđe. Najčešća lokalizacija je dno usne
šupljine i donja strana jezika, poglavito
stražnji dio. Postojanje neke od spomenutih
potencijalno malignih oralnih lezija
(leukoplakija, oralni lihen planus, aktinična
upala usnice) svakako je čimbenik rizika,
tako da se u takvih bolesnika karcinom može
razviti i nevezano s pušenjem i alkoholom. A
za pretpostaviti je i da istodobno prisutni
čimbenici rizika potenciraju svoje učinke.
Sve ranice, kao i crvene, crveno-bijele ili
bijele promjene nejasnog uzroka na sluznici
usne šupljine koje ne cijele nakon dva do tri
tjedna trebalo bi obraditi s ciljem isključenja
karcinoma. To se odnosi i na sve kvržice i
povećanje tkiva u usnoj šupljini ili na vratu.
Iako su uzroci takvih pojava najčešće
benigni, ipak se preporučuje specijalistički
pregled, posebice ako promjene traju dulje
od navedenog vremena. Važno je naglasiti
da promjene ne moraju biti bolne jer oralni
karcinom u ranijim stadijima najčešće ne
uzrokuje bol, iako ga postojanje boli ne
isključuje.
Neke od promjena u usnoj šupljini koje
dijagnosticira kao potencijalno maligne
oralne lezije (one koje imaju veću
vjerojatnost razvoja u karcinom),
stomatolog, a naročito specijalist oralne
medicine, treba redovito pratiti i po potrebi
na vrijeme reagirati.
33.PUŠENJE I BRAČNI STERILITET?
Pušenje duhana umanjuje plodnost u žena i
muškaraca. Usporedbom s nepušačima rizik
je od neplodnosti uz pušenje 60% viši.
Mjesečni fekunditet para koji puši iznosi tek karijes i njegove komplikacije imaju
8%, što je 3 puta niže nego u mladog para ogroman medicinski i socijalno-ekonomski
nepušača (4). Više od 13% ženskih značaj. ZUBI SE UVEČE PERU ZBOG
neplodnosti uzrokovano je pušenjem, a ZDRAVLJA A UJUTRO ZBOG HIGIJENE! Kod
studije su pokazale kako pušenje dodaje 10 djece razviti naviku žvakanja, upotrebu
godina na reporoduktivnu dob, što znači da čvrste hrane koja mehanički čisti zube i
25-godišnja pušačica ima jednak sprečava fiksiranje zubnog karijesa. Njega
reproduktivni potencijal kao 35-godišnja zuba treba da počne od treće godine života
nepušačica (16). Također, analize su kada su izrasli mlječni zubi. Najvažnije je
pokazale kako je u para koji puši, uspjeh pranje uveče, a pranje ujutro, poslije
MPO postupaka 50% slabiji, a učestalost doručka, odstranjuje mikroorganizme i
spontanih pobačaja i tubarnih trudnoća naslage na zubima.Obavezno vršiti ispiranje
višestruko uvećan. usta.Rana briga za zube treba da ih sačuva
Pušenje duhana umanjuje plodnost u žena i do što dulje starosti. Zubni karijes,
muškaraca. Usporedbom s nepušačima rizik parodontopatije su najčešća oboljenja
je od neplodnosti uz pušenje 60% viši. civilizazovnog čovjeka,
Mjesečni fekunditet para koji puši iznosi tek
8%, što je 3 puta niže nego u mladog para
nepušača (4). Više od 13% ženskih
neplodnosti uzrokovano je pušenjem, a
studije su pokazale kako pušenje dodaje 10
godina na reporoduktivnu dob, što znači da
25-godišnja pušačica ima jednak
reproduktivni potencijal kao 35-godišnja
nepušačica (16). Također, analize su
pokazale kako je u para koji puši, uspjeh
MPO postupaka 50% slabiji, a učestalost
spontanih pobačaja i tubarnih trudnoća
višestruko uvećan
33.ETNICKI PRINCIPI U ZDRAVSTVENOM
VASPITANJU?
Korijene zdravstvenog vaspitanja možemo
naći tamo gde su koreni medicine. Zato se i
kaže da je zdravstveno vaspitanje pretežno
medicinski pojam. Zdravstveno vaspitanje
ima dugu istoriju, ali ga svako vreme inovira
pod uticajem mnogih faktora koji pozitivno
ili negativno utiču na zdravlje. Ova nauka
ima uporište u higijeni, pa time zauzima
značajno mesto u javnom zdravstvu. Zato se
slobodno može reći da zdravstveno
vaspitanje počinje sa samim počecima
ljudskog roda, kao što su govorili Platon i
Aristotel. Oni su i promovisali potrebu za
zdravstvenim radnicima u gradovima.[1]
Činjenica je da je zdravstveno vaspitanje
pratilo razvoj svakog društva, pa tako
razvijeno društvo zdravstveno vaspitni rad
koristi u sprečavanju bolesti, a manje
razvijeno društvo u načinu lečenja
zdrastvenih problema i sprečavanju
komplikacija.
Začetak pojedinih mera zdravstvenog
vaspitanja javlja se još u prvobitnim
zajednicama. U to vreme, shodno tadašnjim
znanjima, cilj vaspitanja se odnosio na
očuvanje sposobnosti ljudi za lov, obradu
zemlje i borbu sa neprijateljima. Znači, u
prvom planu je bila borba za opstanak
zajednice u najširem smislu reči. Suštinski,
zaštita se u tom periodu svodila na staranje
osnovn
33.SAVJETI ZA ODRŽAVANJE ORALNOG
ZDRAVLJA?
34.VEGETATIVNI NERVNI SISTEM I PUŠENJE?
Higijena zuba i usne šupljine mora biti
sastavni dio redovne tjelesne njege. Masovni
Istraživanja pokazuju da bez obzira koje
cigarete konzumirali, one su višestruko
opasne po zdravlje. U duvanskim
proizvodima nema zdravih supstanci, pa
zdravlju škodi katran, nikotina i
ugljenmonoksid. Supstance iz cigareta ne
utiču samo na pluća, nego na čitav
organizam. Pušenje može dovesti do
različitih zdravstvenih komplikacija, kao i
dugoročnih posljedica na zdravlje. Uticaj
duhana na nervni sistem je evidentan,
trovanje može biti i akutno i hronično a
zabeleženi su i smrtni ishodi. Javlja se
glavobolja, hiperrefleksija, psihomotorni
nemir, napetost, nesanica, slabljenje pažnje,
pamćenja i oskudnost asocijacija. Na
vegetativni sistem nikotin u početku deluje
nadražajno a zatim paralitički. Javljaju se i
smetnje sa vidom, slabi oštrina
iraspoznavnje boja. Centralni nervni sistem-
Jedan od sastojaka duvana je droga za
promjenu raspoloženja koja se naziva
nikotin. Nikotin doseže vaš mozak u samo
nekoliko sekundi i učini da se neko vrijeme
osjećate energično. U toku smanjivanja tog
efekta, osjećate se umorno i više žudite za
cigaretama. Nikotin je uzrok izuzetnog
stvaranje navike, zbog čega ljudi smatraju da
mogu teško prestati pušiti. Povlačenje
nikotina može oslabiti kognitivno
funkcioniranje i učiniti da se osjećate
anksiozno, razdraženo i depresivno. Cigarete
takođe mogu izazvati glavobolje i probleme
sa spavanjem.
34.INTERVJU?
Intervju je usmjeren i metodično vođen
razgovor koji ima unaprijed određeni
cilj.Koristi se u psihologiji, pedagogiji,
sociologiji, pravu, politici, žurnalistici,
medicini, socijalnoj službi itd.Zdravstveni
vaspitač u odnosu na vaspitanika ima
inicijativu, počinje i vodi intervju, a
vaspitanik nosi u sebi nesigurnost,
nepovjerenje, strepnju pa zato treba da mu
se pomogne da iznese svoj problem i
teškoće,a da pri tom ne umanji svoj ugled.
Razgovor zbog toga mora biti nenametljiv,
spontan i da ima prirodan tok. Intervju može
biti zavisno od cilja: informativni jer služi za
prikupljanje informacija i otvoreni usmjereni
ili slobodni koji zahtijeva vještinu, stručnost i
bogato iskustvo vaspitača.Faze intervjua:
Priprema za razgovor – odrediti mjesto i
vrijeme razgovora, prikupiti podatke o
vaspitaniku preko stručnih službi, Početak
razgovora – vaspitanik ne smije da čeka,
treba ga dočekati ljubazno, rukovati se sa
njim, Stvaranje odnosa povjerenja – vaspitač
ne može imati sumnjičav odnos prema
vaspitaniku, Vođenje i usmjeravanje
razgovora – vještina u postavljanju pitanja su
osnovna pretpostavka za dobro vođenje
razgovora
34.TRENING CENTAR?
Pruža se mogućnost da sustavno i
koncentrirano nadograđuju svoja znanja u
skladu sa njihovim potrebama te
karakteristikama njihove djelatnosti.Trening
centri su posebni ciklusi edukacije koji se
provode ciljano tokom cijele godine, a
sastoje se od radionica i seminara, dok su
temama i predavačima prilagođeni
specifičnostima pojedinih skupina
vaspitanika. Temelje se na specijalizaciji
poslovnih znanja i vještina prema
specifičnostima pojedinih djelatnosti, te kao
takvi čine kvalitetnu nadogradnju onih
znanja i vještina koja su potrebna kako bi se
povećala efikasnost i postizanje željenih
ciljeva.
35.FARMAKOLOŠKO LIJEČENJE PUŠENJA?
Cilj farmakoloske terapije je da pusac
prolazno dobiva manju dozu nikotina nego
za vrijeme pusenja sa ciljem smanjena
simptoma ustezanja. U prvu liniju
farmakoloske terapije ukljuceni su i
bupropion i vareniklin. Farmakoloska
terapija dijeli se na: nikotin zamjensku
terapiju, antidepresive, opoidni
antagonisti,nikotinska cjepiva. Nikotinska
zamjenska terapija ima zadatak prevenirati,
ublaziti apstinencijske simptome. Sva
dostupna sredstva(nikotinski flasteri,
nikotinske zvakace gume, nikotinski sprej)
djeluju na isti nacin. Bupropion je
antidepresiv koji se daje zajedno sa
nikotinskom zamjenskom terapijom.
Pomocna farmakoloska sredstva imaju svoje
mjesto u procesu prestanka pusenja ukoliko
su apstinencijske smetnje izrazite. Kako se
radi o medikaciji odluku o primjeni moraju
donijeti pusac i ljekar zajedno.
35.KLICONOŠTVO I ZDRAVSTVENO
VASPITANJE KLICONOŠA?
Mjere prema kliconošama preduzimaju se
kod kliconoša akutnih bolesti ili epidemija:
stafilokoknog trovanja hranom,
akutne meningokokne bolesti,
akutne streptokokne bolesti i sl.
i prema hroničnim kliconošama uzročnika
trbušnog tifusa,AIDS-a -HIV-a, uzročnika
paratifusa A i B, uzročnika virusa hepatitisa B
i D i uzročnika hepatitisa C. Akutno
kliconoštvo traje kratko, jer uzročnici bolesti
nakon nekoliko dana nestaju iz organizma.
Obavezne mjere prema akutnim
kliconošama provode se samo u slučaju
sumnje na kliconoštvo pri pojavi otrovanja:
-hranom stafilokokom, odnosno kod pojave
-streptokoknih ili meningokoknih bolesti.
U oba se slučaja kliconoštvo utvrđuje brisom
ždrijela.
35.ULOGA PLJUVAČKE U ORALNOJ HIGIJENI?
sastav:više od 99% vode,manje od 1%
čvrstih materija: elektroliti (Na, Ca, Cl,
fosfati), proteini, lipidi, glukoza,urea.
Zljezdana pljuvačka produkt tri para velikih
(90%) i ostalih malih akcesornih žlijezda
(10%) (bistra tekućina), a ostali dio pljuvačke
se sastoji od gingivalne tečnosti velike
količine epitelnih ćelija oralnih sluznica i
milioni bakterija (oblačast izgled)
U usnoj šupljini se ne bi mogla izvršiti ni
jedna funkcija bez salive.
Vlaženje(Voda, mucini, glikoproteini (zaštita
sluznice od mehaničkih, termičkih i
hemijskih iritacija)
Ionsko spremište (Pljuvačka je
supersaturisana otopina različitih jona
(kalcij, fosfati, fluor...) koji omogućavaju
remineralizaciju zuba)
Puferisanje(Bikarbonatni i fosfatni joni
pomažu u neutralizaciji pH plaka i pljuvačke
nakon jela)
Fiziološko čišćenje (Mehaničko čišćenje
površina sluznica i zuba od ostataka hrane)
Ishrana (Razmekšava hranu, olakšava
pokrete jezika pri žvakanju, olakšava
gutanje)
1. Hemijska kontrola dentalnog plaka
Dentalna atricija - postupni gubitak tvrdih
zubnih tkiva koji nastaje kao posljedica
trenja zuba o zub pri okluzalnim kontaktima.
Faktori:malokluzija, traumatska okluzija,
parafunkcije ili bruksizam.Klinički: fasete na
zubima antagonistima, slične su veličine i
međusobno se podudaraju. Dentalna
abrazija je gubitak zubne supstance
nezavisno od okluzalnih kontakata, koji
nastaje zbog mehaničkog djelovanja stranih
tijela na zubna tkiva. Čvrsta strana tijela ili
abrazivne supstance koje u dužem
vremenskom periodu često dolaze u kontakt
sa zubnim tkivima mogu dovesti do njihovog
trošenja. Mogu biti lokalizirane na jednom ili
nekoliko zuba, kao i generalizirane, kada su
prisutne na većem broju zuba.
36.PLANIRANJE PORODICE I
KONTRACEPCIJA?
Polno vaspitanje počinje još u najranijem
djetinjstvu kada dijete osjeća ljubav majke i
oca te bližih članova domačinstva. Sva
pažnja, briga, nježnost, toplina kojom se
dijete okružuje se ugrađuje u ličnost djeteta
što je od velikog značaja za buduće polno
vaspitanje.Kad dijete počinje da hoda, govori
i saznaje dolazi do učenja oponašanjem
roditelja i starije djece ukoliko ih ima u
okruženju.Od 2-7g djecu treba obavijestiti o
razlikama između polova, kako se rodilo i
kako začelo.Detaljnije o polnim razlikama
djeca treba da uče u I,II i III razredu osnovne
škole. Ove informacije djeca rado primaju i
pokazuju radoznalost o svijetu koji ih
okružuje bez stida. Početak predpuberteta o
polnom vaspitanju treba uključiti roditelje,
patronažne sestre, učitelje i babice.Od IV
razreda počinje period polnog sazrijevanja ili
pubertet (od 10.-14. kod djevojčica,a od 12.-
16. kod dječaka)uz značajan tjelesni razvoj u
mladiće i djevojke. ZV u ovom dobu je od
neprocijenjivog značaja i ima zadatak da
obavijesti mlade o svim promjenama koje u
njima nastaju.Pored razvoja genitalija razvija
se razum, mobiliše inteligencija, stavlja u
pokret mašta, javlja se potreba za pažnjom.
Dotadašnji nagonski automatizam treba da
se preobražava u svijest sa osjećajem
dužnosti i odgovornosti.Emotivni život i
osjećajnost ulaze u fazu osobite aktivnosti,
ali teško nalaze riješenje.Jedinka u
pubertetu se osjeća kao posebna
ličnost.Dominira nestabilnost pažnje, a
počinje interesovanje za suprotni pol.Polni
nagon, erogeni nadražaji i nagonski
podsticaji dovode do više duševne aktivnosti
koja dovodi do zasnivanja ljubavi kao
najvišeg izražaja ljudske seksualnosti. O svim
ovim problemima sazrijevanja mlade treba
upoznati i usmjeriti ih da sve ove napetosti i
frustracije riješavaju aktivnostima u sportu,
fizičkom i psihičkom radu, aktivnim
životom.Javlja se prva ejakulacija-polucija u
snu i problem samozadovoljavanja onanijom
/ masturbacijom koju treba izbjegavati zbog
mogučih psihičkih posljedica.Prerani polni
odnosi, trudnoća maloljetnika, venerične
bolesti, uživanje opojnih droga, pušenje,
narkomanija se javljaju u ovom periodu.
Proces polnog vaspitanja ne završava sa
stupanjem u brak. Ljubav je veliki trud,
znanje i vještina. (Erih From).Bračni partneri
moraju da jedno drugom pomognu u
prilagođavanju i složenom
usaglašavanju.Neznanje dovodi do preranog
prekida braka, što ima teške posljedice
pogotovo ukoliko imaju djecu.Stupanje u
brak je velika odgovornost i zato se savjetuje
brak iz ljubavi uz maksimalno postojanje
prijateljstva i odgovornosti pogotovo u
planiranju porodice.Kontraceptivna sredstva
omogućuju kontrolu trudnoće po želji
partnera. Hormonske tablete spriječavaju
sazrijevanje i izbacivanje jajne ćelije iz jajnika
čime se onemogučava začeće.Dijafragma je
poluloptasta kapica od tanke gume ili
plastike koja se stavlja u vaginu prije
snošaja. pokretljivost spermatozoida.
36.MJERE ZAŠTITE PUŠENJA?
Prema Europskoj strategiji za nadzor nad
duhanom (SZO 2002.) treba provoditi: mjere
za smanjenje potražnje duhana,mjere za
smanjenje opskrbe duhanskim
proizvodima,monitoring, evaluaciju i
izvješćivanje o korištenju duhana i politici
nadzora nad duhanom,jačati međunarodnu
suradnju na ovom području. Mjere za
smanjenje potražnje duhana uključuju u
okviru porezne politike povećanje poreznih
stopa, a time i cijena duhanskih proizvoda,
što izravno utječe na smanjenje potrošnje
duhana, osobito u mladih; zaštitu nepušača,
posebice djece, od duhanskog dima iz
okoliša uz osiguranje radnih i javnih prostora
bez duhanskog dima; zabranu svih oblika
direktnog i indirektnog reklamiranja
duhanskih proizvoda uključujući promociju i
sponzorstva; trajno informiranje
stanovništva i provođenje edukacijskih
programa usmjerenih sprečavanju i
suzbijanju pušenja; osiguranje stručne
medicinske i psihološke pomoći onima koji
žele prestati pušiti; nadzor nad toksičnim i
kancerogenim tvarima u duhanskim
proizvodima i pravilno informiranje
stanovništva o njihovom sadržaju uključujući
zdravstvena upozorenja i zabranu upotrebe
naziva koji asociraju da se radi o manje
štetnim proizvodima. Mjere za smanjenje
opskrbe duhanskim proizvodima obuhvaćaju
sprečavanje krijumčarenja duhanskih
proizvoda; zabranu prodaje duhanskih
proizvoda maloljetnim osobama, zabranu
prodaje putem automata, displeja u
samoposluživanjima, elektronske prodaje
itd; uz licenciranje trgovaca i poticanje
alternativnih aktivnosti umjesto proizvodnje
duhana te postupni prijelaz davanja poticaja
za druge kulture. Najuspješnije nacionalne
strategije nadzora nad duhanom pokazale su
da je nakon utvrđivanja početnog stanja
potreban monitoring, evaluacija i
izvješćivanje o korištenju duhana i politici
nadzora nad duhanom. Jačanje
međunarodne suradnje potrebno je za
dobivanje političke podrške na području
nadzora nad duhanom, jačanje nacionalnih
kapaciteta uz međunarodne akcije,
mehanizme i alate; koordinirane
multisektorske i međunarodne aktivnosti te
izmjenu informacija.
36.MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE?
1. Zaštita od ekoloških činitelja štetnih po
zdravlje(Uključuje sve mjere za očuvanje,
unapređenje i poboljšanje zdravstvenih
uvjeta čovjekove okoline i higijenskih uslova
za život i rad), 2. Provođenje zdravstvenog
odgoja i prosvjećivanja s ciljem podizanja
duševne i tjelesne sposobnosti građana, 3.
Otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja
odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti i
povrede te njihovih posljedica, 4. Mjere i
aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i
suzbijanje zaraznih, kroničnih, masovnih
nezaraznih i malignih bolesti, 5. Liječenje i
rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno
oštećenih i povrijeđenih osoba, 6. Mjere
posebnog zdravstvenog nadzora nad
stanovništvom starijim od 65 godina i
žrtvama rata, 7. Osiguravanje cjelovite
(preventivne, kurativne i rehabilitacijske)
zdravstvene zaštite djece i omladine te
zaštite žena u vezi s planiranjem porodice,
trudnoćom, porođajem i majčinstvom, 8.
Opskrba lijekovima i drugim medicinskim
sredstvima za zdravstvenu zaštitu i 9.
Pregled umrlih.
37. BIOFILM I KARIJES?
Karijes je infektivno oboljenje uzrokovano 37. TERCIJALNA ZDRAVSTVENA NJEGA?
specifičnim bakterijama: streptokoki
(Streptococcus mutans),laktobacili Čine mjere čiji je zadatak da smanje ili
(Lactobacillus casei,aktinomicete otklone dugoročna oštećenja i
(Actynomyces viscosus, A nesposobnosti, odnosno da smanje patnje
Naeslundii).Infekcija S. Mutansom, bez bilo na minimum uz maksimalno produženje
kakve početne destrukcije gleđi,predstavlja potencijalnih godina korisnog života.
prvu fazu karioznog procesa. Lokalizirana Ukratko: da smanje broj i težinu posljedica i
dekstrukcija tvrdih tkiva koja se naziva komplikacija.Ovaj vid tercijarne prevencije
lezijom je znak/simptom oboljenja. Karijes spada u domen rehabilitacije.
zuba je hronično oboljenje/proces koji sporo
napreduje kod većine osoba i razvija se na tercijarnu: najsloženiji oblici z.zaštite iz
mjestima produženog zadržavanja specijalističkih djelatnosti, naučno-
mikrobnih depozita (plaka). Karijes je istraživački rad, izvođenje nastave na
multifaktorijalan, i do određenog stadija fakultetima zdravstvenog smjera. NAČELA
reverzibilan proces, koji podrazumijeva PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE:
naizmjeničnu demineralizaciju i SVEOBUHVATNOST, KONTINUIRANOST,
remineralizaciju zubnog tkiva. Patogeneza: DOSTUPNOST i CJELOVIT PRISTUP. MJERE
Nakon jedne sedmice neometanog ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: 1. Zaštita od
nakupljanja plaka, promjene na gleđi se ne ekoloških činitelja štetnih po
vide makroskopski nakon posušivanja, zdravlje(Uključuje sve mjere za očuvanje,
ultrastrukturno - jasni znakovi direktne unapređenje i poboljšanje zdravstvenih
disolucije vanjske površine gleđne površine. uvjeta čovjekove okoline i higijenskih uslova
Prostori između kristala su širi - parcijalna za život i rad), 2. Provođenje zdravstvenog
disolucija kristalne površine. Histološki - odgoja i prosvjećivanja s ciljem podizanja
blagi porast gleđne poroznosti sa neznatnim duševne i tjelesne sposobnosti građana, 3.
gubitkom minerala na dubini 20–100 μm Otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja
ispod površine. Nakon 14 dana - promjene odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti i
se vide nakon posušivanja kao bjeličaste mat povrede te njihovih posljedica, 4. Mjere i
površine zbog poroziteta nastalih daljim aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i
gubitkom minerala ispod površine gdje se suzbijanje zaraznih, kroničnih, masovnih
formira početna lezija.Nakon 3-4 sedmice nezaraznih i malignih bolesti, 5. Liječenje i
prostori između kristala su značajno uvećani rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno
i time i poroznost gleđi, a klinički se lezija oštećenih i povrijeđenih osoba, 6. Mjere
vidi i bez posušivanja. Lezija je oblika posebnog zdravstvenog nadzora nad
trougla, bazom okrenutog prema površini. stanovništvom starijim od 65 godina i
1) Početna faza: Iinicijalna karijesna lezija žrtvama rata, 7. Osiguravanje cjelovite
gledji sastoji se od : površinske zone (sloj (preventivne, kurativne i rehabilitacijske)
naoko netaknute cakline), tijela lezije (pore zdravstvene zaštite djece i omladine te
zauzimaju 5 do 25% ukupnog volumena), zaštite žena u vezi s planiranjem porodice,
tamne zone (neposredno ispod tijela lezije, trudnoćom, porođajem i majčinstvom, 8.
sadrži između 2 i 4% pora), translucentne Opskrba lijekovima i drugim medicinskim
zone (označava smjer napredovanja karijesa sredstvima za zdravstvenu zaštitu i 9.
u caklini, ima 1% pora). 2) Faza bakterijske Pregled umrlih.
invazije – napredovanjem procesa
demineralizacije poroziteti se uvećavaju, što
omogućava bakterijsku invaziju
subpovršinskog sloja i u tom momentu lezija
gubi potencijal za remineralizaciju, kariozni
proces progredira do tačke kad je izgubljena
tolika količina gleđnog matriksa da dolazi do
kolapsa površnog sloja gleđi i stvaranja
kavitacije.3) Faza destrukcije – proteolitičke
bakterije razlažu organski matrix gleđi što
vodi kompletnoj destrukciji zahvaćenog
dijela. 4) Faza širenja gleđnog karijesa - kad
dospije do gleđno-dentinske granice, širi se
lateralno i gleđ biva podminirana. KARIJES
DENTINA u ključuje procese demineralizacije
i destrukciju kolagenog matriksa od strane
proteolitičkih bakterija.Procesi dentinskog
karijesa: 1) Karijesna
destrukcija:Demineralizacija,
Proteoliza.2)Odbrambene reakcije
pulpodentinskog kompleksa: Skleroza,
Formiranje reparatornog dentina. Dijagnoza:
Vizuelna detekcija karijesa subjektivna
metoda koja se temelji na promjeni boje
zuba, kliničkom pregledu dostupne su
glatke i okluzalne plohe zuba, obavezna
upotreba stomatološkog ogledala, za
ekartiranje usana i obraza, reflektiranje
svjetla čime se poboljšava vidljivost. Kod
37. PATOFIZIOLOSKI UCINAK DUHANA NA
rane lezije gubitak transparentnosti
KVB?
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i
krvnih žila. Najčešće bolesti u toj skupini su
ishemična bolest srca, bolesti krvnih žila
mozga i povišen krvni tlak koji je i zasebna
bolest, ali i rizični čimbenik za neke bolesti
srca. Kardiovaskularne bolesti glavni su
uzrok smrti pušača. Mogu se javiti u
različitim oblicima, što zavisi od vrste
oboljelih krvnih žila i stupnja degenerativnih
promjena na njima. Nikotin enormno
povećava nivo lošeg LDL kolesterola, koji
oštećuje arterije i s drugim masnoćama
uzrokuje aterosklerozu, zbog čega one
postaju manje elastične, sužene, ponekad i
blokirane. Pušenje ubrzava sklerotične
promjene na arterijama i četiri puta
povećava mogućnost stvaranja tromba. Ako
se radi o degenerativnim promjenama
krvnih žila srca, mogu se javiti zamor,
lupanje srca, otežano disanje, poremećaji
srčanog rada i ritma i anginozna bol.
U slučaju aterosklerotičnih promjena vratnih
arterija, javljaju se glavobolja, gubitak
memorije, vrtoglavica, zamućenje vida i
druge neurološke komplikacije. Kod
oštećenja perifernih arterija osjeća se zamor
pri hodanju, grčevi u listovima, bolovi u
nogama. Koronarna tromboza za posljedicu
ima infarkt i uzrok je nagle smrti. Oko 30%
svih srčanih napada uzrokovano je
pušenjem. Koronarna tromboza javlja se kod
pušača 10 godina ranije u odnosu na
nepušače, a 9 od 10 pacijenata s bajpasom
zavisni su od duhana. Cerebralna tromboza
uzrokuje inzult. Ako tromb blokira krvotok
noge, u velikom broju slučajeva javlja se
gangrena i amputacija je jedino rješenje.
Začepljenje arterije bubrega uzrokuje visok
krvni tlak i otkazivanje bubrega. Prema
nekim procjenama, bivši pušač mora
provesti 15 godina bez cigarete da bi se rizik
od srčanog udara izjednačio s rizikom kod
nepušača. Nikotin je danas najraširenija
društveno prihvaćena legalizirana droga.
Predstavlja uljastu tekućinu koja se
stajanjem na zraku spaja s kisikom i daje
karakterističan miris duhanu. Ulazi u
organizam preko sluznice usne šupljine i
preko pluća. Na krvožilni sustav djeluje tako
da povećava periferni otpor u krvnim žilama
uzrokujuću na taj način porast sistoličkog i
dijastoličkog tlaka. Porast tlaka dovodi do
povećanog opterećenja srca tako da ono
mora pumpati jačom snagom. Nikotin
direktno ubrzava srčani ritam odnosno
povećava broj otkucaja srca. Ugljični
monoksid (CO) iz duhanskog dima veže se za
hemoglobin u krvi te stvara
karboksihemoglobin. Taj spoj onemogućuje
prijenos kisika krvlju. Razina
karboksihemoglobina je u pušača 2-15 puta
viša nego u nepušača. Na taj način ugljični
monoksid uvjetuje nedostatak kisika u
tkivima i organizmu. Također je dokazano da
pušenje izravno oštećuje stjenku krvne žile,
no ne zna se uzrokuje li to oštećenje nikotin
ili kadmij, kojeg također ima u duhanskom
dimu, i time započinje proces ateroskleroze.
U dimu cigarete nalaze se i slobodni radikali
koji dovode do direktnog oštećenja stanice.
38. PUSENJE I PERIFERNA ARTERIJSKA
BOLEST?
Periferna arterijska bolest predstavlja
suženje perifernih arterija, pogotovo u
nogama. Slična je bolesti koronarnih arterija
i često se događa da osoba boluje od obje
bolesti. Pušenje, visoki tlak i kolesterol te
dijabetes povećavaju rizik od periferne
arterijske bolesti koja u zapadnim zemljama
pogađa oko pet posto populacije stare
između 55 i 74 godina života. Simptomi
uključuju bol i nogama i osjećam umora
mišića nogu za vrijeme hodanja. Harvardski
je tim proveo istraživanje nad gotovo 39.000
žena starijih od 45 godina koje su pratili 12,7
godina kako bi procijenili vezu između
pušenja cigareta (u prošlosti ili trenutnog) s
pojavom bolesti perifernih arterija.
Ispitanice su podijeljene u četiri skupine,
ovisno o svom pušačkom statusu: one koje
nikada nisu pušile, bivše pušačice, osobe
koje puše manje od 15 cigareta dnevno te
one koje puše više. Ukupno je ustanovljeno
178 slučajeva bolesti perifernih arterija.Što
su više cigareta pušile, to su ispitanice bile
sklonije razvijanju ove bolesti. Tako su
okorjele pušačice bile izložene deset puta
većem riziku od periferne arterijske bolesti u
odnosu na nepušačice. Rizik za perifernu
arterijsku bolest zbog pušenja je bio veći
nego rizik za bolesti srca ili moždani udar.
38.FIZICKA AKTIVNOST I ZDRAVLJE?
Redovna fizička aktivnost, uz primjerenu
prehranu i kvalitetan san, preduvjeti su za
održavanje zdravlja u ljudi svih dobnih
skupina. Studije potvrđuju da bez obzira na
dob, spol, zdravstveno stanje ili neki drugi
faktor, fizička aktivnost donosi niz
zdravstvenih prednosti, od održavanja
zdravlja do ubrzavanja oporavka ili
poboljšanja stanja kod bolesnih
osoba.Također, potvrđeno je da redovna
fizička aktivnost smanjuje stopu smrtnosti
od niza kroničnih bolesti, poput
kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog
tlaka, dijabetesa i karcinoma debelog
crijeva.Unatoč poznatim i stalno isticanim
prednostima fizičke aktivnosti, većina
odraslih osoba, a sve veći broj djece, živi
većinom sjedilačkim načinom života te nisu
dovoljno aktivni da bi iskoristili zdravstvene
prednosti fizičke aktivnosti kojom se bave.
Pretežno sjedilačkim načinom života se
definira onaj način života u kojem se u roku
od 14 dana ne provodi nijedna vrsta fizičke
aktivnosti, poput nekog sporta ili vježbanja.
redovna fizička aktivnost ima pozitivne
učinke na cjelokupno zdravlje, ali i na sve
organe pojedinačno te, posljedično, pomaže
u prevenciji niza zdravstvenih problema i
bolesti.Redovna fizička aktivnost smanjuje
rizik od razvoja i smrti od nekih od glavnih
uzročnika smrtnosti u svijetu. Redovna
fizička aktivnost poboljšava zdravlje na više
razina:smanjuje rizik od prerane smrti od
srčanih bolestii drugih stanja povezanih s
ovim bolestima,smanjuje opasnost od
razvoja dijabetesa, smanjuje opasnost od
razvoja povišenog srčanog tlaka, smanjuje
krvni tlak kod osoba koje boluju od
povišenog krvnog tlaka, smanjuje opasnost
od razvoja karcinoma debelog crijeva i
dojke, pomaže u održavanju tjelesne težine,
pomaže u izgradnji i održavanju zdravih
kostiju, mišića i zglobno-tetivnog tkiva,
pomaže starijim osobama da se lakše kreću
te smanjuje opasnost od padova i lomova,
smanjuje osjećaje depresije i tjeskobe,
pomaže psihološkom zdravlju. fizička
aktivnost osim gore navedenih pozitivnih
učinaka, pomaže i u održavanju zdravlja
kostiju, ali i u njihovom pravilnom razvoju
tijekom djetinjstva. Također, kod žena koje
su u periodu menopauze, vježbe pomažu u
usporavanju slabljenja kvalitete kostiju te
usporavaju razvoj osteoporoze. Aktivnost
pomaže i osobama oboljelima od artritisa
usporavanjem razvoja bolesti te smanjenjem
njezinih simptoma.Studije su potvrdile da
sudjelovanje u redovnim fizičkim
aktivnostima u adolescentskom dobi
pozitivno utječe na razvoj samosvijesti i
samopoštovanja te smanjuje negativne
emocije poput anksioznosti i stresa.
Također, aktivnost pomaže u koncentraciji
te olakšava učenje. Ključ zdrave tjelesne
težine je zbroj dvaju faktora: redovne fizičke
aktivnosti i primjerene i uravnotežene
prehrane. Računica je jednostavna:
održavanje tjelesne težine postiže se
izbalansiranim unosom energije te
potrošnjom koja je jednaka unosu. Sav višak
unosa kalorija, u odnosu na potrošnju,
reflektira se kao nakupljanje kilograma.
38.HEMIJSKA KONTROLA DENTALNOG
PLAKA?
Dentalna atricija - postupni gubitak tvrdih
zubnih tkiva koji nastaje kao posljedica
trenja zuba o zub pri okluzalnim
kontaktima.Faktori:malokluzija, traumatska
okluzija, parafunkcije ili bruksizam. Klinički:
fasete na zubima antagonistima, slične su
veličine i međusobno se podudaraju.
Dentalna abrazija je gubitak zubne
supstance nezavisno od okluzalnih
kontakata, koji nastaje zbog mehaničkog
djelovanja stranih tijela na zubna tkiva.
Čvrsta strana tijela ili abrazivne supstance
koje u dužem vremenskom periodu često
dolaze u kontakt sa zubnim tkivima mogu
dovesti do njihovog trošenja .Mogu biti
lokalizirane na jednom ili nekoliko zuba, kao
i generalizirane, kada su prisutne na većem
broju zuba. Karijes je infektivno oboljenje
uzrokovano specifičnim bakterijama:
streptokoki (Streptococcus
mutans),laktobacili (Lactobacillus casei)
aktinomicete (Actynomyces viscosus, A
Naeslundii).Infekcija S. Mutansom, bez bilo
kakve početne destrukcije gleđi,predstavlja
prvu fazu karioznog procesa. Lokalizirana
dekstrukcija tvrdih tkiva koja se naziva
lezijom je znak/simptom oboljenja. KARIJES
DENTINA Uključuje procese demineralizacije
i destrukciju kolagenog matriksa od strane
proteolitičkih bakterija.Procesi dentinskog
karijesa:1) Karijesna destrukcija:
Demineralizacija , Proteoliza. 2)
Odbrambene reakcije pulpodentinskog
kompleksa: Skleroza, Formiranje
reparatornog dentina. Karijes ranog
djetinjstva – klinička slika: javlja se ubrzo po
erupciji, razvija se tipično na glatkim
površinama, u početku kredasto-bijela mrlja
koja rapidno napreduje do kavitacije,
počinje najčešće na labijalnim ali i
palatinalnim površinama maksilarnih
inciziva, brzo se širi na ostale zube u gornjoj
vilici, a kasnije i na zube u donjoj vilici,
Zahvata obično, osim maksilarnih sjekutića, i
maksilarne i mandibularne molare, rjeđe
očnjake, a najrjeđe mandibularne sjekutiće.
Hemioprofilaktička sredstva u sprečavanju
akumulacije dentalnog plaka: Lična oralna
higijena i profesionalno sprovedena kontrola
oralnog biofilma ostaje glavna potpora u
prevenciji oralnih oboljenja izazvanih
mikroorganzmima dentalnog plaka. U
kombinaciji sa korišćenjem antimikrobnih i
antiinflamatornih agenasa, inhibiše se
demineralizaciju zuba i/ili upavlja
specifičnim faktorima rizika za nastanak
oralnih oboljenja. Adekvatna kontrola
biofilma može spriječiti i uspješno tretirati
većinu oralnih oboljenja izazvanih
mikroorganizmima biofilma.Jednom
ustanovljene navike je teško mijenjati i stoga
je od velikog značaja ustanoviti pravilne
navike u održavanju oralne higijene, što je
moguće ranije i da one postanu dio
svakodnevnog životnog
ponašanja.PREPARATI I KLINIČKA PRIMJENA:
RASTVORI-
39. PUŠENJE I RAK GLASNICA?
Rak se može razviti u bilo kojem dijelu
grkljana, ali obično započinje u glotisu ili
glasnicama. Ako se rak grkljana širi, često
dolazi do obližnjih limfnih čvorova na vratu.
Stanice se također mogu proširiti na stražnji
dio jezika, druge dijelove grla i vrata, pluća i
druge dijelove tijela. Kada se to dogodi, a
tumor se formira na novom mjestu, on će
sadržavati istu vrstu abnormalnih stanica
kao i izvorni tumor u larinksu. Liječnici tada
dijagnosticiraju metastatcki
karcinomgrljanja. Simptomi raka grkljana:
uporni kašalj, promuklost, grlobolju, kvržicu
u grlu ili vratu, poteškoće ili bol prilikom
gutanja gušenje prilikom jela, teško ili bučno
disanje, konstantna bol u uhu ili neobičan
osjećaj u i oko kože uha, neplanirani,
značajan gubitak težine, stalni loš zadah iz
usta. Glavni faktori rizika Pušenje i izlaganje
opasnim kemikalijama na radnom mjestu
mogu povećati rizik od raka grkljana.
Pušenje je najznačajniji čimbenik rizika za
karcinom grkljana. Smrt od raka grkljana je
mnogo češća među ljudima koji puše.
Pasivno pušenje također može biti čimbenik
rizika za karcinom grkljana. Umjerena ili
teška konzumacija alkohola također je faktor
rizika. American Cancer Society sugerira da
oni koji konzumiraju jedno ili više alkoholnih
pića svaki dan, pogotovo ako puše također,
mogu biti izloženi većem riziku od razvoja
ove vrste raka.
DIJAGNOZA: Rak grkljana može se pojaviti
kao vidljiva kvržica na vanjskoj strani vrata.
U tim slučajevima, liječnik će preporučiti
biopsiju kako bi se došlo do konačne
dijagnoze. Ako simptomi ukazuju na
laringealni ili drugi tumor glave i vrata,
liječnik može koristiti laringoskop kako bi
lakše postavio dijagnozu. Nosna endoskopija
s optičkim vlaknima uključuje tanak,
fleksibilan opseg koji liječnik umetne u
nosnicu. Liječnici mogu vidjeti cijelo ždrijelo i
grkljan. Ovaj se postupak obično odvija u
klinici dok je osoba pod lokalnom
anestezijom. Liječnik može predložiti CT
snimanje vrata ili glave ili MR kako bi se
utvrdio opseg ili veličina tumora. To može
pomoći liječniku da utvrdi je li se rak proširio
na limfne čvorove u vratu. Konvencionalno
liječenje ranog stadija laringealnog
karcinoma uključuje operaciju ili zračenje.
39. .MODELI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA?
Modeli zdravstvenog ponašanja kao osnov
zdravstveno vaspitnih intervencija: Model
socijalnog učenja- zdravstveni vaspitači
koristeći resurse sredine utiču na ponašanje,
njegovu modifikaciju i osnaživanje ličnosti da
se odupre socijalno neprihvatljivom
ponašanju i rizicima po zdravlja.Model
socijalnog marketinga- koristi kampanje
putem mas medija i djeluje na individualno
zdravstveno ponašanje odmah (AIDS
programi povećavaju upotrebu kondoma i
prevenciju HIV).Procede model (Green)-
predisponirajući faktori (znanje, stavovi i
zdravstvena ubjeđenja), osnažujući
(nagrade, povelje) i podražavajući (okolina).
Model zdravstvenih ubjeđenja- Najuticajniji
model u zdravstvenom vaspitanju u
poslednjih 30 godina. Individualno
ubjeđenje, Ozbiljnost bolesti, Ubjeđenje u
efikasnost preventivne akcije i promjene
ponašanja u odnosu na prevenciju bolesti,
Procjena okolinskih i ličnih barijera u
prihvatanju i podsticanju promjena
ponašanja. Model orijentisan na bolest i
koristi se u praktičnim aktivnostima
promjene ponašanja. Model preventivnog
ponašanja, Primarne determinante
(mentalne karakteristike indivudue vezane
za ubjeđenje, stavove i vrijednosti koja se
daje zdravlju), Sekundarne (demografske,
kognitivne, afektivne), Podstrekači za akciju
(socijalna sredina). Model akcije za zdravlje:
Faktori okoline, Interpersonalni,
Intrapersonalni, Prema ovom modelu zdrava
javna politika je osnovni faktor koji
omogućava individui da napravi pravi izbor.
Modeli zdravstvenog ponašanja služe za
planiranje zdravstveno vaspitnih programa.
Suštinske razlike među modelima se odnose
na:Ulogu zdravstvenog vaspitača, Lociranje
odgovornih za zdravlje (individualni ili nivo
zajednice), Modifikacija ponašanja Taylor
1995, Promjena ponašanja preko promjene
zdravstvenih ubjeđenja, Kognitivno
bihejvioralni pristup i Promjena ponašanja
kroz socijalni marketing, Prohaska 1992
Faze promjene ponašanja,
Prekontemplacija, kontemplacija
(razmišljanje), faza pripreme, faza akcije i
faza održavanja. Javno zdravstvena
istraživanja i modeli ponašanja: Stavovi
roditelja prema seksualnom vaspitanju,
Promjena ponašanja i upravljanje vlastitim
rizikom, Model vjerovanja u zdravlje i
njegova primjenjivost u edukaciji pacijenata,
Model bihevioralne promjene u anoreksiji,
Analiza zdravstvene zaštite u određenoj
zemlji, Skrining hipertenzije u zajednici,
Programi odvikavanja od pušenja na radnom
mestu, Teorija socijalnog učenja i njena
primjena u smanjivanju faktora rizika za
KVO, Edukacija o dijabetesu i njena uloga u
socijalnom marketingu.

39..PLANIRANJE PROMJENA?
Kod planiranja promjena postoje svega četiri
glavne osovine po kojima posebne tehnike i
umijeća pomaganja variraju: Izvor pomoći,
Ciljevi pomaganja, Vještine pomaganja,
Kriteriji pomaganja. Izvor pomoći: razlikuju
se dva temeljna edukacijska pristupa:
1.strategija uviđanja U strategije uviđanja
spadaju «klasične» teorije i prakse
psihoterapije, od dinamičko-analitičkih do
pokreta «novijih škola», kojima je osnovni i
krajnji cilj pomoći klijentu da «uvidi» uzroke
svojim nedaćama. Izvori pomoći u ovim
pristupima su u samoj ličnost vaspitanika.
2.strategija akcija Akcioni pristup izrastao
je u novije vrijeme, i to prvenstveno iz
teorije učenja, te s njom povezanih tehnika
bihevioralnih intervencija. Naglasak je u
ovim pristupima na razvijanju racionalnih
planova akcija samog vaspitanika za
mijenjanje ponašanja u njegovom okruženju.
Ciljevi pomaganja: podrazumijevaju
predviđeni tok terapije, značajne događaje
kroz koje će vaspitanik demonstrirati
promjene u svom ponašanju, uključujući
stilove suočavanja, strategije ili vještine
komunikacije sa svojom obitelji i sl.
Postoje tri kriterija za ocjenjivanje
očekivanog napretka: Promjena u
ponašanjima i navikama: vaspitanik mora
pristati da će se ponašati drugačije I
Razumijevanje: vaspitanik mora pristati na
to da razmišlja i zaključuje drugačije, mora
shvatiti zašto je promjena uopće potrebna i
nužna I Eksploracija: da bi uopće došlo do
razumijevanja, vaspitanik mora aktivno
istraživati svoj svijet u kojem živi, uključujući
i svoje emocije, stilove života .Ovo su
osnovna tri preduvjeta bez kojih proces
efikasne promjene ponašanja ne može niti
započeti, a kamoli krenuti na slijedeću
osovinu. Vještine pomaganja: To su posebne
tehnike i umijeća kod pomagača. Možemo
ih svesti na tri temeljne grupe umijeća: a)
Profesionalna osjetljivost (empatija, respekt,
jasnoća samoizražavanja), b) Komunikacijske
vještine (vještine uspostavljanja odnosa s
vaspitanikom, aktivno slušanje i sl.), c)
Profesionalna inicijativnost (aktivno
suočavanje s problemima vaspitanika,
spremnost za promjenu vlastitih stavova i
ponašanja prema vaspitaniku, spremnost za
preuzimanje i djelovanje u pogledu
zajedničkih zadataka. Kriteriji pomaganja:
Vrednovanja napretka kod vaspitanika, u
ranijim istraživanjima se uglavnom mjerilo i
empirijski pratilo vaspitanike na planu
emocionalnog života. U novije vrijeme,
mjerilima praćenja i evaluacije istraživači
nastoje zahvatiti promjene vaspitanikovog
stanja u svim kriterijima zdravlja. To su
mjerila tjelesnog, emocionalnog,
intelektualnog, kao i moralnog zdravlja.
40..PUŠENJE I ČULO MIRISA I OKUSA?
Kako su poremećaji mirisa i okusa rijetko
kada opasni po život, oni ne moraju privući
veliku medicinsku pozornost. Ipak, ti
poremećaji mogu frustrirati, jer mogu
zahvatiti sposobnost osobe da uživa u hrani,
piću i ugodnim mirisima. Mogu smetati i
sposobnosti osobe da primijeti potencijalno
štetne kemikalije i plinove, što bi moglo
imati teške posljedice. Tu i tamo ipak neki
poremećaj koji ošteti miris i okus može biti
ozbiljan.
Kako ljudi osjećaju okus
Osjet okusa i mirisa djeluju zajedno i
pomoću njih ljudi prepoznaju i cijene arome.
Centar za miris i okus u mozgu udružuje
osjetne podatke i iz jezika i iz nosa.
Tisuće sitnih okusnih pupoljaka prekriva veći
dio površine jezika. Kada hrana dođe u usta,
podražava receptore u okusnim pupoljcima.
Nakon toga okusni pupoljci šalju živčane
impulse u centar za miris i okus u mozgu koji
ih protumači kao okus. Okusni pupoljci na
vrhu jezika otkrivaju slatkoću, oni
postranični slanost i kiselost, a oni straga
gorkost. Kombinacije ta četiri osnovnih
okusa stvaraju široki spektar aroma.
Malo područje na sluznici koja oblaže nos
(njušni epitel) sadrži živčane završetke koji
otkrivaju miris (njušni živci). Kada molekule
iz zraka uđu u nosne hodnike, potiču sićušne
izdanke poput dlačica (cilije ili trepetljike) na
tim živčanim stanicama. To poticanje šalje
živčane impulse kroz nabreknuća na kraju
živaca (njušni pupoljci) uzduž njušnog živca u
centar za miris i okus u mozgu. Centar
tumači te živčane impulse kao poseban
miris. Tim procesom može se razlikovati
tisuće različitih mirisa.
Za razlikovanje većine aroma, mozak treba
osjete i okusa i mirisa. Na primjer, da bi
raspoznao aromu slatkog čokoladnog
deserta, mozak osjeća slatki okus preko
okusnih pupoljaka i bogati jaki miris
čokolade iz nosa.
40..MODERNE METODE EDUKACIJE?
Informatičke tehnologije izmijenile su načine
rada u raznim sferama ljudskog života.
Najveće promjene nastale su u oblastima
obrade, analize i prenosa informacija kao i
primjeni novih informatičkih tehnologija u
obrazovanju. Grafoskopu projektoru i
televiziji pridružila se računarska
tehnologija, kojao bezbjeđuje jedinsvo svih
tih sredstava zajedno. Bolja informisanost
učenika utiče na intelektualni faktor razvoja
učenika. Primjena modernih metoda
edukacije u savremenim školama daje bolje
rezultate u odnosu na tradicionalne. Učenje
NET-generacije zasniva se na tele-učenju,
učenju na daljinu, učenju putem Interneta.
Nastavnik ima više vremena za interaktivni
rad u odjeljenju, što podrazumjeva
individualni rad sa manjim grupama.
Classnet sistem- Ovaj sistem služi za
povezivanje grupe računara koji ulaze u
učionicu (tri, pet, deset). Sistem je nezavisan
od računarske mreže u koju računari takođe
mogu biti priključeni. Svaki računar se satoji
od uređaja koji se naziva Student Unit, a
jedan od njih je glavni (server), odnosno
učiteljski i njegov uređaj omogućava
korištenje ostalih.On je mnogo bolji način
organizacije predavanja i prenošenja znanja.
Ovaj sistem može da posluži u raznim
predavanjima koja se ne tiču usko
obrazovGlobalno nadgledanje Praćenje
napredovanja vaspitanika nadgledanjem
njihovih ekrana, Praćenje više ekrana
istovremeno , Pregled aktivnih prozora svih
vaspitanika, Personalizacija ikona
vaspitanika. Vaspitač ima potpunu kontrolu-
Pomoć vaspitaniku u rješavanju problema
preuzimanjem kontrole nad bilo kojim
računarem u učionici ,Zatamnjenje
vaspitanikovog ekrana u cilju postizanja
pažnje ,Prenos dokumenata i podataka od
ili ka vaspitanikovom računaru u svrhu
dijeljenja odnosno prikupljanja testova na
ispitima, davanja ocjena i sl. Pokretanje
programa istovremeno na svim računarima
jednim klikom na miš vaspitača,, Učionica se
može podijeliti u grupe kojima se dodjeljuju
različiti nastavni planovi. Komunikacija
student-vaspitač je od ključne važnosti-
Dvosmjerna izmjena teksta (CHAT)
,Dvosmjerna izmjena zvuka, Obratiti se može
svakom studentu zasebno ili istovremeno
cijeloj učionici, Sistem poruka omogućava i
opciju prilaganja dokumenata , Online veza
(promatranje i upravljanje trenutnim
aktivnostima vaspitanika) , Sva komunikacija
može se odvijati pojedinačno, na nivou
grupe ili pak sa cijelom učionicom
istovremeno.
40.PLAKAT KAO ZV SREDSTVO?
Plakat- oglas postavljen javnim mjestima
kako bi ga svako mogao vidjeti i pročitati.
Sama riječ plakat znači proglas, oglas,
saopštavanje javnosti. Historija plakata: prvi
plakati sa slikama (slično letcima) nastali su
krajem 15. Vijeka. Praksa da umjetnici i
primjenjeni grafičari oblikuju plakat započela
je tek 1860-ih godina u Parizu. Od 1866 prvi
put se proizvode plakati sa otiskom u tri
boje. Karakteristike: sastoji se od slova i
slike, ističe se na javnom mjestu, mora biti
atraktivan kako bi skrenuo pažnju(veličina,
žive boje, upečatljive fotografije, slike),
ištampa se samo sa jedne strane papira,
željena poruka mora da bude jasno uočljiva,
jednostavan za transport i postavljanje. Cilj
plakata može biti: reklamiranje (robe ili
usluge), najava priredbe ili druge
manifestacije, najava nekih mjera koje će se
preduzeti, edukacija određene populacije.
Kvalitetan plakat skreće pažnju, informiše,
upozorava, podsjeća.
41.EKONOMSKI ASPEKTI PUŠENJA?
Država od prodaje cigareta preko naplate
poreza ima značajne prihode. Fabrike
duvana takođe zapošljavaju ne mali broj
radnika. Poljoprivrednici koji proizvode
duvan su zbog toga potpomognuti kako od
Države tako i od duvanske industrije.
U zadnje vreme zbog štetnih posledica,
bolesti pre svega Država (čitaj narod) ima i
štetnih posledica. Lečenje obolelih je sve
skuplje i pred time se ne mogu zatvarati oči.
Razloga ima više, od dokazivanja sebi i
okolini da je odrasla osoba, preko intenzivne
reklame, iz inata, iz radoznalosti, zato što je
to zabranjeno. Neki ljudi na ovaj način
zapošljavaju ruke sa kojima ne znaju šta da
rade. Neki misle da im cigareta u ustima daje
sličnost sa glumcem sa velikog ekrana.
Navika koja se brzo stiče i štetne posledice,
kašalj, finansijski trošak, zavisnost brzo
otrezne zavisnika, ali je tada već obično
navika već stečena i teško se ostavlja
pušenje.
Pušenje je (pored alkohola) i zadovoljstvo a i
najčešći način da se prevaziđe stres. Cigareta
se pali naročito posle obavljenih
zadovoljstava kao što je npr dobar ručak ali
ima i drugih.
41.SEDAM PRINCIPA EDUKACIJE SZO?
Vaspitni princip - da se naučeno primjeni u
praksi: ,Princip naučnosti - sadržaj, procesi i
ciljevi Z.V. trebaju da budu naučno
zasnovani, Princip odmjerenosti -
prilagođeni uzrastu, Princip sistematičnosti i
postupnosti - od lakšeg ka težem,od
poznatog prema nepoznatom, konkretnog
ka apstraktnom , Princip svjesne aktivnosti -
vaspitanici su subjekti i aktivno učestvuju u
Z.V, Princip povezanosti teorije sa praksom ,
Princip očiglednosti – modeli, slike, filmovi,
praktični primjeri.
41.SREDSTVA ZA ORALNU HIGIJENU?
Osnovna sredstva: četkice, interdentalni
konac, interdentalni stimulatori , čačkalice,
aparat sa vodenim mlazom. Pomoćna
sredstva: paste za zube: paste sa
specijalnom namjenom, profilaktičke paste,
medicinske paste. RASTVORI-Uobičajena
preporučena doza za korištenje rastvora
hlorheksidina je 10ml 0.2 % ili 15 ml 0.12%
rastvora dva puta dnevno, obično se koristi
7-15 dana, a zatim pauza od tri mjeseca
nakon čega se tretman može ponoviti ,
jedno ispiranje usta rastvorom 0.2%
hlorheksidina reducira mikrofloru za 80-90%
dok se akumulacija biofilma inhibira gotovo
potpuno ukoliko se rastvor koristi dva puta
na dan. GELOVI- Gelovi s hlorheksidinom
također ostvaruju visoku redukciju patogene
bakterijske flore usne šupljine. Apliciraju
rotirajućom četkicom u ordinaciji, a moguće
je i četkicom za zube u kućnim uslovima.
Određena količina gela ostaje duže vrijeme u
interdentalnim prostorima, što dovodi do
redukcije kariogene flore koja prije svega
kolonizira te prostore. Nuspojave su
relativno rijetke. LAKOVI- Djelotvorni u
redukciji nastanak novih lezija kod
pacijenata s visokim mikrobiološkim rizikom
za razvoj karijesa. Redukcija karijesa na
okluzalnim tako i glatkim površinama krune
zuba, te na površini korijena i to bez obzira
da li se radi o odraslima ili djeci .Najbolji
rezultati kad se aplicira tromjesečno (4x
godišnje). Kombinacije preparata s visokom
koncentracijom fluorida i hlorheksidina-
najefikasnija redukcija novih karijesnih lezija,
kao i ograničavanje napredovanja postojećih
kod visoko rizičnih pacijenata, medicinski
kompromitiranih pacijenata, osoba treće
dobi ili pacijenata koji zahtijevaju opsežan
restorativni tretman, za pacijente kod kojih
je u toku fiksni ortodontski tretman . gel sa
0.2% hlorheksidina i 900ppm fluorida može
se povremeno koristiti mjesto paste za
četkanje zuba prije spavanje.
42.SAVJETOVALISTE ZA PRESTANAK
PUSENJA-
Sastoji se od niza dijetalnih i psihosomatskih
zahtijeva, savjeta, objašnjanja u grupnom
radu od 5-10 polaznika.Mora postojati želja
za prestanak pušenja, a Potom i jaka volja da
se prestane jer da bi uspio mora mobilisati
svu snagu volje za pozitivnu akciju.Pušač
mora odjednom da prestane sa pušenjem, a
ne postepeno jer je lakše pretrpjeti nekoliko
teških dana apstinencije nego vući takvo
stanje sedmicama i mjesecima.Želimo
pomoći pušačima da odole žudnji što prije.
Pušač mora sebi reći: “Prestao sam da
pušim!“Mora stalno ponavljati ovu odluku
tokom dana od jutra do navecer.Mora stalno
da vjeruje u ovu odluku.Mnogi otkrivaju u
sebi sve veću odvratnost prema pušenju.Ovo
je pravi trenutak da snagom svoje volje i
razumom se u potpunosti uvjeri u štetnost
pušenja po njegovo zdravlje. Pušač treba da
se kupa 2-3 puta dnevno po 15-20 minuta u
toploj vodi kako bi se opustio, a ukoliko
tokom dana osjeti da ne može da izdrži bez
pušenja treba ponovno da ode u kadu ili pod
tuš.Treba aktivno da se trlja rukavicom za
kupanje svako jutro.U toplom kupatilu treba
da napuni lavabo mlakom ili hladnom
vodom, da potopi rukavicu i dobro je iscijedi,
a onda trlja prvo jednu ruku sve dok ne
pocrveni kao rezultat pojačane cirkulacije.
Ponoviti sutradan ujutru istu proceduru sa
drugom rukom i sve hladnijom
vodom.Trećeg dana ponoviti trljanje prvo
desne ruke, potom lijeve,a onda grudi tako
da se četvrtog dana istrljaju i leđa, a petog i
šestog noge i narednih dana cijelo tijelo trlja
hladnom rukavicom za kupanje.Hladno, brzo
i snažno trljanje rukavicom za kupanje
dovodi do razbuđivanja i stimulacije za
posao, a smanjuje žudnju za pušenjem.
Najmanje 6-8 čaša vode tokom dana između
obroka.Što više tečnosti popije to će se više
nikotina izlučiti iz organizma.Zabranjuje se
pušačima alkohol – tu spada i vino i
pivo.75% vode u našem tijelu je neophodno
za urednu funkciju naročito Nervni.S.Čim se
ujutru ustane pušač treba da pokuša popiti
1-2 čaše tople vode ili da se navikava da pije
1-2 čaše između obroka. Postepeno uz 6
čaša vode pušač može da unosi svježe voćne
sokove koji će blagotvorno djelovati na
bubrege. Mora stalno imati na umu odluku:
„Odlučio sam da ne pušim!“ Ovih pet dana
odvikavanja pušač može da uzme
odmor.Mora dovoljno da se odmara, na
vrijeme da konzumira dnevne obroke i da
ranije ode da spava do 8h dnevno.Ne treba
izlaziti u kafane i restorane u večernjim
satima i izlagati se pasivnom pušenju.Treba
pružiti živcima što bolji odmor budući je
premorenost veliki neprijatelj snage volje.
Poboljšanjem kvaliteta nastavnih programa
u školi kroz časove iz oblasti naučnih
saznanja, zdravstvenog vaspitanja,
društvenih nauka, fizičkog obrazovanja i
dr.Roditelji i nastavnici pušači moraju da se
suzdrže od pušenja pred djecom.Kroz
omladinske aktivnosti izgraditi stav da je
dobro zdravlje vrijednost koje nema cijenu i
da je suzdržavanje i prekid pušenja pravi
izbor.Pušenje je jedan od izbora ponašanja u
životu pa treba nastojati da postoje druge i
bolje zdravije alternative.
42.ZDRASTVENO VASPITANJE U OSNOVNOJ
SKOLI
- Neophodna tijesna saradnja sa
roditeljima.Škola je vaspitno-obrazovna
institucija, a jedna u nizu njenih djelatnosti
je i obezbjeđenje uslova za očuvanje i
unapređenje zdravlja i podizanja
zdravstvene kulture kod školske djece.Cilj
zdravstvene edukacije je izgrađivanje
svestrane ličnosti, koja je psihički, fizički i
socijalno zdrava i koja je osposobljena da
brine o sopstvenom zdravlju, zdravlju
porodice i zajednice.Zdravstveno vaspitni
rad sa učenicima formira i unapređuje fond
znanja o zdravlju, kreira pozitivne stavove i
navike o školi kao specifičnom miljeu, a
takođe vrši i indirektan uticaj na
porodicu.Trebalo bi da se upoznaju sa
kompleksnom zdravstvenom problematikom
djece, koja su u tom smislu veoma specifična
i osjetljiva populacija.Trebalo bi da ovladaju
metodologijom zdravstveno-obrazovnog
rada.Zdravstveno vaspitanje trebalo bi da
postane svakodnevni dio nastavnih i
vannastavnih aktivnosti.Trebalo bi da budu
kooperativni i otvoreni za saradnju po
pitanju zdravlja djece, higijene vrtića i škole,
kao i neposrednog okruženja ovih
institucija.Neophodna je tjesna saradnja sa
roditeljima,zdravstvenom službom i
predstavnicima zajednice. Zdravstveno
vaspitni rad se ugrađuje u osnove razvoja
ličnosti i njegovi ciljevi su:razvijanje
pozitivnog odnosa prema fizičkom i
mentalnom zdravljukreiranje navika lične i
kolektivne higijene stvaranje navika higijene
ishrane i higijene sredine usvajanje navika
vezanih za dnevni ritam–igra, rad, odmor
njegovanje humanih odnosa sa drugim
ljudima, među polovima, tj. Socijalizacija
njegovanje plemenitih emocija prema
biljkama i životinjama.Predškolske
obrazovne ustanove imaju presudno mjesto
u procesu vaspitanja i predstavljaju oblik
organizovane socijalne brige za djecu do šest
/ sedam godina, koja ima za cilj da im
omogući pravilan psihofizički i emocionalni
razvoj.Rad zdravstvenog obrazovanja
ugrađen je u temelje razvoja ličnosti i
njegovi ciljevi su:razvijanje pozitivnog stava
prema fizičkom i mentalnom zdravlju
stvaranje ličnih i kolektivnih higijenskih
navika stvaranje navika higijene hrane i
higijene okoline sticanje navika vezanih za
svakodnevni ritam - igra, rad, odmor
negovanje humanih odnosa sa drugim
ljudima, među polovima.
42.STOMATOLOSKI KARTON-
Stomatološki karton je osnovni medicinski
dokument koji se vodi kod izabranog
doktora stomatologije, odnosno doktora
stomatologije specijaliste dečje i
preventivne stomatologije, za svakog
pacijenta kome se pruža stomatološka
zdravstvena zaštita, izuzev za prolazne
pacijente.Stomatološki karton prati svakog
pacijenta tokom celog života.Stomatološki
karton, u papirnom ili elektronskom
formatu, objedinjuje sve podatke vezane za
pružene stomatološke usluge jednom
pacijentu. Između ostalog stomatološki
karton pruža grafički opis stanja u ustima
pacijenta uključujući karijes (t.j. oštećenja
zuba), popravke zuba, poremećaje u rastu
zuba, poremećaje u korenu zuba,
paradontoze i druge bolesti i anomalije
zuba. Stanja koja takođe mogu biti
predstavljena obuhvataju korišćenje
proteza, zubnih implantata, mostova,
nadogradnje krunica i drugih procedura za
restauraciju zuba.Kroz grafički prikaz kako
nalaza do kojih se dolazi stomatološkim
pregledom (uzimanje statusa) tako i nalaza
iz radiografskih snimaka, stomatološki
karton pruža stomatolozima mogućnost
objedinjavanja informacija neophodnih
prilikom procene zdravstvenog stanja
pacijentovih zuba i potpornih struktura
zuba. Grafički prikaz bi trebalo ažurirati
prilikom svake posete pacijenta stomatologu
da bi se adekvatno propratili razvoj zuba,
njihove bolesti i anomalije i izvršeni
stomatološki zahvati tj pružene
stomatološke usluge.
43.FIZIOLOSKA ULOGA ZUBI-
Zubi imaju jedno od najvažnijih fukcija u
usnoj šupljini za prehranu. Zubi sudjeluju u
odrgrizanju, mrvljenju i mjevenju hrane čime
ju pripremaju za dalju preradu u
probavnome traktu. Pravilnom funkcijom
zubi omogućuje se pravilana iskorištenost
hrane, a time i pravilan fizički i psihički razvoj
djeteta, stoga je zdravlje zuba izrazito bitno
za dječji uzrast.Zubi imaju bitnu ulogu i u
govoru, točnije u artikulaciji pojedinih
suglasnika. Prilikom nedostka jednog ili više
frontalnih zubi dolazi do i do defekta u
govoru, odnosno poremećaju u izgovoru
određenih suglasnika. Također, zubi imaju i
svoju estetsku ulogu, te su pravilno
postavljeni zubni nizovi ujedno i ukras lica.
Bolesti zubi i usne šupljine, kao i nedostatak
jednog ili više zubi mogu biti uzrokom
stvaranja kompleksa u dječjoj dobi, što
štetno utječe na psihički razvoj djeteta
43.EVIDENCIJA I PRIJAVA ZARAZNIH BOLESTI
-Prijava o epidemiji zarazne bolesti,
oboljenju ili smrti od zarazne bolesti
odnosno sumnji na oboljenje, dostavlja se
nadležnoj higijensko-epidemiološkoj
ispostavi koja unosi podatke s datumom
kada je prijava stigla u knjigu prijava
zaraznih bolesti, a obrazac za prijavljivanje
odmah i istodobno proslijeðuje nadležnom
zavodu za javno zdravstv. Knjiga prijava
zaraznih bolesti vodi se na obrascu koji je
sastavni dio pravilnika. U slucaju pojave
oboljenja ili smrti od Brill-Zinserove bolesti,
pjegavca. kolere. kuge, žutice groznice ili
virusnih hemoragijskih groznica,korona virus
zdravstvena ustanova odnosno zdravstveni
djelatnik u privatnoj praksi telefonom,
telegramom ili putem telefax-a obavještuje
odmah nadležnu higijensko-epidemiološku i
ispostavu. Ako osoba koja je oboljela ili
umrla od zarazne bolesti nema prebivalište
na podrucju jedinice lokalne samouprave
gdje se bolest pojavila, zdravstvena
ustanova odnosno zdravstveni djelatnik u
privatnoj praksi pored prijave ipravilnika bez
odlaganja obavještuje nadležni zavod za
javno zdravstvo županije odnosno tog grada
na cijem se podrucju pretpostavlja da je
oboljela osoba zaražena, odnosno na cijem
je podrucju prebivalište oboljele
osobe.Prijave se dostavljaju u zatvorenoj
koverti, a u slucaju prijava spolnih zaraznih
bolesti i SIDA-e/AIDS-a na kuvertu se stavlja
naznaka "povjerljivo"Prijava se popunjava
pisacim strojem ili velikim tiskanim slovima.
Dijagnoza bolesti se upisuje na latinskom
jeziku.Šifriranje zaraznih bolesti obavlja
Zavod za javno zdravstvo.
43. 3 OSNOVNA KORAKA U KONTROLI
PUŠENJA SRCANIH PACIJENATA-
1.pitati sve pacijente o pušenju i izlaganju
pasivnom pušenju,
2. tražiti od svih pušaća da prestanu, a od
svih nepušaća da se bore protiv pušenja u
zatvorenim prostorima i automobilima,
vozilima javnog prevoza i sl. zbog pasivnog značajan izložbeni material,gde treba samo dobro zdravlje vrijednost koje nema cijenu i
pušenja, izbeći prenatrpanost koja može izazvati da je suzdržavanje i prekid pušenja pravi
konfuzni utisak.Opste izložbe su namenjene izbor.Pušenje je jedan od izbora ponašanja u
3. objavljivati na resursima zajednice kako za širi krug publike i za opštu tematiku, dok životu pa treba nastojati da postoje druge i
prestati sa pušenjem ili na web stranici. je specijalizovana izložba namenjena bolje zdravije alternative.Mladi počinju da
naročitoj grupi vodi, računa o njihovim puše iz radoznalosti jer žele da „budu kao
interesimsa i obuhvata užu tematiku. odrasli“, a kod odraslih je to prosta
Zdrastvene izlozbe podjela:Prema temi o razonoda Nakon duže upotrebe duhan
kojoj se bave na izaziva toksikomaniju.Odvikavanje ide
opste,specijalizovane(motoricke).Prema jednostavno ali i teško!Baciti pušenje treba
44.KAMPANJA O STETNOSTI PUSENJA SZO I
duzini trajanja: Stalna (postavke u htjeti!Želja mora biti iskrena, dobro
U MOSTARU „KLIMA BEZ DIMA“ i ZAKON O
medicinskim muzejima)Privremene postavke objašnjena i potkrijepljena
PUŠENJU BIH--
u savetovalištima i dispanzerima.Ostvaruju činjenicama.Ukoliko toga nema javljaju se
"Klima Bez Dima" ima za cilj podizanje
se kroz:postavku izložbe i praktičnu recidivi pri prvoj teškoći.Pusac mora biti
svijesti i pružanje potpore za osiguranje
demonstraciju postupaka Najčešće teme svjestan opasnosti Nastanka raka pluća,
ambijenta bez duhanskog dima na javnim
su :Pravilna njega novorođenčeta,Pravilna usta, grkljana, mokraćne bešike, čira na
mjestima u cilju zaštite zdravlja stanovništva
ishrana,Pružanje prve pomoći,Mjerenje želucu i dvanestercu, infarkta srca,
u BiH.Svjetska zdravstvena organizacija
krvnog pritiska, nivoa šećera.Specijalizovane zapaljenja arterija i rizika od amputacije,
(WHO) i globalni partneri svake godine 31.
izlozbe prenosti su stice se teorijsko i hroničnog bronhitisa i emfizema sa razvojem
maja obilježavaju Svjetski dan bez
prakticno znanje,ucesnici su maksimalno invalidnosti, ubrzanja ateroskleroze sa
duhanskog dima, s ciljem podizanja svijesti o
aktivni a mane su najzahtjevnije sredstvo nesanicom, slabljenjem pamćenja, lakog
štetnim i smrtonosnim efektima upotrebe
vrijeme,mjesto,prostor,i strucno lice koje zamaranja zbog trovanja sa CO,CO2 uz
duhana i izloženosti pasivnom pušenju.Pod
vodi. Specijalizovana – privremena izložba potrošnju vitamina C Trovanja sa nikotinom
motom "Ne vidite nas od dima, zato počujte
doma zdravlja na temu pravilne ishrane. (jedna kutija ima smrtonosnu dozu) sa
glas nepušača", danas je inicijativa "Klima
drhtavicom,nemirom, hipertenzijom,
bez dima", u saradnji sasrednjoškolcima,
44.ZDRASTVENO VASPITANJE STARIH poremećajem varenja hrane, aktivaciju čira,
sportskim klubovima, udruženjima
OSOBA- impotenciju,frigidnost i sterilitet. Pušenje je
studenata, roditelja i građanima, organzirala
Gerijatrija i gerontologija,Biološka i dobna skupo i ekonomski neisplativo.Vratiti
šetnju ulicama.inicijativa pokrenuta je 2019
starost i karakteristike,Ejđizam i borba protiv samopoštovanje i prestati robovati
godine u okviru projekta "Smanjenje faktora
takvih stavova.,Vaspitanje za pravilnu duhanu.Različiti su uslovi i uticaji za početak
rizika za zdravlje u BiH" koji podržava Vlada
ishranu, liječenje i rehabilitaciju.,Prevencija pušenja.Identični simptomi ne potvrđuju
Švicarske, a pokazuje da ugostiteljski objekti
povrijeđivanja,psihološka podrška i identične bolesti.Ljudi puše iz različitih
mogu dobro poslovati bez obzira na
ohrabrivanje.,Smještaj u odgovarajuću razloga u nastojanju da zadovolje različite
činjenicu da u tim objektima nije dozvoljeno
ustanovu u slučaju potrebe. potrebe.Masovni pristup suzbijanja
pušenje.Kroz ovu peticiju inicijativa "Klima
pusenja,Plakati, leci, predavanja, filmovi sa
bez dima" želi se približiti novim zakonskim
ciljem upoznavanja o štetnostima pušenja i
rješenjima u oblasti kontrole upotrebe
razvijanje straha je nedovoljno.Pušači koji ne
duhana u našoj zemlji. Cilj je osigurati
mogu da prestanu jednostavno odbijaju da
ambijent bez duhanskog dima na javnim
slušaju takve sadržaje.Potrebna im je
mjestima radi zaštite zdravlja stanovništva.
dodatna pomoć jer pušači prolaze kroz
Podaci WHO-a upozoravaju na globalnu
faze:1. saznanja o opasnosti koja prijeti od
epidemiju pušenja zbog koje svake godine
pušenja 2. ozbiljno razmišljanje i zabrinutost
širom svijeta umire više od sedam miliona
zbog opasnosti pušenja 3. donošenje odluke
ljudi, među kojima je oko 900.000 nepušača
da se pokuša promijeniti stanje.
koji umiru usljed izloženosti duhanskom
dimu od drugih pušača. Projekt KLIMA BEZ
DIMA fokusiran je na četiri faktora
rizika:uporaba duhana i duhanskih 45.PET PITANJA U IZRADI SPECIFICNOG
proizvoda,prekomjerna konzumacija PLANA IZ ZV
alkohola,loša prehrana i tjelesna - Izrada specifičnog plana za programske
neaktivnost.Cilj projekta je povećanje svijesti aktivnosti Definisati: KO,ŠTA,SA ČIM
i poboljšanje stavova, te ponašanja po ,KAKO,KADA RADI
pitanju navedenih zdravstvenih riziko
faktora, odnosno povećanje znanja i
primjena u praksi u svojstvu zaštite zdravlja,
osobito u obrazovnim i zdravstvenim
ustanovama.

45.BJEZANJE OD KUCE I SKITNJA

44.IZLOZBA KAO OBLIK ZV
- To je organizovani prikaz jedne ili vise
zdravstvenih tema, koju cine vizuelni
elementi kao sto su predmeti za
demonstriranje koji su od važnosti.Modeli su
takođe efikasna sredstva jer su opipljiviji i
ubedljiviji od svake slike.Jedan od najboljih
modela je providan covek od plastike u
kome su prikazani svi organi. Fotografija je
45.OSVJESCIVANJE PUSACA O STETNOSTI
PUSENJA-
Poboljšanjem kvaliteta nastavnih programa
u školi kroz časove iz oblasti naučnih
saznanja, zdravstvenog vaspitanja,
društvenih nauka, fizičkog obrazovanja i
dr.Roditelji i nastavnici pušači moraju da se
suzdrže od pušenja pred djecom.Kroz
omladinske aktivnosti izgraditi stav da je
ADOLESCENATA-
Bježanje od kuće se odnosi na svako duže
udaljavanje od kuće bez znanja
roditelja.Javlja se kao posljedica želje za
osamostaljivanjem – da bi živjeli sa
prijateljima, partnerom.Bježanju često
prethode osjećanje neshvaćenosti, doživljaj
vršenja pritiska od strane roditelja, loša
porodična atmosfera.Žele da kazne roditelje
i izazovu osjećaj krivice, ali to može biti i
poziv u pomoć.Bježanju i skitnji podložne su
emocionalno nestabilne osobe, vaspitno
zapuštene, sa crtama impulsivnosti i
agresivnosti.Tim činom oni roditeljima šalju
neke od sljedećih poruka: ,,bježim zbog
pretjeranih zabrana, kontrole,
nepovjerenja’’; ,,bježim zbog straha od
kazne za loše ocjene i ponašanje’’; ,,bježim
jer mi se ne sviđaju naši porodični
odnosi’bježim tamo gde osjećam
da me više vole’’; ,,bježim jer imam lične
probleme sa kojima ne umijem da se izborim
(ljubavni problemi, loše društvo,
odbačenost.Davanje mogućnosti
adolescentu da iskaže svoje mišljenje, kao i
uvažavanje tog mišljenja, doprinosi tome da
se gradi odnos međusobnog povjerenja i
poštovanja adolescenta kao ličnosti.
46.PUSENJE I GENITOURINARNI SISTEM-
Pušenje je vrlo štetna aktivnost jer dolazi do
oslobađanja tisuća kemikalija u tijelo, a
rezultat je ne samo oštećenje pluća nego i
genitourinarnog sistema. Bez obzira na
količinu popušenih cigareta i na dužinu
pušenja, nakon prestanka pušenja u tijelu
uvijek mogu nastati pozitivni pomaci te
stoga nikad nije kasno prestati pušiti.
Pušenje cigareta je izgaranje duhana pri
temperaturi od oko 900 stupnjeva Celzijevih,
a dim cigarete sadrži oko 4000 različitih
tvari. Pri izgaranju duhana na toj
temperaturi nastaju nestabilne molekule s
mnoštvom slobodnih radikala koji se
neselektivno spajaju s drugim molekulama u
blizini te posljedično oštećuju tkivo. Najprije
se u slini smanjuje količina obrambenog
imunoglobulina Iga. A što pušenje dulje
traje, to je dim cigarete sve štetniji, a
imunosni odgovor sve slabiji.Kod
genitourinarnog sistema najcesce se javlja
Rak
mjehura,pijelonefritis,hematospermija,ureti
tis.itd. Pušenje je prvi važan čimbenik. Kako
to utječe na mjehur? Svaka cigareta sadrži
"karcinogene": fenolne smole, vodikov
cijanid, benzen, itd. Ljudsko tijelo ne može
uništiti te tvari - samo da se povuče kroz
mokraćni sustav. U urinu pušača nalazi se
kancerogeni duhan koji, zadržavajući u
mokraćnom mjehuru, može dovesti do
raka;Rad u opasnoj proizvodnji (bojom,
gorivom itd.) - zbog udisanja para
kancerogenih tvari: policiklički ugljikovodici
(strojna ulja, bilo koje gorivo proizvedeno od
nafte), aromatski amini (anilin, razne boje,
posebno nitro-boje; film);
Muški spol - rak mokraćnog mjehura kod
žena je 4 puta manje uobičajen;
46.ZDRASTVENO VASPITANJE
ADOLESCENATA
-Završetak polnog sazrijevanja kod djevojke
sa 14 g i dječaka sa 16 g počinje
adolescencija.Naglo izraslo dijete se u
pubertetu formira kao zreo i odrastao čovjek
(žena ili muškarac).Ovaj period se završava
oko 21.g. života,a može i do 25.g.,a neko
nikada ne „sazrije“.Polni organi dobijaju
svoju punu zrelost pa je priroda obezbjedila
sve što je potrebno za brak i
porodicu.ZDRASTVENO VASPITANJE pomaže
u izboru odgovarajućeg partnera da zasnuju
srećnu bračnu zajednicu. Drugarstvo,
prijateljstvo i ljubav kao vaspitne kategorije
su karakteristike adolescenata.Adolescencija
nije samo vrijeme intenzivnih promjena u
unutarnjem svijetu adolescenta već je
vrijeme promjena uloga i emocionalne
neravnoteže u cijeloj porodici.Kriza
odrastanja adolescenta (odvajanje od
roditelja, konfliktne dvojbe u traženju
osobnog identiteta) često se preklapa s
krizom srednjih godina roditelja (izmjena
roditeljske uloge, preispitivanje ličnog
identiteta, sistema vrijednosti i zadovoljstva
životnim rezultatima).Tipične adolescentske
promjene u ponašanju često iritiraju
roditelje. Odnos roditelja prema tim
promjenama jedan je od ključnih faktora
uspješnosti čitavog procesa. Između
adolescenata i roditelja nivo sukobljavanja
zna biti vrlo agresivan i protumačen kao
nedostatak ljubavi, dok je u pozadini osjećaj
nedovoljne pažnje, važnosti i poštovanja
koje obje generacije doživljavaju.Mlada
buntovna osoba je dijete koje i dalje treba
ljubav i podršku roditelja, kao što i roditelj
ima potrebu sačuvati emocionalnu
povezanost s budućom mladom odraslom
osobom.
46.ZNACAJ ISHRANE U PREVENCIJI KARIJESA
SA ZUBA
-Ishrana je jedan od najbitnijih činilaca za
razvitak i održavanje života svih živih bića.
Ona utiče na procese rasta, održavanja i
obnove, kako celokupnog organizma tako i
njegovih pojedinih delova. Insuficijentna i
nepravilna ishrana doprinosi razvoju
različitih oboljenja.Usta i zubi, kao početni
deo organa za žvakanje, imaju izuzetno
važnu ulogu u uzimanju, prijemu i pripremi
hrane za dalje korišćenje. Vrsta hrane, način
pripreme i navike u ishrani znatno utiču na
razvitak, pojavu određenih oboljenja i
malformacija usta i zuba kao i celokupne
maksilofacijalne regije. Gubitak funkcije
zuba rezultira poremećajem
gastrointestinalnog trakta i poremećajem
razvoja organizma uopšte.Takođe, oboleli
zubi, delujući kao fokalno žarište, mogu
izazvati poremećaj digestivnog trakta,
oboljenja srca, oka, bubrega i
zglobova.Usled napuštanja prirodnog lanca
ishrane s razvojem novih energetskih izvora i
tehnologija, znatno su promenjeni uslovi za
proizvodnju i pripremanje hrane, a to je
uslovilo bitne promene u ishrani
savremenog čoveka. Te promene izazvale su
brojne nepravilnosti u razvoju aparata za
žvakanje, pojavu dentalnih erozija te stvorile
uslove za brži razvoj mikroorganizama i
posledičnu pojavu karijesa kao oboljenja
koje je bilo manje poznato našim precima.
Ipak, prevalencija dentalnog karijesa znatno
je opala u mlađim generacijama u protekle
tri decenije, iako područja niske
socioekonomske razvijenosti i dalje čine
izuzetak.Danas se zna mnogo o uticaju
malnutricije na opšte zdravlje, a povezanost
konzumiranja šećera i prevalencije karijesa
izmenjena je zahvaljujući širokoj upotrebi
fluorida i poboljšanoj oralnoj higijeni.
Uopšteno je mišljenje da osoba može
frekventno unositi šećere sve dok ravnotežu
održavaju fluoridi i oralna higijena.S druge
strane, prevalencija dentalnih erozija je u
porastu, što je direktno zavisno od navika u
ishrani. U savremenom dobu vek zuba u
ustima produžen je usled pada prevalencije
karijesa, a samim tim zubi su duže izloženi
uticajima sredine, te se izražava veća
potreba za prevencijom nastanka dentalnih
erozija.Svakako je nepobitno da dijetetske
navike, održavanje oralne higijene i način
života determinišu oralno zdravlje i utiču na
nastanak i razvoj dentalnog karijesa i
dentalnih erozija. Stoga je potrebno da
stomatolozi, pored onim terapijskim,
ovladaju i pravilnim preventivnim merama i
pomognu pacijentima da ih implementiraju
u svakodnevni život.
47.Pušenje i rad glasnica
Rak se može razviti u bilo kojem dijelu
grkljana, ali obično započinje u glotisu ili
glasnicama. Ako se rak grkljana širi, često
dolazi do obližnjih limfnih čvorova na vratu.
Stanice se također mogu proširiti na stražnji
dio jezika, druge dijelove grla i vrata, pluća i
druge dijelove tijela. Kada se to dogodi, a
tumor se formira na novom mjestu, on će
sadržavati istu vrstu abnormalnih stanica
kao i izvorni tumor u larinksu. Liječnici tada
dijagnosticiraju metastatcki
karcinomgrljanja. Simptomi raka grkljana:
uporni kašalj, promuklost, grlobolju, kvržicu
u grlu ili vratu, poteškoće ili bol prilikom
gutanja gušenje prilikom jela, teško ili bučno
disanje, konstantna bol u uhu ili neobičan
osjećaj u i oko kože uha, neplanirani,
značajan gubitak težine, stalni loš zadah iz
usta. Glavni faktori rizika Pušenje i izlaganje
opasnim kemikalijama na radnom mjestu
mogu povećati rizik od raka grkljana.
Pušenje je najznačajniji čimbenik rizika za
karcinom grkljana. Smrt od raka grkljana je
mnogo češća među ljudima koji puše.
Pasivno pušenje također može biti čimbenik
rizika za karcinom grkljana. Umjerena ili
teška konzumacija alkohola također je faktor
rizika. American Cancer Society sugerira da
oni koji konzumiraju jedno ili više alkoholnih
pića svaki dan, pogotovo ako puše također,
mogu biti izloženi većem riziku od razvoja
ove vrste raka.
DIJAGNOZA: Rak grkljana može se pojaviti
kao vidljiva kvržica na vanjskoj strani vrata.
U tim slučajevima, liječnik će preporučiti
biopsiju kako bi se došlo do konačne
dijagnoze. Ako simptomi ukazuju na
laringealni ili drugi tumor glave i vrata,
liječnik može koristiti laringoskop kako bi
lakše postavio dijagnozu. Nosna endoskopija
s optičkim vlaknima uključuje tanak,
fleksibilan opseg koji liječnik umetne u
nosnicu. Liječnici mogu vidjeti cijelo ždrijelo i
grkljan. Ovaj se postupak obično odvija u
klinici dok je osoba pod lokalnom
anestezijom. Liječnik može predložiti CT
snimanje vrata ili glave ili MR kako bi se
utvrdio opseg ili veličina tumora. To može
pomoći liječniku da utvrdi je li se rak proširio
na limfne čvorove u vratu. Konvencionalno
liječenje ranog stadija laringealnog
karcinoma uključuje operaciju ili zračenje.
47.Modeli zdravstvenog ponasanja
Modeli zdravstvenog ponašanja kao osnov
zdravstveno vaspitnih intervencija: Model
socijalnog učenja- zdravstveni vaspitači
koristeći resurse sredine utiču na ponašanje,
njegovu modifikaciju i osnaživanje ličnosti da
se odupre socijalno neprihvatljivom
ponašanju i rizicima po zdravlja.Model
socijalnog marketinga- koristi kampanje
putem mas medija i djeluje na individualno
zdravstveno ponašanje odmah (AIDS
programi povećavaju upotrebu kondoma i
prevenciju HIV).Procede model (Green)-
predisponirajući faktori (znanje, stavovi i
zdravstvena ubjeđenja), osnažujući
(nagrade, povelje) i podražavajući (okolina).
Model zdravstvenih ubjeđenja- Najuticajniji
model u zdravstvenom vaspitanju u
poslednjih 30 godina. Individualno
ubjeđenje, Ozbiljnost bolesti, Ubjeđenje u
efikasnost preventivne akcije i promjene
ponašanja u odnosu na prevenciju bolesti,
Procjena okolinskih i ličnih barijera u
prihvatanju i podsticanju promjena
ponašanja. Model orijentisan na bolest i
koristi se u praktičnim aktivnostima
promjene ponašanja. Model preventivnog
ponašanja, Primarne determinante
(mentalne karakteristike indivudue vezane
za ubjeđenje, stavove i vrijednosti koja se
daje zdravlju), Sekundarne (demografske,
kognitivne, afektivne), Podstrekači za akciju
(socijalna sredina). Model akcije za zdravlje:
Faktori okoline, Interpersonalni,
Intrapersonalni, Prema ovom modelu zdrava
javna politika je osnovni faktor koji
omogućava individui da napravi pravi izbor.
Modeli zdravstvenog ponašanja služe za
planiranje zdravstveno vaspitnih programa.
Suštinske razlike među modelima se odnose
na:Ulogu zdravstvenog vaspitača, Lociranje
odgovornih za zdravlje (individualni ili nivo
zajednice), Modifikacija ponašanja Taylor
1995, Promjena ponašanja preko promjene
zdravstvenih ubjeđenja, Kognitivno
bihejvioralni pristup i Promjena ponašanja
kroz socijalni marketing, Prohaska 1992
Faze promjene ponašanja,
Prekontemplacija, kontemplacija
(razmišljanje), faza pripreme, faza akcije i
faza održavanja. Javno zdravstvena
istraživanja i modeli ponašanja: Stavovi
roditelja prema seksualnom vaspitanju,
Promjena ponašanja i upravljanje vlastitim
rizikom, Model vjerovanja u zdravlje i
njegova primjenjivost u edukaciji pacijenata,
Model bihevioralne promjene u anoreksiji,
Analiza zdravstvene zaštite u određenoj
zemlji, Skrining hipertenzije u zajednici,
Programi odvikavanja od pušenja na radnom
mestu,.
47.Planiranje promjene
Kod planiranja promjena postoje svega četiri
glavne osovine po kojima posebne tehnike i
umijeća pomaganja variraju: Izvor pomoći,
Ciljevi pomaganja, Vještine pomaganja,
Kriteriji pomaganja. Izvor pomoći: razlikuju
se dva temeljna edukacijska pristupa:
1.strategija uviđanja U strategije uviđanja
spadaju «klasične» teorije i prakse
psihoterapije, od dinamičko-analitičkih do
pokreta «novijih škola», kojima je osnovni i
krajnji cilj pomoći klijentu da «uvidi» uzroke
svojim nedaćama. Izvori pomoći u ovim
pristupima su u samoj ličnost vaspitanika.
2.strategija akcija Akcioni pristup izrastao
je u novije vrijeme, i to prvenstveno iz
teorije učenja, te s njom povezanih tehnika
bihevioralnih intervencija. Naglasak je u
ovim pristupima na razvijanju racionalnih
planova akcija samog vaspitanika za
mijenjanje ponašanja u njegovom okruženju.
Ciljevi pomaganja: podrazumijevaju
predviđeni tok terapije, značajne događaje
kroz koje će vaspitanik demonstrirati
promjene u svom ponašanju, uključujući
stilove suočavanja, strategije ili vještine
komunikacije sa svojom obitelji i sl.
Postoje tri kriterija za ocjenjivanje
očekivanog napretka: Promjena u
ponašanjima i navikama: vaspitanik mora
pristati da će se ponašati drugačije I
Razumijevanje: vaspitanik mora pristati na
to da razmišlja i zaključuje drugačije, mora
shvatiti zašto je promjena uopće potrebna i
nužna I Eksploracija: da bi uopće došlo do
razumijevanja, vaspitanik mora aktivno
istraživati svoj svijet u kojem živi, uključujući
i svoje emocije, stilove života .Ovo su
osnovna tri preduvjeta bez kojih proces
efikasne promjene ponašanja ne može niti
započeti, a kamoli krenuti na slijedeću
osovinu. Vještine pomaganja: To su posebne
tehnike i umijeća kod pomagača. Možemo
ih svesti na tri temeljne grupe umijeća: a)
Profesionalna osjetljivost (empatija, respekt,
jasnoća samoizražavanja), b) Komunikacijske
vještine (vještine uspostavljanja odnosa s
vaspitanikom, aktivno slušanje i sl.), c)
Profesionalna inicijativnost (aktivno
suočavanje s problemima vaspitanika,
spremnost za promjenu vlastitih stavova i
ponašanja prema vaspitaniku, spremnost za
preuzimanje i djelovanje u pogledu
zajedničkih zadataka. Kriteriji pomaganja:
Vrednovanja napretka kod vaspitanika, u
ranijim istraživanjima se uglavnom mjerilo i
empirijski pratilo vaspitanike na planu
emocionalnog života. U novije vrijeme,
mjerilima praćenja i evaluacije istraživači
nastoje zahvatiti promjene vaspitanikovog
stanja u svim kriterijima zdravlja. To su
mjerila tjelesnog, emocionalnog,
intelektualnog, kao i moralnog zdravlja.
48.Biofilm
Biofilm predstavlja zajednicu
mikroorganizama koji su ireverzibilno
povezani sa površinom, produciranjem
ekstracelularne polimerne supstance (EPS), i
pri tome pokazuju izmjenjene osobine
(fenotip) u poređenju sa korespondirajućim
planktonskim ćelijama.U skladu s tim,
biofilmovi se smatraju slijedećim velikim
izazovom za mikrobiologe i kliničare,
naročito uzimajući u obzir njihove visoke
stope rezistentnosti prema antibioticima što
ih čini izuzetno zahtjevnim za tretiranje.
Formiranje biofilma odvija se u nekoliko
uzastopnih faza. U prvoj fazi dolazi do
inicijalnog transporta i reverzibilnog
vezivanja bakterija za površinu na kojoj se
nalaze adsorbovane organski i anorganski
nutrijenti. Nakon toga slijedi lučenje EPS-a
koji formira mostove između pojedinačnih
ćelija, što rezultira ireverzibilnim vezanjem
odnosno „cementiranjem“ ćelija za površinu.
Posljednja faza u formiranju biofilma jeste
kolonizacija površine. Za podlogu
pričvršćene bakterije rastu i dijele se
formirajući tako mikrokolonije, koje se
smatraju osnovnim organizacionim
jedinicama biofilmova. „Primarni
kolonizator“ luči supstance koje privlače
druge plantkonske batrerije iz okoline
(sekundarna kolonizacija). Kompletirani
biofilm kompleksne je arhitekture i građen
je od bakterija smještenih u EPS obloženim
mikrokolonijama između kojih se nalaze
nešto rijeđi dijelovi matriksa u kojima su
smješteni visoko permeabilni vodeni kanali
koji služe za transport nutrijenata i otpadnih
produkata.Kolonizacija površina i naknadno
formiranje biofilmova najbolje je izučena
kod bakterija, iako su gljivice, alge, protozoe
i virusi također izolovani iz biofilmova u
industrijskom i medicinskom okruženju.
Biofilmovi mogu nastati na skoro svim
površinama u okolišu, bez obzira da li je riječ
o prirodnim (biljke i životinja) ili sintetičkim
materijalima (medicinski implantati i
industrijske površine).Kod ljudi bakterijski
biofilmovi mogu imati zaštitnu ulogu. Npr. u
crijevima komenzalne bakterije formiraju
biofilmove koji su vezani za epitelne ćelije,
formirajući tako barijeru koja spriječava
prodor patogena. Zubni plak se sastoji od
raznolikih bakterijskih biofilmova, a
propadanje zuba nastaje kao rezultat
proliferacije patogenih sojeva u istim. Iako
su biofilmovi ubikvitarni u prirodi njihova
signifikantnost u kliničkom okruženju je
često podcijenjena. Danas biofilmovi
predstavljau ozbiljan izvor infekcija, naročito
kod imunokompromitiranih individua sa
implantiranim medicinskim spravama (poput
katetera). Ovo ima ozbiljne kliničke
posljedice i uzrok je mnogih perzistentnih i
hroničnih infekcija. Pri tome treba imati u
vidu da se bakterijske ćelije unutar biofilma
nalaze se u EPS-u koji im pruža zaštitu od
odbrambenih mehanizama domaćina kao i
od antimikrobnih sredstava. Infekcije
uzrokovane formiranjem biofilmova često
imaju ponavljajuće simptome sve dok se
izvor infekcije ne odstrani hirurški. Kod
oportunističkih patogena, poput
Staphylococcus epidemidis, sposobnost
formiranja biofilmova se smatra faktorom
virulentnosti, te do tada komenzalne
bakterije postaju ozbiljan izvor infekcije u
bolničkom okruženju. Brojna istraživanja
potvrdila su da su unutar biofilmova stope
horizontalnog genskog transfera mnogo
veće nego kod planktonskih bakterija. U
biofilmu, horizontalnim genskim transferom,
geni odgovorni za pojavu rezistentnosti na
antibiotike mogu preći sa komenzalnih na
patogene bakterije. Smatra se da je
„zloglasna MRSA“ stekla mecA gen, koji je
odgovorran za njenu rezistentnost na
meticilin upravo horizontalnim genskim
transferom.U skladu s tim, biofilmovi se
smatraju slijedećim velikim izazovom za
mikrobiologe i kliničare, naročito uzimajući u
obzir njihove visoke stope rezistentnosti
prema antibioticima što ih čini izuzetno
zahtjevnim za tretiranje.
48.Pušenje i zastita zuba i usne duplje
Pušenje povećava rizik od pojave srčanog
udara i istodobno je najveći faktor rizika za
nastanak raka pluća. Posljedice su pušenja:
Pigmentacije na zubima – Pušenje
prouzročuje nastanak pigmentacija na
zubima, a u nekim slučajevima dolazi do
potpune promjene boje zuba. Izbjeljivanjem
zuba ili izradom protetskih nadomjestaka
možemo utjecati na to. Loš zadah – Jedan od
glavnih uzroka halitoze je pušenje. Ne samo
da pacijenti imaju suha usta, već se katran i
nikotin skupljaju u usnoj šupljini što dovodi
do „pušačkog zadaha“. Oboljenja desni kao
posljedica pušenja također uzrokuju loš
zadah. Oštećenje zuba – Pušenje uzrokuje
veću akumulaciju dentalnog plaka u ustima,
što za posljedicu ima brže nakupljanje
zubnog kamenca i brži nastanak karijesa.
Oboljenja desni – Određeni sastojci
duhanskog dima sprečavaju normalnu
funkciju stanica zubnog mesa zbog čega
dolazi do oboljenja desni, a tako se otvara
put za daljnji prodor infekcije ka koštanom
tkivu. Dokazano je da su pušači podložniji
nastanku parodontoze i da je njihovo
liječenje znatno teže od liječenja nepušača.
Gubitak zuba – U pušača do gubitka zuba
dolazi upravo zbog razvoja parodontoze. U
ovom stadiju kost koja je držala zube na
svom mjestu se „povlači“ i time ostavlja
zube bez oslonca. Na ovaj način pacijenti
mogu izgubiti velik broj zuba i  umanjiti
mogućnost za kvalitetnim protetskim
zbrinjavanjem.Muškarci koji puše će 3,6
puta vjerojatnije ostati bez zubiju od
nepušača. Kod žena pušača, taj je rizik nešto
manji, svega 2,5 puta.Gubitak zuba je
značajan zdravstveni problem širom svijeta.
Pretpostavlja se da je 30% starijih od 65
godina bezubo (izgubili sve svoje prirodne
zube).Profesor Thomas Dietrich, sa
Sveučilišta u Birminghamu, objasnio je,
“Većina zubi se izgube kao posljedica bilo
karijesa ili kroničnog parodontitisa (upale
desni). Znamo da je pušenje snažan faktor
rizika za parodontitis, pa je to moguće
objašnjenje više stope gubitka zuba u
pušača.”Pušenje može prikriti krvarenje
desni, ključni simptom parodontitisa. Kao
rezultat toga,desni pušača mogu izgledati
zdravije nego što zapravo jesu.Profesor
Dietrich dalje navodi: “Pušenje može zaista
sakriti učinke bolesti desni, tako da pušači
često ne uočavaju problem sve dok ne dođe
u poodmakli stadij. Dobra vijest je da
prestanak pušenja može prilično
brzo.smanjiti rizik.“ Osim što pušenje
povećava učestalost bolesti
kardiovaskularnog sustava, pluća i raka, i
zdravlje zuba je jaki argument za nepušenje.
48.Zdravstveno vaspitanje i alkoholizam
Zdravstveno vaspitanje je skup iskustava i
situacija koje u životu pojedinca , grupe ili
zajednice mogu da dovedu do promena
njihovih verovanja, stavova i ponašanja u
odnosu na zdravstvene problem.
Zdravstveno vaspitanje je proces koji
nastaje uzajamnim delovanjem ljudi,
porodica, zajednice s jedne, i zdravstvenih
radnika i zdravstvenih ustanova, s druge
strane.Kvalitet i vrsta promena zavise, pre
svega,od kvaliteta rada, planiranja i kvaliteta
odnosa koji se uspostavlja sa zdravim ili
obolelima kojima je potrebna pomoć.
Postoje opšti i posebni ciljevi zdravstvenog
vaspitanja. Opšti ciljvi su definisani od strane
SZO kao nastojanje da ljudske zajednice
prihvate zdravlje kao vrednost uz
konstruktivne i razumne napore. Cilj je da se
podstakne odgovornost kad pojedinca i
zajednice za sopstveno zdravlje i zdravlje
drugih.Posebni ciljevi se postavljaju zavisno
od problema,osobenosti
podrucja,karakteristika licnosti ili grupe sa
kojom se radi.
Ciljevi vaspitanja za zdravlje realizuju se kako
sa celokupnom populacijom tako I sa
posebno izdvojenim ciljnim grupama, od
kojih su najvažnije sledeće:
-Zdravo stanovništvo, kod kojeg zdravstveno
vaspitne aktivnosti treba da omoguće
očuvanje I unapređenje postojećeg zdravlja
-Stanovništvo sa rizičnim ponašanjem gde
zdravstveno vaspitne aktivnosti treba da
dovedu do modifikacije ponašanja.
-Bolesni ljudi, gde je zdravstveno vaspitna
aktivnost uključena u process saradnje u
lečenju, I process pacijentovog osnaživanja
za oporavak.
-Oporavljeni, gde zdravstveno vaspitna
aktivnosttreba da podrži pacijentove
promene ponašanja, modifikacija rizika I
drugačiji stil života razvijen tokom lečenja.
-Zajednica u kojoj sve te kategorije
stanovništva žive I rade ostaje najznačajniji
focus sa najsveobuhvatnijim ciljevima iz
kojih treba da proizađe zajednica koja pruža
podšku svojim najrazličitijim članovima.
Principi su osnovna nacela i pravila koja se
primenjuju u radu sa ljudima. Principi koji se
odnose na metodiku, i koji neposredno utiču
na aktivaciju stava i izmene u ponašanju su:
princip aktivnosti, povezivanje teorije i
prakse, princip doživljaja I iskustva I princip
očiglednosti, posebno važan za rad sa
populacijom gde apstraktno mišljenje nije
naročito razvijeno, zbog konkretizacije
pojmova.
Alkoholizam je bolest na koju treba odmah
reagovati.Alkoholičari dugo ne shvataju
svoju zavisnost od alkohola.On je odgovoran
za svoje pijenje i ponašanje zato ga treba
direktno suočiti sa problemima u vezi sa
pijenjem kako bi bio svestan posledica.Tri
osnovne karakteristike su-1.dugotrajno i
nekontrolisano pijenje 2.psihička i fizička
zavisnost od alkohola 3.zdravstvene i
socijalne komplikacije.Da bi se omogućilo
rano otkrivanje alkoholizma,porodica treba
da bude informisana i edukovana od strane
profesionalaca koji tu pomoć treba da pruže.
49.PUŠENJE I ULKUSNA BOLEST
Peptički ulkusi su ranice nastale na sluznici
probavnog trakta. Bolest se najčešće javlja
u gornjem dijelu probavnog trakta, u želucu
ili dvanaesniku. U organizmu postoji vaga
između vlastitih obrambenih mehanizama i
agresivnih čimbenika važnih za nastanak
ulkusa. Posebne stanice želuca produciraju
jednu vrstu sluzi, koja kao foto-film oblaže
sluznicu želuca. Njena zaštitna funkcija je u
tome da bude barijera između sluznice
želuca i kiselih probavnih sokova,
neophodnih u procesu probave. Pored toga
određene stanice želuca luče tvari koje
neutraliziraju želučanu kiselinu, te
produkte (prostaglandini) koji sluznicu čine
otpornijom na agresivne čimbenike
odgovorne za nastanak ulkusne bolesti.
Upravo su oštećenje ili loša funkcija ovih
vlastitih obrambenih mehanizama
odgovorni za "ranjivost" organa prilikom
izlaganja probavnim sokovima i drugim
vanjskim čimbenicima rizika, što dovodi do
oštećenja stanica i posljedičnog razvoja
ulkusa.  Glavni simptomi ulkusne bolesti
su:bol u žličici,nadimanje,brzi osjećaj sitosti
nakon uzimanja hrane,gubitak
apetita,mučnina,povraćanje,krvarenje (crna
stolica i anemija).Dva najčešća uzroka
ulkusne bolesti su:Helicobacter
pylori,nesteroidni antireumatici (ibuprofen,
ketoprofen...)Uz provodjenje
terapije,nuzno je ukloniti(ako je
moguce)sve druge rizicne čimbenike za
razvoj ulkusa -protuupalne
lijekove,pusenje,stres..Kada govorimo o
pusenju on ne dovodi do primarnog
nastanka peptickog ulkusa ali moze
pridonjeti njegovom tezem lijecenju i
pogorsenju tako sto brojni hemijski spojevi
otopljeni u slini povecavaju vjerovatnost za
pojavu ulkusa te usporavaju proces
ozdravljenja.Zbog toga su preporuke
pusacima za prestanak pusenja,zbog brzeg
ozdravljenja i sprecavanja povratka
peptickog ulkusa pozeljne.Pusenje ima
brojne negativne ucinke za razvoj mnogih
bolesti.Sam prestanak pusenja dovodi do
smanjenja rizika od mnogih bolesti koje se
mogu prevenirati.
49.PARADIGME ZDRAVLJA
Produbljena rasprava o medicini trebala bi
započeti s naizgled jednostavnim pitanjem
„Što je zdravlje?”, jer se po (ne)sposobnosti
medicine da ponudi odgovor na to pitanje
mjeri njezina kriza, o kojoj se danas često
govori.Jedan od ključnih uzroka krize
suvremene medicine je – neznanje o
zdravlju, odnosno nepoznavanje (ili čak
neposjedovanje) pojma zdravlja. Neki od
problema o kojima se često raspravlja u
kritički orijentiranim člancima i knjigama o
medicini su: • liječnički paternalizam:
tretiranje pacijenta/bolesnika kao pukog
objekta i nemogućnost pacijenta kao
subjekta, o kojemu se u liječenju zapravo
jedino i radi, da dođe do riječi u vezi s onim
što je prvenstveno i jedino njemu važno; •
tehnicizacija medicine: činjenica da se sve
napredniju tehnologiju smatra
spasonosnim rješenjem u procesima
liječenja, te da se neposredni odnos
liječnika i bolesnika, kao dviju osoba sa
svojim situacijama, biografijama,
pogledima itd., zamjenjuje a-personalnim,
tobože objektivnim i egzaktnim sredstvima
i metodama; • birokratizacija medicine i
zdravstvene skrbi, gdje se, slikovito rečeno,
pojedinac u potrazi za zdravljem lako može
izgubiti u labirintima bolničkih hodnika i
ureda drugih zdravstvenih institucija; •
farmaceutizacija liječenja (kao posljedica
tehniciziranog i birokratiziranog pristupa
medicini): zamjena različitih sredstava i
metoda liječenja „svemoćnim“ lijekovima
koje se prebrzo i prečesto prepisuje
bolesnicima, pa i ne-bolesnicima; •
komercijalizacija sistema zdravstvene skrbi
(često kao uzrok farmaceutizacije i
tehnicizacije medicine): prepuštanje
medicine tzv. „tržišnim trendovima“,
tržištu, kapitalu i profitu, pri čemu se
potpuno gubi iz vida socijalnu dimenziju
medicine i ono što se danas smatra već
zastarjelim pojmom, a to je „narodno
zdravlje“, kao što se gubi iz vida i pacijenta
kao osobu; • medikalizacija zdravlja:
tretiranje zdravlja, dobrobiti, tjelesnosti,
egzistencije i života uopće kao bolesti ili
kao potencijalne bolesti. Upravo u ovom
posljednjem krije se temeljni problem
suvremene medicine, a to je – pojam
zdravlja kojim (ne) raspolaže suvremena
medicina.Ivan Illich (1926-2002), svjetski
priznat filozof, sociolog, društveni kritičar,
erudit i poliglot, po ocu hrvatskog
podrijetla, bio je jedan od najžešćih, ali i
najsuvislijih kritičara suvremene medicine i
smatrao je da je profesionalna medicinska
praksa postala glavna prijetnja zdravlju.
Njegova kultna knjiga „Medicinska
Nemeza“ svojedobno je imala velik odjek u
Europi i svijetu, a od prošle godine
dostupna je i u hrvatskom prijevodu. Nakon
trideset i pet godina, Illicheve osnovne
postavke još više su se zaoštrile te pokazuju
da se kriza medicinske paradigme zdravlja i
bolesti znatno produbi.
49.Ponašanje i zdravlje
Na skoro svim jezicima sveta rijec“zdravlje“
ima pozitivno znacenje i oznacava cvrstinu i
ravnotezu.U mnogim sociokulturalnim
sredinama ljudi dio svoje brige za druge
ljude izrazavaju na taj nacin da ih pitaju za
zdravlje.SZO:Zdravlje je stanje potpunog
fizickog,psihickog i socijalnog blagostanja,a
ne samo odsustvo bolesti i
nesposobnosti.Zdravlje kao preduslov za
produktivan zivot,a ne kao cilj sam
sebi.Shvatanje i vrednovanje
zdravlja,razlicito u razlicitim
sociokulturalnim sredinama.Promocija
zdravlja je proces osposobljavanja ljudi i
zajednica da povecaju kontrolu nad svojim
zdravljem i unaprijede ga.Proces kroz koji
se ljudi osposobljavaju da naprave zdrav
izbor.Uloga ponasanja u nastanku
pojedinih oboljenja,kao i visoka povezanost
sa distribucijom istih omogucilo je da se
formulise tvrdnja da „ljudi oboljevaju ili
ostaju zdravi kao rezultat njihove vlastite
akcije ili ponasanja“.Ponasanje je vrlo cesto
glavni uzrok oboljevanja,ali isto tako moze
biti osnva lijecenja.Ponasanje
podrazumijeva sirok okvir
fenomena,verbalnaizrazavanja,neverbalne
komunikacije,svjesno proizvedena
reagovanja kao i razne psiholoske
reakcije.Vecina nasih svakodnevnih izbora
mozda djeluje kao proizvod dobro
promisljene odluke,ali oni to nisu.Oni su
navike.Zbog sve manje zdravih navika
dolazi do mnogih oboljevanja na koje mi
mozemo da uticemo,a to su:masnoce u
krvi-najvazniji faktor rizika je povisena
koncentracija masnoce u
krvi(holesterol).Kada se koncentracija
holesterola povisi za jedan
procenat,opasnost od pojave srcanog
infarkta se poveca za 2%.Povisen krvni
pritisak- ljudi sa povišenim pritiskom imaju
5 puta vece sanse za nastanak koronarne
srcane bolesti. Prekomjerna tjelesna tezina-
faktor rizika je veci i za 10% povecana
tjelesna tezina u odnosu na idealnu. Kod
osoba koje imaju 20% vise od uobicajene
tezine rizik za nastanak koronarne srcane
bolesti je veci za 50%. Premalo kretanja-
kod osoba koje se ne bave fizičkom
aktivnošću rizik za pojavu koronarne srcane
bolesti 2 puta je veci nego kod aktivnih
osoba. Secerna bolest-predstavlja dva puta
veci rizik za pojavu koronarne bolesti.
Nikotin-kod pusaca duvana,rizik za razvoj
bolesti srca i krvnih sudova dva puta je veci
nego kod nepusaca, a rizik za iznenadnu
smrt od srcane bolesti čak tri puta veci.
Sretan zivot je zdrav zivot!Potrebno je da se
sto cesce smije i raduje svakom danu i da
na taj nacin usporavamo razvoj zakrcenja
krvnih sudova i odlozimo eventualni
nastanak angine pectoris i koronarne
srcane bolesti. Redovno treba kontrolisati:
krvni pritisak, nivo secera u krvi, nivo
masnoca u krvi. Takodjer,redovna fizicka
aktivnost podrazmijeva redovne setnje-
svaki dan 20-30 minuta, kao i rad u basti i
prirodi. Na taj nacin povoljno uticemo i na
faktore rizika:krvni pritisak,prekomjernu
tjelesnu tezinu i masnoce u krvi. Ali,treba
biti oprezan:prekomjeran fizički
napor(trcanje,teretana,fitnes) u
zatvorenom prostoru moze dodatno
opteretiti srce i krve sudove i mora biti pod
nadzorom ljekara.Takodjer je izuzetno
vazno izbjegavanje pusenja i konzumiranje
alkohola,kao i kontrola stresa koji se javlja
na poslu ili kod kuce.Prestanak pusenja
poboljsava i produzava zivot.
50.Centralni i vegetativni nervni sistem i
pušenje
Istraživanja pokazuju da bez obzira koje
cigarete konzumirali, one su višestruko
opasne po zdravlje. U duvanskim
proizvodima nema zdravih supstanci, pa
zdravlju škodi katran, nikotina i
ugljenmonoksid. Supstance iz cigareta ne
utiču samo na pluća, nego na čitav
organizam. Pušenje može dovesti do
različitih zdravstvenih komplikacija, kao i
dugoročnih posljedica na zdravlje. Uticaj
duhana na nervni sistem je evidentan,
trovanje može biti i akutno i hronično a
zabeleženi su i smrtni ishodi. Javlja se
glavobolja, hiperrefleksija, psihomotorni
nemir, napetost, nesanica, slabljenje
pažnje, pamćenja i oskudnost asocijacija.
Na vegetativni sistem nikotin u početku
deluje nadražajno a zatim paralitički.
Javljaju se i smetnje sa vidom, slabi oštrina
iraspoznavnje boja. Centralni nervni sistem-
Jedan od sastojaka duvana je droga za
promjenu raspoloženja koja se naziva
nikotin. Nikotin doseže vaš mozak u samo
nekoliko sekundi i učini da se neko vrijeme
osjećate energično. U toku smanjivanja tog
efekta, osjećate se umorno i više žudite za
cigaretama. Nikotin je uzrok izuzetnog
stvaranje navike, zbog čega ljudi smatraju
da mogu teško prestati pušiti. Povlačenje
nikotina može oslabiti kognitivno
funkcioniranje i učiniti da se osjećate
anksiozno, razdraženo i depresivno.
Cigarete takođe mogu izazvati glavobolje i
probleme sa spavanjem.
50. Medicinska dokumentacija
Medicinska dokumentacija jest dokument o
tijeku bolesti i liječenja pacijenta, odnosno
o zdravstvenom stanju pacijenta, načinu
rada na mjestu pružanja zdravstvene
zaštite te uputa danih u svrhu ostvarivanja
pacijentovih prava na zdravstvenu zaštitu,
koji je nastao u zdravstvenoj ustanovi i koji
je potpisan od ovlaštenog zdravstvenog
radnika (najčešće liječnika, ali može se
raditi i o npr. medicinskim sestrama). To
mogu biti pisani dokumenti, ali i dokumenti
na CD-u ili drugom mediju, npr. otpusno
pismo, liječničko uvjerenje, rendgenski
snimci, rezultati laboratorijskih pretraga,
uputnice, operacijske liste, CT nalazi,
anamneze, potvrda o smrti i sl. Na zahtjev
pacijenta, liječnik je obvezan pacijentu dati
na uvid cjelokupnu medicinsku
dokumentaciju koja se odnosi na
dijagnostiku i liječenje njegove bolesti.
50.Nastanak i razvoj karijesa
Karijes je infektivno oboljene uzrokovano
acidogenim bakterijama (S. Mutans i
Lactobacilli). Infekcija S. Mutansom, bez
bilo kakve početne destrukcije
gleđi,predstavlja prvu fazu karioznog
procesa. Karijes je multifaktorijalan,
reverzibilan proces koji podrazumijeva
naizmjeničnu demineralizaciju i
remineralizaciju zubnog tkiva. Dosadašnja
istraživanja su ponudila dovoljno dokaza da
je moguće zaustaviti razvoj, pa čak i
potpuno remineralizirati početnu karioznu
leziju gleđi prije nego je potreban
restaurativni tretman! Kako nastaje
karijes?-Hrana koju jedete počinje svoj
proces razgradnje u ustima. U vašoj
pljuvačci, kao i na vašim zubima nalaze se
bakterije koje započinju razgradnju hrane.
Ovo je prirodan proces koji se dešava svaki
put kada jedete, međutim, kada unosite
određene tipove hrane ove bakterije mogu
proizvoditi kiseline koje imaju sposobnost
razaranja tvrdih zubnih tkiva. Kada se
previše ovih kiselina proizvede, dolazi do
nastanka karijesa. Inicijalno, hemijske
promene u strukturi gleđi dovode do
procesa demineralizacije čiji je rezultat
karijes u formi beličaste mrlje. Dalje širenje
karijesa je uslovljeno strukturom gleđi, pa
tako u predelu fisura karijes ima širu bazu,
dok karijes na glatkim površinama odlikuje
manja basa a širi otvor. Ukoliko se ne leči
na vreme, karijes gleđi postaje karijes
dentina ili zubne kosti. Njegovo dalje
širenje u dentinu dovodi do razaranja
najvećeg zubnog tkiva u kome se nalaze
nervi i krvni sudovi. Kada karijes prodre do
nervnih završetaka, dolazi do neprijatnog
bola koji je najprepoznatljiviji simptom
karijesa na zubima. Istraživanja
stomatologa su pokazala da se karijes
najčešće stvara na griznim površinama
pretkutnjaka i kutnjaka, na udubljenjima
gornjih i donjih kutnjaka, kao i na mjestima
gdje se često zadržavaju ostaci hrane.
51.PUSENJE I SAOBRACAJNI UDESI
Pušenje – uzrok nesreća Proučavanja su
pokazala da je trećina svih požara izazvana
zapaljenom cigaretom. Veliki broj
saobraćajnih udesa izazvan je zbog pušenja
cigarete u automobilu. Vozače, najčešće,
omete vruć pepeo koga vjetar ubaci u oči
vozača, ili paljenje cigarete u toku vožnje.
Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih
otrova na mozak vozača, što slabi
koncentraciju i sposobnost brzog
razmišljanja i reagovanja.
Istraživanja upućuju da je pušenje
odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih
slučajeva, a prognozira se da bi se taj dio
mogao utrostručiti do 2020. godine. Prema
sadašnjim podacima, kod dugogodišnjih
pušača pušenje je u 50% slučajeva uzrok
smrti. Polovina njih umrijeće u srednjoj
životnoj dobi, i tako će izgubiti u prosjeku
22 godine životnog vijeka.
Za mnoge pušače cigareta za volanom
pruža najveći užitak
Na prvom mestu može da se desi da vozaču
ispadne cigareta. On bi instinktivo posegao
za njom i može da se desi da ispusti volan,
da spusti pogled i da skrene sa puta. Čak i
da to uradi "samo na sekund" može da se
dogodi tragedija jer u tom trenutku nije
gledao na put -
Vozač može da ugrozi sebe i druge i
prilikom paljenja cigarete
Treba podici svjest ljudima o tome kako su
cigarete opasns
I uvesti zabranu pusenje cigareta u autu jer
ugrozava prvestveno zivot i zdravlje sebe i
osobe s kojom vozi.
51. ZDRAVSTVENO VASPITANJE ZA BOLESTI
OVISNOSTI
Bolesti zavisnosti obuhvataju: alkoholizam,
pušenje, narkomaniju te kockanje.
Alkoholizam -alkoholna pića dovode do
oštećenja želuca, jetre, srca, krvnih sudova,
bubrega, reproduktivnog i nervnog sistema
dovodeći do psihoze ili alkoholnog ludila
(delirijuma); ukoliko je organizam mlađi
oštećenja su teža. -smanjuje osjećaj
odgovornosti prema radu, porodici i
čitavom društvu dovodeći do ubistava,
delikvencije, saobračajnih udesa, i dr.
-spriječavati štetne navike davanja alkohola
djeci, trudnici, porodilji i drugih društvenih
običaja u vezi sa upotrebom alkohola.
-organizacija društava za borbu protiv
alkoholizma, Crvenog krsta te zdravstvene
patronažne službe DZ .
51. PRIMARNA PREVENCIJA, PROFILAKSA
ZARAZNIH BOLESTI
...je zaštita zdravlja putem ličnih i
komunalnih napora: poboljšanjem ishrane,
imunizacijom protiv zaraznih bolesti i
eliminacijom rizika iz životne sredine. Ona
je usmjerena prema smanjenju incidencije
bolesti kontrolom uzroka i riziko - faktora.
Primarnu prevenciju čine postupci koji se
stalno provode i koji se još nazivaju i
profilaksa (profilaktičke mjere). **Opšte
mjere primarne prevencije zovu se još i
higijensko - sanitarne mjere. One nisu
usmjerene prema nekoj konkretnoj bolesti,
već djeluju protiv zaraznih bolesti uopšte.
To su: lična higijena, higijena okoline,
higijensko snabdijevanje vodom, higijensko
uklanjanje otpada, otpadnih voda, fekalija i
smeća, nadzor nad kolektivnim smještajem
u jaslicama, vrtićima, staračkim domovima i
karantinima, studentskim i đačkim
domovima i hotelima, nadzor nad
izgradnjom stambenih, industrijskih,
zanatskih, trgovačkih i drugih objekata
javnog značaja (sanitarna inspekcija),
nadzor nad javnom čistoćom ulica, trgova,
parkova, pijaca, željezničkih i autobuskih
stanica, pristaništa, aerodroma, izletišta,
bazena i plaža (sanitarna inspekcija),
Postebne mjere primarne prevencije zovu
se i specifične ili epidemiološke i usmjerene
su prema posebnim licima ili grupama. To
su: Mjere u odnosu na izvor zaraze, Mjere u
odnosu na vanjsku sredinu i Mjere u
odnosu na stanovništvo.
52.PUSENJE I RAK PROSTATE
Pušenje može povećati rizik ili zbog
ekspozicije kemijskim kancerogenima iz
duhanskog dima ili utjecajem na
cirkulirajuće razine hormona te može doći
do povišenje razine testosterona i sniženje
estradiola. Pušenje bi moglo imati utjecaj
na povećanje rizika obolijevanja od raka
prostate kao i na lošiju prognozu kod
oboljelih. PUSENJE I RAK PROSTATE-Rak
prostate je najčešći oblik karcinoma kod
muškaraca.Kod najtežih pušača je
zabilježen i 22% veći rizik da će se rak
prostate uopće pojaviti.Rak prostate je
najčešći oblik malignih bolesti i druga po
redu vrsta kancerogenih bolesti koja
uzrokuje smrt. Svake godine uzme oko 400
života u,rak prostate je najčešći incidentni
rak kod muškaraca u razvijenim
zemljama.Zbog velike međunarodne
varijacije u stopama incidencije i
mortaliteta od raka prostate, pretpostavlja
se da životni stil ima značajnu ulogu u
razvoju raka prostate, iako točni etiološki
čimbenici nisu identificirani. Pušenje
cigareta i dalje je uobičajeno u Europi, a do
40% odrasle muške populacije puši.
Pušenje je poznati faktor rizika za nekoliko
vrsta raka, a njegova povezanost s rizikom
od raka prostate je manje jasna. U
nedavnoj meta-analizi, trenutno pušenje
nije povezano s rizikom od raka prostate,
ali postoji povećan rizik među teškim
pušačima. Međutim, u toj studiji, sadašnje
pušenje povezano je s povećanom rakom
prostate, a nedavna studija je pokazala da
je pušenje u vrijeme postavljanja dijagnoze
povezano s većim rizikom od smrtnosti
specifične za rak prostate,pušenje
povezano s povišenjem razine specifičnog
antigena prostate (PSA), koja predstavlja
mjeru rizika za ponovnu pojavu raka
prostate.Porast razine PSA u krvi bio je kod
pušača strmiji nego kod nepušača. Razina
PSA povećavala se u prosjeku za 1 posto po
godini pušenja.Jednako tako pokazalo se da
je u pušača učestalost uznapredovalog raka
prostate znatno veća nego u
nepušača.Rezultati ovog istraživanja
ukazuju da prestanak pušenja može imati
značajan utjecaj na sposobnost oboljele
osobe da preživi rak prostate.
52.PRINCIPI ZDRAVSTVENOG VASPITANJA
Principi Z.V. sa vaspitanicima..Vaspitni
princip-da se naučeno primjeni u
praksi,Princip naučnosti-sadržaj,procesi i
ciljevi Z.V. budu naučno zasnovani,Princip
odmjerenosti-prilagođeni uzrastu,Princip
sistematičnosti i postupnosti-od lakšeg ka
težem,od od poznatog prema
nepoznatom,konkretnog ka apstraktnom,
Princip svjesne aktivnosti-vaspitanici su
subjekti i aktivno učestvuju u Z.V.Princip
povezanosti teorije sa praksom ,Princip
očiglednosti – modeli, slike, filmovi,
praktični primjeri.
Principi Z.V. u zajednici:
Dogovor sa narodom – da li nas
prihvata?,Zadobijanje povjerenja u
narodu,Princip integracije – inicijativa mora
da bude integralno prihvaćena od svih ili
večine ,Princip koordinacije – udruženo se
djeluje kako bi inicijative bile ostvarene.
53.KAMPANJA KAO ORGANIZACIONA
METODA U ZAJEDNICI
Zdravstveno vasitni program predstavlja niz
aktivnosti edukativnog karaktera u
zdravstvenoj službi i u zajednici koje utiču
na ponašanje u vezi sa zdravljem. Faze u
organizovanju kampanja su: zajednički
nastup uz prethodno formiranje grupe,
izbor određenog pitanja, vremenske
odrednice i ciljne grupe, pravljenje
akcionog plana, prikupljanje sredstava –
novca i ljudi, aradnja sa drugim grupama –
uključivanje cijele zajednice • davanje
publiciteta predmetu kampanje kroz
organizovanje događaja, javne nastupe i
odnose sa medijima • vrednovanje
uspješnosti akcija i uvođenje izmjena kroz
kontinuirano praćenje i evaluaciju.
Uspješnosti sprovođenja kampanja
doprinosi: organizovano istraživanje i
kontinuirano prikupljanje podataka •
fokusiranje na jedan problem i posljedice
koje iz njega proizilaze • da lokalnim
problemima odgovaraju lokalna riješenja, •
određivanje krajnjeg cilja kampanje i
njegovo razlaganje na manje ciljeve ,•
odabir preciznih metoda i vremenskog
okvira za ostvarenje svakog koraka koji
vodi konačnom cilju, • istraživanje
potencijalnih izvora prihoda i prijedlog za
prikupljanje sredstava, • da svaki pojedinac
može da ima uticaj na svakoga koga sretne,
• razgovor sa ljudima u porodici,
susjedstvu, radnom mjestu, prodavnici, •
upotreba svega što je na raspolaganju –
glas, fotografija, muzika • zainteresovanost
lokalnih medij,a • redovno informisanje o
toku kampanje i rezultatima • razgovor sa
ljudima koji mogu da utiču na donošenje
odluka.
53.PETODNEVNI PROGRAM ODVIKAVANJA
OD PUŠENJA
Program se radi po metodi američkog
profesora Vejn Mek Farlanda. Sastoji se u
posebnom režimu ishrane i načina života,
sa elementima psihoterapije, pa je zato
jedina sveobuhvatna metoda koja klijentu
omogućava ne samo da ostavi duvan, već i
detoksikaciju organizma od nagomilanih
štetnih sastojaka duvana, okreće ga i uči
zdravom načinu života i jača mu snagu
volje. Rad se izvodi u maloj grupi što je
velika prednost jer grupa daje podršku i
snagu pojedincu. U uslovima prisne,
opuštene i “porodične” atmosfere klijenti
hrabre jedan drugog, razmjenjuju iskustva i
stvaraju takmičarski duh u grupi. Veoma je
važno da se klijent sam javi, da ima jaku
želju i motivaciju da ostavi duvan, a ovom
metodom mu se pomaže da na najbolji i
najbezbolniji način prebrodi apstinencijalnu
krizu i da se oslobodi zavisnosti i robovanja
duvanu.
54.PASIVNO PUŠENJE KAO RIZIK KVB
Dok pušenje predstavlja oblik samovoljnog
hroničnog trovanja osobe koja puši ali i
trovanja živih bića u blizini pušača, pasivno
pušenje je nevoljno, prisilno ili prinudno
pušenje. Iz svake zapaljene cigarete, u
vazduh odlazi duvanski dim iz dva izvora.
Prvi izvor je tzv. glavna struja dima, koju
pušač udahne i opet izdahne. Drugi, mnogo
opasniji izvor, je sporedna struja dima, koja
odlazi direktno u vazduh sa vrha goruće
cigarete. Smatra se da nepušači koji često
borave u zatvorenoj prostoriji gde su
izloženi duvanskom dimu, imaju dva puta
veći rizik oboljevanja od raka pluća,
infekcija sistema za disanje i
kardiovaskularnih bolesti od nepušača koji
borave u prostoru bez dima. Ispitivanja
pokazuju da je rizik od smrti uslijed
koronarne bolesti oko 30 posto viši među
ljudima koji su kod kuće ili na radnom
mjestu izloženi dimu iz okoline.
54.ZDRAVSTVENO VASPITANJE KAO
PREVENCIJA HIVA
Ciljevi programa:
Usvajanje potrebnih znanja u vezi
epidemiologije, etiopatogeneze, toka i
prognoze HIV infekcije,
dobijanje jasne predstave o tome koja
ponašanja i koje situacije predstavljaju rizik
za prenos HIV-a, a koje ne,
razumevanje pojmova stereotip,
predrasude, stigma i diskriminacija,
posebno u oblasti HIV/AIDS-a,
razvijanje veština za prepoznavanje i
smanjivanje stigme i diskriminacije,
prihvatanje različitosti,
razumevanje procesa savetovanja i
testiranja na HIV uz svesnost da postoji
mogućnost da svako od nas bude HIV
pozitivan,
sticanje znanja i razvijanje veština za rad sa
pacijentima koji žive sa HIV-om,
razvijanje empatije prema osobama koje
žive sa HIV-om i AIDS-om,
razumevanje problema sa kojima se HIV
pozitivni pacijenti susreću,
negovanje nediskrimininatorskog odnosa
prema osobama koje žive sa HIV-om,
prepoznavanje i kritički osvrt na
diskriminaciju osoba koje žive sa HIV-om, a
koja je prisutna u medijima,
sticanje veština za razgovor o mogućim
načinima i metodma prevencije dalje
transmisije HIV-a (pozitivna prevencija).
54.SMOTRA ZDRAVLJA U ZV
Individualni rad i rad u malim grupama s
osobama u skrbi na promicanju zdravlja,
provođenju zdravstvenog odgoja i
prosvjećivanja poticanjem usvajanja i
potpomaganjem zdravijih načina življenja
(nepušenje, pravilna prehrana, redovita
tjelesna aktivnost, unaprjeđenje duševnog
zdravlja uključujući prevenciju ovisnosti,
odgovorno spolno ponašanje), u cilju
unaprjeđenja zdravlja stanovništva i zdravstvenog prosvjećivanja i savjetovanja
smanjenja proširenosti određenih rizičnih o prevenciji komplikacija osnovne bolesti.
čimbenika;
Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske
– Poticanje i prihvaćanje odgovornosti medicine u suradnji s patronažnom
osiguranih osoba za svoje zdravlje, djelatnošću i djelatnošću zdravstvene njege
usmjereno usvajanju po zdravlje korisnih i u kući te zavodima za javno zdravstvo.
mijenjanju po zdravlje štetnih navika; 1.1.1.4. Preventivni pregledi osiguranih
osoba starijih od 50 godina
– Distribucija zdravstveno-edukativnih Pozivanje i obavljanje preventivnih
materijala u cilju provođenja zdravstvenog pregleda osiguranih osoba starijih od 50
odgoja i promicanja zdravlja. godina kod kojih u zadnje dvije godine nije
obavljen klinički pregled i/ili dijagnostička
Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske obrada.
medicine u suradnji s drugim djelatnostima Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske
primarne zdravstvene zaštite i zavodima za medicine.
javno zdravstvo. 1.1.1.5. Skrb o osobama starijim od 65
1.1.1.2. Skrb o osobama s povećanim godina
rizikom po zdravlje Ocjenjivanje zdravstvenog stanja, osobito u
Provođenje preventivno-zdravstvenih odnosu na funkcionalno stanje starijih
mjera za osobe s povećanim rizikom po osoba (kretanje, vid, sluh, kontinentnost).
zdravlje (zdravstveni nadzor, savjetovanje, Individualno zdravstveno prosvjećivanje i
zdravstveno prosvjećivanje usmjereno savjetovanje o prevenciji ozljeda i
usvajanju zdravih životnih navika i učenju najučestalijih kroničnih bolesti.
samozaštitnih, suzaštitnih i drugih vještina). Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske
Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine u suradnji s patronažnom
medicine u suradnji s patronažnom djelatnošću i djelatnošću zdravstvene njege
djelatnošću i djelatnošću zdravstvene te zavodima za javno zdravstvo.
njege.
1.1.1.3. Prevencija kroničnih nezaraznih
bolesti sukladno predloženim mjerama
zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene
probleme stanovništva
Prevencija najučestalijih kroničnih
nezaraznih bolesti te drugih značajnih
zdravstvenih problema (bolesti srca i krvnih
žila, maligne bolesti, duševne bolesti,
bolesti probavnog sustava, bolesti mišićno
– koštanog sustava i vezivnog tkiva, kožne i
spolne bolesti, slabovidnost itd.),
podrazumijeva usvajanje zdravih životnih
navika te utvrđivanje i suzbijanje čimbenika
rizika kod osoba u skrbi izabranog doktora
opće/obiteljske medicine (prekomjerna
tjelesna težina, pušenje, povišeni krvni tlak,
hiperlipidemija itd.).
Rano otkrivanje kroničnih bolesnika kod
osoba koje traže liječničku pomoć i savjet
te kod osoba za koje su utvrđeni rizični
čimbenici za pojedine kronične bolesti, a
prema usuglašenim smjernicama i
preporukama Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi i procjeni izabranog doktora
opće/obiteljske medicine i sukladno
predloženim mjerama zdravstvene zaštite
za značajne zdravstvene probleme
stanovništva. Sudjelovanje u organizaciji
samozaštitnih i suzaštitnih aktivnosti kod
osoba – samopregled, samokontrola,
usmjeren zdravstveni nadzor, kontrola
skupina s povećanim rizikom.
Skrb o kroničnim bolesnicima, pregledi,
savjetovanja i kontrola učinkovitosti
pojedinih poduzetih mjera, kontrola
uspješnosti liječenja te rehabilitacije,
provođenje odabranih socijalno-
medicinskih mjera, prema usuglašenim
smjernicama i preporukama i procjeni tima
izabranog doktora opće/obiteljske
medicine.
Distribucija zdravstveno-edukativnih
materijala kroničnim bolesnicima i
članovima njihovih obitelji u cilju