PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Nastavni predmet: Bosanski jezik i književnost

Nastavno područje: Književnost
Nastavna jedinica: Naza vezilja, Zija Dizdarević
Tip nastavnog sata: Obrada pripovijetke
Oblici rada: Frontalni, individualni oblik rada i grupni
Nastavne metode: Tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstriranje, raspravljanje, ilustrativna
metoda
Nastavna pomoćna sredstva: Kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija
Ciljevi i zadaci nastavnog časa:
Obrazovni: Motivirati učenike da dožive i užive se u svijet književnog ostvarenja putem nastavničkog izražajnog
interpretativnog čitanja
Funkcionalni: Osposobljavati učenike za aktivno učestvovanje u tumačenju književnog djela. Objasniti učenicima da
u tekstu pronalaze umjetnički kvalitet, skriven ispod površine rečenica. Primjenom problemskih situacija
afirmirati stvaralačko mišljenje i želju za istraživačkim radom.
Odgojni: Poticanje učenika na promišljanje o književnom djelu. Razvijanje zanimanja za čitanje književnih djela.
Razvijanje književnog ukusa kod učenika.

1
 Tok nastavnog časa

Uvodni dio časa

Doživljajno-spoznajna motivacija

Učenicima pokazujem sliku i pitam ih: šta radi žena na slici?

Pretpostavljeni odgovor: Veze.

Šta je vez?
Odgovor: Umjetnost oslikavanja platna koncem naziva se vezenje. Danas vezenje više nije toliko
popularno kao nekada. Vezenjem su se bavile žene, a najviše su vezle zimi kad je bilo manje posla u polju,
ili u večernjim satima kad bi završile kućne poslove. Kad bi se u kući rodila djevojčica, počinjalo je
vezenje za njen miraz, a kad bi odrasla, sama je vezla svoju odjeću. Vezle su se maramice, krpe, stolnjaci,
nošnje.

Znate li šta je đerđef?

Pretpostavljeni odgovor: okvir u koji se napinje platno za vezenje.

Danas ćemo raditi jednu pripovijetku koja nosi naziv Naza vezilja. Znate li ko je autor ove
pripovijetke?
Pretpostavljeni odgovor: …

Pomažem učenicima da odgovore postavljajući im dodatna pitanja: Autor te pripovijetke je napisao

i Prosanjane jeseni.
Pretpostavljeni odgovor: Zija Dizdarević

Molim učenike da mi kažu neke osnovne podatke o ovom piscu

2
Odgovor: Zija Dizdarević rođen je u Vitini kod Ljubuškog 18. februara 1916. godine, ali su njegovo
djetinjstvo i mladost vezani za Fojnicu, gdje se njegova porodica preselila 1920. Već kao srednjoškolac
počinje da se bavi književnim radom. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska
u partizane, odveden u zloglasni ustaški logor Jasenovac i odmah ubijen.

Glavni dio časa

- Lokalizacija teksta
(Lokalizaciju zavisnih tekstova nazivamo unutrašnjom. Tu se izdvojeni dio situira u cjelinu, a nužno se
izvodi prije interpretativnog čitanja)

Pitam učenike: Da li je neko pročitao cijelu pripovijetku?

Ako su učenici pročitali djelo u cijelosti, zamolim nekog od učenika da prepriča ovu pripovijetku. Ako
niko od učenika nije pročitao cijelu pripovijetku, onda prepričavanje obavlja nastavnik.

- Interpretativno čitanje
Prikazati grafofoliju na kojoj je odlomak iz pripovijetke Naza vezilja:

Tekst interpretativno čita nastavnik koji je ranije grafički označio pauze, intonacije i tempo čitanja.

- Objava doživljaja i njihova korekcija

cilj objave doživljaja:
 omogućiti učeniku da iskaže osobni doživljaj teksta
 markirati temeljnu liniju interpretacije
 proces oblikovanja djela postaje u primateljevoj svijesti dugotrajniji
 razvijanje književne senzibilnosti i kulture izražavanja

Postavljamo pitanja, a učenici bilježe svoje dojmove, te ih potom čitaju, a u razgovoru se provodi korekcija
doživljaja. Na ovaj način je olakšano izražavanje učenicima koji se lakše pismeno izražavaju: Kakav utisak
je ovaj odlomak ostavio na vas?

- Interpretacija teksta:
Na samom početku interpretacije, učenike pitamo da li u tekstu postoje riječi čije značenje ne poznaju.
Otkrijmo značenje riječi:
kanat – drveno krilo na prozoru ili vratima
3
nićah – vjenćanje prema Šerijatu
kadija – sudija
Ova značenja ispisujemo na tabli.

Učenike dijelimo u tri grupe i dajemo im nastavne listiće sa zadacima.

1. Grupa
Odredite temu, problem u odlomku i ideju

2. Grupa
Odredite likove i njihove odnose:
- Djevojka Naza u svom srcu hrani jednu snažnu želju. Koja je to želja?
- Pošto Naza „nije umjela kazati“ svoja osjećanja, gdje ih je odlučila ugraditi/prenijeti?
- Prokomentirajte Nezirove riječi: „Ama šta ti je, iđi dovraga! Đe si ti za me i šta mi se, kog belaja,
namećeš! Neću te! Dosta je šale, skini mi se s vrata, budalo budalasta, sikter!

3. Grupa
Odredite statične i dinamične motive

Nakon izvršenih zadataka, predstavnici grupa izlaze i na tablu ispisuju svoje odgovore.

1. Grupa:
Pretpostavljeni odgovor:
Tema: ljubav kao stvaralački pokretač.
Problem: odnos prema drugim ljudima
Ideja: Prema svim ljudima se moramo odnositi sa poštovanjem.
Nazu je više povrijedio način na koji ju je Nezir povrijedio, nego njegovo odbijanje.
2. Grupa
Likovi: Naza i Nezir.
Naza
Sirota djevojka koja je sebe, majku i svog brata hranila tako što je prodava svoj vez.
„Svakog proljeća Naza se budila i iznova oživljavala staru želju – Nezira.“
„Proljeća su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doživljena uzbuđenja i ta uzbuđenja Naza nije
umjela kazati niti bi je ko slušao. Samo su grčeviti potezi na razapetom platnu govorili o tim
doživljajima...“

4
 Nezir:
„Nezir, obijesan sin bega i trgovca.“

Odnos likova: „
„Nezire, eno ti Naze! – šale se namjerno glasno čaršilije. Nezir, obijesan sin bega i trgovca
Mačkića, prima šalu:
-Nazo, srce, kako si! Hoćeš poć za me!“ – ove riječi Naza je shvatala ozbiljno, i dok joj se cijela
čaršija smijala, ona je vjerovala tim riječima. Nezirov odnos prema Nazi nije bio korektan. Davao
joj je uzaludnu nadu. Međutim, Nazu na kraju ipak nije povrijedilo Nezirovo odbijanje koliko način
na koji je to uradio.

3. Grupa

- U prvom dijelu priče radnja je statična, mirna, ispunjena djevojačkim snovima.

- Radnja postaje dinamična kada je „U treči svijetao proljetni dan (baš kad su Iliju Rezikinog nosili
na groblje) Naza (je) pošla u susret događaju vođena svojim ludim nadanjem.“ Takvi motivi
pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.

Završni dio

Učenike pitamo  zašto Nezir kaže: Đe si ti za me? Postoje li danas razlozi da neko nije za nekoga?
Obrazložite svoj stav!

Domaći zadatak
Za domaći zadatak dijelimo listiće na kojima pišu zadaci:

1. Pronađite u tekstu arhaizme i zamijenite ih standardnim riječima. Čemu doprinosi upotreba

arhaičnih riječi u tekstu?

Zaigrajmo kviz u wordwallu!

5
Izgled table:

Književnost: Naza vezilja, Zija Dizdarević

kanat – drveno krilo na prozoru ili vratima
nićah – vjenćanje prema Šerijatu
kadija – sudija

Tema: ljubav kao stvaralački pokretač.

Problem: odnos prema drugim ljudima
Ideja: - Prema svim ljudima se moramo odnositi sa poštovanjem.
- Nazu je više povrijedio način na koji ju je Nezir povrijedio, nego njegovo odbijanje.

Likovi: Naza i Nezir.

Naza:
- Sirota djevojka koja je sebe, majku i svog brata hranila tako što je prodava svoj vez.
- „Svakog proljeća Naza se budila i iznova oživljavala staru želju – Nezira.“
- „Proljeća su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doživljena uzbuđenja i ta uzbuđenja
-Naza nije umjela kazati niti bi je ko slušao. Samo su grčeviti potezi na razapetom platnu
govorili o tim doživljajima...“
Nezir:
- „Nezir, obijesan sin bega i trgovca
Nazu na kraju ove priče nije povrijedilo Nezirovo odbijanje koliko način na koji je to
uradio.

U prvom dijelu priče radnja je statična, mirna, ispunjena djevojačkim snovima.

Radnja postaje dinamična kada je „U treči svijetao proljetni dan (baš kad su Iliju Rezikinog
nosili na groblje) Naza (je) pošla u susret događaju vođena svojim ludim nadanjem.“