Dinosauri su prapovijesne životinje koje su nastale prije otprilike 230.000.

000 godina, a izumrle

prije oko 65.000.000 godina. Bili su najbrojnija životinjska skupina u mezozoiku, koji se dijeli na
trijas, juru i kredu. Riječ dinosauria dolazi iz grčkog, a znači strašni gušter. U vrijeme dinosaura
klima je bila blaga i topla, a visokih planina je bilo manje nego danas.
Osim dinosaura, postojali su i morski (plesiosauri i ihtiosauri) te leteći gmazovi (pterosauri).
Dinosauri su živjeli pretežno u prostranim plodnim ravnicama kroz koje su tekle velike spore
rijeke. Za vrijeme dinosaura nije postojala trava. Dinosauri su naseljavali nepregledne šume
papratnjača.[1]
Dinosauri su, uz kitove, najveće životinje koje su ikad postojale na Zemlji. Diplodok, čija je
podvrsta D. hallorum vjerojatno mogla doseći dužinu od 30 metara, se dugo smatrao najdužim
dinosaurom. Njegovi kasnije otkriveni srodnici Supersaurus, Patagotitan, Giraffatitan a
posebno Argentinosaurus pokazali su se još duži. Mamenchisaurus je, pretpostavlja se, imao
najduži vrat (duljine čak 11 m).
Najmanji zasada otkriveni dinosauri su Parvicursor remotus, dug 39 cm, te malo duži, no
lakši Anchiornis huxleyi, mase do 110 g.[2]
Najvećim mesoždernim dinosaurom (Theropoda) se dugo smatrao popularni tiranosaur, duljine
12-14 metara, sa zubima od kojih su neki dosezali i duljinu od 30 cm. Međutim, postoje dokazi da
su neki teropodi mogli narasti još i više; Carcharodontosaurus, Giganotosaurus te
posebice Spinosaurus, za koje se pretpostavlja da su lako mogli premostiti duljinu od 15 metara.
Premda je tiranosaur prikazan kao nezaustavljivo čudovište, postoje indikacije da nije bio osobito
brz (29 km / h). Unatoč nezavidnoj pokretljivosti, vjerojatno je bio uspješan lovac (binokularni vid).
Postoje teorije da je ovaj dinosaur bio i strvinar (razvijen njuh).

Prehrana[uredi VE | uredi]
Biljožderi[uredi VE | uredi]
Dinosauri biljožderi su imali tupe zube koji su bili prilagođeni teško probavljivoj biljnoj hrani. Imali
su i veći probavni sustav od mesoždera. Neki biljožderi su, kao današnje ptice gutali stijene
(gastroliti) koje bi im se zaglavila u želucu, da bi se lakše usitnila hrana. Neki dinosauri biljožderi
su: iguanodon, diplodok, supersaur, triceratops, ultrasaur, seismosaur, brahiosaur i mnogi drugi.

Mesožderi[uredi VE | uredi]
Dinosauri mesožderi su imali jako duge noge, dobar vid i osjetilo sluha kako bi mogli uloviti plijen.
Također su imali jako oštre zube kako bi ubili i rastrgali plijen. Neki mesožderi su bili kanibali, jeli
su pripadnike svoje vrste. Nekoliko fosila dinosaura pronađeno je sa fosilom neke životinje unutar
tijela. Neki mesožderi su: kampsognatus, tiranosaur, alosaur, albertosaur i mnogi drugi.
Malo toga se zna o razmnožavanju dinosaura. Poznato je da su se dinosauri razmnožavali jako
rano, čak sa osam godina. Jaja su bila okrugla i izdužena, slična jajima gmazova, ptica i
primitivnih sisavaca. Najveće jaje dinosaura je ono hipselosaurovo.[4] Pronađeno je
u Francuskoj 1869. Bilo je dugo 30 cm, 25 cm široko, obujma 2 l i teško 7 kg. Neki znanstvenici
su utvrdili da su ženke imale proširenu cijev koja je služila za polaganje jaja.

Evolucija[uredi VE | uredi]
Brachiosaurus altithorax

Eoraptor lunensis

Rekonstrukcija arhaeopteriksa, dokaz spoja dinosaura i ptica

Evolucija dinosaura počinje u trijasu, prije skoro 250 000 000 godina, kada se od primitivnih
tekodonta počinje razvijati dinosaur i neke druge grupe arhosaurija. Najstariji poznati predstavnik
dinosaura ili je Eoraptor lunensis - što znači jutarnji kradljivac. Pronađen je u Argentini 1991.
Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz Chicaga. Njegova starost se procjenjuje na oko 235
000 000 godina. Od tog vremena dinosauri počinju naglu ekspanziju i zauzimaju sve dijelove
tadašnjeg kopna. Harry Seeley je 1887. podijelio dinosaure na dvije velike grupe:

 Saurischia, sa zdjeličnim pojasom kao kod gmazova (pubis je uperen prema naprijed).

 Ornitischia, sa zdjeličnim pojasom kao kod ptica (pubis je okrenut unazad).[5]
Obje skupine daju niz ogranaka koji zauzimaju sva kopnena staništa i potiskuju sisavce iz mnogih
ekoloških niša. Preci sisavaca su se pojavili, približno, kad i prvi dinosauri ali su evoluirali u male,
pretpostavlja se noćne životinje koje su 170 000 000 godina živjele u "sjeni" dinosaura i drugih
gmazova, sve dok dinosauri nisu izumrli. U razdoblju jure, a možda još i u trijasu, Saurischia daje
ogranak iz koga nastaju prve ptice. Dalja adaptivna radijacija dinosaura trajalo je i tijekom
razdoblja krede kada su bili na vrhuncu svog razvoja, a onda nestaju ostavljajući za sobom jedino
ptice kao najprilagođeniju grupu Theropoda celurosaurija.