Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Povijest matematike
Staroegipatska i mezopotamska matematika; počeci grčke
matematike

Franka Miriam Brückler

ak. g. 2014./15.

http:
//prelog.chem.pmf.hr/~fmbruckler/PovMat/povijest.html

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Pravila ocjenjivanja
Dva kolokvija nose po 35% ocjene.
Seminarski rad nosi 10% ocjene (opcionalno).
Završni usmeni ispit nosi 20% ocjene (opcionalno).
Ukupno% < 45 45 − 57 58 − 70 71 − 89 90 − 100
Ocjena 1 2 3 4 5
Studenti koji iz neopravdanog razloga propuste jedan kolokvij, a na
drugom su ostvarili bar 20/35 bodova, ili su pak pristupili obama
kolokvijima i na njima ostvarili ukupno bar 30/70 bodova, mogu popraviti
slabiji odnosno pisati propušteni kolokvij u terminu popravnog kolokvija,
ali pri popravku mogu steći maksimalno 25 bodova.
Prijave za teme seminara: najkasnije tjedan dana nakon rezultata prvog
kolokvija, a predati ga treba najkasnije u zadnjem tjednu nastave.
Svim studentima preporuča se odlazak na izložbu Volim matematiku”.
”
Mnoge ovogodišnje seminarske teme biti će vezane za izloške s te izložbe.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Uvod
Počeci matematike vezani su uz

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Uvod
Počeci matematike vezani su uz brojanje i geometrijske uzorke te
mjere i mjeriteljstvo. Što je uopće brojanje?

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Uvod
Počeci matematike vezani su uz brojanje i geometrijske uzorke te
mjere i mjeriteljstvo. Što je uopće brojanje?
Najranije tragove matematike možemo naći
u obliku zareza u kostima i kamenju
(rovaši) te ornamenata na glinenim
posudama iz razdoblja pred više od 30000
godina.
Možda najpoznatiji izvor pra-matematike je
kost iz Išanga (kraj starijeg kamenog doba,
nadena na području današnje D. R.
Kongo). Nije sigurno radi li se o lunarnom
Ben2@Wikipedia
c
kalendaru, aritmetičkoj igri ili nekoj drugoj Licenca CC BY-SA
svrsi. 3.0.
Kasnija pomagala za bilježenje brojeva bili su i žetoni te u južnoj
Americi užad s čvorovima.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Bilo kako bilo, bilježenje brojeva postojalo je prije nego bilježenje

riječi.
Prvi bitan napredak bilo je uvodenje brojki oko 3500. pr. Kr. u
Mezopotamiji. Tu su se iz prvotnih piktograma razvili prvi brojevni
sustavi.
U starih su civilizacija najčešći bili nepozicijski brojevni sustavi s
bazom 10, ali i 60, 20 te 12.
Dok se očigledno osnovni račun s prirodnim brojevima razvio vrlo
rano, to ne znači da je postojala svijest o brojevima kao
apstraktnim objektima. Slično, već su se prije više tisuća godina
koristili geometrijski likovi kao dekoracije ili čak za razlikovanje
medu plemenima, no dugo nije postojala precizna svijest o
njihovim osobinama. Pogotovu se prije antičke grčke civilizacije ne
može govoriti o matematici u suvremenom smislu, tj. kao znanosti
u kojoj se tvrdnje dokazuju — u staro je doba matematika bila
empirijska.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Izvori

U području Mezopotamije tijekom prva tri tisućljeća izmijenili su se

različiti dominantni narodi (Sumerani, Akadani, Babilonci, Asirci,
Perzijanci), no od ca. 2500. pr. Kr. svi su koristili varijante
klinastoga pisma te su iz tog razdoblja sačuvane mnoge glinene
pločice, od kojih mnoge sadrže i matematiku (tablice, zadatke).
Dvije najpoznatije su
√
YBC 7289 s vrlo dobrom aproksimacijom 2
Plimpton 322 s tablicom pitagorejskih trojki

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Glavne karakteristike mezopotamske matematike

praktična matematika: trgovina, gradevina, astronomija

pozitivni racionalni brojevi (s nazivnikom šezdeset)
kombinacija dekadskog i seksagezimalnog sustava
uglavnom aditivni sustavi osim:
babilonski seksagezimalni sustav je pozicijski (prvi u povijesti!)

Preuzeto iz: F. Cajori, The Comparative History of Numerical Notation, doktorska

disertacija, Department of Anthropology, McGill University, Montreal, 2003.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Mezopotamski brojevni sustavi

Preuzeto iz: F. Cajori, The Comparative History of Numerical Notation, doktorska

disertacija, Department of Anthropology, McGill University, Montreal, 2003.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Babilonski seksagezimalni sustav

Nedostatak znaka za nulu: sustav nije apsolutno pozicijski. Tako

može značiti 25, 1 · 60 + 15, 10 · 60 + 5, 0 + 25 · 60−1 ,
20 · 602 + 5, . . . U perzijsko doba pojavljuje se i znak za 0, ali se
koristi samo kad je 0 potrebna usred” broja (ranije: razmak).
”
Glavna prednost: više razlomaka ima konačan zapis (astronomija!).
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Kao i u svih starih civilizacija, operacije i objekti su se opisivali (ne uvijek

ujednačenim) riječima — matematička je simbolika, pogotovu sustavna,
bitno novijeg datuma.
U Babilonaca se množenje često opisivalo riječju pojesti”.
”
Zanimljiva je i geometrijska terminologija: pravokutnik je ono što ima
”
duljinu i širinu”, trapez je bikovo čelo”, krug je zakrivljenost”, . . .
” ”

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Kao i u svih starih civilizacija, operacije i objekti su se opisivali (ne uvijek

ujednačenim) riječima — matematička je simbolika, pogotovu sustavna,
bitno novijeg datuma.
U Babilonaca se množenje često opisivalo riječju pojesti”.
”
Zanimljiva je i geometrijska terminologija: pravokutnik je ono što ima
”
duljinu i širinu”, trapez je bikovo čelo”, krug je zakrivljenost”, . . .
” ”
Iza 700. pr. Kr. (dakle, asirskom i novobabilonskom carstvu) jako se
razvila matematička astronomija. U nekim se astronomskim tablicama
mogu naći začeci predznaka ( tab/lal”).
”

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Kao i u svih starih civilizacija, operacije i objekti su se opisivali (ne uvijek

ujednačenim) riječima — matematička je simbolika, pogotovu sustavna,
bitno novijeg datuma.
U Babilonaca se množenje često opisivalo riječju pojesti”.
”
Zanimljiva je i geometrijska terminologija: pravokutnik je ono što ima
”
duljinu i širinu”, trapez je bikovo čelo”, krug je zakrivljenost”, . . .
” ”
Iza 700. pr. Kr. (dakle, asirskom i novobabilonskom carstvu) jako se
razvila matematička astronomija. U nekim se astronomskim tablicama
mogu naći začeci predznaka ( tab/lal”).
”
Aproksimacije površine i opsega kruga najčešće se svode na π ≈ 3,
ponekad π ≈ 3 81 . Tako jedna pločica iz razdoblja 1900.–1600. pr. Kr.
tvrdi da je opseg pravilnog šesterokuta jednaka 24/25 opsega tom
šesterokutu opisane kružnice).

π =?
24 24 25
r = a6 ⇒ O6 = 6a6 = 6r ≈ O= · 2r π ⇒ π ≈
25 25 8

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Tablica recipročnih brojeva

a 1/a Zapis u tablici znači npr.: za
2 30 a = 9 je
−1
3 20
1
a = 6 · 60 + 40 · 60−2 . U
4 15 tablici nedostaju 1/7, 1/11 itd.,
tj. razlomci koji nemaju konačan
5 12
prikaz. Takve razlomke su
6 10 Babilonci računali približno, npr.:
8 7; 30
9 6; 40 1 7
= =
10 6 13 91
12 5 1 1
=7· ≈7· =
15 4 91 90
.. ..
. . = 4 · 60−1 + 40 · 60−2 = (4; 40)60 .
http://www.ams.org/samplings/feature-column/fc-2012-05
c

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Množenje su Babilonci olakšavali postupcima ekvivalentnim

formulama
(a + b)2 − a2 − b 2
ab =
2
i
(a + b)2 (a − b)2
ab = −
4 4
iz čega se vidi da je za množenje brojeva potrebna samo tablica
kvadrata. Dijeljenje se svodilo na množenje s recipročnim brojem.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Heronova metoda

√ n − bnc2
n ≈ bnc +
2bnc

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Heronova metoda

√ n − bnc2
n ≈ bnc +
2bnc √
Ako imamo jednu aproksimaciju N ≈ n, onda je bolja aproksimacija
√ √ √ √
   
1 N 1 N
N≈ + n ⇒ N < n1 < N + 1 : ni+1 = + ni , lim ni = N
2 n 2 ni i

 
2
N = 2: n1 = 1, 5 = (1; 30)60 , n2 = 12 1,5 + 1, 5 = 17
12 = (1; 15)60 ,
577
n3 = 408 = (1; 24; 51; 10; 35; . . .)60 , n4 = (1; 24; 51; 10; 7; . . .)60 , što već
ima grešku manju od 10−5 .

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Algebra

BM 13 901
Površina i moje nasuprotno skupio sam i dobio 0; 45.

x 2 + x = 45/60

BM 13 901
Zbrojio sam površine obiju mojih strana i dobio 0; 25, 25. Strana je
2/3 strane i 0; 5.
61 2 1
x2 + y2 = , y= x+
144 3 12
A znali su rješavati i neke kubne jednadžbe . . .

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Geometrija
Geometrija je inspirirana praktičnim problemima, posebno iz
gradevina. Na pločicama se mogu naći mnogi zadaci vezani,
primjerice, za izgradnju kanala i nasipa, posebno često trapeznog
presjeka.
Jedan zadatak o kanalu
Mali kanal. 6 giša dug. 2 lakta gornja širina. 1 lakat donja širina.
1 12 lakata dubina. 31 SAR zemlje radni učinak. 18 ljudi. Dani su
što?
11 dana i 14 su dani.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Geometrija
Geometrija je inspirirana praktičnim problemima, posebno iz
gradevina. Na pločicama se mogu naći mnogi zadaci vezani,
primjerice, za izgradnju kanala i nasipa, posebno često trapeznog
presjeka.
Jedan zadatak o kanalu
Mali kanal. 6 giša dug. 2 lakta gornja širina. 1 lakat donja širina.
1 12 lakata dubina. 31 SAR zemlje radni učinak. 18 ljudi. Dani su
što?
11 dana i 14 su dani.

Mnogi zadaci se rješavaju koristeći proporcionalnost ekvivalentnu

kotangensu.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Geometrija
Geometrija je inspirirana praktičnim problemima, posebno iz
gradevina. Na pločicama se mogu naći mnogi zadaci vezani,
primjerice, za izgradnju kanala i nasipa, posebno često trapeznog
presjeka.
Jedan zadatak o kanalu
Mali kanal. 6 giša dug. 2 lakta gornja širina. 1 lakat donja širina.
1 12 lakata dubina. 31 SAR zemlje radni učinak. 18 ljudi. Dani su
što?
11 dana i 14 su dani.

Mnogi zadaci se rješavaju koristeći proporcionalnost ekvivalentnu

kotangensu. Znali su da su obujmi prizme i valjka jednaki umnošku
površine baze i visine.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Pitagora prije Pitagore

Starobabilonski zadatak
”4 je duljina i 5 dijagonala. Kolika je širina? Nije poznata. 4 puta 4 je
16. 5 puta 5 je 25. Oduzmeš 16 od 25 i ostaje 9. Što da uzmem da
dobijem 9? 3 puta 3 je 9. 3 je širina.”

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Pitagora prije Pitagore

Starobabilonski zadatak
”4 je duljina i 5 dijagonala. Kolika je širina? Nije poznata. 4 puta 4 je
16. 5 puta 5 je 25. Oduzmeš 16 od 25 i ostaje 9. Što da uzmem da
dobijem 9? 3 puta 3 je 9. 3 je širina.”
Tablica Plimpton 322 sadrži pitagorejske trojke: trojke prirodnih brojeva
k, m, n takve da je k 2 + m2 = n2 .

Drugi stupac: kraća kateta b. Treći stupac: hipotenuza c. U prvom

stupcu su kvadrati omjera c/a.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Ima još

Još jedan starobabilonski zadatak

Odredivanje polumjera kružnice opisane istostraničnom trokutu sa
stranicama duljina 50, 50 i 60 pomoću Pitagorinog poučka. Dobiva
se (31; 15)60 .

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Ima još

Još jedan starobabilonski zadatak

Odredivanje polumjera kružnice opisane istostraničnom trokutu sa
stranicama duljina 50, 50 i 60 pomoću Pitagorinog poučka. Dobiva
se (31; 15)60 .

I još jedan (BM 85 196)

Patu (balvan?) duljine 0; 30. Gornji kraj je skliznuo za 0; 6. Koliko
se pomakao donji kraj?

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Ima još

Još jedan starobabilonski zadatak

Odredivanje polumjera kružnice opisane istostraničnom trokutu sa
stranicama duljina 50, 50 i 60 pomoću Pitagorinog poučka. Dobiva
se (31; 15)60 .

I još jedan (BM 85 196)

Patu (balvan?) duljine 0; 30. Gornji kraj je skliznuo za 0; 6. Koliko
se pomakao donji kraj?
A znali su i Talesov teorem i koristili ga u komibinaciji s
Pitagorinim, npr. za odredivanje visine kružnog odsječka nad
tetivom poznate duljine u krugu poznatog promjera.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Par babilonskih zadataka

Zadatak (Sustavi)
Iskopan je jarak, koji u duljini ima toliko giša koliko lakata čini dubinu.
Širina jarka je 20 giša. Zbrojimo li obujam rova s površinom dna, dobit
ćemo (1; 10). Koliko je dug jarak? (1 giš je 12 lakata.)

Zadatak (Nizovi)
Treba (26; 15; 45) mina srebra podijeliti medu petero braće tako da svaki
dobije po petinu srebra više nego sljedeći mladi brat.

Zadatak (Kamatni račun)

Babilonski je matematičar dobio rješenje 3 cijelo (47; 13; 20) godina za
zadatak: Kapital od jednog gura treba posuditi uz kamatnu stopu od
”
godišnje jedne petine. Nakon koliko vremena će se iznos udvostručiti?”.
Kolika je pogreška babilonskog matematičara?
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Hijeroglifske brojke

Hijeroglifski brojevni sustav: dekadski, aditivan, nepozicijski

http:
//discoveringegypt.com/egyptian-hieroglyphic-writing/
egyptian-mathematics-numbers-hieroglyphs/

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Staroegipatska matematika: izvori

Najstariji izvori potječu iz doba tzv. srednjeg carstva

(2040.–1794.). Dva najpoznatija su Rhindov i Moskovski papirus.

Uz njih poznati su i Londonski kožni svitak iz istog doba te kasniji

papirus Kairo.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Hijeratske i demotske brojke

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Glavne karakteristike staroegipatske matematike

matematika nastala iz praktičnih potreba državnih službenika:

mjeriteljstvo, gradevina, skladištenje, porezi, . . .
zadaci i rješenja, bez postupaka i generalizacije
prirodni brojevi i pozitivni razlomci (ne kao apstraktni objekti)
√
četiri osnovne operacije te .
konačni aritmetički i geometrijski nizovi
linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom te čisto kvadratne
jednadžbe
površine (trokut, pravokutnik, trapez, krug) i volumeni
(kocka, kvadar, valjak, krnja kvadratna piramida)
smatra se da je geometrija egipatskog porijekla

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Množenje i dijeljenje

41 · 59 = 2419 :
41 59
1 59
2 118
4 236
8 472
16 944
32 1888
Kao što vidimo, prvi faktor se zapravo zapisao binarno
(41 = 32 + 8 + 1 = 25 + 23 + 20 = (101001)2 ) te se koristila
distributivnost množenja prema zbrajanju
(41 · 59 = (32 + 8 + 1) · 59 = 32 · 59 + 8 · 59 + 1 · 59).
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Dijeljenje: analogno
184 17
17 1
34 2 4
68 4
136 8 4
Djelitelj se udvostručava sve dok je rezultat udvostručavanja manji
od djeljenika. Pripadne potencije od 2 pišemo u desnom stupcu.
Serijom oduzimanja (sve dok ne dobijemo broj manji od divizora)
utvrdujemo binarni zapis djeljenika: 184 − 136 = 48,
48 − 34 = 14 < 17. Imamo dakle

184 : 17 = (136 + 34 + 14) : 17 =

= (136 : 17) + (34 : 17) + (14 : 17) = 8 + 2 + (14 : 17) = 10

i ostatak 14 (zadnji broj manji od djelitelja je ostatak).
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Egipatski razlomci
Stari Egipćani su poznavali samo jedinične razlomke (to su od njih
preuzeli i Grci). Specijalni znak samo za 32 .

6 1 1 1
= + +
7 2 3 42
2
U Rhindovom papirusu Ahmes daje tablicu svodenja razlomaka tipa 2n+1
na zbroj jediničnih (nije jasna metoda, ali izbjegava 2/n = 1/n + 1/n).

Propozicija
Svaki razlomak se može na beskonačno mnogo načina prikazati u
egipatskom obliku.
1 1 1
Npr. za 3/4: iz 1 = 2 + 3 + 6 dobivamo

3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
= + = + + + = + + + + + = ...
4 2 4 2 8 12 24 2 8 12 48 72 144

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Fibonaccijev teorem o egipatskim razlomcima

Uzastopnim oduzimanjem najvećeg jediničnog razlomka manjeg od

danog:
Teorem
Svaki se pozitivan razlomak može prikazati kao konačan zbroj
jediničnih razlomaka.
Formalno:
Lema (James Joseph Sylvester (1814.–1897.))
Neka je pq bilo kakav razlomak manji od 1 koji nije jedinični. Neka
je n1 najveći jedinični razlomak manji od qp . Tada je qp − n1 = qn
r

razlomak sa svojstvom r < p.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Dokaz:
p 1 pn−q
q − n = qn , p 6= 1, p < q.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Dokaz:
p 1 pn−q
q − n = qn , p 6= 1, p < q. Ako p ≤ pn − q = r , onda
q ≤ pn − p.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Dokaz:
p 1 pn−q
q − n = qn , p 6= 1, p < q. Ako p ≤ pn − q = r , onda
1
q ≤ pn − p. No, tada je pn−p ≤ q1 ⇒ n−1
1
≤ qp .

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Dokaz:
p 1 pn−q
q − n = qn , p 6= 1, p < q. Ako p ≤ pn − q = r , onda
q ≤ pn − p. No, tada je pn−p 1
≤ q1 ⇒ n−1
1
≤ qp . ⇒ n > 2, a
1 1 p
n < n−1 < q — kontradikcija. 
Dokaz:
(teorema) BSOMP qp < 1. Primjenom Fibonaccijeve metode
dobivamo da je qp = n1 + qnr
. Ponovimo postupak s qn r
. Budući je
po prethodnoj lemi r < p, slijedi da će ostatak idućeg koraka imati
još manji brojnik. Uzastopnim ponavljanjem postupka imat ćemo
dakle niz razlomaka – ostataka s pripadnim padajućim nizom
brojnika. Dobar uredaj na N povlači konačnost postupka. 

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Osnovna algebra
Staroegipatski termin za nepoznanicu: hrpa”. Povremeno su oznake za
”
zbrajanje i oduzimanje

Staroegipatski zadatak
Hrpa, njene dvije trećije, njena polovina i njena sedmina čine ∩ ∩ ∩|||||||.
Koliko sadrži hrpa?

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Osnovna algebra
Staroegipatski termin za nepoznanicu: hrpa”. Povremeno su oznake za
”
zbrajanje i oduzimanje

Staroegipatski zadatak
Hrpa, njene dvije trećije, njena polovina i njena sedmina čine ∩ ∩ ∩|||||||.
Koliko sadrži hrpa?
Uz zadatke s hrpama”, tipični su i zadaci s omjerima koji pokazuju
”
kvalitetu piva/kruha (omjeri količine utrošenog žita i dobivenih kruhova
odnosno piva).

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Osnovna algebra
Staroegipatski termin za nepoznanicu: hrpa”. Povremeno su oznake za
”
zbrajanje i oduzimanje

Staroegipatski zadatak
Hrpa, njene dvije trećije, njena polovina i njena sedmina čine ∩ ∩ ∩|||||||.
Koliko sadrži hrpa?
Uz zadatke s hrpama”, tipični su i zadaci s omjerima koji pokazuju
”
kvalitetu piva/kruha (omjeri količine utrošenog žita i dobivenih kruhova
odnosno piva).
Još jedan staroegipatski zadatak (RP79)
Sedam kuća, 49 mačaka, 343 miša, 2401 klasova žita, 16807 hekata, sve
skupa 19607.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Pitagorin poučak, opet prije Pitagore

Egipćanima je bila jako važna zemljopisna orijentacija hramova. Smjer

sjever-jug utvrdivali su promatranjem točaka na horizontu gdje neka
zvijezda izlazi i zalazi, a zatim se pomoću konopa utvrdivao smjer
istok-zapad. Vjerojatno su bili svjesni da su trokuti sa duljinama stranica
3x, 4x i 5x pravokutni, a takoder i da je kvadrat nad hipotenuzom
istokračnog pravokutnog trokuta površinom jednak dvama kvadratima
nad katetom. Ipak, tek papirus Kairo (iz ca. 300. pr. Kr.) navodi i trojke
(5, 12, 13) i (20, 21, 29) te daje zadatak s ljestvama.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Površina kruga
. . . jednaka” je površini kvadrata stranice za devetinu kraće od
”
promjera kruga:
 2
8 256 2
P= d = r
9 81
π ≈ 3,16
(Rhindov papirus, 48. zadatak)

http://numberwarrior.wordpress.com/2008/03/05/
on-the-egyptian-value-for-pi/
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Feničani

Biblos i Tira, 1200.–539. pr. Kr.

prvenstveno trgovci
razvijena praktična aritmetika i navigacija
korištenje abakusa značilo je da nije bilo potrebe za teorijskom
aritmetikom
prvi alfabet

1 2 3 4 5 9 10
| || ||| |||| || ||| ||| ||| ||| −

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Izvori i općenito

Koje starogrčke matematičare znate?

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Izvori i općenito

Koje starogrčke matematičare znate?Što mislite, tko je prvi otkrio

iracionalne veličine?

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Izvori i općenito

Koje starogrčke matematičare znate?Što mislite, tko je prvi otkrio

iracionalne veličine?
Antička grčka matematika je najstarija za koju postoje sačuvani
izvori.
Ipak: nije sačuvana kopija povijesti matematike iz 325. pr. Kr.
(Eudemus), no Proklo, koji je u 5. st. napisao komentare
Euklidovih Elemenata bio je s njome upoznat.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Izvori i općenito

Koje starogrčke matematičare znate?Što mislite, tko je prvi otkrio

iracionalne veličine?
Antička grčka matematika je najstarija za koju postoje sačuvani
izvori.
Ipak: nije sačuvana kopija povijesti matematike iz 325. pr. Kr.
(Eudemus), no Proklo, koji je u 5. st. napisao komentare
Euklidovih Elemenata bio je s njome upoznat.
Grci su od Feničana preuzeli ideju alfabeta.
Starogrčka se matematika može podijeliti u tri perioda: jonski,
atenski i helenistički. Za jonski period nije sačuvan nikoji originalni
izvor.
U 6. st. pr. Kr. razvili su akrofonski (atički) brojevni sustav, koji
kombinira baze 5 i 10.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Tales iz Mileta

Počeci grčke matematike: u Joniji (danas zapadna Turska) —

jonska škola.
Prvi poznati grčki matematičar je filozof, znanstvenik i inženjer
Tales (oko 624. − 547. pr. Kr.).
Filozof miletske škole, vjerovao je da je voda izvor svega.
Nijedno njegovo djelo nije opstalo pa se ne zna je li uopće išta
pisao.
Prema Proklosu, Tales je iz Egipta prenio geometrijska znanja u
Grčku.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Talesovi teoremi”
”
Empirijski ili dokazano?
1 Kutevi uz osnovicu jednakokračnog trokuta su jednaki.

(Proklos, vjerojatno eksperimentalno)

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Talesovi teoremi”
”
Empirijski ili dokazano?
1 Kutevi uz osnovicu jednakokračnog trokuta su jednaki.

(Proklos, vjerojatno eksperimentalno)

2 Vršni kutevi su jednaki. (Proklos: slični? prvi egzaktan dokaz:

Euklid)

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Talesovi teoremi”
”
Empirijski ili dokazano?
1 Kutevi uz osnovicu jednakokračnog trokuta su jednaki.

(Proklos, vjerojatno eksperimentalno)

2 Vršni kutevi su jednaki. (Proklos: slični? prvi egzaktan dokaz:

Euklid)
3 KSK-teorem o sukladnosti trokuta. (Eudemus: udaljenost

broda do obale)

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Talesovi teoremi”
”
Empirijski ili dokazano?
1 Kutevi uz osnovicu jednakokračnog trokuta su jednaki.

(Proklos, vjerojatno eksperimentalno)

2 Vršni kutevi su jednaki. (Proklos: slični? prvi egzaktan dokaz:

Euklid)
3 KSK-teorem o sukladnosti trokuta. (Eudemus: udaljenost

broda do obale)
4 Talesovi teoremi o proporcionalnosti/KK-teorem o sličnosti

trokuta (navodno: traženje visine piramide)

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Talesovi teoremi”
”
Empirijski ili dokazano?
1 Kutevi uz osnovicu jednakokračnog trokuta su jednaki.

(Proklos, vjerojatno eksperimentalno)

2 Vršni kutevi su jednaki. (Proklos: slični? prvi egzaktan dokaz:

Euklid)
3 KSK-teorem o sukladnosti trokuta. (Eudemus: udaljenost

broda do obale)
4 Talesovi teoremi o proporcionalnosti/KK-teorem o sličnosti

trokuta (navodno: traženje visine piramide)

5 Svaki dijametar raspolavlja krug. (Proklos; vjerojatno

smatrano očitim od davnina)

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Talesovi teoremi”
”
Empirijski ili dokazano?
1 Kutevi uz osnovicu jednakokračnog trokuta su jednaki.

(Proklos, vjerojatno eksperimentalno)

2 Vršni kutevi su jednaki. (Proklos: slični? prvi egzaktan dokaz:

Euklid)
3 KSK-teorem o sukladnosti trokuta. (Eudemus: udaljenost

broda do obale)
4 Talesovi teoremi o proporcionalnosti/KK-teorem o sličnosti

trokuta (navodno: traženje visine piramide)

5 Svaki dijametar raspolavlja krug. (Proklos; vjerojatno

smatrano očitim od davnina)

6 Talesov teorem: Kut nad dijametrom kruga je pravi.

(Diogenes Laertios spominje pravokutni trokut kružnice”)

”
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Mogući Talesov dokaz Talesovog teorema

U pravokutniku su dijagonale jednako duge i raspolavljaju se pa se

pravokutniku može opisati kružnica.
Ako je tako, morao je otkriti i da je zbroj kutova u pravokutnom
trokutu jednak dva prava kuta.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Mogući Talesov dokaz Talesovog teorema

U pravokutniku su dijagonale jednako duge i raspolavljaju se pa se

pravokutniku može opisati kružnica.
Ako je tako, morao je otkriti i da je zbroj kutova u pravokutnom
trokutu jednak dva prava kuta.
Talesovi učenici: Anaksimandar, Anaksimen, Mamerkus i
Mandriatus. Talesova škola postojala je do ca. 400. pr. Kr.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Pitagora sa Samosa
Pitagora sa Samosa (ca. 570. − 500. pr. Kr.)

se često navodi kao prvi pravi matematičar, ali se zapravo dosta

malo zna o njegovim matematičkim dostignućima jer nijedno
njegovo djelo nije opstalo. Vjerojatno je ipak da je upravo on prvi
počeo istraživati temeljne principe matematike.
O njegovu životu postoje biografije koje koriste originalne izvore,
ali uglavnom od autora koji mu pridaju božanske moći.
Niti za jedan pitagorejski teorem ne može se sa sigurnošću reći da
je Pitagorin jer su pitagorejci sva svoja matematička otkrića
pripisivali njemu.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Roditelji su mu bili s otoka Samosa, otac trgovac iz Tire. Pitagora

ja kao dijete puno putovao sa svojim ocem, vjerojatno u Tiru,
Italiju i drugdje.
Na njega su u njegovoj mladosti osobit utjecaj imala tri filozofa:
Ferekid, njegov učitelj, te Tales i njegov učenik Anaksimandar (oba
su živjela u Miletu), koji su ga upoznali s matematičkim idejama.
Oko 535. pr. Kr. Pitagora odlazi u Egipat. Mnogi običaji iz Egipta
vide se u njegovoj kasnijoj zajednici, pitagorejskoj školi, npr.
tajnost svećeništva, odbijanje graha kao hrane, vegetarijanstvo
(čak nisu htjeli nositi kožnu odjeću) i težnja čistoći.
Godine 525. pr. Kr. Perzijanci osvajaju Egipat i Pitagora pada u
zarobljeništvo te ga odvode u Babilon.
Oko 520. pr. Kr. Pitagora se vraća u Samos gdje je osnovao svoju
prvu školu, Polukrug”.
”

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Oko 518. pr. Kr. odlazi u južnu Italiju. U Krotonu (danas Crotone,
južna Italija) osniva filozofsko – religioznu školu poznatu kao
pitagorejska škola.
Članovi njenog užeg kruga zvali su se mathematikoi, što je prva
upotreba riječi matematika, ali njeno moderno značenje dao joj je
tek Aristotel. Mathematikoi su živjeli u toj zajednici, bez osobnog
vlasništva i vegetarijanci. U zajednici je bilo i žena. Širi krug
zajednice, akousmatikoi, činili su ljudi koji su živjeli u svojim
kućama, smjeli imati svoje stvari i nisu morali biti vegetarijanci, a u
školu su dolazili preko dana.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Pitagorejska škola
osnovao ju je Pitagora sa Samosa u Krotonu, oko 530. g. pr.
Kr. (drugi izvori: 518.)
oko 508. g. pr. Kr. napao ju je krotonski plemić Kilon —
Pitagora bježi u Metapont — umro? ubio se? vratio se?
pitagorejska škola se proširila i na druge gradove
nakon 500. g. pr. Kr.: širi se, ali postaje i više politička i
podijeljena
460. g. pr. Kr.: nasilno potisnuta, mnogi pitagorejci ubijeni
izvorno su svoja dostignuća čuvali u tajnosti, no tijekom 5. st.
pr. Kr. većina su postala šire poznata
Proklus: Pitagora je geometriji dao deduktivni karakter
Aristoksen: pitagorejci su aritmetiku uzdigli iznad potreba
trgovaca
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Pitagorejska matematika

1 apsolutni brojevi: aritmetika

2 primijenjeni brojevi: glazba
3 veličine u mirovanju: geometrija
4 veličine u gibanju: astronomija

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Pitagorejce su zanimali osnovni principi matematike, kao npr.

koncept broja, trokuta ili drugog lika te apstraktna ideja dokaza.
Tako oni dolaze do nama danas prirodne apstrakcije u kojoj 2 više
nije 2 broda ili 2 jabuke, nego apstraktna veličina koja je sama po
sebi objekt. Pitagorejci su vjerovali da je sve broj tj. da se sve može
shvatiti preko (prirodnih) brojeva i njihovih omjera (tj. razlomaka).
To učenje kao posljedicu ima očekivanje da je (ako je zadana
jedinična dužina) svaka dužina cjelobrojna ili racionalna, odnosno:
sve dužine su sumjerljive jediničnoj (dvije veličine su sumjerljive ako
im je omjer racionalan broj). Napomenimo da je svaki pitagorejski
broj imao osobnost, tj. pitagorejci su vjerovali u numerologiju.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba

Pitagorejci su otkrili postojanje iracionalnih brojeva, iako se to

protivi spomenutoj filozofiji: dijagonala kvadrata nije sumjerljiva
stranici kvadrata. Otkriće je čuvano u tajnosti.
Tako je navodno Hippasus iz Metaponta oko 470. pr. Kr. istjeran
iz škole jer svoje otkriće dodekaedra nije pripisao Pitagori, a po
predaji se utopio za kaznu što je izdao tajnu o nesumjerljivosti
stranice i dijagonale kvadrata.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Matematika u Mezopotamiji Staroegipatska matematika Feničani Grčka matematika

Predeuklidsko doba
√
Iracionalnost 2

Ako su stranica i dijagonala kvadrata sumjerljive, postoje prirodni

brojevi m, n i duljina d takvi da je dijagonala srednjeg kvadrata
md i stranica = nd. Možemo pretpostaviti da je bar jedan od
brojeva m i n neparan. Kako je površina velikog kvadrata
dvostruka površina srednjeg, slijedi m2 d 2 = 2n2 d 2 pa m mora biti
paran. Stoga je stranica malog kvadrata kd za neki prirodan k.
Sad pak jer je površina srednjeg dvostruka površina malog, dakle
n2 d 2 = 2k 2 d 2 pa i n mora biti paran.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike